PEDAGOSKA FAKUL1 ETA - Kt<J I ;ill CA

376 . 1-056 .264

KAKO D POSTAJE R zoRic . A. <
n.l Zoric Katarina Pavicic Dokoza
Kake
VODlC KROZ SPLET VJEZBI ZA PO~
IZGOVORA GLASA I r PO VERBO' 11111111111111 1~
0 12.1563 CO&JSS o

Vod1¢ kroz splat v1etb1 za postizanie ispravnog 1zgovora glasa Ir/ po vertioto-
natnoj metodl • Kako D posta1e R-Jedan je od prvlh sveobuhvatmh 1s1stematiz1-
ranlh priruemka u Hrvatskoj, koji na iznimno struean 1praktl¢an naein daje kon-
kretne upute togopedima za korekciju lzgovora glasa Ir/.
Stru¢nost, jasno¢a r strukturlranost prlru¢niko u kojemu autorice na temelju
KAKO -D
osobnoga dugogodl§n1eg lskustva, uz dobro poznavanje razvojnih stadija izgo-
vora u djece I zavldno teori1sko znanie. da1u upute mlad1m logoped1ma kako
plamrah, provod11! I prahll korekciju glasa Ir/, Jednoga od na1u¢estah1lh 1na1zah-
t1evm1ih za ispravt1an1e izgovomih poremetaia. da1u posebnu vn1ednost ovome
d1etu
Stoga smatram da 1e ovaj Pnruen1k JO§ Jedan 1zvrstan dokaz kako praktieno
1skustvo, 1emet1eno na proueavanju 1dobrom poznavaniu teon1skih modela
POSTAJE R
razvoja 1metoda rada, uv11ek rezultira izmmno vn1edmm d1etom za logopedsku
praksu.
Prof dr sc Drafonka Blat1
Edukacl1sko-rehab1lltacl1ski fakultet, Zagreb

Autorlce su detaljnlm opisom pojed1nlh faza korekcije prldonijele razumlje-

vanju slotenog postupka terapije zahtjevnog glasa Ir/, osobito logoped1ma
po¢etnlc1ma, kojlma je korekcija rotacizma poseban lzazov u terapi)i d1slahje.
D PDR5?
Logoped1ma ee pnm1ena pnruenlka ide1no 1sadrtajno obogabtl praksu te
znatno olak§all suradn)u s roditel11ma I omoguCi!i n11hovo akllvmie uklJUCivanie
pn uv1eZbavan1u glasa /r/. uz bogat pop1s govormh struktura 1 sv1h moguCih fo-
netsk1h komblnac11a u k0j1ma se taJ glas po1avlju1e
Opls lerapl1sk1h pnmiera iz prakse Zlvop1san ie dodatak percepcij1 okolnosti
provodcnia togopedske terap11e. T1 su pnm1en presiek razli¢itlh slozenosti po-
tr '.kota poJedlnaca, te pridonose objekt1vnijem uskla01van1u 0¢ek1vanja rezul-
LOGOPEDSKI
ti11.1 tornp11e s mogu¢nostlma polaznika. PRIRUCNIK
Silva Jug, prof. logoped
Pollklinlka SUVAG, Zagreb
 Ana Zoric • Katarina Pavicic Dokoza

Flihliotc~u: l'cdagogija - Logopediju

I kolo, 3. knJ•gn

Ana Lori~. mr sc. Karnrimt Pavieic Dokola.

KAKOD
Aafo D pmtaje R - lugoped~ki prw11b11A

Prvo 11danJC Cop)nght ~ 2007. Alinca d.o.o.

-;,,, pt.l\3 pridr1•1113. ""' jcdan dio knJ•ge niJ• dopuSlcno kopirall. konsnti iii repro-
POSTAJE R
durnu11 u holo koJem obhku iii na bilo koji natin ~' prcthodnot,,'ll pio;.'lllog dopuSte-
f1Ja 11da\·a~-.. os111\ u ~1u~a1cvUna krJtkih navodu u ''ru~n1n1 fluncnna i pnKazi1na u
mcdtJ 11nn 1av11011 pnQf><.'n' anJa.
l1davnC: Alinea. lliJ!.reh, 17a#a 6/i
tel 01/4655-060; fa'\. 4655-058: c-mui l: ~lim;;1(uiz!dl(11~1,hr; web; www.alinea.hr
DDPDR51
Za 1zduH1¢a: l'a11/t1 Monti Graovac
Rcccn1cn11 · prof dr sc. Dra=enka Bla!1
St!1·t1 Jug. prof. logoped
Logopedski prirucnik
Gla•n.1 1 odgo\oma urednica: l'a11j11 Mo1111 Gram·11t·
Jc11tna 1grafi~ka obrada: Ali11ea
T1>ak: Gra(oce11111r. Zagreb
Ti,knno: H·iht11111007. KfJdine
ISBN: 978-953-180-149-2
C' IP 1,apis dootupan u ra~unulnom kut;ologu Nucionu lo1c 1 svcm:o li Snc knJ1;;111
cc u Zngrchu pod bro.1c111 635695
AUne•
/ltl'tdi. ~007
 v
SADRZAJ

PREDGOVOR -·········-·--·-·--··········--·······-·-·-···· 7

I. DIO: T eorijske napomene -----------·-··--·-----·-·--·----- - · 9

Uvod --------------------------------------------- 9
I. Akusticke osobi ne glasa /r/ - - - --- --------------- 12
2. Kada djeca obit no usvajaju glas Ir/? ----------------····· 15
3. Patologija izgovora glasa /r/ - - - ---------- ----- ------ 16
4. Stupnjevi porcmeeaja glasa Ir/ --------------------- 16
5. 0 uzrocima djstorzije glasa /r/ ----------------··----·· 17

II. OIO: Tcrapij ski postupci za po,jedine faze kor ekcije ---------- 19
J. Kad je pravo vrijeme za pocelak tcmpije? -----------·------ 19
2. Terapija glasa /r/ -·-------------------------------------------··· 19
3. Zasto korekcija glasa /r/ 7.apocinje bail glasovima /ti i /di? ---- 21
4. Terapijski poslupci u pojedluirn fazama korekcije
izgovora glasa Ir/ prcma verbototialnoj mctodi ----·····--·---- 22
,.. 5. Vjezbe i poslupei za i1..azivanje vibranlnog izgovora glasa /r/ -- 30
6. lzgovor glasa Ir/ u rije~i ma ---------·-·-····-·-····-·--····· 36
6. 1. TR plus sarnoglasoici ········------------------------ - 36
6.2. DR plus samoglasnici -------------------------------· 38
6.3. PR plus samoglasu ici -------····---------·--·-······ 38
C..4. BR plus samoglasnici --··-···--·------------------------- 44
6.5. KR 1\lu~ ~amnglu~nici ---------------- -----··------------ 45
(>.(1 , (i R 11111~ M11t11111l11"11c1 ····-·-·--·-·-·----------- ~7
 6. 7. Prilagodcnc rijeci s razlicitim kombinacijama glasova --- 48
6.8. l rf u inicijalnoj poziciji - - - - - - - - ------------·-··· 50
6.9. /r/ u mcdijalnoj poziciji -··-··-······-·--------------·-- 51
6.10. Ir/ u finalnoj poziciji ------------------------- 53
6.11. Rijeci u kojima se glas Ir! javlja dva i vi~e puta ····-······ 57
7. Vje2bc za automatizaciju izgovora glasa Ir/ --------------- 60
111. 01 0 : Vjczbc za jacanjc muskul atu re artikulatora ···----·- 67
J. \ljcZ.bc za jczik -·····--·-·-·---··------------------ 67
2. Vjezbe za korekciju izgovora glasa IV --------···- · - - - 68
2. 1. /I/ u inicijaln~j pozicij i ---·······-················----·- 68
2.2. /I/ u mcdijalnoj poziciji --·----------------------- 70
2.3. /I/ u finalnoj poziciji - ---------------··---·- 72
2.4. Recenicc Lasiccnc glasom /I/ ···············-·-···-········ 73
3. Opozicija glasova /r/ i /I/ ------------------------------ 74
4. Glasovi /If i /r/ u istoj rijeci - ----------------·--- 75
5. Utvrdivanjc sponlanog izgovora glasa /r/ ····--------- 76
6. Opis tcrapijsk ih primjcra iz prakse uz J..Tatke komentare ---- 77
7. Tablica 7.a pracenje uspjesnosl i rcali7.acij e glasa /r/
lijekom uvjezhavm1ja ----···-···················-··--·-·---·- 83
LI T ERA TU RA ------------------------- -----------------------·----·· 85
0 AUTO RICAMA ---·---------·-···-···········-·······-·-·------- 87
PREDGOVOR
Ovaj je prirucnik - s detaljnim upuiama i vjezbama - nastao iz pot-
rebc za sustavnim srcdivanjcm tcrapijskih postupaka koji se provodc
pri korekciji glasa /r/. Odlucile smo ga napisati u ovakvu obliku stoga
sto literature iz ovog podmcja - koju pisu logopedi za logopede - ne·
ma dovo ljno. Prirucnik je rezultat dugogodisnjeg iskustva i praklicnog
rada obiju auto.rica temeljenib na postavkama 11erho1011alne metode po
kojoj se provodi korckcija izgovora na Odjelu za logopediju Poliklini-
kc SUV AG u Zagrcbu.
Prirucnik $adrlti vise prakticnih pojcdinosLi, a namijenjen je po-
najprije lqgopedima, ali i sv ima onima, bet. obzira na <lob, koji ne iz-
govaraju g las /r/ iii ga izgovaraju iskrivljcno. a L.elc 10 ispravi Li. Dobro
ec posluziti i roditcljima djccc koja pobadaju vjc.Zbc. Nadamo sc: da ec
biti infonnativao i odgajateljima.
Pisale smo jednostavnim stilom, u ~elj i da sc 1ekst lako cita, a pri-
rucn ik smo oblikovale tako da odgovara svim korisn ickim skupinama.
Sastoji sc iz tri dijcla.
U prvome. tcorijskom dijclu ukratko su opisanc akusticke osobinc
glasa /r/, uobicajeno vrijcme LLWajanja toga glasa, patologija izgovora,
stupnjevi poremeeaja i uzroci djstorzije glasa Ir/ - kako bi se dobio u-
vicl u problem. U drugome su dijelu opsimije navedene upute i terapij-
s k1 postupci za pojed.ine faze korekcije. a u treeemu su prikazane prip-
rcmne vjezbe za jafanje mu$kulaturc artiku latora. Pri lozen je i popis
rijcci i re<'lcnica za korekciju glasa /I/, jcr sc u praksi ccsto dogada da
s1: nc izgovaraju oba glasa (Ir/ i /I/) iJj da jc porcmecca njihov izgovor.
lJ ovome se clijelu navode i opisi terapijskih primjera iz prakse popra-
c,·111 komentarima.
Uputc kao i ponudcnc rijc~i .ta uvjczbavanjc glasa su sastavljcne
11 cjclina 0tl koj ih jc svak:1samo jcdna stepcaica u svladavanju pravil-
nng 1zgovora glusa l rf. l'iidr>.avuli smo ~e uobii:ajenog redoslijeda ko-
Jllll ~c. prcmn v l uNlllo1111~ku~1 v 11,1 1 vc~ini :;lucajcva provodi 1crupija.
 lako 1.a svakog pojedinca treba odrediti i isplanirati njegovu opti-
malnu 1erap1JU - vjezbe, smatramo da cc i navcdeni redoslijed vjeibi
~' una koristiti, a osobito logopcdima na p<><!ctku rada. Koliko je bilo
mogucc, naMojale smo uvaiavati osnovna na~ela sustavnosti i postup-
nosti u r:idu.
Jasno JC da prikazani postupci vjc.lbi nc mogu obuhvatiti svu slo-
zenost logopcdskc praksc i prikaz:ili svc dcialjc koji se mogu pojavili
u rudu rni korckciji glasa Ir/. No to sigumo i nijc potrcbno jcr cc logo-
pcd. koji sus1avno provodi takve vjeibc vodcn svojim ukupoim zna-
njem i iskustvom, znati poslupiti prcma trcnutnom swnju artikulacije i
sposobnostima rehabi litiraoc osobc. tc cc lakvim 1-ahtjevima prilagodi·
ti vjc:>bc.
Vjdbc u ovoj knjizi 1emclje sc na opcim nacelima rada u logo-
pecbkoj praksi, 1c cc koristiti svima koj1 provode rehabilitaciju, bez
oblira na metodu po kojoj rade. Trcba takodcr 1s1aknu1i da ova knjiga,
iako \U navcdcne detaljne uputc za uporabu, ncce biti dovoljna paci-
jcnuma 1.a uspjeSno provodenje autokorckciJC glasa /r/. Ponajprije je
namijcnJCna osobama koje su od stru~njaka 7a govomu patologiju
logopcda, 1ijckom logopcdskc tcrapijc dobilc jasnc i dctaljne upute.
* • •
U radu na knjizi svojim su nam s1rucnim savjctima i sugeslijama
pomoglc rcccnzcntice - logopedi prof. dr. sc. Draicnka Blazi i Silva
Jug. prof.. kao i mr. sc. Suzana Jclcic Jak~ic, kojima ovom prigodom
1ahvaljujcrno.
Zahvaljujcmo 1akoder mr. sc. Vladim1ru Kazmi na vrijcdnim sav-
jetnna 1 sugcstijama vezanima uz 1ehnicka obilje7ja elektroakustickih
aparata, 1c gospodi Dubravku Zigmanu 1 Smi~i Voj,odicu na pomoei
u rjeSllvanju pojcdinih 1ebnickih problcrna.
Autorice
Zagreb. 2007.
I. 010 :
Teorijske napomene
Uvod
Oijcte sa svojim okruzenjcm pocinjc komunicirmi vec s prvih ne-
koliko 1jcdana, dakle u predverbalnoj fad, i od 1ada postupno tijekom
ranog djctinjstva pocinje i proccs usvajanja glasova. Taj proces u ve-
cini slucajeva tece relarivno brzo i uobi<lajcnim redoslijedorn - prema
ra1vojnoj liniji usvajanja glasova (Vulctic, 1987.).
Nakon usvajanja ockoliko prv1h, osnovnih glasova, a obicno su to
bilabijalni glasovi Im!. /bl. /pl. koje dijc1c slale. spaja i sjcdinjujc uz
'>amoglasnikc, ono ubrzo nau6 anikulirati i svc ostalc glasove. Vecina
dJCCC uglavnom bez vecih 1e~koea ui.voji pravilan izgovor glasova do
pc1c godine zivota Djeca u dobi od 3 do 3,5 godine moraju posvc is-
pravno i1govarati sljedccc glasove: /pl. lb/, 1t/, ldl. /kl, lg!. Im!, tnl. 1jf.
rr. fvl , !hi , N. f a!, tel, Iii, fol . / u/ . u glasovi Isl , l zl. lcl. /SJ, IZI. /cl. le!.
l d>J, l dl , Ir/, /lj/, /nj/ jos mogu biti ncisprnvni.
Pos1upno sc izgovor pobolj~ava sljcdccim rcdoslijcdom: denlal nc
l'rika1ivc i afrikate Isl , /ti. l e/ mora la bi ispravno izgovarat·i dj eca od
~c11ri i pol godine: pala1alne frikativc i afrika1c /SI, IZJ, lcl, l d'i.l, I d! mo-
tala bi ispravno izgovarali djcc;1 ~ navrScnc 5,5 godine. Pogrdan iz-
govor na1.alnog palatala /nj/ lolerira se do 3,5 godinc, palatalaog so-
11,111la ljl do kraja cetvrte godine, kao i alvcolamog vibranta Ir/. Dakle.
nal.on navl'Scnih 5,5 godina dijctc bi moralo posve ispravno izgovarali
".: glasove (Vuletic. 1987 .).
Ako dijete i nakon navedcnc dob1 jo~ neke glasove ne izgovara
hc,priJckomo, znak je da treba 7at!Witi mi~ljenje i savjct te, prema
polr..,bi, i intcrvcnciju logopeda.
Smatra sc da oko 30 posto djccc prcd~kolskc dobi i oko 12 do 16
pusln o:movaca inrn porcmcccn i1govor pojcdinih glasova (Brestovci,
I972; Skuric, 1 9~8.). •1~ctiri do pcl posl11 odrnslih osoba ima ncki po-
ll'1m·c111 nr11ku l n~11~· CV11lc11c, I '190.)
Kako D pos1aje R

Poremecen moie biti izgovor jcdnog glasa iii skupine glasova, a je- Sllka 2: Abecedni prikaz ueeslalosti pojedtnih gtasova u govoru izrai.en u %
dan od cesCih glasovnih poremeeajaje upravo izgovor glasa Ir!. ....,
••
Nemogucnos1 izgovora glasa /r/ se moze smatrati rclativno bla2im
... .-----~----------= ------ 'I""''
1"'
artikulacijsk im porerneeajem. jcr je rijec o izostanku samo jcdnog gla-
:~1
sa. lpak, u 10111 ce slucaju govor biti vi~e oste6en ncgo kad je osteeena " 1•0
1:~
artikulacija nekih drugih , manjc uecstalih glasova poput /f/,/d7J iii !di.
Vuletic jc uz pomoc studcaata analizirala svakodncvni govor na veli-
kom uzorku ispilanika i dobila skalu ucesta losti glasova iz kojc je vid-
"'
.=~, I
••
"'
ljivo da se u svakodnevnom govoru glas /r/ po ucestalosti nalazi meclu "'....i
• ••
prvib osam glasova. Skala uccstalos1i prikazana je u tablici I. (prema "'
.,..
9Si

Vu leric, 1987: 77). ••

•'
Tablica 1: Prikaz ucestalosti pojedinih glasova u govoru izrazen u % .,••
a=t2,0330 r-4,5531 1=2,9227 C"0,8620 <l=O. 1977
,."",
1"'
.!~-
i=10, 1873 ]=4,2627 p=2,7879 c=o.101s di=0,0107
0=9.5943 u=4,0883 z=1,7423 lj=0,6865 ldzl=0,0027 G las Ir/ jc auditivan. poput samoglasnika, pa sc svako odstupanjc
e=B,9831 m=3.8076 g=1,729'l h=0,6642 u njcgovu izgovoru jasno cujc. U najveeem broju slucajeva rod itclji cc
n=5.4375 d=3,4312 b=1,5084 nj=0.6484 holjc i prije uocili nepravilan izgovor glasa / r/ od drugih te5koca u iz-
s=4.7001 k=3.3326 s=1 ,1905 !=0,6301 govoru. iako nj ihova djcca mogu imati istodobno i druge artikul.acijske
1=4,6772 v=3,3138 ~=1, 1097 f=0.2039 iltlt jezicne poremceajc.
Slika 1: Prikaz ucestalosti pojedlnih glasova u govoru lzrai.en u % Poznato jc da jc prvih sest godiaa djetetova zivota presudno za raz-
vu.1 govora i jezika (Apel, 2004.). Pre<Bkolsko jc rai-..dobljc krajnja
~
""'
Ue..uilotl yla&0v• ., 'llo

.••••,
•• gr:i11ica do koje se mogu tolerirati ncpravilnosti izgovora. Sroga jc iz-
111111110 va7no da se korekcija glasova u djcce provedc prijc upisa u pr-
"W
••
•• "' rn1rct.l. otlnosno do sestc godinc. To jc razcloblje pripreme za !lkolu.
••
..., ....
••
,'••
,
~ad djcca moraju usvojiti odredcnc zahtjeve za uspjesno ukljucivanje
11 ~kobkc aktivnosti . Osim osta loga. djetetov govor u cjelini mora biti
•w
.....••
,'"' 111~tlan. a sv.: g lasovc treba pravilno izgovarati. Upravo sc sroga prcg-

... ..••••
"'
kdnm prij.: upisa u prvi razred ispitujc psihicka i tjelesna razv ijenost.
a puschnu ~c pozornost posvccujc govoru. Ako skolski lijeenik proci-
... •< 1c111 U(I JC po1rcbno. uputit ce dijele logopedu. Medutirn. statisticki po-

'"'
.••
"'.,
•• ll11ci r•olih.li111kc SUV AG iz, 2004. plikazuju da jos nijc dovoljaa broj
il1cco pruvodobno obu hvaecn logopedskom tcrapijom. odoosno da se
.,""'I
...
••
•~r '
1l1uca 11pm; nju 1111 logupc11'kc vjc>.bc li:~ 11ako11 ~est.: godim: sto je prc-
~11 ~1m
K11ko D poswje R Teorijske 1111pomen<'

Svi bi glasovi, pa i glas l rl . do te dobi vcc rrcbali biti uredno arti- Stika 3. Slihzirani prikaz analomije artikulacijskih organa
kulirani. Pola!>kom u prvi ra:zred svakako jc poieljno da djetetova arti-
kulacija budc u potpunosti uredna, pogotovo ~to jc u toj socijalizacij- 1 Nosna ~pljina
skoj dobi izgovor iznimno vaU!l (Sikic. 1983.). 2 Tvrdo nepce
Upravo jc pred~kolsko razdobljc, do upba u prvi razrecL idealno 3 Meko nepce
'rijcmc za svladavanje izgovomih pogrdaka i u~cnjc glasova, jcr sc 4 Alveotami greben
snmtra da porpuna au1omatizacija govora u djctcta zavl'Sava oko dcse- 5 Zubl
te godinc. $10 se dijete kasnije uklju6 u togopcdsku terapiju. to ce biti 6 usnlce
tefo pos1ici n1dovoljavajucu art ikulaciju glaso /r/. 7. Vrh jezika (apex linquae)
Logopcdski ec tretman pomoci djc1ctu da ~10 prijc ispravi pore- 8. Slra1nji dio jezika
mcccni izgovor glasa iii glasova. tc na taj nacin izbjcgnc psihickc rra- 9 Usna ~uplJina
ume kojc uslijed toga mogu nastati. a katkad mogu biti tolikc da pojc- 10 Zdrijeto
dino dijctc pocne izbjegavati govome si1uac1jc. I 1 Epigtotis
12 GlasU1ke

