Professional Documents
Culture Documents
Durin - Reklamna Poruka
Durin - Reklamna Poruka
Sanja Durin
Zagreb
REKLAMNA PORUKA
1. UVOD
Slojevitost danasnjih reklamnih poruka istovremeno je zacudujuea i zadivljujuca.
Bilo od kojeg tipa reklamne poruke krenuli, sve su dovedene do nivoa umjetnickog
izraza i reklamni spotovi sadrie nerijetko u sebi citavu malu pricu, toplu, lijepu i blisku
stvarnosti; reklamni oglasi u novinama igrom tekstualnog i slikovnog izraza privlace
nasu paznju, zadrzavaju na svojim oku ugodnim stranicama; dosjetljive i saljive
raklamne poruke odaslane na nase radio prijemnike nerijetko nam izmame smijesak;
jumbo i ostali veliki i mali grad ski plakati krate nam vrijeme stajanja na semaforu,
pobuduju paznju, provociraju nas i zbunjuju. Vee nakon prvih pet minuta upotrebe
elektronskih medija bit ee nam ponudeni razni prodajni siteovi. Svejedno, kreeemo li
se ulicom pjeske iIi u autu, sjedimo li kod kuce ili u nekom od vozila javnog prijevoza,
okruzuju nas reklamne poruke. Svojim tekstom i vizualizacijama one nas pozivaju,
provociraju, sugeriraju, obavjestavaju, zbunjuju, vesele, Ijute ... ovisno 0 tome kako ih
citamo i razumijemo. Za pretpostaviti je da je mnogo truda ulozeno u reklamnu
poruku kad ona u nama moze pobuditi toliko velik broj osjeeaja i potaknuti nas na
kupnju onoga sto propagira. Upravo u tome i jest njezina slojevitost: da bi nastala
reklamna poruka i da bi bila dobra, u njenoj izradi radi citav niz strucnjaka. Agencija
za proucavanje trzista izvijestit ee poduzeee 0 stanju na trziStu, predloziti strategiju
za odredeni proizvod iIi uslugu, a zatim kreee medijska produkcija. Na osnovu
rezultata socioloskih, psiholoskih i kulturoloskih istrazivanja nastat ee odredeni tip
propagandne poruke. U njenu izradu, uz ranije stecene rezultate, bit ee ukljucena
lingvisticka, retoricka, stiIisticka, semanticka i vjerojatno jos mnoga druga znanja.
Njihov je zajednicki cilj poslati poruku sto veeem broju primalaca, sto boljim medijem,
skrenuti paznju na reklamu, probuditi interes kod recepijenata i potaknuti ih na
kupnju onog prezentiranog.
203
TEORI]A I MOGUCNOSTI PRIMjENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.
2. REKLAMNA PORUKA
Prve tiskane reklame bili su najjednostavniji, tekstualno koncipirani oglasi koji su
obavjestavali 0 novootvorenim prodavaonicama, adresama zanatskih radnji, 0
cijenama artikala i slieno. Takve reklame bile su objektivne, njihov je cilj bio informirati
potencijalnog kupca. Izradivale su se trajne reklamne poruke u obliku raznih kutija
za slatkiSe ili zivezne namirnice, a na predmetima duze upotrebne vrijednosti kao sto
su drvene vjesalice iIi cetke za odjeeu bila je napisana adresa i vlasnik radnje u kojoj
je predmet izraden i to su bile sve informacije koje su se mogle doznati 0 nekom
proizvodu. Velika promjena u oblikovanju reklamne poruke nastaje oko 1920. godine
napretkom tiskarske tehnike i tiska u boji, kada se u reklamu ukljueuje i fotografija.
Ona je u poeetku ilustracija proizvoda, a kasnije je mediji koriste kao zaseban diskurs.