"U istog djeteta s ro1aci1mom Ir/ sc mo'c ponasati drukCije u slo-

1. Akusticke osobine glasa /r/
Glasovc hrvatskoga standardnog jc..dka dcliniramo prema tri os-
novna obiljdja: mjcstu artikulacijc, natinu artikulacijc i zvucnosti (Vu-
lctic, 1987.).
Mjcsto artikulacijc jc polofaj gdjc sc ortikulacijski organi najvi~e
medusobno pribliiuju tvorcci tako glas. Prcma mjcstu artiln1lacije.
glasov i Ir/ i /II su nadzubni iii alveolarni iii, jo~ bolje, apikoalveolami
jcr sc pri izgovoru glasa /r/ vrh jezika pribli7ava i udara u alveole pro-
izvodcci vibracije (slika 3.).
Nacin anikulacije sc odnosi na vrstu pokrcta kao i na srupanj zat-
vora / otvora anikulatora u vrijcmc rcalizacijc nckog glasa.
Pcriodicno trcpcrcnjc iii octrcpcrcnjc glasiljki jc osnovni kritcrij
7.<I podjclu glasova oa zvueoe i be~ucne.
Prema nacinu artikulacije svi se glasovi dijcle u dvije osoovnc
skupinc: samoglasnike (vokale) i suglasnikc (konsonan te). Glas /r/
priptida objcma skupinama (slogotvomi /r/ i konsonantsk i /r/). To ~na­
ci da ima dvijc razlicitc funkcijc unu1ur sloga: slogotvornu 1 ncslogo-
1vomu.
~otvomom polo2aju oegoli u neslogotvomom. Naime, isto dijete mo7e
11govarati rijcc "prst" kao "pust" iii "pist" gdjc l rl ima vokalsku slogo-
tvomu funkciju, a rijcei "riba" i "1rcba" kao "jiba" i "tjeba" iii "liba" i
"tlcha" gdje mu jc funkcija koasonantska." (Vulctic, 1990: 8)
P111ologija izgovora se u lo dva slucaja pokazujc rai;(jcito pa ,jc pot-
1dmo ispi1aii izgovor tog glasa i u konsonant.~kom i u vokalskom po-
loiaJu (Vulctic, 1987.).
Prcma sudjclovanju pokrctljivih govornih organa glas /r/ pripada
,~upini jczicnih suglasnika tvorcnih uglavnom poloiajima jezika. To
"' 10~ It/, Id!. Joi, Isl. lzl. l e/. IV. ld'iJ. If/. Iii. I&. llj/, /ojl. lkJ. l g/. /bl.
Mcdu njima se razlikuju apikalni suglasnici pri Cijoj je tvorbi oajak-
ll\ "'J' vrh jeLika (apex linquae). Uz 'r/ to su: Ill. It/, Id!, I n!, /Cl, ldV .
I It JllOlll jcz1ka tvore sc tzv. dorzalni suglasnici kao /nj/, /lj/, /j/. /kl. lg!,
1t1, cl.Id! (Barie, 1990.).
Cilm. /r/ sc izgovara tako da vrh jczika do1il\c alveole (desni) i po1-
1111111og111H Fracnom strujom lrcpcri. tlok glovi1ina mase jezika pritom
.1~1uji.: ut-tlavnom ncpomicnu (~lika 4).
l\ako D po.'1aje R
Stika 4. Stilizirani anatomski pnkaz mjesta artikulacije glasa /r/
\ 2. Kada djeca obicno usvajaju glas /r/ ?
Za opteniti dojom aku;tickc korektnosti glasa r/ potrebno jc da
'rh jczika zavibrira s dva do tri brza. ponovljcna udarca. U oba jc slu-
caja rijec o vibramnim. "drhtavim" glaso\'ima 1 1bog tak\ a sc nacina
i.igovora Ir/ naziva 'ibrantom. U brvatskomc standardnom izgovom u
intervokalskom polo.2aju Ir/ sc uajccscc izgovara JCdnim udarcem je-
zika o nepce. Ako sc /r/ nadc u slogotvomoj funkcij1 izgovara se jed-
nim. s dva iii tri 1rcptajtl jc1ika (Bakran, 1996.). Oaric i sur. ( 1990.)
takodcr navode da slogotvorni /r/, za razlik11 od konsunantskog Ir!. ima
vecu 7VOnkost (sonomost) i duljc crajc pa imn i vcci broj lTCptaja. Kod
slogotvomog /rl broj treptaja jc od lri (npr. u ''pn.t") do pet (npr. u "tm").
Kod konsonaotskog /r/ jc.i:ik izvodi jedan do d' a trcptaja. Tak,·o trepc-
rcnjc potpomognuto zmcnom strujom naizglcd sc od' iJa neprekidno.
U vezi ~ tim Vulctic kn7e: "To su brzi udarci. pa 1 nj1hov slijcd pcrci-
piramo kao kontinuirani gla~. iako jc rijec o prcki<lima." ( 1987: 59)
Akusticka fonctika ~vrstava fonem /r/ u prckid nc bas stoga sto jc
pri njegovu izgovorn prolaz zracne struje potpuno zaivorea jedan iii
vise puta (Muljacic, 1972.).
Skaric navodi: "Trcptajni glasnici iii vibranti imaju u faL.i dr7.anja
jcdan prekid iii vik 11Jlh Prekid traje 25 ms. a otYorcn <l10 prijc i posh1c
pn:k1da jo~ i krace, svega 17 m,. Stoga je br71110 trcp.:rcn111 art1kulatom
u trepin jnih glu,111lrn ol.o 25 trep to ju u ,cJ.und 1" (~k11111 111111 144)
Bakran ( 1996.) smatra da se uces1alo;1 udaraca jezikom pri vib-
rantnom izgovoru nc mo£e voljno regulirmi vec ovisi o opeoj miSicnoJ
nJpctosLi koja jc .:adana fizioloskom konstil\lc1jom osobe.
Glas Ir/ jc jcdini u nascm glasovnom sustavu koji se tvori vibraci-
111111a prcdnjcg dijcla jczika, dok u francuskom jeziku i nekim drugi111
1czicima trepcri dorznlni dio jezika. sto jc stnndardui izgovor. Upravo
' toga takvi je7ici ncmaju ro1acizam kao i1govomu manu_ U na~em sc
1/govomom sustavu lrcpcreujc bilo koj1m strainjim dijelom jezika
'matra poremccajcm. Zbog svib obiljeiJja koja ga cine upravo onak-
' 1m kakav sc Lahlijeva u na..~em izgovomom sustavu. za glas / r/ se
moie reei da jc osobit i stoga zahtijeva i osobit pristup.
Zbog zahtjev11c motoncke iZ\•cdbc, glas /r/ se javlja kasnije u
dJccjem govoru I., vccmi slueajcva nauci sc oko 1reee do cetnte godi-
nc. s tim da dijctc s na' ~ene teLiri godinc Lreba potpuao 1spravno IL-
go' ar.tli glas /rl.
Vuletic ( 1990.) i studcnti tadafojcga Fakultcta za defektologiju u
/.agrebu (danas Edukacijsko-rchabilitacijski faku ltet), utvrdujuci i7-
govomc normc La pojcdine krono loske dobi, po~li su od prctpostavkc
ti~ postoje razlikc u ra7.voju izgovora izmoou djcCaka i djevoj~ica. U
"'h desct ispita111h dobmh skupina utvrdenc ;u 1.natne razlike u op-
' cm <lozrijcvanju anikulacijc izmedu 3,5 i 4.5 godine, i to u koris1
die' OJcica. Anah11raJUCa iLgovor svakog pojcdinog glasa. aadcno jc da
w 11pravo sonant Ir! onaj glas koji razlikujc 12govor djccaka i djcvoj6-
,.,, 11 dob111111 skupinuma izmedu J,5 i 5 godina. lako je postojala opca
11•111k111.:ija rirc11111 boljcm izgovoru u cljcvoj~ica, u 0;1alim dobn i111
sl..up111:11na nisu nodcnc 7natne razlike. Ra;:log takvoj razlici autori na-
lnt.• u hrfoj 111i1ch11i/aciji i br7em morurncijskom proccsu djevoj~ica
h duh1 ~In pcl\ceava br/inu i sprc1nos1 anikulatora. Na temelju nadc-
111h 1Ml1ka prcma 'Polu Vulcuc ( 1990) napmninje da logoped mora
1111.111 11:1 11m11 da Ml d1cH>JC1cc u dob1 umcdu l ~ 1 4.5 godinc ncSto
11.1ptcd1111c u 01)(•c111 lll/\iOJU 1/govoru. o du \C tc nl/hke protc/u do pct
1o111d111111n 1111" r/ I 111 ~nku v11~11l\k1 tnko 1kull'lllllll1l\k1,
Koko D p0s111je R
3. Patologija izgovora glasa /r/
Nepravi lan izgovor glasa /r/ naziva se rotacizam (od grcke rijeci
rho = /r/). Po ucestalosti pripada glasovima kojib jc izgovor cesce po-
remec\en, odmah nakon dentalnill frikativa i afiikata (glasova /s/, /zl i
/cl). Porcrnecaj izgovora glasa Ir/ moitc se pojaviti kao izdvojen, samos-
talan poremeeaj iii u kombiJ1aciji s drugim glasovima i/ili govomo-
jezicni m poremccajima. Medu razl icitim distorzijama glasova naj uoe-
ljivija jc distorzija glasa /r/. Ona koja se realizira kao straZllja distorzija,
poznala je jos pod nazivom "raclanjc". Distorziju glasa / r/ 1\ajcesce nije
mogu6e ispraviti bez sustavne pomoei i intervencije logopeda. U suprot-
oom, poremecaj u manjoj iii vccoj mjeri ostaje i u odrasloj dobi.
4. Stupnjevi poremecaja glasa /r/
Poremecaji glasa / r/ se mogu svrstati u tri stupnja : omisija, supsti-
lucija i distorzija.
Omisijc i supstin1cije su ucestalijc u djecc mlacle dobi.
Omisija
Omisija glasa /r/ odnosi se na njegov potpuni iwstanak u govoru.
Mok se reci i da je omisija necujna realizacija glasa jer dije tc ostavlja
mjesto i vrijeme le odredenu na petosLna onom mjestu gdj e zapa:ia da
se nalazi glas. iako ga jos nije u mogucnosti izgovoriti.
S11psti111cija
Najfo§ce sc glas Ir/ zamjeojuje iii su.pstilLti.ra prijelaznim glasovi-
ma / v/, / I/ i /j/. Samo kad je rijcc o mladoj djeci, tada je supstitucija
glasovima /j/ iii / I/ dopu~tena kao normalna, a li samo kraca, prijelazna
faza u artikulacijskom razvojnom putu kojim djeca prolaze tijckom
postupnog usvajanja glasa /r/.
Distorzija.
Distorzije mogu biti, s o bzirom na artikulacijsko stanjc, prednje i
str3Znj e. Prcdnjc su: bilabijalne, nedovoljno vibra11111c, 111:vibn111111c i
Tec)rij~ke nup.oment'
lnlcralne. S trafoje su : guturalna. dorzalna (vibracije sc ostvaruju hrp-
10111 jczika) i uvularna (rcalizirana je vibracijama res ice-u vule).
Takav je izgovor glasa /r/ akusticki obieno lako prepoznatljiv
1bog dojmlj ivih. j akih vibracija. koje se tvore na spomenutom mjestu.
U 1jcdim slucaj cvima jc artikuliran vibrac ijama jcdne slrane: j ezi-
ka. ~to je o bicno u?:rokovano jednostranom parczom jezlka ( late ra lna
distorzijc). G las / r/ se moie rioj aviti u bi labij alnom o bliku. bilo da sc
11 ori samo kontaktom usn ica iii nj ihovim vibracijama.
Ncvibrantni izgovor glasa / r/ se pojav lj uje u mnogim. razlicitim
niionsama i obl icima. Ncke ga osobe izgovaraj u samo jednim jakim
udarcem jezika na gornje alveolc (dcsni).
Katkad je rijec samo o nnznacenim vibracijama gdjo vrh jezika j cd-
1·u dotaknc desni. U nck im s lueajev ima je slican glasu Wiii g lasu fl/.
Dok se prcdnjc disrorzijc uklanjaju lakiie i susrceu sc ccscc u djcce,
'11117.njc distorzijc su znatao Lvr<lokomije i C:dce se susrecu u odrasloj dobi.
lJ slu~jcvima str.lZ1tjil1distorzija nikad nije prerano za poeetak terapije.
S. 0 uzrocima distorzije glasa /r/
Pomalo je da se proces uccnja artikulacije us1vari od\'ija i 1cmclji
11a uponasanj u modela. Razliciti su uzroci usl ijcd koj ib pojcdina djcca
11c nauce korek.um izgovarati glas fr/. slusajuci govor lj udi u svom ok-
111Jc11ju. kao sto to vecin i uspijeva.
( 'csto djcca ncmaj u razvij enu sposohnost dobre percepcije i dis-
k11111inacijc glasova pa sc istc pogrdke, osim u govoni , j avljaj u i u pi-
" " IJH. I/ log r.izloga rnzvijanj u s lusnog zamjeCivanja i medusobnog
1.l/1ik1>vanja Lrcba posve1i1i dovolj no pozomos1i tijekom logopedske
k 111pijc i ~avjcmvaLi roditclj e kako ee provod iti sto vise slusnih st imu-
l.1r11n i vjcib1 odrcdivanjn i.i:vorn zvuka s ci ljem poricanj a maturncije
, 111•m1h ~lrukturn koje su. izglcda. vrlo vafue za pravilan razvoj fone-
111111,kol;! ' luha, n lllrn.: 1 nrtikuh1cijc (Mam, 1992.).
\ / sluea1 11 .;11ps1iu1c1.1 c tzlusn Ir! ' / I/ k11ri ~1i 1 ~c uvjc-lbavanjc nvi h
14111,nvn 11 ol)n/1cijn11111 i..ako JC Ill nuv.:<lc11n m 1 74. strn n i~1.
i.:afo /) J>uS/UJ<' R
Jedan od osnovnih predU\jcta 7,;i uSpJc~no ll!>vajanje glasa fr/ jc
urcdan sluh. koji ce omoguciti dobru akusucku povratnu spregu te se
opecnuo smatm osnovicom za us\'ajanjc govom
Sianc1c i Ljubesic (1994: 236) na\odc: "'SmaoJcna os1rina sluha.
osobi10 ako pmg slusnc osje1lji\'os11 prclali 40 dB. uzrokujc anikula-
ciJ>kc porcmccajc."
Takodcr jc bilno da dijetc iii odmsla o,oba uredno izgovara glas IV.
Svc dok sc IV nc smjesti na alvcolc, Ir/ sc nccc mzv iti (Vu lctic, 1990.).
U praksi sc javljaju i slu~ajcvi kad jc dijclc usvojilo izgovor glasn
Ir/, ali jos nijc ovladalo glasom Ill jcr slabijc slu&no zamjecuje frek-
vcncij~ki pojas glasa IV koji JC nc!.to ni'i o<l onoga za glas /r/. Mogucc
jc da jc u ponckom od lil1 slucajcvn riJcC o organskoj. odnosoo neuro-
lo~kOJ podlozi oslccenJa. koja rczuhira ncdovoljnom funkcijom mus-
kulaturc JCzika. a mo/da 1 pojcdinih <lrug.1h gon1m1h organa. 'o. tak-
HI sumnJu treba klinicki potudili
Pod wdo\oljavajm:im anatom>kim U\jctima >matra se ureclan oblik
1 pokretljivo>i. odnosno. urcdna ana10111sko-runkc1011alna struktura go-
vomih organa. ~ . odsutnost slmktumlnih unomalija u veeoj mjcri. Tak-
vc unalomsko-slntk'turalnc ncpravilnos1i mogtt oll!7.ava1i usmjcravanjc
1.racnc s1ruj c, te adekva1no li111kcionir<111.1 c i pokretljivost j czika.
No. Vulcllc nap~)minje: "Svako odsluponje u gradi artikulacijskih
organa ne mora uLrokovati porcmccajc i1govora." ( Vulclic, 1990: 16)
Katkad uz.rok mofo biti motoricka ncsprc111os1 uslijcd kmtkog frcnulu-
ma 1j. srasle podjczic11c opne &10 tako<lcr mofo olc7ati iii onemogucili
i1go\ara11jc glaso\11 N i irl. Tad jc numo 1atraz111 miSlje11jc otorinola-
nngologa. ko11 cc odluCiri o tome jc 1i potrcbno 17\ Cl>U kirurSki iahvat
(inciziju frenuluma) i tako omoguciti nJCSO\'ll bolju pok:rctljivosL
Naslijede takoder mozc odigrati odrcdcnu ulogu. Vladisavljevic
smntra du se nasljeduje kons1i1uc1Jl govomog mchani/lna. a nc sam
govor (Vladisavljcvic. 1981.).
Porcmccaj izgovora glasa I r! mo?c biti i dio kJ inickc slikc govora
nsob;i su 1aos1ajanj em u intclcktunlnom ra1.voju. ali sc u lom sl u~aru .
1hi111 pun:mccaja i1govorn glasn /r/. j:ivljn.111 i brojnc drugc jczu~no·
g\\l'Ol llC IC,kot'c
II. 010
fcra pijski postupci za poj edinc faze korekcije
I. Kad je pravo vrijcme za pocetak terapije?
S\i oni oblici poremeeaja glaso Ir! koJi se mogu uvrstiti u dijagnos-
t1~ku katcgoriju odstupanja od uobi~ajcnog naCina izgovora, pripadaju
u nadlci.i10s1 logopcdskc s1rukc i nu?--an jc logopcdski 1re1man.
lako logopedsku tcrapiju opecniro 11102<:1110 provodili gotovo vcc od
,,1mog ro<lcnja djeleta. u slueaju porcmceaja izgovora glasa /r/ s logo-
1x·d~ko111 terapijom se ne 7.apoeinjc prijc cetvrtc godinc Zivota. Kadfe
I I/ff a dist01=iii. 11 1·id11 pomaka mje.wa aniklllacije (npr. kao do w i=-
J.:01ara t=I'. fiw1cmko iii 11je111a<'ka r J. tadu ;e terapiia indiciranu i pri-
1• clwtt'IOl'e c'e11·rte godi11e. ~lc<lutim. u n3J\l~cm broju slucaje\a, djcca
1, 1h•tn jos nisu dovoljno emocionalno ncla 1~prcmna za ruradnJu.
01msije 1 supstitucije su karak1cns11cnc za mladu zivotnu <lob. U
'"'~·'l~vima omisije iii izoslll\ ljanJa glasa, dijete nesvjes110 ostm lja
p1ck1d na mjcslu gdj<.' bi sc unular njcci lrcbao cuti glas /r/. Vrlo sc br-
'" ta >tanka popunjava glaso\ ima /j/. II/ i /v/ i1: ~cga se najcescc razvi-
pt ncv1brantni oblik glasa !r/ koj1 cc s vrcm.-nom <lobiti sva po1rebnn
11l.1"llcka svojslva toga glasn. Ako do c1:1v11c godinc dijctc nijc u~voji ­
lo pnt\llan i1govor glasa. po1rebnn jc logopedska 1erapija.
2. rerapija glasa /r/
l1go' or glasa r nijc U\ iJCk l\ll 1 rn1Jcnja sc. O\;sno o polozaju u
Ill"• 1111:1 Najprikladnije pocctnc \jc>bc 1a po!.111.anje njegova korekt-
1111~· 11gm ora su odgovarajucc ~uglasn1~ke skupinc i poloiaj u1 glaso-
'" d . Ill. p . /bi. lk. g·. T;al.odcr JC glas /r/ dobro '"okruziti" iii ga
1111,1111·111 pored iii u okolinu ~\'lh un ih glawva koji se prema mje;::lu ar-
11~11 l 11cqc litm.: 110 n:it in do vrh 1~11ka udari u gornjl! alvco le. odnosno
1ln111k11t' ih, kuo ~Ln jc iv ,111~111 'µ 111,m im:1II/, ¢1. IM. /~J. l<l'JJ
Aafo n />oMu:i.:/<:_':;.R_ _ _ _ __ __ _ _
KorekciJu 'toga i zapoCinjemo upraH1 tako da nastojimo pronaci
na.ucdno\la~111j1 i najbolji put za pronalaJCnJC prm og rnjcsta aniku-
lacijc i post1zanjc \·ibran1nos11. Pomocu ll<l\ cdcmh >kupina glaso\'a
pru\odimo prcd\jezbe nllZne za akt1\ 1111n1e \Tha JCzika. Dovodec1
tako JC/l k u pravilan artikulacij~ki poloiaj. ' \l'cmcaom po>tifomo,
uz anikulacij>ki, i zadovolja,ajuc1 akust1ck1 doJarn. u pritom cczimo
dob111 '1bran1ni izgovor glasa rl. /a po!.l11an.1c ovih mocorickih ak-
t1 vno,1i ra.dicitc osoba trebaju ra1licno 'rijcme uvjc:ibavanja. sto o-
visi o llkupnoj nktivnos1i i pocct110J sprctnosli j.:zika. koj i jc jcdan od
najpokretljiv1.1ih arliku lacijskih organa. i'n i1.govur glasa /r/. kaka v sc
1ahtijcvu u nusem jczicnom susta\ u, potr.:bna jc spretno'l cijele povr-
~inc jc1il.a. l1nimna spretnost 1 prcc11no,1 nul.na JC 1a postizanje vib-
racija prcdn1eg ruba jezika. Pritom "~ 1ah1ijC\'a totno odmjereno do-
1ir.1111c tracnc struje. pritijc~n1cnc tlakom koj1 nastaje 1zmedu ruba
jc/lka 1ah cola.
Sinncu: 1 L1ubcsic ( 1994.) na,odc da jc 1i1 r.t.l\Oj anikulacijc bi mo
sa1rljC\anjc neuromuskulamih u~jcta, tj. da d111:1c postigne odrcdcnu
ncuromu,kulamu zrclost kuja mu omogucuJC akm 1r.mje JCdnc rnisic-
nc ~kup111c. dok dmgu uspijcva 7adr/.<1\al1 pas1vnorn Za ilustraciju
ccmo i11o71ti nasa osobna iskustv;i koja idu 11 prilog ovom mi~IJcnju
U pruksi smo 1ijekom korckcijc i.r,govora glasa /r/ zamije1i le da vcc i
hroj djccc nc 1110.lc zadriati otvorcna usto 1 iModobno podici jczik na
gomjc ah co le. a da pritom nc pomaknu dnnJu cclJusL Tijekom tempi·
JC sc pokanlo da je rad s tak\ om djccom, u pravilu, dugotrajniji. a
prcd\.icl.bc i razgibavanjc muskulaturc jc11ka mtcn.i:ivnijc i us1rajnijc.
l ovun Je ,fucajc,·ima potrcbno 'Jc>be 1a(l0Ce11 i upotpuniti priprem-
111111. s' 1ma dobro poznatim. \je£bama til 1a~an1c an1kulatora. Dio tih
'1c>b1 nalaz1 sc u IJ'\.-.Ccm dijdu prirucmka
U:r logopccbku tcrapiju najvcc1 broJ trctir.mc djecc s funkcional-
mm ar11ku lacijsk1m poremccajcm rcla\1\ no br10 usp1je razvi ti do\'olj-
nu motoricku spn:tnost jc1jka i dobiu 1adovoljavajucc vibrncije. lJ
nckim JC ~luea1cvima terapija ipak dugotn1,1nija a najccsce uzrok i pra-
v1ra/.log oclstupanja ostaje nepo1n:11 (Vulctic. 1990.).
l'odsictimu sc du funkcionalnim na1ivt11no one anikulacijskc po-
1cmcC:·ujc bet p011mtc "organ,kc" pvdlngc 1a k.oic ~c ~nmua da ,11 po'
l1cd1ca 111 pogrcsnog uccn1a iii da -.u U\JCtovanc ps1holo~kim. pre1ezno
··111uc1onalmm smetnjama (M1tro\11\ I97X.).
lako o uaocima i pra\1111 razlozima 11r.wtijc ncspretnO>!i JC7ika
111~korn tcrnpijc najcc~ec mo7cmo samo n:1gada11. b1tno JC. kao sto >C
11 pmk~1 poka.i:alo. da se upomm1 \'jcihamu 1a 1e11k 1pak moze postic1
1.1Llovoljavajuca spr..:most JC7i~ne mu,kulaturc 1
'ln:eom, rjcdc sc susrccu taha tcsk.u >rcdisnja ncuroloSka o.J:tccc-
111n k:io primjcricc. kocl Downova sindrouin. disanricnog govora usli-
1nl ccrcbru lne parali7e i sl. lhog IC)gn katkacl JC7 ik mozc biti smanjenc
•Ii po,·ccanc napetost i. asimctrican, tr\l111 i tczc pokr.:t lj iv. odebljao i
111c,m1t, ih na drug1 nacm odudanui 11glcdom i funkcijom od uobiea·
,,·nog. U tim slueajcvima m iJck otcku1c111u dil ccmo vrlo te;ko poprn-
' 111 1u'po>ta,i1i motoncku funkc1.1u
t Zasto korekcija glasa /r/ tapocinje bas
glasovima /t/ i /d/ ?
( il:tsovi 1t11 /d/ su osnovni gla,ovi 1:1 pocctal. tcrapijc upravo zaltl
I•'' '11 pu injcMu tvurbe kao i pokrchma artiku lacijskih organa najbliz1
1tl11'11 Ir/.
( 1 l,1~l1vi IV i Id! su prema ;.udjclovanj u pomi~nih govomih organa
I• 11t'111 (apikalni) suglasnici (kao 1 r ). pn cijoj ,1e tvorbi najaklivnij1
\I It JC/lka Ti se glasovi tvorc polo2a11111a jctika ~ malim ili nibkv1m
1ul1l'lu\anjem usana (Barie. 1990.)
I htnu JC da je i.1gm or O\ 1h gla,o\a parcmeccn samo u rijcrkim
h11 .11c ' 111ta
l u '" pra,ka\ i. eksploLi\ m gla'iU\ 1. ko11se1vore u prednJem dijc-
111 11-.1c 'llPIJmC. Pri njihon1 1zgovoru Hh JC.tika ~e pnsl;inja na unu-
1.1111111 111wr~111u gomjih zuba i dcsm 1 tuko potpuno pregraduje w.nu
11pl111111 l'r.isak. eksplozija jc posljcd1ca oslobadaaja protoka zracnc
,11111•· 11 1rc11u1ku odvnja1w1 vrha jc7ika od a lvcola sto /ti i /di svrstnvu
' 1 '11~111 sl11<'11j11 md.111 '" 11 pu~lu\ 1111 01•11 lt'l'<l/J1/1Ailr /11'1111/<'l'll 1: /ll't1k11· 11:
A1 r11A1 Ao1111 1111111 • ( ,,, '/7 l
Kuko D 1wstuje R
u kategoriju prekid11ih glasova (denlalni oklw..ivi). Oba se izgovaraju
u7 veliku mlsicnu napetost onih clijelova govomih organa koji sudjelu-
ju pri njihovoj tvorbi.
Glas /rf je bezvucan i napetiji. dok jc /di zvucan i manje uapct, pa
ce Jogoped sam procijeniti prcma artikulacijsk im mogucnostima poje-
di11ca koji cc od ta dva glasa biri pogodniji.
Pokuiiamo Ii uzastopno, istorn brzinom izgovara1i glas /d/ ii i /t/,
iii pak smjcnjivati glasove /t/ i /di {tdtdtd ... ). a da su pricom usta po-
luotvorena i vrh jezika podignut oa alvcole (na mjesto na kojemu sc
vrh jezika nalazi pri artikulaciji glasa 1rn, ucinit ce mun se da smo
blizu njcgovu izgovoru. odnosno <lase izgovor glasa /r/ ovdjc upravo
nazirc.
4. Terapijski postupci u pojeclinim fazama
korekcije izgovora glasa /r/ prema
verbotonalnoj metodi
Pocetnc su vjezbe za po>lizanje motorickc sprctnosti jczika slicnc
iii gotovo iste 2.a sve pacijcnte. Nekj od njih ce napredovaii bri:c. a
drugi sporije. Buduci da jc uaprcdak posve individualan, i terapiju trc-
ba organizirati i provoditi individu;1lno.
Vjczbc za svakog pojedinca u·ebaju biti vodene i usrnjeravane ta-
ko da postupno dovedu do priprernljcnosti jezika za izvodcnje potreb-
nib vibracija. Si1mo moioricki priprcmljcn vrh jczika omoguCit ec po-
jedincu postizanje ispravnog izgovora glasa /r/.
Opee postavke verbotonal11c teorije profesora Petra Guberine prim-
jcnjuju se od samog pocclka i u svim e1apama ucenja pravilnog izgo-
vora. Rchabilitacija se temelji na slusanju (sltL~noj pcrccpciji) - os-
novni je preduvjet da osoba ispravno cuje. a porom uz pomoc vjezbi
nauci i usvoji pravilno izgovarati glas (Guberina. 1967.).
Kao slo to cinirno pri korckciji ostalih glasova, tako i pri korekciji
ylasa Ir/ vodimo rufona o polmfoj11 okolnih glasova u rijecinm, lj. o
Teropijs/..i pcwupci ;11 pviedme fa::<' Jw1·ekcije
njihovim artikulacijskim osobinama. Na taj nacin pronalazimo pravil-
110 rnjeslo artiku lacijc i postitemo kljenu aapetost glasa.
Mijenjanjem, dodavaujem i visekratnim ponavljanjem takvih fo-
nctski prilagoctenih kombinacija. LI kojirna jc glas fr/ II odgovaraj ufom
llkm.7,enju, vrh jezika ce uskoro postati dovoljno spretan, a s vreme-
nom i potpuno osposobljen za izvodenje vibracija. To jc prirodoi na-
~in dolazenja do ispravnoga izgovora.
Raz1unJjivo da logopedi. bcz obzira na mctodu po kojoj rade, mo-
r:1ju dobro poznavati artikulacijska svojstva glasova kao i promjene
ktije se zbivaju u doticaju s drugim glasovirna. Stoga ce ove vjezbe.
kojc se tcmclje na op6im tcrapijskim nacclima. moci provoditi i oni
logopcdi koji u svorn radu ne koristc liltre one koji sc rabc u vcrbo-
1011al11om sistcmu (VT-sistcmu) iii slicnc.
Uporaba Jiltara Zlllllno olakfava i ubrzava proces korckcije, ali
nmogi logopedi, vodcni svojim sveukupnim znanjem. inventivnoscu i
'[losobnoscu pri lagodavanja svakom pojedinom pucijentu i njegovu
110remeeaju, i bez tog korisnog pomagala uspjesno provode korekciju
~J asa Ir!.
Prema naccli111l1 verboRma lne mctode, osim o utjccaju susjcdnib
gtasova na glas koji korigiramo. te o polofaju glasa u rijeci. potrebno
1c vod iti raeuna i o svim osialim fonetskim pravilima koja moraju bili
1:1>tupljena pri korckciji. a to su: tonska visina, stupanj napetost i gla-
so. mjcsto artikulacije, intenzitet i trajanjc emisije.
Pri ispravljanju i7govora glasova po~tuje sc na~elo postupnosti, tj.
~1•1ckcija tefo od strukture logatoma. rreko rijeci. do reccnica. Pritom
w rosrcdovanjc u transmisiji postize pornocu posebnih filtara ugradc-
111h u aparatc VERBOTON G30L (nova funkcionalno i tehnicki 11nnp-
111nkna verzija tradiciona lnog modela SUVAG LINGUA). Pomocu
,111~a l ica pacijcnt prima spektrdlno dobar i kvalitctno ncpromijcnjen
!'las ([)ivjak, 1985. ).
Spomcnuti VERBOTON G30L je clcktroakusticki urcdaj {apurat)
k1111struin111 m1 postovk:1m:1 vcrbotona lne teorije i sljed nik je trad icio-
uulnog Oflt'cpomatug muddn SUV AG LINGUA (slika 5).
KC14u D /lrhlll/C R
Slika 5. Aparat Verboton G30L
r-r--~~~==:::==---
rrl..
\la ul:11c aparata prikljucuju sc d'a m1krofona (jcdan za logopcda,
drug1 /.a pacijcnta). a na izlazc sc pnklJucUJU 1o:rap1Jskc .•lusalicc za
pacijcntc i kontrolnc sluS31icc za logupcda U clektroakust~ckom .lane~
apanna. od 1111krofona do slusalica. nal:vc sc po1rcb11a ro1acala 1.filtn
ln modtlikaciju govomog spcktni. Pncijcnt kroz apara1 pu1c111 m1kro-
fona i s lu~al 1 ca slusa interaktivno: na.1pnji: i~prarnn i ~pcktraloo modi-
li cirun i1.govor logopcda kao predlofak. ii n1li111 svoj korigirani izgo-
vor kao provjcru korckcijc. Njcgov vla~11ti govor pojavljujc sc putcm
mikrolbna, aparata i slusalica kao >pektrnlno modilicirana slusna pov-
ratna spr..:ga. koja omogucuje brlu i uspJdnu korekcijLL Spomcnuta
mod11ikacijn :.pck1ra oba\ lja sc filtnma u 'kladu ~ razradenom mcto-
dologijom vcrbotonalnog sustava kOJa ce bm p~kazana u nasta\k~
tek:.ta 'la ularo aparata moze se umJC>lO m1krotooa. prema potreb1.
kons111i prijc snimljcni govomt matcnJal ., numdiska iii kaze1ofona, a
na i7IU/ sc. prema potrebi, moi.c, umjcsto slu~nlica, pnklju61i odgova-
ntjuci .rvuenik. Fihri koji sluzc n~od11ika~ij1 'fl~kt~ . i oi:ioguc~ju ko-
rckciju pogrc~nog 1zgovora moniJU 1mn11 JlfOll1JClllJ1Vc t ugod1vc pn-
ramctrc frckvencijskc karakteri,Likc rrigu~cnjo sukladno pt)Stavkama
vcrbutt1 nal nc mctodc. Potrebno jc naglasi11 dn s1nninc prigu~..:np frc-
kvcn..:ir•kih kuraktcri$tika lilwm nmrnju u pocc111uj fo1i korckcijc hi1 i
nnj11111111c (1() dOluktuvi
frr.ipijsM po1111p< 1 :u P"iedh1e fa:r lwrci.dir
Tcrapijski postupci korekcije glasa Ir/ od\ ijaj o se kroz neko-
111-o fa1:a:
H11:hija11je ~/ufoilt 11a1•ika
l prvoj fa7j provodi se r.l/blJ311Je u.;taljcnih ~ll!Snih navika tako
11.1w potaknc slu§anjc govora na drugi, poscban nacin. To se po>tilc
hl111nm1cm govora kroz izvango\'omo podrutjc, tj. propuStanjem lo-
f'"Pcdm a govora kroz niskopropu>111 fi lrnr (do 355 llz) i para lclno
1,1111 visokopropusni filtar {ud 5,6 kllz)2• lsk ljuciv~injc govoniog pod-
1111' i11 dnjc novu kvalitetu slusanju.
l I uvoj. priprcnmoj fil'li pacijent slu~u tckst ii i prifo koju cila lo-
l'"PCd Prito111 trcba nastoja1i da 11.:kst bud..: primjcrcn pa..:ijentovim in-
1r1c'1mu 1 dobi. To trajc oko dc>CI minu1a 11jckom svakc seansc u po-
•'<'tku rchabilitacije a kasnijc sc skracujc. J..ako sc pacijcmovo slusanje
11 111cdll\ rcmenu prosirujc (Vulcuc. 19R7 .)
I 111!l'ltje i~pral'lwg i;;gol'Ora
l>ruga faza korckcije je rad na spcktralnoJ op11mali glasa. Glm. sc
.1'11111 od ~trokoga frckvencijskog spcktr.i. ali >C najbl1lje pcrcipim 1
th 1 11gnvam1i slusanjcm samo odredcnog dijcla tog spcktra. To sc po-
1h1111c. prcma profesoru Gubcrini. 11a1iva optima la glasa i ima sirinu
Ill'~\ clll:i.r>kog pojasa od jcdnc oktavc.
~knri ~ o iomc pisc: "Optimala gla;,a JC tcrmin iz vcrbotonalnog
hl1•11rn prof Petra Gubcrin<!. ii nj ime sc oznacava akus'ticki signal
~I'll IC dovoljan j potrcban /3 perccpl.'.iJU i1.vjcsnog glasa iii t il3VOg
1•111111.1 Optimala jc mnogo uz1 ,,1gnal od onoga koji orgam govora
rn111u.1111. ali to j.: upravo onaj kOJl nos1 fonelsku infom1aciju."
ll'lh7 ,-1)
<>p11111alno fr.:henc1jsko podrucJC /'1 glas ri jc oktava 800 - 1600
111 c>1111111ala JC ost\arcna na apamtu VF.RBOT01' G30L s pomoeu
ul 111\ 111•gi1 p111asnopropusnog tiltra BPrl (Band Pass Filter).
N11 BPI 1 jc postavljcna srcd1~nja frckvcnci1a od 1130 Hz (tipka s
1111111111.11110111 1vn:ikom I kl 17 1 kontinu1rani pomak poscbnoga lu1car-
N11vc1k11c Jrc~vcnciic 411 w111111' 111• l1d.H•111·1.1c lilla1.1 1111 nr•ar:iln Vcrhotnn
c 1 IOI
Kako D pcwajc R Terapijski eo.v111pd za pojedineJaw korekcfje

nog regulatora RSP SHIFT - Response Shift od + 13 %). Postigmua si- 1 10 uvijek u smjeru suprotnom od pogreske izgovora pacijenta. lnter-
rina pojasa tog fi ltra j e oktava 800 - 1600 Hz. vcncije u transmisiji putem liltara provodimo mijenjanjem Slnnine
Odabrana je najveca sLmi ina prigusenja (tipka s oznako111 S - Ste- p11guSenja frekvcncijskog pojasa tc ugadanjcm korektivnih optimala.
ep), preko 60 dB/oktavi. lJkupno prigu,:ienje u :r.apomom podrucju je unutar govornog podrncja (ponovao suprotno od pogreske pacijenta).
vece od 70 dB. Nnn~estanje korek Livnih opiimala (mijenjanje parametara fillarai) mo-
m biti i.nteraktivno. Pacijent mora istodobno slusati na;;tajuce spek-
Prigusivac iii ateouator kanala BPF I je postavljen na 0 dB, dok su
prigusivaci ostalih kanala (nisko propusnog tiltra LPF - Low Pass Fil- ilnlne promjene emitiranog glasa. Posebno pogodan alat za opisani
ler; pojasno propusnog fihra BPF2 - Band Pass Filter; visokopropus- pnstupak jc mogucnost kontitmiranog pomicanja frckvencijskc karak-
nog tillra HPF - High Pass Filter) i izravni kanal (Direct Channel - lcristike oktavnog tiltra, kakva postoji na aparatu VERBOTON G30L
DCh) u isldjuccnom polo:Zaju (OFF) (slika 6). (lunkcija RESPONSE SHIFT). Glavni elementi dobre korekcije su
11p1imalna cmisija i m1nsmisija.
Slika 6. Prikaz frekvencijske karakterisUke oplimale glasa /r/ Polrebno je naglasiti da emisija od strane logopeda u ranim faza-
dB
8PF1
11m korckcijc uvijck krcec od tockc koju pacijent mote ostvariti. "Tra-
0
1 >c1uc ispravnog izgovora oslvaruje sc promjeaama u cmisiji i traasmi-
I
-10 '111 koje diktiraju karakteristike glasa koji se ispravlja. kao i karakteri-
~tl~c pacijcntova poremcecnog glasa." (Vulctic, 1987: 98)
·20
Logoped ce svojom emisijom glasa /r/ od samog poeetka poticati i
s 11111odi1i pacijenta na one pokretc vrhajezika koji vode postizanju vib-
1111:ija 1• Ako pacijeot uijc u mogucnosti svladati vjdbe iz ove faze,
v1ucamo se ponovno na prvu f'azu - razbijanjc slusnih navika.
t 1«1•r.fci11a11je ispra11110g izgo1•ora
Kad je izgovor glasa ispravan u loga1omima, prclazimo na nje-
-00
I I t•11vo ucvriicivanje u rijecima i rcccnicama. Pritom takoder koristimo
. 1l[ll11nalno frekvencijsko podrucje za liltriranje emisije, a optimalu
• . . ..
2 3 ~ 5 6789
100
2 J
'
,, 5 6 789
1k
'} 3 J. 56789
1 Ok H~
2
p111sinucmo blagom strminom prigu~cnja filtara. Ako pacijcm aijc
~' lmlao vjczbc iz ove faze, vrncamo sc na uvjczbavanjc s logatomi-
Slusanje glasa u navcdcnom optimalnom podrucju ostvan1je se 111:1 i 11ptimali sa stm1im prigusenjem a, prema potrcbi, i korektivnim
pripadnim oktavnim pojasnopropusnim filtrom ugradenim u aparat np111nalama. U ovoj fazi Lreba imati u vidu da pacijen t najmanje pog-
VERBOTON G30L. Van1(l je napomenuti da stm1ina pri gusenjn na- h''" ~ u ci ni u logatomimn j er su mu 011i nove stmkture bez znacenja,
vcdenog filtra mora biti veea od 60 dB/okta\~. Ukljucivanjem optima- ~ 1111: do1nd nijc poznavao ni upotrebljavao. Povratak rijecima i rece-
le, istaknut cemo kljucni dio emitiranog glasa koji korigiramo. Pritom 111r:11na jos ga lako mozc vratiti njcgovu starome. pogrcsnom aacinu
taj glas ne izdvajamo iz fonetskog konteksta. U pocctku tcrapijc logo- l/~llVOHI.
ped ne upotreb ljava rijeci nego logatome, a logatomi su aajmanjc go-
vomc strukture bez znacenja, ali sa svi m arliku lacijskim osobinC1ma ' 1'1"lup.1~ j~ Olli$1111 II i-1011h1vl111 1/t'=h<' i /111.<lllfll'i =a i=cr:i vani<' •'i/>1w1111011
govora. Na tcmclju odgovora pacijcnta, logoped mijcnjn svo ju cmisiju fl'/ (~I I 10 ),
l . }111\'tJl'll 11/11.'U
Koko D (JOSU!J<' R Terap(j.1'/a 110s111pd :a po.ie<iine fa:e korekcije

Ustaljivauje ispravnog izgnvnra
Govomim podrucjem se smatra raspon od JOO Hz do 4000 l-lz. jcr
se unu tar toga. iako ogranicenoga frckvcncijskog podrucja postize vi-
soka razum ljivost. Daljim posn1pcima filtr[ranj a ostvaruje se slllSanjc
diskontinuiranih frckvcncijskib pojasa iz govomog podru~ja. Diskon-
tinuitcl j e ostvaren na aparatu VERBOTON GJOL s pomocu dva ok-
tavna poj asnopropu~na filtra BPFI i BPF2. Na BPFI j c postavljcoa
sredi~nja fi-ekvencija od 1130 Hz (tipka s nomina lnom 0711akom I kHz
i kon ti nu ira:ni pomak, RSP SI II FT, od r I J %). Postign uta sirina poja-
sa tog fi lt ra jc oktava 800 - 1600 Hz. Na BPF2 jc postavljcna srcdiSnja
frekvencija od 4520 Hz (tipka s nominalnom 07..nakom 4 kHz i konti·
nuirani pomak, RSP SHlFT. od + IJ 'Vo). Postignuta sirina pojasa tog
liltra j e oktava 3200 6400 Hz. Odabrana j e blafa stnnina prigusenja
(lipka s oznakom L - Large). a iznosi 20 dB!oktav i. Prigus ivac (ate-
nuator) kanala Bl>FI jc postavljen na 0 dB. dok je prigus ivac kaL1ala
BPF2 postav ljen na - 15 dB. Time sc oslvarujc "stcpcnica" na prikaza-
noj karakteristici. Prigusiva~i ostalih kanala (LPF. !IPF i DCh) su u
iskljueenom polofaju (OFF) (slika 7).
Slika 7. Prikaz frekvencijske karakterislike diskonlinuiranog pojasa za
ustaljivanje izgovora glasa /r/
d9
0
Transmisijom putem filtara postupno se siri spektar frekveacija,
koji se tako priblifava prirodnom slu~anju glasova govora. Kako tera-
pija napred1~jc, u transmisij u uvodimo izravni kanal koj i propusra cije-
11 speklar frckvcncija, a pojacava sc koatrola izgovora uporabom tak-
11lnc i kinesletske povratne sprege.
Kad logoped postane s iguran da pac ijenl ispravno govori bez in-
t~rvencijau emis iji i tr::msmis iji, napusta se primjena filtara .
U praksi se u 1rcc~j fazi auiomatizacijc (stabilizacije glasa) koristi:
a) Oplimala glasa koj i zelimo automatizirati i jedna oktava iz
drugoga oktavnog tiltra. pri ccmu je vazno poslici diskontinu-
irano slusanjc.
b) Gcneralna linija koja se ostva ruj c pomocu BPF l Fe = 355 Hz
(Fe= centralna frekveucija) i BPF2 Pc =2 kll z, BPFI j e bez
pojed inacnoga inlenzi tetskog prigufonja dok je na BPF2 blago
prigusenjc od J0-15 dB.
c) Generalna lin ija plus izravni ka11al (prigu~en 20-30 dB kako bi
sc istaknula frckvcncijska karaktcrislika gcncra lnc linijc).
d) Jzravni ka1ial.
Stabilizacija glasa SC provodi c itanjcm, pricanjcm, prcpricavanjcm
procilan ih priea te kreiranjem razliciti h govornlh s ituacija radi uvjez-
huvanj a ekspres i vn~ i clijaloske fonm: govora.