Uloga fotografije s vremenom sve viSe raste, u njoj je sadrzana viseslojna semantika
(0 kojoj govori U. Eco, ali i mnogi drugi autori). Ona u primaocu poruke pobuduje
osjecaje i zasluzna je za uspjesnost reklame. Suvremeni su marketinski struenjaci
shvatili vaznost fotografije. Njezina velika moe je u tome sto je stara fotografija
akumulirala veliko povjerenje covjeka u svoju autenticnost, nekadasnja fotografija bila
je apsolutno identiean preslik stvarnosti i to se danas zlorabi (R. Barthes: Camera
lucida, ISH, Ljubljana, 1992). Fotografija se i dalje cita kao vjerna kopija stvarnosti, a
204
S. DuRIN: REKLAMNA PORUKA
razvoj tehnika obrade fotografije kao sto su retusiranje, digitalna obrada i adaptacija
fotografije, omogucuje beskrajno manipuliranje i fotografijom i recepijentom (Z.
Vrdlovec i R. Barthes, Camera lucida, ISH, Ljubljana 1992).
205
TEORIJA I MOGUCNOSTI PRIMJENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.
206
S. DURIN: REKLAMNA PORUKA
Zdravlje. Zdravlje je karta koja najviSe dobiva. Reklamne poruke koje referiraju na
zdravlje, bez iznimke su uspjesne. Najveei razlog tome je sto one prvo u nama izazovu
strah, a zatim nas utjese jer "imaju formulu". Kakvom se retorikom tu sluze
propagandisti, opisat cemo kasnije. Simboli kojima kupujemo zdravlje su: pasta za
zube s mikrogranulama, florom, mineralima i slieno; gume za zvakanje koje
neutraliziraju pH-vrijednost; suneane naoeale; zdrava hrana: makrobiotika, voce,
vitaminski preparati; gelovi za tusiranje, samponi, deodoransi, kreme...
Mladost. Da bismo doznali sto nam je potrebno da bismo se osjecali mladenacki,
dovoljno je prelistati neke od novina za teenagere. Osim kozmetiekih preparata koji na
razne naCine smiruju mladenacku kozu i bore se protiv svih problema koje mladi
imaju sa svojom kozom, mladima se preporuea i zdrava prehrana, hrana obogacena
vitaminima "jer je to cool", pica koja piju mladi, koja daju energiju i poticu na akciju.
"Otkacena" odjeca i obuca ipak najveCim dijelom utjelovljuju semantiku mladenacke
radosti i bezbriznosti. Odredeni stil nerijetko znaci i odredeni naCin razmiSljanja, zelje
i stavove i predstavlja laksi naCin za pronalazenje istomisljenika, grupe s kojom se
pojedinac moze identificirati, kojoj pripada i unutar koje se osjeca sigurno. Takve
reklame najcesce zele najvise reCi samom slikom uz sto manje teksta. Ako i postoji
tekstualni dio, onda je to neka ideja izrecena sintagmom ili kracom, lako pamtivom
recenicom koja je upeeatljiva, bliska mladima po nacinu razmiSljanja i cool.
Uspjeh. Ovisno 0 tome da li se govori 0 uspjehu na poslu, u obitelji iIi negdje
drugdje, sukladno tome bit ce oblikovana i reklamna poruka. BuduCi da je taj pojam
na granici apstraktnoga, cesto se ispreplice sa semantickim poljima drugih simbola.
Sarna rijec "uspjeh" cesto se koristi u reklamama, posebno u onima koje iziskuju
tehnoloski napredak da bi se nesto postiglo: u razvoju tehnickih osobina automobila,
elektrienih kucanskih pomagala, sredstava za eiScenje itd. U zivotu glumca u
reklamnim spotovima simboli uspjeha koriste se za reklamiranje svih vrsta proizvoda
i usluga. Uspjeh se koristi kao sredstvo da bi se svaka osoba koja kupuje reklamirani
proizvod osjecala isto tako uspjesno koristeCi taj proizvod, kao sto je naoko uspjesan
model iz TV spota Hi novinskog oglasa.
Bogatstvo je jos apstraktniji pojam. Da bi reklama uspjela prodavati proizvode
simbole bogatstva, ona prvo mora definirati sam pojam bogatstva. To eini
proucavajuCi drustvo u kojem ce emitirati reklamnu poruku i namecuCi mu stavove
koji cesto nisu ispravni, ali su potrebni da bi reklamirani proizvod postao prihvatljiv
i prihvacen. Simboli bogatstva su razni proizvodi visoke noveane vrijednosti i u
njihovim reklamama eesto je prisutno one sto Umberto Eco naziva ikonogramom kiea.