-10
I BPF i \ BPF2
Rehabi litacija provedena na ovaj naci n pogodna je 7.a sve pacijen-
h: bc1 obzira na dob.
\
I " '\ Logopedska terapija artikulacijsk ih poremecaja u pravi lu se pro-
I \ rndi dva put na tjedan. Prcma nckim autorima (Vu lctic. 1987.), potreb-
.30
"'' JC oko 35 logopeclskih scans i za uspjesnu korckciju glasa /r/. No.
I \ "'ricsnost korckcije kao i duljina tcrapijc uvijek je individualna ii ovisi

I
I \ ;• mnogim okolnostima. Uspjeh u rehab ililac ij i ovisi <) d()bi, redovi tos-
1; puhndanja vjezbi. s uradnji djeteta, suradnj i rod itelja, ustaljcnosti
pn~rc~nog izgovora i vrsti porcmccaja. Ne trcba zancmariti ni posto·
-60
11111je voljc i motivacije. ne sumo kad je rijec o djeci nego i o osobama
.. .. .. .. .. . . ~oic tc~ u mJrasloj dobi odlucc ispraviti Sv()j ir.govorni nedo:;taiak .
2 ] 4 l'.t 6 16 .1)
100
} .l
' '
.. 5t.1159
.. 2 ) .. 'I 0 , fl11
IOI> Hl
'1
P 1~~ud:in jc 1 opci p>ilw11101orni ~tutus pacijunta. le po~tojanje cventu-
nl 11lh mulfm 11111cijo 1i1uvv11111111r1111m1
l
 • ' " '"''' Y•
5. Vj ezbe i posh11>ci zn izazivanjt.' vihrunl nog
izgovora glasa /r/
Prcma potrebi. sastavni dio tcrapijskog plana mogu biti i pre1hod-
ne motorickc opce ".jc;ibc 7a mobilizacijujezika. po111atc pod na1ivom
vjezbe 7.a jacanjc muskulmure artikulalOra s kojima cemo obaviti dio
po1rcbnc priprcmc za izgovor glasa /r/. Logopcdi prak licari prcd lafo
mnogo razlicitih vjc7bi 7..3 stimuliranje pokretljivosti usana. donje cc-
ljus1i. jei,ika, ovisno o polrcbi (Greenspan i Lewis, 2004.: Agin i sura-
dmci. 2003.)4 •
Posto je muskulatura JC7ika priprcmljcna 1a potetak tcrapije. krc-
cc sc s brzim ritmickim i wastopnim izgovaranjcm glasova /ti i /di.
Vee su prije navcdenc karakteristike glasova It/ i /di koji su opti-
mn lno pola,;iste i osnovni glasovi od kojih treba 1-.rcnuti :. namjerorn da
se dobiju vibracijc vrha jc1ika. nuzne za i7.govor glasa /r/. Od pacijenra
.w: lra=:i da. LC 01mre11a 11sla. ,.,.J, je.::ika pri.,·lo11i na 1111111amj11 pmrsi1111
gomjih =11ba i des11i re i:gcll'am 1101·ede11e glmm't' (d.d.d.d-1.1.l.I).
Zatim se tra7i da 1 na11mjence izgo\•ara tad\ a gla\a (l-d-t-d+d... )
SAVJET/NAPOME.\';I
Va!n o je du se je:ik od1•oji t>lf dmrje ce/j11sti, 01/11os110, t/a 11e b11de pot-
p1111wg1111t lf1111jom 1•1•(i11sti pri porliza11j11 110 1:11r1rj1• 11/11e1Jle. Usta, dalde,
treba zadriati ot1·11re110, 11 je;;ik i.<1odob110 podig111u.
Kombinacijom g lusova It/, IV kao i /di, /II i njihovim brzim izgo-
varanjem nastoji se dobili \ 1scstruki pokre1 'ibriranja vrha jezika te
mko proizvesti TRL odno~no DRL (tl-tl-tl-trl: dl-dl-dl-drl).
ILmjenieao apikalno pa dorLalno podiLanjc i akiivnost jczika bit
cc takodcr dobra "gimnns1ika" za poboljsavanjc njcgovc sprctnosti i
pokrcrljivosti. Zah1ijcvomo brzo izgovaranjc: 1-k, 1-k, t-k nas1ojcci
vjcibom i ucesta lim pokuSajima to produlji ti i prcvcs1i u TRK.
• Nckc i.c vjezbe nala1c u Ill . dijdu : Vjefbe ::a iaeatrje 111111k11/a111re artik11/o-
toru.
30
•-+••t '}'''", • .,., ..... , ,, .. " ....
•
N.1 ' '" 1111t 111 , )'1\'11111 p111lch1, llll•ln\ 111111111 1 u d 111111111 km11h11111~· 1
11111111:tl.l\ov11 11•111v1111 v1~c,1111J..c pok1c1c Hhom 1c11ka.
I/ > IR/
I('-> TRC
Dl - > DR7
))(' -) DRC
TN-> TRN
( 'K_, CRK
U m•<>j pripre11111oj fw:i ra:giba1·a11ja je=1lw Ill! :alt1ije1•amo da ro-
11t11·t11sudje/11j11 i 1n·o1·ode 1je:be kod kuce. lako se moie dogoditi da
1li1i·t1'. koje jos 11ije motoric'ki dm·oljno pripremljeno =a i=gm'Or gl~1·t1
1 , :bog 11ago1·armya i neslrpljivosti roditelja. poku.~am izgovo~111 ' .IJ
1~/111 onako kako 11111 je 11 /nm tre11111k11 jedi110 111og11c'e. Tako llt!/Ce.fre
,,1,,1w1e distor=lja. ohic110 11 vidu dorza/11e reali:udje g/asa.
Vjezbanje kod k11i't! oslavljamo w kasnlje i 0110 mote poc'eri lek kad
t1111oped ocijeni du je urtikulocija glaso Ir/ 11c'1'l'sce111111domljnoj11!ierl.
\ IVJETl>.'A P0.11£.VA
rijekom korelicije 11/a~a 1•rlo je 1·a:tto slijediti uplllt! terape111a a nali1111
; 1111<egu rada Ami k11ee.
Nastavljamo s izaziv;mjcm vibracija u logu10111 ima, vodeei mCuua o
1rn:dusobnim kornbinacijama glasova unutar ro1licilih logatoma: TRN .. ·
llRN... TRLA ... DRLA ... VRLA ... BRLA... TRDA ... DRDA ...
Ovisno o individualnom naprcdovanju i postignutoj mo1orickoj
'Jlrclnosti jezika, po>lupno uvodimo zahtjC\ niJc vjctbe.
Pri 1zgovaranJU glasa Ir/ vrh jczika 1i1ra na alvcolama dok pri i7-
gornraaju glasa Ill samo dotice alveolc. Sioga jc logican put uci:nJa
glasa /r/ uz pomoc prcthodao sv ladanog glnsu Ills.
Glasovi /ti i /d/ smjes1i1 ce vrh je7.ika i :ir1ikulaciju denlalno, a /I/
•c ju nakon toga zadr:h1vati na alveolama ( Vulc1i c, 1987. ).
Popis rijoci 1.asicenih glasom IV nalazi se u pogJa, lju Ijezbe :a kon•kciju
1:gm·ora g/11.<a t//(,1r 611.).
31
K<Jko () p<><laje R rerapij.tM [>O.<IU/>ci :tJ JWiedme fa::e KIJT('~('li<'

Radi os,je~civanja Hbrac1Ja moi:cmo koris1i11 1 '1brator. Vibrator. ·:· OR!li DRNDAV. DRNDALO. DRNDATI
kao pretvomik iii transduktor govomib signala. omogufatje pacijentu ~:· r R.N TRNOVITI, TRl"AK. TRNAC. TRNKA. TR.NCI. TRXAKA.
dodatnc somatoscnzomc podraJajc. TRNOKOI'. fRNOV. TRNUTI, TRNEM. TRNUCI, TRNCI-
Logopcdi koji nc upotrdiljavaj u filrrc. postavljanjcm ruke ispod MA, TRNJ INA, TRNOVIT, TRENJr, TRNJENJE
bradc, uz istodobno lngano lupkanj c prstima po podbrntku. nastoj c os- •!· TRL TRLICA. TRLITJ. r RLECJ, TRLJENJE. T RLJANJE. TRLJA.
vijesli ti vi bracijc u pacijcnta. TRI .IATI. TRLJAM. TRLJAJUCJ
Logopedi koji komtc drvene iii mctalnc mcdicini.ke lopatice za •:· ORL ORLA-DRLA 11 . DRLANJE. DR LAMA. DRLINA. DRLA V
prcglcd usnc supljmc (~patulc) kao pomoe pn OS\JCSCi,anju vlbracija .:, TRC TR(A'IJE. TRCATI. TRCECI. TRCKA. TR("KJ. TRCKATI
'~ka jezika moraju to oprc1no cmiti. Pomicanjcm lopaticc. posta' ljenc oRi. DRZI. DRLI:. DRZO. DRZU, DRLAC. DRZALAC. DRZA-
·=·
•~pod vrska jez:ika. lagano gorc-dolje mehanicl..i sc ww,aju 'ibracijc LO. DRLATI. DRZAVA. DR!AVICA. DRZAVUANIN. DR-
vrhn jcz1ka pri cemu trcba pazlli da ne dodc do 01 ljcdc frcnuluma. ZAVLJANSTVO. DRZA VNI, DRU VNICKI, DRZA VN IK.
Naglim trzajem rukc. tijckom korekc iJC u logatonrnna. mo2:cmo DRZAVNISTVO. DRZA VNOST
pojacati napetost artikulntora potrebnu za izazivanjc vibracija. ·:· TRZ T RZISNI. TRZISTE, TRZNlCA. TRZlrl. T RZ ISNO
Samo vi~ekratnim ponavljanjem osiguravarno ve6 broj udaraca ·!· TRS TR$AV. TRSc' AK. TRSKA. mSCAC'I. T RSLJlKA
jc1ikom. •) T RT TR"llCA.1 RTAK. TRTKA. TRTAKA. TRTI
~:~ OR\l DRMA Tl. DRMANJE. ORMES. DRM'IUTI. DR.,\1USATI,
Ponavljanjem pojedimh logatoma iii prvih slogova (npr.: drla drla
drla. tr tr tr trla; dr dr dr drla: Utt-crta. ddd-drla. lll-Lrda) kao i mijenja- DRMAJLCI
njcm samoglasnika na kraJU (drla. drle. drli. drlo. drlu: trio. trlc. rrli, tr- ·:, T RV TRVEN. TRVENJF
io. trlu) o>iguravamo vcc1broj udar.ic3 jczikom ti: 1stodobno posti?c- ~:~ BRC BRCETINA. BRCLNA. BRtKATI. OR('NU-CT. BRCKAM.
1110 njcgovu vccu brz111u. Dakle, potrcbno jc na razlici tc nacine dod ir- BRtKA.IUCI. BRCKANJE. BR(°KAVICA
nuti, Lrwuti vrhom jc7ika po gornjim alveoluma. ·:· PRZ PRZI. PRZI n ' r RL.IONICA, PRZENJE. PR.ZINA
Ova ccsta ponavljm1Ja razlicitih pokreta jezikom. u ra1 licitim gla- •:· PRS PRSTI. PR$1 IT!. PRSTANJE. PRSTAVO
'ovnim skupinama, omogucuju ne samo pos1upno pribhiavanjc mjcs- ~· TR P TRPAK. TRPATJ, TRPAJUCI. TRPANJE. TRJ>EUIV. TR-
tu anikuJacije VeC CC priJC 1lt kasmjc dovcsti i do 1~1do\·01javajuce aku- PEUI\ 0. TRPEUIVOST. TRPt::UIVOScu. TRPEZA. TRP-
Slicke realiz11cije glasa. JET!. TRPKO. TRPKOCOM. TRPKOSTJ. rRPKOSCU. TRP-
KOST. TRP'll. TRPOVJ
SAVJET/N; IPOMEN,I ·:· nu. TRZAJ. ·1RZALICA. TRZA: Jlo, TR/.AJU<'.'J. TRZA V ICA
P11111J11ljaj11ci, 11a rt1:llc/1e 11f1t'i11e, pojediue g frts111·e iii .1·/mpi11e glaso••a ·:· 'l'l~T rRl AK. rRTKA. T RTAKA. T RT I. TRT ICA
11t1tJtar /ogatoma 11a.1wji11111 poMit'i .f lo 1•et'i broj 11tlurm'" i vt!C11 brzi1111
·:· VR(: VR('FVI. VRCI. V RCKATI, VRCANJE
rut/a je~ikom.
·:· t'RC PR('KAll
Korekciju gla'a r nu\lilvljamo 1.roz uporabu logatoma koji nuino ·:· IRK TR( I. TRKOM. TRKA, TRCJ. TR<'.'ANJE. TRKE. TRKAC.
nc 1110111111 11nat1 111ac!cn11:. ah \ll po1·oljnc strukturc 1a UVJC.ilJa\ anJc. I R"-A(I. l RKACA. TRKACICA. 'I R("ANJu. TRJ<A(E, rR-
I ogopcd cc zo "'1!..011 p,1(1Jcnta 1wnaosob odluciti !..up cc od m 1h KA( I. TRKAI i$Nt. TRKALISTf'. TRKUA. TRKUAST.
lllltllhl11111 1111<!11 flf•'tl11tht I RKl\IJI I I Rh.O:v1 TRKli, rR( H 'I

"
Kako D postaj<' R Teropijski P"""'P<:i w pajedi11efaze korektijl'

... TRG TRGAT!, TRGOV AC. TRGOVI. TRGOVlNA. TRGOVATI. rn. lstodobno j e potrebno nastaviti s predvjezbarna za poticanje moto-
TRUOVANJE 11~c jezika i usvajunj e pravilnog mjes1a art.ikulacije. Kad je rijcc o do-
•!• CRV CRVT, Cf<VE. CRVEN, CRVENILO, CRVENA 111 u kojoj vi~c nije jednostavno i lako regrcdira ti, rj. vracati se z.amje-
•!• CRN CRNA-CRNO. CRNU. CRNICA. CRN ILA. CRN l.LO 1111vunju s glasom /I/. pomoCi ce ako zabtijevamo od pacijenia da pos-
\ uda ll rijecima u govoru i lijckom citanja ispusta (prcskace) gla..~. od-
·:· CRT CRTA
ll0,110 umjesto dorzalnog Ir/ izgovara neu1ralni samoglaso ik fol (npr.
·=· CRC CRCKA. CRCKATI. CRCKALO, CRCKANJE. CRCKA RIJA,
CRCKA JA
'fal'E. T~CANJE, S~DACAN).
•!• CRL CRLl~N. CRN, CRV. CRKNJA. CRLA, (;RPI, CRPKA. CR-
Stl VJET!NAPOMENA
PANJE. CRPATI
l'ri korekciji srravrje distor'()je gfasu Ir! djed motemo suvjeto t'Oli dt1 tli-
·=· ZRT ZRTVA, ZRTVENIK
,,llf:Jrani gfas pok11saju i:g1Jvarati k110 Ill. iii kaa 11e111ra/11i sa111oglus-
•!• ZRN ZRNOVO. ZRNOVN lCA 11ik ;,,1.
Aktivnos1 vrha jezika mo2emo pojacati uzastopnim ponavljanjem
pocemih slogova (d-r, d-r - Jrva). Sukladno tome. tijekom vjezbi treba promisljati i birati rijeci kojc
11111icijalnoj poziciji sadri:e glasovc koji po mjes1u tvorbe artiku laciju
•!• ORV DRVA, DRVCE. DRVECE. DRVEN. DRVENA, DRVE-
110111i~u prcma prednjem dijelu usne ~upljinc:'
NAST. DRVENILO. DRVENO, DRVENJA(A. DRVENJAK,
DRVLJE, DRVENIK. DRVNI. DRVO. DRVOCJEP. DRVO-
SJECA. DRVOTISAK.DRVOTOt
• R
RCAN
SRCE
SRCANO
SRCIMA

SRCIKA
SRCOLIK

SRDAC
·:· VRD VRDA ,VRDANJE. VRDALAMA. VRDATI.
IROACA SRDACNOST SRDA$CE SRDELA
•!· VRl, VRLAC, VRLET. VRLETAN. VRLI. VRL INA, Vil.LO. VR-
IHOIT SRDITA SRDITI SRDITO
LIKA, VRLUDATI. VRLUDAJU<'.'1. VRLUDANJE
•!• YRC VRCEVL VRCIC >HOITOST SROJELA SRDNJA SR.O OBOLJA

•!· YRS VRSI\. VRSAJ. VRSAK. VRSILICA. VRSAN, VR.5rDBA. -~DtllA SRKNUTI SRSI SRZAVO
VRSlKA. VRSJLAC. VRSINA. VRSlTELI. VRS ITI, VRSE-
NJE. VRSECI
' ll~t ZR ZRCALA ZRCALITI

I !!CAI.NA ZRCALNI ZRCALO CR

•!• VRT VRTIC, YR.TA, VRTACA, VRTAK. VRTESKA, VRTJETI,
l llKVICA CRLJENICA CRNAC CRNACl<I
VRTLOZITI. VRTNI. VRTOGLAV. VRTOGLAVICA. VR-
TOGLAVO, VRTULIAK l{NCI CRNCICA CRTA CRTAN CICA

Postupao ce vjdbe lrebati dopunjavati uvodenjem i drugih. zah- .IHANI CRTANJE CRTICA CRVEN DAC

tjevnijih, no i$IO tako prilagodcnih rijcei. Priiom je potrebno prilagodi-

i\r11k11lncija glasa /r/ u svim prclhodno navedenim logatomima i
ti redosljed vjdbi $Vakom pojcdinom pacijl!nlu.
1q,·~111111 olaksana jc fonetsk.im kontekstom, tj. prilagodeoom kombi-
Ako je Id dorzal1111 reali: ira11 ptJtrelumje .w11jetovmi rotl11elje du lllll' IJUll1 glasova koji ga okrufoju. Treba uvijck uvaZavati i nae!elo
d(jete 1111/je.vro 11cpra1•d11og girt.wt Ir!. iZ!{Ol'(ll'U xlas /(/ jer Cf! .w: lllJ taj 111l 11.11jccl111)>tav11ijc slruktun; prcma sloknijoj.
'""'i11 11d<1filli 1Jc/ pogre.~k1• c'11111•.v111·1•t't11•m1111 dolj111111to11111tl:uwl}11 111'(1·
m1•//1111x 1zwworr1. Ml11tf111loh11u sl-.111111111 10 lt1ko 1 1cdnost11v110 Jl' ihv11 -
 Terapijskl postupc/ :a pc1jedi11efa:e korckcijc
Kaku lJ pnstaje II

Pri i1.azivanju vibracija cest je slucaj da. osobito djeca. poku~ava­ TRATITI TRAUMA TRAVA TRAVANJ
juci ~lo je moguce prije prnizvcs1i vibracije, cine to zatvorcnim ustima TRAVNAT TRAVNJACI TRAVNJAK TRAZILAC
i vrhom jezika prislonjenim na stisuute zube. Taj zvuk udaranja s ne·
TRAZILICA TRAZITELJ TRA21Tl TRE
dovoljno podignutim jezikom. prislonjenim uz slisnutc zube, prepoz-
natljiv je i slican "cvokotanju" i u nekim slucajevima 11107.e posluzili TREBATI TRECI TREGINA TREN
kao polazi~tc za osvjescivanje i postizanjc vibracija Potrebno je 1e l'REND TRENING TRENUCI TRENUTAGAN
poku.frtje od pocerka korigirati, zaluijevajui:i otvorenija usw u= jace
rRENUTAK TRENUTAN TRENJE TREPAVICA
podi=m!ieJezika 110 gomje alveofe.
IREPGUCI TREPTANJE TREPTATI TRESAK
SA VJETINAPOMENA rRESET TRESNUTI TREST I TRE$NJA
N11!110 je korigirati nepravilan pok11saj prt/i<.Milenja vibracija vrlum1 IRETMAN TREZVEN TREZVENOST TREZVENJAK
jl'zika koji se odvij11 .rn zatvore11i111 11sti111a i stisnutim zubima.
TRI TRIBINA TRIBUNAL TRICIKL
U~pje~nirn svladavanjem prclhodne cjc li11c vjdbi dijetc iii odrasla TRIGAV TRIDESET TRIJEM TRIJESKA
osoba cc biti pripremljeni za uvjdbavanje i dalju korckciju glasa u i-
TRIJEZAN TRIJEZNOST TRIJU TRIJUMF
nicijalnoj. medija lnoj i !inalnoj po7iciji, te za izgovor rijcci u kojima
sc glas /rf na lazi dva i vise puw. TRIK TRIKO TRILOGIJA TRINAEST

IRIO TRIODA TRIVIJALAN TRO

tROBOJAN TROBOJKA TROBOJNICA TRODIJELAN

6. Izgovor glasa /r/ u ri,iecima
tROFAZNI TROFEJ TROJNI TROK UT

6.1. TR plus samoglasnici THOKUTAST TROKUTNI TROLEJBUS TROM

IROMBOZA TROMJESECJE TROMOST TRON

TRA TRACNICA TRACITl TRADICIJA
IRONOZNI TROPSKI TROPSKO TROS KA
TRAFIKA TRAG TRAGAC TRAGATI
IROSAK TROSAN TROSENJE TR0$1TI
TRAGEDIJA TRAGIGAN TRAGIGNO TRAGOVI
IHOSKOVI TROS NOST TROVANJE TROVATI
TRAJAN TRAJANJE TRAJATI TRAJEKT
tRU TRUBA TRUBAG TRUBITI
TRAJNO TRAK TRAKA TRAKT
HIUCKATI TRUD TRUDAN TRUDNA
TRAUAV TRAMBULIN TRAM PA TRAMPITI
IHUONOCA TRULEZ TRULITI TRULO
TRAMVAJ TRANS TRANSAKCIJA TRANSFUZIJA
lllULJENJE TRUN TRUNUTI TRUO
TRANZICIJA TRAPAV
-
TRAPEZ TRAP IST
IHUP
-TRUPA l'RUPAC TRUPE
TRASA TRATINA TRAllNCICA . -
TRAPITl
~-
.
Kako D poSUIJe R Tt•r·upiJsA1 /H>.\l11pcl ::a po;eJiJ1e[a:e iwf'f'kcrje

6.2. DR plus sam oglasnici I

l'IV\TILAC PRATITI PRATNJA PRAV

111V\VA PRAVAC PRAVDA PRAVDATl

ORA DRAC DRAG DRAGA
DRAGI f'RAVEDAN PRAVEDNO PRAVEDNOST PRAVI
DRAGO DRAGOCJEN DRAGOVOUAC
DRAGOVOWNO DRAGUW PRl\VICA PRAVICAN PRAVICNOST PRAVILA
DRAHMA DRAMA
DRAMATICAN DRANGUUJE DRAP l'RAVIL.AN PRAVILNIK PRAVlLNO PRAVILO
DRASTICAN
ORAZ ORA2BA DRA2ENJE I '!VI.vm PRAVNI PRAVNICI PRAVNICKJ
._ DRAZESNO
-
oRAZm DRE DRECAV DRECECI PAAVNIK PRAVO PRAVOOOBNO PRAVOKUTAN

DREKA
- DREKNlJTI OREMWIV DREMWIVAC l'RAVOKUTNIK PRAVOMOCNO PRAVOPIS PRAVOSUDNI
OREMUCKATI OREN ORENA2A OREVAN l'RAVOSUOE PRAZAN PRAZNICI PRAZNIK
DREVNE ORI ORIBLATI DRIJEMATI l •ftA,ZNINA PRAZNITI PRAZNO PRAZNOVATI
DRIL ORO
-
OROB DROBILICA 1•1wNJENJE PRE PREBACITI PREBITI
DROBITI DROBIV DROBUENJE OROGA PREBJEGLICA
PREBJEG
DRONJAK DRONJCI
- DROZD DRU
l'llEBIVALISTE
--
PREBIVATI

l'HfCl PRECIJENITJ PRECIZNO PRECAC

DRUG DRUGDJE DRUGI DRUKCIJE -
l'HI CKA PRECI PRED PREDAH
DRUM DRUSTVA DRUSTVEN ORUSTVO
l'Hf DAHNUTI PREDAJA PREOAJNIK PREDAK
DRU2:ENJE DRU2:EVAN DRU2:1CA DRU2:1NA
l'IU DATI PREDAVAC PREDAVANJE PREDAVATI

DENJE PREDIKAT PREDIO PREDIONICA

6.3. PR plus sa moglasnici
l'l<I DIVAN PREDIVO PREDJEL PREDLAGAC
PRA PRABAKA PRACEN PRACENJE l'Hr DLAGATI PREDMET PREOMETNI PREDNOST
PRACENJEM PRACKA PRADAVAN PRAOJED ONJACITl PREDNJI PREDNJICA PREOOCITI
PRAG PRAGMATIKA PRAGOVI PRAH OOD2:BA PREOOSJECAJ PREDOSJETITI PREDSEZONA
PRAIZVEDBA PRAKSA PRAK TlCAN PRAKTICNO 1·1 u OSJEOANJE PREDSJEDATI PREDSJEDNIK PREDSOBUE
PRAKTIKUM PRAUA PRAMAC PRAMEN I 111 ClSTAVA PREDSTAVITJ PREDSTAVKA PREGlBATI
PRAMENJE PRANJE PRAONICA PRASAK r,1 rD PREHLAOA PREINACITI PREJSPITATI
PRASE PRASKALICA PRASKATI PRASAK PREKAPATI PREKlD
PRASAN
- PRASCIC PRASINA l'RASNIK
1·10 !VII JEN
I UI KIOllC
PREKAPANJE

PREKIDNI PREKINlJTI PREKLAPANJE

I-
- t-
- ••
PRASNJAV PRASUMA PRATECI PRATI I HI KLINJANJ[
..
PR(Kl INJllTI PREKl OPITI I PREKO
~
- ~

\u
'"
!Ufll" t • ,-•-111fp n I P'UJll,'ili,r {'PHii(" I U /Rl)l tHnt 1•1 I "''"I"' tfl

PREKUllA11 PRLLAM/\11 l'RI 11 1 f'RCLl 11 l'IH VIJANJI f'Hl Vl~I l'IH VJl.$ PREVLAOATI
. -
PR ELOM PRELOMl l l PRLLUOIJ PRELJA PHI VlAKA l'HlVlAS I l'RI: VOOIL/\C PREVOOIMO

PREWEV PREWUB PRELJUBNICA PRELJUBNIK I 1RfVOOITI lJ PREVOOITI PREVODENJE PREVOZITI

PRE MA PREMASITI PREMAZ PREMAZATI l' RLVOtf.NJE PREZAOU2EN PREZASICEN PREZENT

PREM DA PREMETACINA PREMETALO PREMETANJE f•REZENTACIJA PREZIME PRE21VAC PREllVATI

-~
PREMIJA PREMISWATI PREMJESTITI PREMJESTAJ PREllVJELJ PRElJVJETI PRI PRIANJANJE

PREMOSNIK PREMOSTITI PREMOTATI PRENESENE PRIANJATI PRIBAOACA PRIBAVITI PRIBAVLJATI

PRENUETI PRENOCISTE PREOSTALI PREOSTAO PRIBIWESKA PRIBIWEllTI PRIBJECI PRIBLllAN

PREOSTATI PREOTETI PREPAO PREPECEN PRIBLl21TI PRIBOSTI PRICA PRICATI

PREPECENAC PREPELICA PREPISATI PREPISKA PRICEST PRICICA PRICI PRIOAVATI

PREPLASITI PREPl..AVITI PREPLESTI PREPLET PRIOIJELITI PRI DJ EV PRIDODATI PRIOOSLICA

-
PREPLETANJE PREPLIVATI PREPOLOVITI PREPONA PRIORU2JTI PRIGODAN PRIGUSITI PRIHODI

PREPONE PREPOTENTAN PREPOZNATI PREPUNITI PRIHVACATI PRIHVACEN PRIHVAT PRIHVATITI

->-
PREPUSTITI PRESADITI PRESAVIJATI PRESEDAN PRIHVATWIV PRIJAM PRIJAMNIK PRIJASNJI
~

PRES ELI Tl PRESICENOST PRESl.JAVATI PRESIJECANJE PRIJATELJ PRIJAVA PRIJAVITI PRIJAVKA

PRESIJECATI PRESJECI PRESJEK PRESKAKATI PRIJECI PRIJEOLOG

,___ ·'-
PRIJAVNICA PRIJECITI

-PRESKOK

,PRESLU$ATI
_
PRESLICA

PRESNIMITI
PRESLIKA

PRESPAVATI
PRESL021TI

PRESTANAK
PRIJEOLOZI

PRIJELOM
PRIJELAZ

PRIJEM
PRIJELAZI

PRIJEMNIK
PRIJElAZNI

PRIJENOS

PRESTATI PRESTI PREST ICI PRESTl2 PRIJENOSNIK PRIJEPIS PRIJEPODNE PRIJESTOWE

PRE SUDA PRESUDITI PRESUDNO PRESVLAKA PRIJESTUP PRIJESTUPNIK PRIJETITI PRIJEVOD

PRESVUCEN PRESA PRESANJE PRESATl PRIKACITI PR IKAZ PRI KAZA PRIKAZATI

PRESUTJETI PRETAKANJE PRETE Cl PRETENOENT PRIKAZIVAC PRIKAZIVATI PRIKlADNO PRIKLJUCAK

PRETHOOITI PRETHODNICA PRETHODNIK PRETILOST PRIKOLICA PRIKOPCATI PRllAGODITI PRJLAZ

PRETKAZATI PRETPLATA PRETPlATITI PRETPlATNIK PRILAZITI PRILIJEPITI PRILIKA PRILIV

PRETPOSTAVITI PRETPOSTAVKA PRETIJCEN PREUZETI PRILOG PRIL02JTI PRIWUBITI PRIMALAC

PREUZlMANJE PREVAGA PREVAGNUTl PREVALITI PRIMAWA PRIMAMITI PRIMAMWIV PRIMAMWIVO

PREVEOENO PREVENCIJA PREVENTIVA PREVESTI PRIMANJA PRIMANJE PRIMAT PRIMATEW

40 41
Koko D p<1sra1e R Ttnipij<ki {XJS/upd w rx>iedine fa=e korekcije

PRIMATI PRIMIJENITI PRIMIJETITI PRIMITAK PROCIJENITI PROCJENA PROCJENITELJ PROCJEP

PRIMITI PRIMITIVAC PRIMJECIVATI PRIMJEOBA PROCVASTI PROCVAT PROCVJETATI PROGELNIK

PRIMJENA PRINC PRINCEZA PRINCIP PROCELJE PROCISTITI PROCITATI PROCI

~

PRINUOA PRINUOITI PRIOBAlAN PRIOBAUE PROOAJA PROOATI PROOAVAC PROOAVACICA

-PRIONUTI

PRIPAOATI

PRISPIJECE
PRIOPCAVATI

PRIPAONICI

PRISPJETI
PRIOPCENJE

PRISNO

PRISTAJATI
PRJOPCITI

PRJSNOST

PRISTALICA
PRODIKA

PROOUtm

PROFILAKSA
PRODUSITI

PROOUZIVATI

PROFILI
PROOUKT

PROFESIJA

PROFIT
PROOUIDAK

PROFlL

PROGANJATI

PRISTANAK PRISTANISTE PRISTAO PRISTASA PROGLAS PROGLASITI PROGLASAVATI PROGNANIK

PRISTATI PRISTIZATI PRISTOJAN PRISTOJBA PROGNATl PROGNOZA PROGON PROGONITELJ

PRISTOJNOST PRISTUP PRISTUPACNO PROGONITI PROGUNOATI PROGUTATI PROHLAOAN

,PRISTOJNO
_
PRISTUPITI PRISTUPNI PRISTUPNIK PRISTUPNINA PRO HOO PROHOOATI PROHTJEV PROHUJATI

PRISUTNOST PRISVAJANJE PRISVOJITI PRISITI PROISTJECATI PROIZACI PROIZVOO PROIZVOOm

PRISIVATI PRISTEOA PRISTIC PRITAJEN PROIZVOONJA PROIZVOOAC PROIZVOLJAN PROJEKCIJA

PRITEGNUTI PRITISAK PRITISKIVATI PRITISNUTI PROJEKT PROJEKTANT PROJEKTIL PROKAPAVATI

PRITJECANJE PRITJECATI PRITUZBA PRIUGITI PROKLETSTVO PROKLIJATI PROKOCKATI PROKOP

PRIUSTITI PRIVATIZACIJA PRIVATNO PRIVEZ PROLAKTIN PROLAZ PROLAZITI PROUT!

-
PRIVEZATI PRIVEZISTE PRIVIO PRIVIKAVATI PROLOG PROMASAJ PROMASITI PROMESKOLJITI

PRIVILEGIJA PRIVINUTI PRIVITAK PRIVJESAK PROMET PROMETNI PROMETNICA PROMETNIK

PRIVJESITI PRIVLACAN PRIVLACITI PRIVOLA PROMICATI PROMIJENITI PROMIJESATI PROMISLITI

PRIVREMEN PRIVR2EN PRIZEMLJE PRIZEMLJITI PROMJENA PROMOCIJA PROMOCITI PROMUKAO

PRIZJV PRIZIVATI PRIZMA PRIZNANICA l'RONACI PRONALAZAC PRONALAZITI PROPADATI

PRIZNANJE PRIZNATI PRIZNAVATI PRIZVATI PROPAGANDA PROPAN PROPANOL PROPAST

PRIZVUK PRIZELJKIVATI PRO PROBADATI f'HOPINJANJE PROPIS PROPISATl PROPJESAC::ITI

PROBATI PROBAVA PROBAVITI PROSIJATI l 'ROPU\NAK PROPOVIJEO PROPOVJEONIK PROPOZJCUA

PR061TACNO PROB ITI PR06LEM PR08LIJEDJETI f'HOPUHATI PROPUSNICA PROPUSNOST PROPUST

PR06NI PR060J PR060STI PROBUOITI l'HOPUS Till PROPUSTATI PROPUSTEN PROPUTOVATI

-
~
PROBUSITI PROCES PROCESIJA PROCIJEOITI
I-
-
11~05106A l'HOSIJl\ll
·- .. PROSIJEO -
PROSILAC
-
Kt1ko D pos111j1• R _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _T.Tct··rr'<1<1ppijski p0<111pci •u
. fia:e ktJri·A.ci1t•
{JO)'ed'1ne

PROSINAC

PROSJAK
PROSIPATI

PROSJECAN
PROSITI

PROSJEK
PROSJACITI

PROSlAVA
1
BRESKVA

BRIO
BREZA

BRIDAK
BREZUWAK

BRIGA
...
BRIJAC
PROSUJEDITI PROSUEE>IVATI PROSO BRIJACNICA BRIJANJE
PROSLAVITI BRIJATI BRIJEG
PROSPEKT PROST PROSTAK PROSTATA BRIJEST BRIKET
BRILJANT BRIUANTNO
-
PROSTOTA PROSUDBA PROSUDITI BRINETA BRINUTI
PROSTO BR I SAC BRISA Tl
PROSVIJETITI PROSVJED PROSVJETA PROSEK BRITKOST BRllVA
BRIZGATI BRIZNUTI
PROSLOST PROSNJA PROTEGNUTI BRIZAN BRIZLJIV
PROSITI BRIZLJIVOST BRO
PROTEINSKI PROTEKCIJA PROTEST BROD BRODI CA
PROTEIN BRO DIC BROOITI
PROTESTANT PROTEZA PROTEZATI PROTIV BRODOLOM BRODOLOMAC
BROOOVlASNIK BROJAC
PROTIVNICKI PROTIVNIK PROTJECATI BROJALICE BROJAN
PROTIVAN BROJANICA BROJNIK
PROTKAN PROTOCAN PROTOK PROTOKOL BR OKULA BROM
BROMIO BRONCA
-
PROTOTIP PROTUHA PROTUZAKONIT PROUCITI BRONCAN BRONHIJI -
PROVAlA PROVAUJA PROVALITI PROVALNIK BROS BRU
BRONHIOLITIS

BRUCELOZA
BRONHITIS

BRUCOS
..
PROVE ST I PROVIDAN PROVIZIJA PROVODITI BRUJATI BRUKA
BRUNOATI -
PROVODUIVOST PROVODNIK PROVOKACIJA PROVUCI BRUS BRUSILICA
BRUSITI
BRUN DO
-
PROZETO PROZIMANJE PROZIMATI PROZIVJETI BRUSENJE BRUTALAN
BRUTALNOST
BRUSNICA

BRUTO -
PRU PRUCE PRUO PRUGA
-
PRUT PRUTIC PRUZATELJ PRUZATI 6.5. KR plus samoglasnici

KRA KRADLJIV
6.4. BR plus samoglasnici KRADWIVAC KRADOM
KRADOMICE KRAE>A
KRAFNA KRAGNA
BRACA BRADA BRADAT KRAH KRAJ
8RA KRAJEVI KRAJINA
BRAK BRANA BRANCIN KRAJNIK
BRAOAVICA KRAJNOST
KRAJOLICI KRAJOLIK
BRANIK BRAN ITEW BRANITI KRAK KRALJ
BRAN IC
KRAWESNJAK KRAWE VIC
BRAT BRATI BRATIC KRALJICA KRAMP
BRASNO KRAN KRASAN
BRAVA BRAVETINA BRAVO KRASNO KRASOPIS
BRATSTVO
KRASOTA KRASO'TICA
BRAZDA BRAZDATI BRAZGOTINA 8RI! KRASTA KRAS! 1\V
KRASTAVAC KRASTI

-
BREKTANJE BREME BREMENIT BREMZA
- KRASULJAK
-
kllf\l"K. KHArlCA KRArKO
Kako 0 poswje R Terop/jski posn1pci w pqjedinefa=e ~ ort•k<'iie

KRATKoCA KRATKONOG KRATKOVIDAN KRAVA 6.6. GR plus samoglasnici

KRAVATA KRAVLJI KRE KREACIJA
GRA GRABA GRABE! GRABE2.WIV
KREATIVAN KREATIVNOST KREC KRECITI
GRABE2.LJIVAC GRABILICA GRABITI GRABLJATI
KREDIT KREOITNI KREKETANJE KREKETATI

KREM
- KREMA KREMASTO KREMEN
GRABLJE GRABWIVAC GRABWIVOST GRACIOZNO

GRAD GRAOACIJA GRAD IC GRADIJENT

1--
KREMSNITE KRENUTI KREOLAC KREOLKA

KREP KREPAK KREPAN KREPANO - GRAOILISTE

GRAOITI
GRAOISTA

GRAOIVO
GRADITEW

GRADONACELNIK
GRAOITELJSTVO

GRADOVI
KREPKO KREPKOST KRESATI KRESNUTI
GRADUACIJA GRADA GRADANI GRADEN
KRESTAV KRESTAVO KRETANJE KRETATI
GRADEVINA GRAOEVNI GRAF GRAFEM
KRETEN KRETENSKI KRETNJA KREVELJITI -
KREVET
- I-
KREZUB KRI KRICATI
GRAFIJA GRAF IKA GRAF IKON GRAFIT

GRAFOLOGIJA GRAH GRAHAM GRAJA

KRICAV KRICAVO KRIGLA KRIJEPITI
GRAKTANJE GRAKTATI GRAL GRAM
KRIJESNICA KRIJESTA KRIJESTANJE KRIJESTATI
GRAMATICKI GRAMATIKA GRAMOFON GRAMZIV
KRIK KR IKET KRILA KRILATICA
GRAMZIVOST GRANA GRANAT GRANATI
KRIMIC KRIMINAL KRIMINALAC KRINKA -
GRANCICA GRANICA GRANICENJE GRANICITI
KRIPTA KRISTAL KRISTALAN KRISKA
GRANICNIK
-GRANIT GRANULA GRANULACIJA
KRITI KRITIKA KRIV KRIVAC

KRIVICNI KRIVINA
- KRIVITI KRIVO
GRANULOCITI GRANUTI GRANJE ORAPA

GRASAK GRATIS GRAVITACIJA GRE

KRIVOKLETN IK KRIVONOG KRIVUDATI KRIVULJA
GREBAC GREBATI GREBEN GREBENJACA
KRIZA KRIZANTEMA KRIZMA KRIZMANIK
GREOA GREJP GREPSTI GRES KA
KRIZ KRl2ALJKA KRl~NAC KRO
GRESNICA GRESNIK GRES NOST GRI
KROATISTIKA KRoCITI KROJAC KROKET
- GRICKATI GRICKATI GRIJACI GRIJAUCA
KROKOOIL KRU KRUG KRUH
GRIJATI GRIJEH GRIJESITI GRIMIZ
KRUNA KRUNIDBA KRUPAN KRUSKA
GRIMIZAN
- GRIPA GRIPOZAN GRISTI
KRU2:1C I KRU2:ITI KRU2.NICA KRU2:NO
- -- GRIVA
-
GRIZ GRIZOOUSJE GRO
GROB GROBNI GROBNICA GROBOVI
~

CROJ CllOf ICA GROFOVI GROFOVIJA

- - ,_
- -
Kako D pos1aje R Terapijski pus111pci =a pojedi11eja:e korekcije

GROG GROHOT GROKTANJE GROKTATI MR

GROM GROMAK GROMOGLASAN GROMOVI
MRAC';NJAK MRAK MRAVOJED MRENA
GROMOVNIK GROTESKA GROTESKNO GROTLO
MRESTILISTE MRESKATI MREZA MRGOOENJE
GROZA GROZAN GROZD GROZITI MRIJEST MRIJESTIT I SE MRK MRMLJATI
GROZNICA GROZNO GROZOTA GROZElE MRSAN MR$AVJETI MRTVAC MRZITI
GROZEllCA GRU GRUB GRUBIJAN