To je figura koja kao argument koristi neki postojeCi autoritet: "pozivanje na neko
umetnieko dele koje je kao takvo vec poznato, sa etiketom koja donosi ugled,
odrazava ugled proizvoda .." (Eco 1973:186). KupujuCi simbole bogatstva, pojedinac
sebi kupuje bolje mjesto u drustvu, visi polozaj u odnosu na prosjeene, omasovljene
socijalne skupine.
Ljubav, slieno kao i slika uspjeha, najcesce se koristi kao semantieko i retorieko
sredstvo da bi razni proizvodi bili uspjesni na trzistu. Ona postoji u reklamama da bi
naglasila njihovu emotivnost i putem emotivnosti privlaeila simpatizere proizvoda i
stvarala klijentelu.
207
TEORIJA I MOGUCNOSTI PRIMJENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.
Karijera. Osoba koja ima uspjesnu karijeru, ima i sve ostale, pozeljne simbole. Njoj
jos sarno preostaje briga oko vlastitog izgleda, borba protiv loseg zadaha iz usta,
neugodnog mirisa tijela i slieno. Na taj si naCin svatko, kupnjom pristupaenog
proizvoda koji treba svaki dan, moze kupiti i malo osjecaja uspjesnosti i karijere.
Seksualnost je pojam 0 kojem se u javnim medijima govori sve slobodnije i sve se
eesce (zlo)upotrebljava u marketingu. Ipak, 0 seksualnosti se jos uvijek eesce reklamira
posrednieki, a simboli-posrednici su parfemi i ostala sredstva za estetiku tijela tipa
"neka vase tijelo govori za vas", djelomieno odjeca i slieno.
"2adovoljna obitelj san je i zelja svake supruge i majke." Tako je definirala ciljeve
prosjeene majke, ali i suvremene, poslovne zene propaganda. Da bi obitelj bila
zadovoljna, uz sve simbole zdravlja koje pribavlja, prava supruga i majka pobrinut
ce se za posebne omeksivaee rublja, deterdzente koji vracaju boju odjevnim
predmetima, sredstva za Ciscenje koja dugotrajno ubijaju bakterije sa svih povrsina
itd. Obitelj ce biti zadovoljna ako "supermajka" zna sto svakome od elanova ponaosob
treba.
Harmoniju iivota eesto simboliziraju ritualna dogadanja kao ispijanje dobre kaye,
eaja, vina iIi piva, umjereni gurmanski uzitci, zajednieki obiteljski dorueak iIi rueak,
obiteljska putovanja. Posiljalac poruke nastojat ce recepijenta zavesti ugodnom
atmosferom i melodijom. Nasmijanim licima Clanova obitelji probudit ce emocije i
time ga motivirati na kupnju ponudenih simbola.
Nije tesko uoCiti da se planovi sadrzaja nekih simbola ispreplicu i da neki simboli
imaju veCi broj znacenja. S druge strane, neki su pojmovi previse apstraktni da bi se
mogli ovaplotiti u jedan simbol. Oni svejedno postoje u reklamnim spotovima i sluze
radi razvijanja pojaeane emotivne, estetske iIi obiju tih funkcija jezika, 0 cemu ce biti
rijeei kasnije. Pomocu simbola iza kojih stoji propaganda, posiljalac poruke
neminovno u primaocu stvara odredene osjecaje, potice ga na akciju, izaziva zelju za
posjedovanjem predmeta, za pripadanjem jednoj iIi vecem broju skupina, za
identifikacijom.