GRUBO GRUBOST GRUDA GRUDANJE SR

GRUDAST GRUDI GRUDICA GRUDNJAK
SRAGUNATI SRAMEZLJIVAC SRAMEZLJIVOST SRAMOTITI
GRUMEN GRUNF GRUNT GRUNTOVI
SRASTI SRASCIVATI SRCAN SRtlKA
GRUNUTI GRUPA GRUPACIJA GRUVATI
SRDACAN SRDACNOST SRDELA SRDZBA

SREBRO SRECA SRECKA SRECKOVIC

6.7. Prilagodeue r ijeci s r azlicitim kombinacijama glasova SREOINA SREDITI SREDNJAK SREDSTVO

VR SREDIVATI SRESTI SRICATI SRIJEOA

SRKATI SRNA SRNDAC SROCJTI

VRABAC VRAC'; VRAC';ATI VRAGATI
SRODNIK SRP SR$LJEN SRUGITI SE
VRADlillNA VRAG VRAGOLAN VRANA

VRANAC VRAPtlC VRATA VRATITI

ZR
VRC'; VREBATI VRECA VREDNOTA
ZRACAN ZRAGENJE ZRAGITI ZRACNICA
VRELO VRENJE VREO VREVA
ZRAK ZRAKASTO ZRAKOPLOV ZRAKOPLOVAC
VRH VRHNJE VRHOVNI VRHUNAC
ZRAKOPLOVNI ZRETI ZRIJEVATI ZRIN
VRIJEDAN VRIJEDITI VRIJEDATI VRIJEME
ZRINKA ZRINKINO ZRINSKI ZRINJEVAC
VRIJES VRISTATI VRILO VRLO
ZRNASTO ZRNCE ZRNO ZRNJE
VRPCA VRSA VRSAK VRSIDBA

VR$ 1LAC VRSITELJ VRSKA VRTACA

CR
VRTATI VRTIC VRTJETI VRTLOG
CREPAST CRIJEP CRIJEVAC CRJJEVNICA
VRUCE VRUCICA VRUWA VRUTAK
CRIJEVO CRKVA CRLJENAC CRLJENICA

CRNCIC CRN OAC C RNICA CRNITI

-- ~
A11/..o /) /Hl.\/11/t.' R T1!"1/Jl/\AI f'°' 111(1< 1 :ti pojedine /a::e korckc If<'

CR NOCA CRNOOK CR Pm CRTAC RAZBIJAC RAZBm RAZVIJAC RAZVIJATI

CR TACICA CRTANKA CRTANJE CRTE2: RAZVLACm RAZVODNITI RAZVOJACITl RAZVUCI

TIC CRV CRVENDAC CRVENKAPICA RAZESTITI RA2vAKATI RE REAKCIJA

VENO CRVENOKOZl\C CRVLJIV CRVOTOCINA REALIST REALIZACIJA RECENICA REDAK

REDAKCIJA REDATELJ REDATI REDOSLIJED

6.8. Ir/ u inicijalnoj pozkiji REDOVNICKJ REDUKCIJA REGULACIJA REGULIRATI

REKLAMA REKREACIJA RELIGIJA RELJEF

RA RACIC RACUN I RACUNALO
REMENCIC REMETIT1 REMIZA RENTGEN
' RACUNAWKA RACUNANJE RACUNICA RACUNOVOOA
RESKAV RESETKA RESO REVIZIJA
RACVA RADIC RADIJ RADIJACIJA
REZAC REZIME REZOLUCIJA REZULTAT
RADIO RADIOLOGIJA RAD IONICA RADIOPOSTAJA
REZIJA RE2:NJIC RI RIBIC
RADIOSIGNAL RADIOVAL RADOSNICA RAD OST
RIBICIJA RIBIZL RICET RIE>OVKA
-
RADZll RADANJE
-
RAE>AONICA RAHITIS
R02:1CNI R02:NATO R02:NJACA
-
RO
RAJCICA RAJ ON RAK RAKIJA
- f- RU RUBAC RUBACA RUCAK
RAMENJACA RANC RANCEVI RANG
RUCATI RUCKA RUCNIK RUDACA
-
RANI LAC RASAE>IVATI RASCIJEPITI RASCJEP
RUDIT1 RUGAC RUGALICA RUHO
RASCJEPKATI RASCVILITI RASEDLATI RASHLADITI
RUINA RUKODJELAC RUKOHVAT RUKOVODITELJ
RAS HOD RASIJATI RAS IPAC RASIPATI

RASJECI RAS KALAS ENO RASKAPATI RASK ID

6.9. /r/ u mcdijalnoj poziciji
RASKINUCE RASKINUTI RASKLAPATI RASKLIMATI
' -
RASKLOPm RASKOL RASKOLACITI RASKOPATI ADRESA AERODROM AEROFOBIJA AKROPOLA

RASKOPCATI RASKOS RASKUHATI RASKU2:ITI ALEGORIJA ANARHIJA ASIMETRIJA BAKRAC

,_
RASLINJE RASOL RAS PAD RASPELO BAKTERIJA BARIJ BARUTNJACA BERAC

RASPINJAC RAS PIS RASP LET RASPLINJAC BESRAMNIK BEZGRESAN BIRACI BIRATI
-
RASPLOD RASPOL02:ENJE RASPOL02JTI RAS PON BISER! BO RAC BORAVISTE BOROVNICA
"
RASPUKLINA RASPUSTITI RAST RASTANAK CARJCA CARINARNICA CARINIK CVJECARA

RASTAVA RASTAVITI RASTEGNUTI RAST! CARAPA

- CAROBNICA CAROLIJA CETRDESET
-
RASTOPITI RASTUMACITI RASULO RASVIJETLITI
- OERISTE
. OERMATOLOG OISTROflJA
'
OJEVERUSA
-
!MsvJETA RASCLANITI RASCUPATI RATNIK DOBRICINA OC>CARATI DOKRAJCITI DORUCAK
::..:. = - -- - ~

...
l\ulio I I Jitnlrl/1 H _ __f I tl,f'll '"' / ''"'~lllJ'I I - 11 J''"I"•••••- ,,_, ..,., •-"''t'

["""... '"
I
~OTJERATI
~ ~"""
OOTRCATI lll/<H IAI , 'iAl llllA 11 •,A(' MAlllLA llAClOHl.111/All
- - -

MBRIO ENERGIJA GAi/RAN GORA SIHOM/\'lllN UIH011$ II SJrKtRA SJI VI HNJllK

GORILA
- GUSTERACJI HARATI HAl/ARIJA SMJEROKAl f,Ml~/\Clll SOBARICA SPROl/CSTI
~- i--
~
HERETIC! I HEROJ
I
IMPRESIJA
-
ISCERITI STANARINA STARACKI SUGRAE>ANI
-
SUHARAK
-

I SH RANA I ISTRUNUTI ISARATI IZRICAJ SURAONIK SUVREMEN Sl\HIRATI SARAF

~

IZRUCITI JAREBICA JARIC JEORITI SARLAH SARLATAN $ECERANA SKRIPITI

JUTARNJI KARIJERA KOMORAC KORACATI TAMBURAS TANJURACJ\ TAPISERIJA TELEGRAr

KORIJEN KORISNIK KORI ST

- KOROTA TEORIJA TERMll.'.;KI TETRIJEB TIRAlA
~

KUHARICA KVADRAT MAGARAC MALARIJA TORBA TORPEDO TOl/ARITI TURIST

=
MARAMA MARIONErA MATERIJAL TURNEJA TURPIJA Tl/ORAC TVORNICA
MERIDIJAN
- ~

MIRISATI

NABROJITI
I-
MJERITI

NAOREflEN
MLAE>ARIJA

NAKARADNO
MLJEKARICA

NAMIRISATI
UDRUGA

UGOl/ARATI
UDRU2ITI

l/ARALICA
UDl/ARATI

VE CERA
UGARAK

ZABRANITI
-
NAOKRUG NAPREONO NATJERATI NATRAG
6.1O. Jr/ u finalnoj pOLic iji
,_NEOB RAN -
NESIGURAN NESRECA NESRETAN

NESTRPLJIV NEUREE>EN NEI/ERA NEVJERA

AJl/AR I AKAOEMICAR AKTER AKUMULATOR
NOl/OROOEN OBARAC OBRACUN OBRADITI
ALATNICAR
- AMBAR AM BASADOR
OBRAOll/ATI OCARATI ODERATI ODMJERITI
.AKI/I
_ZITER
AMORTIZER AMPER ANALIZATOR ANTIKVAR
OORICATI ODRIJESITI ODSTRANITI OOVRAGATI
BACl/AR
- SAGER BAKALAR
AZUR
OGRANICITI OGRIJE$1TI _._OKORITI OKRUGAO

OPCARATI OPIRAC OPORUCNO

- OPTERECEN
BA KAR BAR
-
BAZAR BECAR
-
ORAC ORAH
- >-
OTP IRAC QI/CARA
BEHAR BIBER BILJAR BISER

BOKOR
01/JEREN PARANOJA l PARA.ZIT
- PECENJARA
BLAVOR

B02UR
BOFOR

BUKl/A
BOJLER

BUNAR BUNKER
PERE Cl PIRUETA PJESMARICA PODRUCJE
CAJGER CAR CEDAR CENTAR
PODUPIRAC POHARANO POKRAJINA POKRATITI -,
CENTIMETAR CENZOR CER CESAR
POKRIVAC POMORAC POREDAK POREMECAJ
I- - - CILINDAR CIMER CINCAR CINOBER

-POREZNIK

POROTNIK
POROCAN

POSREDNIK
POROOICA

POTPORANJ
POROOAJ

POTRCATI
CANCIR

l.'.;ESER
CJ\POR

CESLJUGAR
CEMER

CIR
CE STAR

CIZMAR
POTROSAC POl/JERITI POl/JETARAC POl/RACATI
- COPOR l.'.;UVAR Cl/OR DA BAR
POVRATAK POI/REDA POI/RE MENO PTICARITI

52 ~~
@~~.
~l'li ~ i,.t.•\)_i
 Kakn D po.<ta1e R Tl'rapij~kt p<W11pci =a pojedi11<' (lee lwrl'kc I/•

DESNICAR DESTILATOR DETEKTOR DETONATOR NEKTAR NEMAR NEMIR NEPAR

DIJABETICAR DIJAGNOSTICAR DIMNJACAR DINAR NESESER OBZIR ODGOVOR OKUPATOR

DIVIZOR DJEVER DOBAR DOBOSAR OPOR OPSJENAR OVCAR PALIR

DODIR
- -~

DONATOR DUBLER OVOR PANICAR PAOR PAPAR PAPIR

O:ZEMPER D:ZEPAR OUM BIR EGZEMPLAR PAR PAZAR PECALBAR PE CINAR

FABULATOR I FAKTOR FAR FASAOER PEKAR PENZIONER PILAR PIONIR

r--
FER FILISTAR FILTAR FOLKLOR PIPNICAR PIR PJESKAR PJESCAR

GOSPAR GOSTIONICAR GOVOR GUSTER PLANTAZER PODSTANAR POGLAVAR POGOVOR

HIR
- -
INKUBATOR INSTALATER INVENTAR POKLISAR
" POLEMICAR POUAR ' POMOOAR

ISTOVAR IZGOVOR JEDAR KADAR POSTOLAR POVJESNICAR POZOR PO~R

-
KAM FOR

KAPUCINER
... KANCONIJER

KAVALIR
KANISTAR

KEFIR
KANTAR

KLAVIR
PSIHIJATAR

PUTAR
PTICAR

SABUAR
PUOER

SABOR
PUSKAR

SAFIR

KLER KLOR
- KLOSTAR KO KOSAR SALAMANDER SAMOVAR SAM UR SEKTOR

KOLAR KOLAR KOLOBAR KOLODVOR SELEKTOR SEMAFOR SEMESTAR SENIOR

-
KOMFOR KOMPOZITOR KON DOR KONDUKTER SE ROAR SET ER SKELAR SLIKAR

KONOBAR KONTEJNER KOPITAR KOTAR SMETLAR SMJER SNAGATOR SNAJPER

KOTAR KOZAR KOZAR KUGUAR SOK OLAR SPEKTAR SPLAVAR SPOME:NAH

KUHAR KUKCO:ZOER KU LOAR KUPUSAR STACIONAR STANAR STOLAR sTo:Zi:R

KVAR LABAR LAOAR LAHOR STVAR STVOR SUDAR SUDOPrtl

LAPOR LE KTOR LIDER LIHVAR SUKNAR SUPER SUSTANAR SVASTAR

>--- -
LIKER LOG ICAR LOGOR LOPAR SVECAR SVEKAR SVEMIR SVEZNAOAH

LOPATAR MAJ UR
- .
MAKAR $ATOR SECER
MALER SVINJAR SAMAR

MANASTIR MANEVAR MASAKR MATEMATICAR SESIR

- $INTER SLAGER SLEPER

MATICAR MEOICINAR MENAD:ZER MENTOR SUIVAR

- SMINK ER SODER STAKOR

ME SAR MESO:ZDER MESTAR METAR STAMPAR SU MAR SUM OR SUSNJAR

METEOR MIKSER MINER MINISTAR TABOR TAKOOER TAMNICAR TANKER

MINOTAUR MIR MISIONAR MLINAR TEHNICAR TELEVIZOR TESAR TIGAR

MUEKAR MODELAR
-- MONITOR MOTOR TOKAR TOR TOVAR
TLAKOMJER
. -
- ~
-~ ·
MUDAR MUHAR NABOR NAONICAll TUMOR TlllOR TVAR UDAR
- • - ••
Kafo D p<Jslaje R Terap!jsk:i po>wpei :u pojedirte fa:e kurekcifl'

UDU~AR VAMPIR VAPNAR VECER dulje vrijcme za razbijanjc stare slusnc navike. Najce~ee im je prob-
VEDAR VEPAR VIHOR VIUCAR lem nauceno primjenjivati t1 spontanom razgovorn s prija1elji1na i/ iJi t1
skolskoj sredini.
VINAR VJETAR VOCAR ZAMOR
lznosimo primjer desetogodisnjeg djecaka koj i je glas /r/ vrlo lijc-
ZBOR ZIDAR ZLATAR ZVONAR
po i relativno brzo svladao, ali ga je upo!rebljavao iskljucivo u vrijemll
lABAR ZELJEZNl<'.:AR ZICAR ZOHAR logopcdske terapije. Na postavljcno pitanjc zbog cega ne izgova ra ko-
rektno naucen i glas / r/ u drustvu prijatelja. odnosno u skoli. odgovorio
U nekim slucqjevima. obicnu 114Jece starije dobi i odras/ih osoba.
11ov111u111ceni glas Ir/ se ak11sticki istice. prenaglasen je. kao do ''.vtriii". je da se plasi dace svi za mijetiti njegov novi "neobican" gins / r/. Djc-
Ublaiavanje i .f/110 "brufory'e" glasu provodit ce se vec i S0/110/ll da- Cak je rekao da prijatelj i dotad nisu uoCi li njegov neprav ilan izgovor le
ljmn 11porabo111. all, <1ku se lijekom terapije upomo po11C1v/jaj11 ove sc plaSi da cc muse rngati ako budc pravilno izgovarao Ir/. lz navedc-
grube l'ibrac[ie, kori.1·1it f:e ublafovanje i wnek.fovanje udabrani111 ri- nog jc primjcra vid ljivo koliko je tesko promijcniti usta ljcnu govomL1
je6ma koje ar1ik11/ac[j1t povlace pre11w prednjem dije/11 usne .<upljine naviku. ma koliko losa bi la, jer je s vremenom postala dio osoboosii.
(kao: prs ... src ... =re ... c1p ...). Na taj se 11al'i11 muie postii:i ieljena is-
ta11ca11os1, iwija11sira11os1pof..Tela i pobolj.~ati akustic'ki doja111. 6. 11. Ri,jeci u kojima se glas /r/ j avlja clva i vise puta

SAVJETINAPOMENA TR
Zagladiva11je pretjeru110 grubilt vibmcija mugut'e je postit'i otlahimm
TRAKTOR TRANSFER TRANSPARENT TRANSPORT
rijei!i koje povlace artik11/acij11 prema pret/11je111 tlije/11 11s11e .liuplji11e
kuo: pr~·a. sr«e, zrnce... TRAP ER TRAPERICE TRAVARICA TRENER
TRENIRATI TREPERITI TRETIRATI TREZOR·
-
Tcrapiju trcba pri lagod iti dlibi pojcdinca. tc 1~cgovim artikulacij- TRILER TROSTRUK TROSARINA TRUBADUR
skim i drngim mogucnostima. U slucaju kad pacije111 nc mozc izrcc i vi- -
~e glasova. pridrfavamo sc opccg pravila da u poc'.'.etku korckcije upol- DR
rebljavamo rijeci u kojima sc na lazi sa mo jcdan glas koji korigiramo.
DRAGULJARNICA DRAMATICAR DRAMA TIZIRATI
~

PRSA. l'RSAT. PRSATOST. PRSI, PRSl/U. PRSIT/ SE. PRS£<.'J. DRAMATURGIJA DRENIRATI ORES ER
PRSKAL!CA. PRSKAT/, PRSKAV. PRSKAVAC, PRSKAVICA, ORESIRATI DRESURA ORHTURITI
l'RSKOTINA. PRSlUK, PRSNI. PRSNO, PRSNUTI. PRSOBOl..JA,
DROGERIJA DRUGOPLASIRANI DRUGORAZREOAN
PRSOBRAN. PRST, PRSTT.!U, PRSTA . PRSTAC, PRSTAS70. PllSTAS.
DRUGORAZREDNI DRVARNICA DRVENJARA
PRSTEN. PRSTENA K, PRST£NAST. PRSTENOVATI
ORVOREO DRVOREZAC DRVOREZACKI
--
Katkad odrnsle osobe i djeca starije dobi tdko prihw1caju nov<)- -
nauceni glas. C': ini se da su rnzlozi 1011111 dugogodi~njn nuv1k11 1 vcc
cvrsto torm irani govomi aulo111n tirn1i , tc j~ vjcrojnt no NlOf.tll 111111 <'1n1t1
Koko D postaje R Terapijski po<t11pci :a pojedine fa:e knrckt 111•

PR CR

PRISTRAN PRITVOR PRITVORENIK PRITVORITI I GRADEVINAR GRADEVINARSTVO GRAFICAR GRAMATICAR

PRIVREOA PRIZOR PROBIR PROBRATI GRANULIRANJE GRANULIRATI GRAVER GRAVIRANJE

PROCEOURA PROOIRATI PROOORAN PROFESOR GRAVIRATI GRAVURA GREGORIJANSKI GREJPFRUT

PROGRAM PROGRAMIRANJE PROGRES PROJEKTIRANJE GRNCARIJA GROOAR GROMOBRAN GRUPIRATI

PROKRUUMCARITI PROMATRAC PROMATRANJE PROMJER

- VR
PROMOTRITI PROMOVIRATl PROMRMWATI PRONEVJERA

PROPELER PRORACUN PRORECI PROREO VRACAR VRACARA VRTLAR VRTlARICA

PROROCANSTVO PROROK PROST IRAC PROSTOR VRTLARIJA VRTLARITI VRTLARSKJ VRTLARSTVO

PROSTORIJA PROSTRAN
- PROVIRITI PROVJERAVATI - -
PROVJERITI PROZIRAN PROZOR PROIDIRATI SR. CR
SREBREN SREBRENJAK SROCITI SROK
BR -t-
CREPARA CREVLJAR CRVENPERKA CRVENREPKA
-~
BRADAVICAR BRAVAR BRAVARIJA

BRAVARSKI BRBLJARIJA BRIKETIRANJE

RR
BRIKETIRATI
- .
BROOARINA BRODARITI -RACUNAR RADIOAMATER RASKRCITI RASKRILITI
BROOARSTVO BROOOGRAOILISTE BRODOGRADITELJ RASPARATI
RASKRl2.JE RASKRVAVITI RASPARAC
I-
BRODOGRAONJA BROJLER BROKER I RASPOREOIT I RASPORITI
RASPIRIVATI RASPORED
BROKERSKI BROSURA BRZINOMJER
- -- - RASPRASIVAC