Uz ovako pomno tumacenje simbola i njihovih funkcija, jos uvijek nismo pobrojili
sve razloge uspjesnosti proizvoda na tdistu. Neki od tih razloga su psiholoske naravi,
a kao primjer mozemo spomenuti Cinjenicu da covjek neogranieeno vjeruje pisanoj
rijeci iIi onome sto prenose bilo koji masovni mediji. Naravno, to povjerenje nije
opravdano i svaki je pojedinac sasvim sigurno svjestan toga da je euo iIi proeitao bar
jednu neistinu putem javnih medija, pogotovo u propagandi, ali naklonost medijima
i dalje je aktualna. Jos jedan razlog za nepovjerenje moglo bi biti to sto za propagandne
poruke dobivene putem medija rijetko mozemo pronaCi odgovorne osobe, nekoga tko
stoji iza izgovorenih iIi napisanih rijeci. Koliko je veliko povjerenje u pisanu rijec
govori nam i slijedeCi citat:
"Informacija pismom to je informacija sigurna, tocna, korektna, to je 'crno na
bijelom', a govorenje je blebetanje, lupetanje u prazno, govorenje nema buducnosti ni
proslosti." (Vuletic 1980:17).
Ovakve aksiomatske tvrdnje u danasnje su vrijeme sasvim sigurno hrabre, ali i
brzoplete. Ipak, to je jos jedan primjer povjerenja u pisanu rijec, sto propagandisti rado
zlorabe.
208
S. DURIN: REKLAMNA PORUKA
209
TEOR[JA I MOGUCNOSTI PRIMjENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.
210
S. DURIN: REKLAMNA PORUKA
citav niz figura koje se cesee koriste u poetskim tekstovima nego u nekom logickom
iskazu ili znanstvenom diskursu. Uz metaforu i brojne usporedbe, u reklamnim se
tekstovima cesto koriste perijraze, eufemizmi, anafore, epifore, iteracije, anadiploze,
sinonimije, pleonazmi, rime, elipse, sinegdohe, metonimije, hiperbole, usklici, personifikacije,
litote, retoriCka pitanja itd. U jednom reklamnom tekstu moze biti vise figura i tropa i
najcesce je njihov braj zapanjujuee velik. Zbog toga je i emotivna napetost reklamnih
poruka jaka, ako ne i smijesno pretjerana kao u slijedeeem primjeru:
Najpopularniji nakit u svijetu po najboljoj cijeni za prvih 200 narucitelja:
Hit ljeta, ogrlica za kojom ludi cijeli svjet! Zove se Plavo srce i idealna je za svaku
priliku.
Ogrlica koja je odusevila sve!
Izvjesce iz Hollywooda: Filmski hit Titanic inspirirao je ovaj nakit bez kojeg
obozavatelji filma jednostavno ne mogu. Ako yam se svida film, tada jednostavno
morate imati ovaj privjesak. Draguljari kazu: "Ljudi nece mod povjerovati svojim
ocima kada vide nekoga da nosi Plavo srce. I svatko tko ga nosi zasigurno ce biti
primijeeen." Modni strucnjaci predvidaju da ce ovo prelijepo Plavo srce postati
najveCi modni hit svih vremena, posebno zbog svoje niske cijene.
Narucite svoje Plavo srce vee danas i budite jedan od sretnika koji nose trenutno
najpopularniji nakit na svijetu. Jamcimo vase zadovoljstvo!
Ova prelijepa kutijica je poklon za vas i vase Plavo srce.
Izvor: Vecemji list, 22.07.1999., p.31.
Iako je namjera ove reklamne poruke bila da uvjeri u popularnost nakita i odusevi
citatelja, ona granici s ironijom i postaje antireklama. Uz brajne hiperbole i ostale figure,
posiljalac poruke posluzio se je ikonogramom kica kada spominje da je ogrlica
inspirirana filmom Titanic. Izraz je u cjelini emfatican.
PramatrajuCi tekstualnu konstrukciju novinskih oglasa, svi se oglasi mogu rastaviti
na naslov, podnaslov, potpis i dodatni tekst. Takav izgled oglasa nije slucajan. Ako,
listajuCi neki casopis, okrene graficki i tekstualno interesantno oblikovanu stranicu,
paznja i interes recipijenta bit ee aktivirani. Paznja i interes prva su dva element a iz
cetveroclanog niza koje bi reklarnna poruka trebala pokrenuti u svijesti potrosaca da
bi bila uspjesna. Druga dva elementa su zelja i akcija.
211
TEORIJA I MOGUCNOSTI PRIMjENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.
212
S. DURIN: REKLAMNA PORUKA
213
TEORIJA I MOGUCNOSTI PRIMJENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.
poruke. PercipirajuCi takav oglas, prima lac poruke moze se pitati: "Tko ili sto je
jednostavno za upotrebu?". Takvi dvosmisleni iskazi skrecu paznju primaoca poruke
i obicno ostaju u sjecanju zbog svoje dosjetljivosti i duhovitosti.
Svaka reklamna poruka odabire semanticki element na koji ce se orijentirati.
Najcesce je to jedna rijec u kojoj je sadrzana novost proizvoda. Ta se rijec skoro u
svakoj recenici reklamnog oglasa ponavlja, kako bi prodrla sto dublje u svijest
primaoca poruke i djelovala na njegove odluke. Tako, npr. proizvodi dekorativne
kozmetike mogu biti reklamirani kao ziva bica koja govore, kao sto je to slucaj u
zadnjem primjeru za Rimmel make up. U cetiri recenice teksta sadr.zano je najmanje
osam izraza semanticki povezano s komunikacijom. U naslovu i podnaslovu jos su tri
takva izraza. Time se zeli snaznom metaforom referirati na mogucnost make upa da
govori. Ako se toga nije dosjetila ni jedna kozmeticka industrija prije, Rimmel
kozmetika dobila je mogucnost da se s takvom reklamom izdvoji kao posebna,
drugaCija. Predmetima se daje semanticki sadrzaj koji moze zavarati osobu i podiCi
njenu vrijednost u vlastitim oCima. U prvoj recenici primjera 6 redup/ikacijom se tri puta
ponavlja rijec "govore", a iza toga je prekid, figura kojom se iskaz na tren prekida i
ostavlja tisinu i time postize kontrast zvuka i tisine. Recenica zavrsava pozivanjem na
svjesnost 0 vlastitom identitetu. Jaku ulogu ovdje ima upotreba zamjenica "tvoj",
"tvoja". Njima se uspostavlja jaka semanticka i identifikacijska veza izmedu modela
na slici i vlastitih ociju, ruku i usana.
Slika 2
214
S. DURIN: REKLAMNA PORUKA
2.3.2. TV reklama
Ekonomsko propagandne poruke na TV prijemnicima osebujne su iz vise razloga.
Medij kojim se prenose djeluje istovremeno na veCi broj nasih rola nego sto to cine
drugi tipovi oglasa. Osim toga, one prikazuju pokretne slike, sto im daje zivost,
dinamiCnost. U televizijskom spotu nista nije nemoguee i on ce najlakse zavarati,
obrisati granicu izmedu stvarnog i nestvarnog, ostavivsi primaoea u svijetu
nestvarnog, a da on toga najcesee nije svjestan. Eeo je spomenuo kako i slika ima svoju
morfologiju, sintaksu i sve ostale razine kao i iskaz. Bitno je znati da morfologija slike
istovremeno pretpostavlja i semantiku slike. Isto je i s njenom sintaksom i ejelokupnim
diskursom. Uz te einjenice, u TV reklami postoji Citav niz zvukova koje covjek ne
percipira slusajuei reklamni tekst, a koji postoje i imaju svoju funkciju. U reklami za
Orbit zvakaee naizgled nema niSta neobicno:
primjer 7 (izvor: HTV)
Hrana koju jedete saddi ugljikohidrate. Kada se ugljikohidrati u vasim ustima
:r:.azgrade, stvaraju se kiseline koje nagrizaju zubnu eaklinu i mogu prouzrociti karijes.
Zvakanje Orbita nakon jela zaustavlja napad kiselina, jaca zubnu eaklinu i pomaze da
vasi zubi ostanu snazni i zdravi. Rezultati kliniekih ispitivanja pokazuju da oni koji
zvacu Orbit imaju manje karijesa. Zato stomatolozi predlazu Orbit. Potvrdila Svjetska
stomatoloska udruga.