RASPRSIVAC
RASPREOATI

RASTJERATI
RASPROOAJA

RASTRESTI
RASPRSKAC

RASTRGAl l
KR
RASTRTl RASTURATI RAVNICAR RAVNOMJERNO

KRAJOBRAZ KRAMAR KRATER KRATKOROCAN RAZAAAC RAZGOVORLJIV RAZGRANICITI RAZGREPST

>-
KRATKORUK KRATKOTRAJAN KRAVAR KREATOR RAZMJER RAZNOVRSNO RAZOCARATI RAZRACUNATI

KREATURA KREDITIRATl KREOITOR KREJRATI RAZREONIK RAZRIJEDITl RAZRUESITI RAZRJEDIVAC

KREMATORIJ KRIJUMCAR KRIJUMCARENJE KRUUMCARITI RAZROGACITI RAZROKOST RAZUVJERITI RAZVRAT1T1

~
I-
KRIPTOGRAF KRISTALIZACIJA KRISTALIZIRATl KRITERIJ RAZVRSTATI ~RITI REAKCIONAR RE FOR MACIJA

KRITICAR KRITIZ1RATI KRIVOTVORINA KRIVOTVORlrflJ REGRUTAC1JA REKREACIJA REPARAC1JA REST ORAN

- t- .
KRIVOTVORITI KRl2AR
-
KRONOMETAR
- KRUMPlll RETORICAR
-
Rf7ERVA
- R1$K1RATI
- ._RIVIJfRA
 SA J'JETINAPOMESA
Rajcice su crvcnc.
Pored rijek.: rastu vrbe.
Nedostaci u hgQl'Qru gla.1a I r/ 11aj>"iie Ct! se ;.apa~nti 11 i11icijalmm1 polo-
Na kraju grada jc trgovina.
!nju i 11 polo!.njima i;,n1ei/11 .w1glarnika (med11suglus11ic~ko111 poloitlj11).
Marko ima potrcbnu sportSku oprernu.
Logoped ce sa m procijcnili koliko dugo OStali u pojcdinoj fazi ko- Mirko rodi u 1vomici.
rckcije i koje ce logatornc. odnosno rijeci ponavljati vi~e pula. Narancc imaju nara11casn1koru.
Kad je rijec o djeci. idcalno je da kod kuce vjc/baju pod nadzo- KomjaC:a jc spora.
rorn roditelja iii drugoga odraslog ukucanina. Vjevenca ima raskoSan rep.
Roditelji mogu svakodnevno pro,jeriti u~pJc;nos1 u iLgovoru i Branko JC na trgu razgovarao s Perom.
07 na~iti s (+)iii(·) rijc6 u kojima glas /r/ nijc izgovorcn onako kako Dravnik upr.ivlja drl<lvom.
1o logoped zabtijcva u pojcdinoj fazi rada. Mo:lcmo takodcr zada1i Prodava~i prodaju robu u trgovinama.
vjdbu i 7.aJ1tijevati od djctcrn. ako zna pisali. ill od rodilelja. da neis- Mirjanin brat boravi u gradu.
pravno izgovorene rijcci upisuju u poscbnu 1ablicu '. To ce pojacati
1
Bernardo vozi 111olor.
djclctovu motivaciju za svakodnevni rad i ponavljanjc kod kuce. Na
Stariji maj~1or popravlja uru.
iaj ce nacin roditelJi na kroju r:.vakog tjedna dob11i uvid u naprcdovanje
Strsljcm ~c bore s bumbarom.
icrapije i lakse prat111 raZ\'OJ anikulacije.
Strina je pckla tonu
akon ovoga. ako JC potrcbno. glas motemo na~taviti uvjcZba\ali
Romoc1 1r.dc kor.iljc.
daljon1 au1omatil'.acijom u rcccnicama, Citanjcm tckstova. pjesmica.
prcpricavanjcm, spon1an1rn razgovorom. U ovim fatama uvjefoavanja Brasno je u -rcCi.
j auwn1atizacijc glasa slu~11<1 ec kontrola prcpuslili svoju primamu u- Puran se kocopcri po dvorislu.
logu taktilnoj i kincstclskoj ko111roli. Marta i Marko su prijatelji.
Marina idc u prvi rured.
Na kraju mjcscca okreccmo kalcndar.
7. Vjezbe za automatizaciju izgovora glasa /r/ Brijaci briJU bradc britvom.
Napravili smo papimaru rakcru.
Re~enice zasiccnc glasom Ir/ u vreeici je bra~no.
Martina je opr.ila prozor.
Doruckovali smo vrlo nmo.
More jc puno ri bu.
Rucak jc zagorio.
Ra:i.a jc u mrc/i.
Tko rano rani. dvije srccc grabi.
Mravi vrijcdno radc.
Na rukama nosimo ruk:w1cc.
Vrata Ml Latvorcna
l'ro7or JC ot\ orcn .
., U Tt1"lic11 :o pruc·.:njc.• ""J')t'.\llO\ll rt:ali=a<I)• · f{ltL\d r t11cJ,0111 11\/c '.!l-."tlll/11 ''''
X3.) roJ1telji iii d11ctc rnogu up1'1\ ith rlJt..'t1 kojc n1;,,u ''lt""'~'"""' nn.1.,0 lt,~n h• u otl R1h:1r,k1 hrnd lov1 nbu
rottcnoJ livi mda logorc•l 1.1h111~"'
Kako D postaje R Terapijski /)()Stupci za p-0jedi1ie.faze k11rekcl/1•

Kit brzo roni. Upomostje vrlina.

Morski rakovi sc skrivaju u moru. Lauraje u labirintu.
Pored mora ima morske trave. Lovro svira gitaru.
Roko im.a lri brata. Pastir svira fru lu.
Treba cuvati prirodu. Planiuari su pronasli crvcnc trcsnj c.
Krijesnica svjetluca u mraku . Lektor preg ledava lektiru.
Zdravko uzgaja p~cice . Lara se boji leoparda.
Motor je pregrijan.
Si rela je stara tvomica sira. Pjesmice zasicene glasom /r/
Ratar jc posadio krumpir.
Vrapci kljucaju mrvicc krnha. MALA MASK.ARA
Krave rado jedu travu.
Srccom jc prevladao zdrav razum. T u su kr i la, Ka banica
Marica bere krastavce. tu su sar e pelcr ina
Tigar ima prekrasno krt no. ko u svake pod krilima
fa run je zagrebacko jezero. bubama re. nckog skriva.
Tramvaj ima prikolicu. Krila kruta Obukla sc
Vinogradari beru groZde. Jesu Zilla U maskar e,
Bor je cmogoricno drvo.
Crne tocke posud ila
lspred staroga dvorca je lravnj ak.
Sve su .f ar e. bube ilar e
Na bre7..uljku rastu tri hrasta.
ko u prave jedna mala
Vjetar njiSe grane mlade kruske.
Djed Bozicnjak nosi vrecu s darovima. bubamare. djevojoica
Rudari radc u rudniku. Bubina su po 1menu
Mirta rado svira klavir lsta kroja, Kata r ina.
Trubac trubi u trubu. ali soja
Kruh je od ra.lenog brasna. nisu fina, Marcia M imica
Maniaa ima dobru prijateljicu. j er la kri la
Od starog kmha se prave krusne mrvice . ncma buba,
Vedran je preSao na drugu stranu ulice.
negojcdna
Branka na tnnici prodaje povrce.
pck r ina.
Brod kr.stari po srcdnjcm Jadram1.
Ka4o D poJtuje R 7trt1pij•kf p<»t11pc1 ::a pojedinefa::e kor<"k< 1/1•

R TV RDOGLAVA PJESMA

Rckla riba raku Tvr da glava KadJC glava Zato vam1c

Nck joj r uku pr uzi nijc prava jako 1vrda mnogo bolJa
u njoj cesto u vijck netko bis1 ra glava
Jcr bi ribi
svada spava! joj. nah rda! tvr da volja.
Bilo drago
Da i rak sc druzi- Pajo KanifoJ
Doba r je i radi~an
no
dru~tvo ga nece
BRKATA RIBA
jcr kucu na \ raru nosi
pa ~c ~poro ~poro kr ece! Br kom njusim.
Al r iba jc dr ugar pr a\ i: B rkom kusam,
brkom slusam,
ima krasiln brzi r ep
brkom vrebam,
na kojemu rak is kucom sve §to trebam.
pr cplivmi moze svijct! Brkom ljubim ...
Brk me cuva mr e7,c,
Pt:trana Sabolek udita ra ...

A ~to jc najva:lnije:
Dok na povl'Sini 7a1etc me san
I dok nebo gromom pr ijc1i,
Br kovi su meni gr omobr an.

lv1cu k111hiih

,.
~, 1Aa fl postaje R

ill. DIO
RfBARl Vjezbe za jacanje muskulature artikulatora
l'o plavom moru. Mrefa jc pw1a
U r anu zo ru. Srdcla i tuna.
1. Vjezbe za jezik
B r odovi plove Sad u luku treba poci
Vjezbc artikulatora p rovodc sc prema p otrebi, a mogu ~c iz-
I ribar i r ibu love. Ina ribarnicu <loci. voditi imitiraj uci logopeda iii isp1·ed zrcala:
• cvrstim pokrelima imitirati 7,.vakanje
Ribar i bacaju mrefo, Tamo ce ribu prodati • usta su otvorena, do1Jja vilica nepomicna, podizati samu ji:.dk 1,
Dok njihovi brzi br odovi r veselo kuci hoda1i. ubrzavajuci, Jupkati po gomjoj usnici
Velike va love refo. Za r ucak sc spr ema ndto lino • µo<lizmi vrh je:i.ika prcma ncpcu - poskakljati se
U peci je r iba. • oblizali zube s unutamje i vanjskc strane
A na stolu vino! • jczik polozit.i na donju usnu - opustcno vibrirati
• gurati jezik u jedan pa u drugi obraz - naprnvili lopticu
Katarina Pavicic Doko7..a • uz pomoc vrha jcz.ika poku~ati usisavati usnice
• brzo pomicati jczik iz Iijcvog kuta u dcsni kut usana
BUBAMARAC • brzo pomicati jcz.ik gorc-doljc
• uvlatiti zrak krnz sastavljcnc zube i naiZIIJjenicno izdisati pnslu
Nije fako bubamar cu njajuci jez.ik uz zubc
Bubamar inu muskarcu. • lizati jez.ikom po ranjurn (secer iii sl. iii lizati sladoled 11:1 ~mricu)
izmedu tcilik ih bubamara • ~irom otvoriti usta. izbacivati jezik da njegov vrh dotakac srcdlnu
iste boje, istih Sara, gomjc usne pritom ne pomicuci donju celjust
znati k(\ja je njegova Mara. • otvoriti usta i savinuti vrh jezika prema gore da ostane unutar u~1iju
• ponoviti vjezbu da savijanje budc poprace110 izdahom
Pa bubamarac mora vrijcme gubiti. • izgovanui PLU. BLU da dijetc prislooi jezik na gomjc alveolt: 1 1111

pri izgovoru glasa /I/ jezikom "zapne" za gornje zubiee

i sve bubamare r cdorn lj ubiti:
• oblizivali usne s vanjske strauc.
buba - Darn. buba - Klaru. buba Ban t. buba Saru
• oblizivali usne s unutamjc slranc (ciiicenje)
da pronade svoju Maru.

Zvt11il1111t 111111111
Kal:o D po.<taje R tjeibt' za jac~anje 1nusku/al11re (ll'tikululura

Prepomcuje se smje1ovali rodile{iima da ove vjeibe provode .w a- LECA LED LEDANA LED EN
kod11evno. najma11je jeda11p11/ 11C1 dan a dobro bi bilo i vi.fe p111a d11ev- LEDENICA LEDENJAK LEDi LE DINA
no. 11 lrqjanju od pel do deset minuta.
LEDOLOMAC LEDA LEONI LEGALAN
LEGALIZACIJA LEGALNI LEGENOA LEGIJA

2. Vjezbe za korekciju izgovora glasa /1/ LEGITIMACIJA LEGITIMNO LEGLO LEGUAN

LEKCIJA LEKSICKI LEKSIK LEMANJE
2.1. Ill u inicijalnoj poziciji LEMATl LEMIU\ LEMILAC LEM ILO
LEMITI LEMLJENJE LENO LENTA
LA LABAVO LABAVOST LAB ILAN
LE$ LE$1NA LET LETAC
LABUD LABUOICA LADANJE LADANJSKI
LETAK LETECI LETENJE LETIMICAN
LAD ICA LADA LAGAN LAGAN I
LETJETI LETVA LETVI LETVICA
LAGANO LAGANJE LAGATI LAGOOAN
LEUKOCITI LEZAJ LEtAJEVI LEZALJKA
LAGUNA LAICI LAlc'.:KI LAIK
LEZALJKE LEZATI LI LICE
LAJANJE LAJATI LAK LAKAT
LICENCA LICITACIJA UCILAC UCINKA
LAKEJ LAKI LAKO LAKOM
LICNOST LIGNJA LIJECITI LIJECNIK
LAKOUMAN LAKSATIV LAK$E LAK$1
LIJEK LIJEN LIJENCINA LIJENOST
LAKTACIJA LAKTA$ LAKTAT LAKTOZA
LIJEP LIJEPAK LIJEPITI LIJEPO
LAKUNoC! LALA LAMA LAMBDA
LIJES LIJESKA LIJEVAK LWEVATI
LAMELA LAMICA LAMPA LAM PICA
LIJEVO LIJEVO UK LIKO
LAMPION LAN LANAC LANc'.:ANIK
LIKOVATl LIKOVNI LIKVIDACIJA LIM
LAN CAST LANCIC LANE LANEN
LIMENA LIM ENKA LIMFA LIMUN
LASICA LASKANJE LASKATI LASKAVAC
LIMUNAOA LINC LINIJA LINK
LASKAVOST LASO LASTA LASTAVICA
LIPA LIPANJ LISICA LISKA
LA$TENJE LA$TILO LA$TITI LATENTNI
LISNAT LISNICA LIST LISTA
LATICA LATICE LATICAST LATINICA
LISTATI LISTIC LISTOPAD u$<'.:E
U\V LAVA LAVANDA LAVEZ
U$ITI UTICA LIVADA LO
LAVICA LAVINA LAVLJI LAVOVSKI
LAZANJE LAZ LAZAc LA!AN
-- LOGIKA LOGOPEDIJA LOGOTIP LOJ

LAZLJIV LA!WIVAC LA2:LJIVKA w1 .11vos 1

- LOJALAN LOKACIJA LOKAL LOKALAN
LOK OT LOKVA LOM LOMACA
LAZNO
- L/11.0V LE 11 Ill! II 11
·~ '
-
...
~)/""'"!"II J'jetbe :u loCanje r11u~l..'1Jla111n' 11rt1£ulutori1

-LOMUIVO LONAC LOPATA LOPOC GLAOAN GLASAN GLAS NIK GLAVA

LOPOV LOPTA LOS LOSION GLAVNI GLEDATI GLE2ANJ GLOBUS
LOSOS LOS LOSE LOTOS GLUH GLUPOST GNJILE2'. GONILAC
LOV LOVAC LOVACKI LOVINA GRLAT GRLICE HLAONJAK IDEALAN
LOVITI LOZA L02 L02AC IMPULZIVAN lNZUUN ISPLATA ISPLOVITI
w LUBANJA LUBANJSKI LUBENICA IZLET IZLETNIK IZLITI IZLUPATI
LUBIN LUCIDAN LUCIDNOST LUCKAST JELA JELEN JELKA JELOVNIK
LUCICA LUCITI LUCKE LUCKI JODLATI KALODONT KAMILI CA KlSELINA
LUO LUDA LU DI LO LU DOST KLAPA KLAUN KUCA KLIJENT
LUOOVANJE LUDOVATI LUOAK LUG
KUN KUZA<'.: KLUPA KOSILA
LUGOVA LUK LUKA LUKAV
KOLAPS KOLATl KOL.Al KOLEBATI
LUKAVAC LUKAVO LUKAVOST LUKAVSTVO
KUGLA KUGLANA MAGI.A MALEN
LUKAVSTVOM LUKAVSTINA LUKOVICA LUKSUZ
METLICA MILIJUN MILOSTIV MISOLOVKA
LULA LUMPOVANJE LUPESTVO LUPETANJE
MLADA MLADAC MLADIC MLAOOST
LUPETATI LUPE2 LUPI NA LUPITI
' MLAKA MLAZ MOLITI NAGU\SAK
LUTALJCA , LUTATI LUTKA LU2NJAK
NAKLAPATI NAKLON NAKLONOST NALICJL
NALUPATI NASLAGATI NEMILOST NOST111 (11111
2.2. /I/ u medi,j11lnoj poziciji
OBILAN OBILAT OBILAZAK 0Bl.A¢Ak
.
ALAT ALBUM ANTILDPA BALET OBLACAN OBLAK OBUK oouCAN

BALKON BALON BAI.ZAM BJELANJAK OGLAS OGLED OGLE ON I OGIOllAll

BLAGO BLAlEN BLIZU CIGLAST OKLADA OKLEVETATI OKOLICA Ol<Ol 11'

CIKLONA CIPELA CJELOVITO CJEPIDLAKA OKOLO OMLAOINA OPLAKIVATI OPI Of )N Ill

CO KULA CELICANA CULO CELAV osuc OVLADATI PALICA Pr l IK/IN

CUTILO DALEKO DELFIN DEL02ACIJA PILOT PLAN INA Pl.AVA PLOO

DIPLOMA DJELO DJETELINA OLAKA POPI.UN POSlATI SALATA SAl.0

DLAKAVOST DOLAZAK OUPLIKAT OVOSL02AN SEDLO I SEUTI SELO SLAVA

EKSPLOZIV ELITA FILM FILTAR SLAVITI SLIKA SLOBODA SLON

FINALE FIZIOLOG FLAUTA FOLIJA SLUGA SLUSATI SMILOVATI SULTAN

..GALAMA
- CALEB OALON C'..Al Cll' SALA
~
SALICA SKOLA SLAG
l\oko I> lr'-\faje R ~je~he za jaCanje fllllJ'kuluture ru•ti/i.ufuttn'tl

SLAGER SLAMPAV SLAPA SPEKULA 2.4. Rcccnice zasicene glasom /I/

STALA TABLETA TABLICA TALAC
Lovac Lu ka lovi lisicu.
TALENT TALIONICA TAUTI TALOZITI
Lisica je lukava.
TEGLA TEGLITI TELE UGLED Lisi ca je ulovila ma log pjetlica
UKLETI ULICA VLAK ZLATO Lokva je puna blata.
Lopta jc pala na ulicu.
2.3. /I/ u finalnoj poziciji Mlijcko jc u loncu.
Stak:lo jc puklo.
ANAL ANSAMBL AUTOGOL AUTOMOBIL Lana je slomila lakal
BACIL BICIKL BIJEL BO DUL Po zelenim livadama lete leptiri.
BOKAL BOL CIJEL CIPAL Maleno lane skace po livadi.
DENTAL OOMICIL DZUL EGZIL Lane je lijcpo i mlado.
EMAJL FESTIVAL FISKAL FOL
Luka i Lena vole i6i na livadu.
Na livadi ima lijepih leptira.
GEL GNJIL GOL HOTEL
Luka vol i I ubenicu.
IDEAL JAL KABEL KAL
u bokalu je ledeni caj.
KANAL KANIBAL KAPITAL KAPTOL
Nela vol i slacloletl.
KASTEL KOKTEL KONCIL KONZUL Cokolada jc slatka.
KVINTAL MAL MAN DAL MANTIL Klima $3 naglo promijcni la.
MISAL MODEL MOL NIZDOL Lana je bolesna.
OBOL OHOL OPAL PASKVIL Sal je zeleni.
PASTEL PAUSAL PENAL PiNi<.L Na ul ici ga lamc prolaznici.
Luka i Ncla slusaju glazbu.
PLURAL POL PO MOL POTENCIJAL
Lovro jc maloj Leli kupio h1tku.
PUOL SKALPEL SKANOAL SOKOL
Jelen i lai1c pasu na livadi.
SOL SPEKTAKL $POL STANIOL
Lugar sc brine o jelenima.
STIL STOL SAKAL SAL Luka voli pu~mti balone.
SINJEL SPIL TANTAL TOTAL Ladaricl! p leSu kolo.
TUNEL VAL VANDAL VENTIL Kolo jc vesclo i vcliko.
VINODOL VOKAL VOL 2AL Plctnci plctu lijcpc salovc.
Lampa jc nu ~10111 .
VallWi ~11 pn•v11111H lmh1
Kako D postaje R ryetbe zu jaCa1y'e nru.rlat!ature artikulut;,t·<'

3. Opozicij a glasa /r/ i /I/ 4. Glasovi /r/ i /I/ u istoj rijeci

RADIC LADIC ARLAUKATI AR LE KIN CURLIK CURLIKANJE

-
RADA - LAf)A
.
CURLIKATI CURUKAVAC DER LE GRLATO
RASTE - LAS TE
GRLATOST GRLEN GRLICE GRLITI
-
RASCENJE - LASCENJE
GRLO GRLOBOUA GRLOVODA HRLITI
RAMA - LAl\llA
KARLJCA KRLETKA LABIRINT LABO RANT
-
RAZ - LAZ
LADAR LAHOR LAKIRATI LAKOVJERAN
RAZA - LAZA
LAKRDIJA LAKRDIJATI LARIN KS LARIMA
RAK - LAK
LARMATI LASER LASERSKI LAUREAT
RECl -
RED -
LECL
LED LAZARET LEGENDARAN LEG URA LEKTIRA
-
RENTA - LENTA LE KTOR LEOPARD LEPRA LEPRSATI
-
RES - LES LEPTIR LESINAR LEZERAN LICEMJERAN
REZIM - LEZLM UCEMJERSTVO LIKER LIMAR LIMARIJA
RIM - LIM LIRIKA LIRSKI LITERATURA LITRA
-
RIKA - LIKA LOBIRATI LOGOR LOGO RAS LOGOROVATI
-
RIST - LIST LONCARSTVO
LOKARDA LONCAR LONCARIJA
RODA - LODA
LORD LUDORIJA LUSTER LUTRIJA
ROJ - LOJ
OBRLATlTI ORLIC ORLOV ORLOVSKI
ROM - LOM ~

ROV - LOV
ORLU$1NA PARLAMENT PARLOG PERLA
.
PERLICA PERLIKA PERLON TRLICA
ROY AC - LOVAC
TRLJENJE UMRLI UMRUCA URLATI
-
RONAC - LONAC
ROZA - LOZA URLATOR URLIK URLIKATI VOLONTER

RUKA - LUKA VRLO VRLUOATI ZRELO ZURNAL

RUPA - LUPA
RUCLCA - LUCICA
RUDJETI LUDJETI
Aufo /J !"''"'!'' II r·;et.be :u /u~unje 111u..skulature ar11kult1to,.,,

5. Utvrdivanje spontanog izgovora glasa /r/

Katkad ccmo upo11·1JCb1t1 \like .ru j,pitivJnje djctetova spontanog 6. Opis terapijskih prin1jera iz prakse uz kralke
ugo\'ora.
komentarc
RECI, STO VIOIS NA SLIC ll

Cpmriwhl;cm m .w=eu n'=1tltat1 p1·egledt1 i ispiti\'Ol!ia 1111:111 :r1

dobirnnj•• tll'id11 11 f1t1.\l1tpA<' fojt \II J1r<ll'eJi:11i tijekom logopetL,4, ,,••
raplje

I. PRl\tJ ER
D1..1·<>1•'m11• /0)!11pl'tf,411 ta<1p1111 =t1poc'e/<1 11 dohi od 5.5 goc/111<1

·· ei ~I
( )
. lnc111111•·:a Oh11efr,ku wu111111e:u i<' p11=itil'na na gonml<' /IOY<'lll<'·
c<1je - nwjka imu d1,·lalic'1111 i:on1r
U"1h1111 t111<111111<':'C1 Oo\lul11i11ji )<' ra=mt 11 sklad11 s dohi. hl': m·11
rnri:u'11ih l'lt•me11ota
Logo1)(•t/,k1111 prt•gledom 111vrdene1 ]I! dfa/a/ijo G/as<Jl'I ' T. /). N,
1\(/ s11 bla:.e /11tercl<·1111il11<' c/1st11r:ije: C. (', c". s. S. Z, 2. D. Oi. '" '""'
i11tenle11111/11e dwor:11e: I I: L/je 11 spo11ta11om go1•or11 reolt.1m11 "
iaku i11fc'nle1110/1111 di.\/11r;;ij11doAJc•11 p1111al'ljcmj11 lagatamu 1w1/i ·i1H11
11: vihriml!ie sred11i<!!-: clijel11.1e:ika. R je reali=ira11 latera/,11111 111111111
ko111 J1·:iket i l'ihnro11j('111 des11ug olwa:a. Uoc'am se 11epral'ilr111 •tg1 I
(/1rotm::ij" cl1111ie 1'elf,.sti).
fr1111w gomra )<' uhr:1111. U duh1 ud 2.5 godi11e j111 ii" ,,. /!/"'•I "!"
1·11r11<111efl11t•11111m·1 Ao1uje 'fl<Jll/Wltl r<!gred1rala
.Veum/11'/"111 /<' pregl<!dt1111 1111·rdena diskrema penf<'nw f''"' . 11
cle.rnuga /iw1;afi.,·t1
ow.,fopski. /'/llrl\Aopskt i urojari11goskopski h.o.
fomki 1111clwgr11111 poka::uje - m<'tt>dom PSHB 11 slubo.!1111111 l'"ltu
11retl1111 ,/11.i1111 nci1111 bof.J<'J!. 11'10.
Ti111pt11w111emj,ki oho.\ /l'tllto krim/1a ti11a I Dg- \'ormm11\t.\
V11lt1: 11\tlwllli:.a:
f"i/111"1.\Aim j1• 1\/11//l rlll/<'lll 11t1rdt'1t/I dt1 /<' pt1!.fl/cl /lrtllll/t'lll/ll'<I Ill
1 tl'lt • 1/t'ltl 11 • tf, 1 /• •/11'1' 1111111 '11111:1 /l\t/iomo/01111 111'1/lll .

--
 A.U.o D pmtu/<" R
Na p1·i111ije11je11i111 skalcmw za procienu i111elek111a/11ih sposobnosti
(/~£.~/~~) tlierojc'ica je pos1igla re=u/1a1e 11 1•elikom ra~prsenju: od
f'1llSJ<'< 111'1 na 1·erbal111111 skalama do 1w1prosje"11ili 110 11e 1·erlwlnima
'"1holi~1gi_·i;1i~ke sposohtto.vli relew111111e =a uwajanfe 1je.f1i11c c'it01y~
1 111sa1ya /OS 111s11 ra:viiene.
Pre_~ortu'nw je m(evtla 11pisa 11 pn•i ra::retl a 11 wt:i .1 i:gm·orom
/lf111upt11 prema prepor11ct logopeda Ko111rola prema po1rebi
Ko111emar
. , Djcvoj~ 1 ca j: osobiro rcsko uspijcvala podici vl'h jezika 113 gorojc
.1lvcole. Pnrom JC ugla1 nom osla111ala 1ezik na donjc zube j tcl'usi
'fak~~ dugo1rajnih upom1h 1jeibi jc.lil. je s 1rcmcnom ipak poMa~ .ii~
OlJIVIJI. - gm•oru ;;nu'ne .mglosnik<' obez1v{11je. Na pitanja najprije odgo l'Clra s
Logopcdska terapiju ~c provodi la dvaput na 1jcda11 , tijckorn godi-
nu dana (ukupno JC. o~tvarcno 59 !>Can~1). Djevo1 ~ 1 ca glas LI ugovara
tr~~10, a katkad s~ JOS ~ ~pontanom govoru javlja omi~;ja. Gia~ / r/ se
H'c ne rcalt71ra v1brac11omu desnog obraza, ali Mt dobivenc vibrac ..
IIis' bcz fiinocc
• . I . . IJC
1 c asticnosll pokreta, odnosno /r/ jc 11<.'dovoljno vibran-
tJn Ostalc glasovc jc naucila korektno artikulira1i.
U p~Cdlj~Sllllama. nubJima 73 ll~~ajanje potctnog citanja I p1sa-
llft1 . postiglu J.C takodcr i-udovoljavujuci naprcdak 1 pripremljcna je <:a
rulazak u pr111 razred.
N:ivcdcm primjer poka/uje da katkad tcrapiju trcba privest1 kraju.
1.1~0 a~1kulac1;~ nije 1dcal11a. Unatoc naponma , 3 mog pacijcnta i du-
~~u1r:!J~1m, pm~tlno provcdcnim terapijskim posrupcnna katkad jc oe-
' 11'.'~ui:c ostv'.1r1.t1 ~otrcban. br~j .~bracija. U tim slutajevima tcrapiju
'.re~~ smatrn11 /.avrsen.om. 1~a1~c1 na umu limite l.0;1 pacijeota ograni-
l.11 .11u u n1cgm 1111 arukul;1c1;skim mogucnostima.
2. PRIMJER
n;e('uk i<' lngopedfkll /f!rapiju ::apol'eo It dob; utl 5 godma i 7
111/t '\('( 1.
111011111(': <1 Tmdnm'u ie prmeAttt 1m•d110 Por"'l 11rrrodc111. sec/11111
c/11110 11t1ko11 lc•n1111w, T/i<'kt1111 /111'1' 1o1111li11e i111tw i<' (\-Siu t1/)(l/t t1ltll
/ '1 rilwrl11111c 1 /II llJ.1111'<11"' t1 dn/11 111/ 11 «1111 · J!.ut/111,
""
K omro/11 s.finklem dje/omicno je 11spostavio s dvije godine.
Josje primt1w 11oc110, a po1reme110 i tft1el'l10 e11ure:o.
Upui:e11 je na logoped~ki pregled :bog 11epro1•i/11og i:gomra glo-
w1va Ill i Ir!.
Nedi.~1a11cira11 je 11 po11a.fo11ju. pojac'anoga psiho11101or11og 11t.m1ira.
Spo/J/0110 se i:r<Cavu 1·iSec'f011im rt!(e11icama t1 kojima se .favi po-
11eki agramuth:om.
Tempo go1·ora je 11br:c111. a g/a., di.~f(mica11. Djec'ak je sklcm 1•ika-
11j11.
Sa.wa111a .m poremcfcmi glasui•i. L 1 R s11 omisije. U spo111u110111
"Ne znam'', do" u po1111vljenum pok11.foj11daje11glmmo111 korek1ne od-
gm·ore obfiklll'llllf! II kra/:e. gramatil'f\i lsprarne rf!Cenice. Jed/IOS/OVrte
110/oge i=l-r.fom . dot. 11111 ;e .<loiene potreb110 pojl'tl11osta1•iti. Po:11a1i
\adriaj prepric'ava po1•r.fo<1. 11::: polinmje. Fone111111.1ki ~/uh je rci:::i:ije11.
Prepor11c1ije se prOl'l'.\'li govom11 1crap{i11 lijekom kaje je po1reb110
obavili pregled psihologa :bog ispilil'l111;a s111p11ja ru;;umijevwiio go-
1·ora. le psilwlo5ko .m1je1oi•mlje. Tat.1Xfer se prcporuc'uje preglet! 11e11-
rologa i ispi11w11ije sluha.
Nalaz psilwloga:
DjeL'ak je 1·edar. ka1111111ika1im11. lakn 11.~postm·lja konlah 1 i1piti-
1•ac'em i radn rnraduje.
Tijekum ispilim11ja p<61jtJ je 11e.1tabil11a, oJr:ava SI! stu/110111
izmieuum ak1iv11<1s1l.
Djecak hmji do 15. korektno ime1111je boje. pi.~e 1·las1i10 ime.
Na primijerljenoj ljc.w ·ici :o i.sp1111•c111je p.<ihomotorickog razl'Oja
( B-l) tljecak posnie nt11prosjec'ne re:11/101e. Criet covjeka ne.i"lo je ne-
:::reliji.
lspilil'mlje go1·ora Re111ell-1eo.10111 poka:11je do je ra:11111ijernrlje
gm·ora rw ra:ini od 5 godi11a i 8 nije<eet. sto je 11 skladu s ra:1•oj11om
tlobi c(;ete/o.
f'roved,•110 ;e i p.<ilw/o,\ ko smi1•1m·a11jc :hllg ldkllc"o 11 1mglec/11
J..m11rnh 1111141 t'llja
 K{lko D postajl! R
Na primiie11jenim se tel111ikar11u projektivnog lipa (crte.Z obile/ji,
Raven - prica) ne nalazi i11dikator 11ani/;ene emotiv11e slahil11os1i diete-
ra. Te.sko(1e 11 11e::i s mokrenjem i:osraju budenjem <fjecaka 11ako;1 µo -
i'et11og sna.jer spava l'l'lo dubokim .mom.
Kontml110 savjetom11je 11 sfll('aj11 porrebe.
Nalaz ORl speciialiste:
Dijete_,e pro11111klo 1•ec' nekoliko mjeseci. Posljed11jih nekvliko da-
1w je i prehlaiJeno.
Upole uha 11ije imao. Po1·1jed11j11 godi1111 dmw je 11ekoliko p111a i-
mao upale grla.
Alergije do sada nisu po::nafe. Pol're111e110 te:e di.fr 110 nos. 11ai:11
hrc'e.
Oroskopsk: oha.wra110 ured110. Ri110.1·koµski : sluwvi sekrer. edem
s/11::11ic·e.
Orofaringoskopski: =drijelo mirno. ro11: ile i:;w111 Jukova.
l11clirelaoskopski: glasiljke 11redne pomicnosri. ali 11e.fto hiperemii'-
ne. neravne.
Tanski a11diogrc1111 pokazuje obostrano ureda11 sluh
Preµor11611je se 1u' i11i1i cirolo.tki bris 11osa. Stedn;a gla.w. Konrrolu
s nult1:0111 ::11 rr1;ese,· dcmu.
Ak11sticka anali=a glasa u6nje11a je rocunalnim programom M11/1i
Dimensional Voic:e Pmgram "'' produlje11oj/onac{ii 11okula /al. Naltt::
uka::uje no nesro p<1vi.~e1111 frekvenc!ju osnovnoga laringelanog glast1
11:: povetane dugotrajne i kratkotrqjne ji't.'kvencijske i inten::iretske
pertutbadje 1111111ar o.rnornog 10110.
Nolaz neurologa:
A11am11es1itki: Dosadafmji ra::l't1j je protekao be: neurorizic'nih
elemenata.
Kranijalni iivd 11redno i11erviraj11. /ateralizacije nema. Uredno
mororicki sprero11 ;;a doh. Trq/ika i tomi.~ miiiica prir11jere11i.
Neuroloske komro/e prenw pofrebi.
Komen/ar:
,,,.,
I Jetl>e .:a jal1·u11je 11111,\/;.u/a/11rt• ur1Jkulr1ltll'U
Nakon provedene logopcdske tcrapije tijckom kojc jc 11kL1pno os
tvareno 55 scansi. djeeak je naucio sve glasove uredno ortikulin111. 1111
glas /r/ jos uc upotrebljava u spomanom govom. Ccsto pribjcgriv:i 111(11
nom govoru.
U svemu osialome postize zadovoljavajuci uspjch. UspjcSan 1c 11
svladavanju predvjdlina nuzuih za poectno citanjc i pism~jc. l11fo11ni
ranost i znanjc jc primj creno dobi.
Glas je sada uglavnom sonoran. Preporucuje se izbjegav11ti cksc1:~
ne vokalne aktivnosti tvikanje. vri~tanje, dugo i napomo govorrnjc).
Roditelj i su savjetovani.
Poloskom u prvi razre<l govor mu se znaLno pobolj~ao. Oj..:<.'!ok le
spontano pocco upotrcbljavati nauccni glas fr! tc nijc bilo polrcbc 111
na~tavljanjcm logopcdskc tcrapije. Preporueuje sc provod1ti povni111c
ne logopcdskc konlrolc i postupati prema prepomci p~ihologa.
3. PRIM.TER
Pac:(je111je logopeclYk11 1erapij11 :apoceo s 1rideset godi11" md1 1111'
ravilnog izgomra g/asol'll Ill i Ir!. Do soda nije polladao gm..111·1111 11'111
piju iako je joJ od nsnovne .~knle hio pnvueen zhag govornlh 11·~A11r'11
lzra!ava se 1 ·L~eela11im sloienim rece11icama. tihim glaw111. 0111•111 /1·11
dirci 11br=anom 1emp11. U spo11ta110111 govoru /e cje/ok11p11r1 11rt1/<11/W/f11
11epreci::11a. S11s1c11•110 s11 pvre111ece11i glasovi: Ill i:gol'Clra n<1:al11u, 11 1
sredt!iim iii straf.11ji111 d[ie/omje:ika. Ostale glcisove i::gnm111 /1r111 •f11111
Tijekom logopedske teropije 11klj11ce11jei11 psihoh»~ko .1'111:/t '/<11'011/•
Na/a:; psihija/ra-psihaterape111a:
Psihogena nadgradrifn dislaliie postoji godi11t111111. A11A.1!1>. 111/ 1
11aglase11a111 11et1rovegetaliv110111 ko111pone1110111 an ks io::11os tI
f>repomc'iife se proPesti 1je:be psihoji=icke ri!laksaci1c ( ln//1111'< 1
nuje i terapiia medika111e11ti1110.
Knme111ar:
Nakon 36 ostvarenih seansi logopedskc lerapijc pacijcnt JC 110111!111
kmcktno anikulirati glasovc Ill i /r/ i upolrcb ljuvu ih u sv im govo1111111
situacijanm.
Kako D polfWje R

Uz kontrolu tem pa govora. poboljsana je i r-.izgovjetnost cjelokup- 7. Tablica za pracen.ie uspjesnosti realiz;•ci.ic
ne artiku lacije.
glasa /r/ tijekom uvjezbavanja
4.PRIMJE R
Djevojcica je 11p11cena na logoped~ku terapiju 11 dobi od sest go-
Ponovl I potom upl~I Vjefbao(l1)
dina. I= a11amneze se doz11aje da je rasla u dvojezib1oj sredini. Osim lspisi rijeci iz zadane
nekorektno lzgovorene
hn1a/skoga, govori i j iw1c11ski jezik. Urednogje psihomolornog rasta i vj eibe u kojima glas Ir/
rijeci iz prethodnog U:&
razrnja. Dolazi na logopedski pregled zbog nepravilnog izgovora g la- nisi pravllno izgovorio(la)
stupcal Sam( a)
sa Ir/ koji urlikulira 11 vid11 s traznje distorzije. nacl2or
Komentar:
Provedena je logopedska terapija. Ostvareno je ukupno 30 logo-
pedskih seansi lijekom koj ih jc cljevoj cica vrlo lijepo surad ivala i sli-
jcdila upute te svladala vibrantni izgovor glasa /r/.
.
lz navcdcnog primjera je vidljivo da je djcvoj cica. koja inacc od-
rasta u dvojezicnoj srcdini, bcz veci!1 tcskoca uspjela dobro i rclativno
brzo svladati korekta n izgovor g lasa /r/.
Djeca bez dodatnih jez-icDo-govomih teskoca to ce u najvecem
broju s lucajeva bi ti u stanju brzo i bezbolno prevladati. Ako dijete ima
i dmge jezicno-govome teskoce tada terapij u treba usk laditi s tim pot-
,_
rcbama. U tom ce slucaju trebati uloziti znat110 vise truda i napora. 'r

,_
-

.
-

I• ..
 LITERATURA

Agin, M. C., Geng, L. F i Nicholl. M. J. (2003.) The Lale Talker

What to Do lf Your Child lsn' l Talking Yet. New York: St.
Martin's Press.
Anic, V. ( 199 1.) Rjetnik hrvatskogajezika. Zagreb: Novi Li ber.
Apel, K. i Masterson, J. (2004.) Jczik i govor od rodenja do ~estc go-
dine. Zagreb: Oslvarenje.
Babic, S .. Brozovic. D.. Mogus. M.. Pavdic, S.. Skaric, T. i Tcfak, S.
(1991.) Povijes11i preglcd- glasovi i oblici hrvatskoga knji:lcvnog
jczika. Nacrt za gramatiku. Zagreb: Globus / H.AZU.
Babic, S., Finka, B. i Mogus, M. ( 1971.) Hrvatski pravopis. Zagreb:
Skolska knjiga.
Bakran, J. ( 1996.) Zvucna slika hrvatskoga govorn. Zagreb: IBIS grn·
lika.
Barie, E.. Loncaric. M.. Malic, D.• Pavdic, S.. Peli, M., Ze~cvic, V. i
Znika. M. (1990.) Grama1ika hrvatskoga knj izevnogjczika (drugo
izdanje). Zagreb: Skolska knjiga.
Brcstovci, B., Markov ic. S. i Vltletic, D. ( 1972.) "Govor djcce u os-
novnoj Skoli". De.lektologija. 2.
Divjak, Z., Leljak S., Vrtm ic E>. i Golub J. ( 1985.) "Korekcija dislnliju
po verbotonalnoj metodi" (zbornik radova) I. kongres logopcdtt
Jugoslavije, Opatija.
Greenspan, S., i Lewis. D. (2004.) Program emocionalnog poii co njn
govorno-jezicnog razvoja. Zagreb: Ostvarcnjc.
Gubcrina, P. {1967 .) "Metodologija verbotonalnog sistcma". Govor. I.
Kozina. V. ( 199&.) Opis aparata VERBOTON G30L i upu1c za rukn·
vanje. www.ako.hr (vladimir.kozina@zg.l-com.hr)
Mam, B. ( 1992.) "Ocjena funkcionalnc sposobnosti afcrcn111ih slu~n 1 h
putcvn t i dJCCe s dislal ijom" (m~gislarski rncl neobjav ljcno).
Koko D postq/<' R
Mitrovic. M. ( 1978.) "Dijagnosticko tcrapijski pristup dislalijama bez
poznate organskc osnovc". Psihotcrapija. 93-106.
Muljacic. 2. (1972.) Opca fonologiju i fonologija suvremenoga tali-
janskoga jc1ika. Zagreb· Skolska knjiga.
Staacic. V. i LjubcSic. M. ( 1994.) Jc1ik, govor. spoznaja. Zagreb: Hr-
vatska svcu61i~na naklada.
Sikic. . ( 1983.) "Komparauvna Mudija geneze poremeeaja govora
djccc u latcnc111 udru>cmh s mstrumcntalnim smctnjama" (magis-
tarski rad - ncobja\ ljcno).
Skaric. I. (1967.) "Anikulac11ska opllmala glasa". Go,·or. I. Centar
SUVAG - 7a rehab1htaciju sluSanja 1 govora. Zagreb. 1986. Preti-
sak Poliklinikn SUVAG. Zagreb. 2003.
Skaric, I. ( 19118.} Govomc polelikocc i njihovo uklan1anje. Zagreb:
Mladost.
Vladisavljcvic, S. ( 1981.) Porcmccaji izgovora. Beograd: Privrcdni
prcglcd.
Vulctic. D. (1976.) "O u~cstalosti nekih elemcnata govora". Defek'to-
logija. 1-2. 3-5.
Vuletic. D. (1987.) Govomi poremecaji - lzgovor. Zagreb: Skolska
knjiga.
Vuletic. D. ( 1990.) Tc~• artikulacijc. Zagreb: Fakultet za defoktologiju
Svcuili li~ta u Zagrebu.
http://www.tak tikanova.hr/EI I, rjccnici: cnglcsko-hrvatski rjccnik (u-
rcdnik Goran lgaly).
0 AUTORICAMA
Atw Zoric. prof. logopccl diplomirala jc 1978. na Fakul1etu za dc-
fck1olog1ju, studljska grupa: ostcccnjc govora i ostcccnjc sluha. a po-
tom sc zaposhln u Pohklinici ta rehabilitaciju sluSallja i govora SU-
VAG u Zagrcbu gdjc kao logoped radi i danas.
Suradnica jc Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveucilista u
Zagrcbu u :>\OJStvu mcntora za kolcgijc Poremei:aji glasa i Anik11/a-
cij.1ki poremec'rt/t.
S1n1cnim radovi111a iL podrucja patologije glasa i govora sudjclo-
vala JC kao autorica 1 koautoncn na vise domacih i rnedunarodnih
znanstvcnih i strucnih skupova.
Mr. sc. Kataritw Pavit'ic Dokoza zav..Sila je 1996. Fakultet za dc-
rcktologiju smjcr logopcdija (danas Edukacijsko-rehabilitacijski fa-
kuhct ERF) u Zagrcbu. Zaposlcna jc u Poliklinici za rehabilitaciju
slu~anja i govorn SUV AG u Zagrcbu. Od 2005. god iac jc vanjski su-
rndn ik Odsjcka za logopediju li RF-a Sveucilist.a u Zagrebu. u svojstvu
111en10111 za kolcgij l.ogopetl~ka dijagnostika.
Radovima it. podrucja govomo-jezic nc patologije sudjelovala j.:
na do1110Ci111 i inotc111ni111 L11ans1vcnim skupovima. Autorica jc i koau-
torica nckoliko .manstvcnih i strucnih clanaka.