Ako obratimo paznju na audio-zapis, primijetit eemo neobiean zvuk kada glas
govori: "... i pomaie da vasi zubi ostanu snaini i zdravi. Rezultati kliniCkih ispitivanja...".
Zvuk je sliean zveekanju metalnog predmeta 0 tanku staklenu stjenku iIi onom
tankom, visokom tonu koji se upotrebljava uz blijestanje neeeg eistog, a zapisujemo
ga kao "ein, ein". Dakle, vee je ovdje evidentno da postoji semantika tog zvuka, a kada
se govori 0 zubima, taj ee zvuk sasvim sigurno znaCiti zdravu, eistu i evrstu zubnu
eaklinu. Ostaje pitanje da li i kako taj zvuk iz spota djeluje na svijest primaoea poruke.
Sam tekst zapoCinje konstatacijom kojoj se primalae poruke ne moze suprotstaviti.
Na njoj se gradi cijela reklamna poruka. Kada se govori 0 kiselinama koje nagrizaju
zubnu eaklinu, na vizualnoj razini slijedi shematski prikaz napada kiselina. Glas
speakera nas upozorava da kiseline prouzrokuju karijes i one su prikazane kao sitna
ervena zrnea. Takav prikaz nije slueajan; on ima za ciIj stvoriti strah od kiselina u
ustima. Osjeeaj straha smanjuje se vee sljedeeom recenicom. Ona nas obavjestava da
postoji naCin zaustavljanja napada kiselina na zubnu eaklinu. Uz tu recenicu slijedi
drugi shematski prikaz koji prikazuje smanjenje koncentracije kiseline u ustima nakon
konzumiranja reklamirane zvakaee. U nastavku, reklamni se tekst poziva na autoritet
rezultata klinickih ispitivanja, te tvrdi da oni koji zvacu Orbit imaju manje karijesa i
tu tvrdnju vizualno iskazuje zadovoljnom mladom osobom koja stavlja zvakaee Orbit
u usta, smije se i pokazuje svoje zdrave, bijele zube. Osim toga, ejelokupni je iskaz
pseudoznanstveni. U takvom iskazu reklamna se poruka sluzi stilom jezika znanosti
215
TEORIJA I MOGUCNOSTI PRIMJENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.
216
S. DURIN: REKLAMNA PORUKA
217
TEORIJA I M(x;UCNOSTI PRIMJENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.
zvijezde. U sest kola osvojite neki od dvadeset i eetiri automobila i vise od sedam
tisuea nevjerojatnih nagrada. Citajte Veeernjak, struiite, zovite, jer i vasi snovi mogu
postati stvarnost. Svoje kartice mozete naCi u Veeernjaku od ponedjeljka.
Da bi nagrade zvueale bombastieno, brojevi se preuvelieavaju i viSe se ne govori 0
svakom kolu nagradne igre posebno, vee 0 sest kola, kako bi broj nagrada bio sto veCi,
a od nagrada spominju se sarno automobili. 0 ostalim nagradama doznaje se sarno to
da su nevjerojatne (radi se 0 nevjerojatnim usisivaeima, pilama, radiokazetofonima,
kadama, susilima za kosu, mikserima itd). Semantieki, eitav je tekst preuvelican, a
umjesto pozitivnog emotivnog naboja koji bi takva reklamna poruka trebala
implicirati, glas speakera moleCivo nagovara na sudjelovanje u nagradnoj igri. Zbog
zasicenosti recepijenta s nagradnom igrom, takva reklamna poruka takoder moze
postati antireklama.
3. ZAKLJUCAK
Promatramo li reklamne oglase u raznim kontekstima i na vise razlieitih nivoa,
postaje transparentan eitav niz popratnih problema. NajveCi broj vezan ih je uz etieka
pitanja. Ceste su zloupotrebe u reklami:
"... mogu se kretati od pretjerivanja u hvaljenju do otvorenog laganja ... Drugi oblik
zloupotrebe u propagandi odnosi se na dvosmislene tvrdnje, krivo upotrebljene rijeci,
pojmove i slieno ... u izrazima poput: 'pomaze u sprecavanju', 'pomaze u borbi protiv'
iii 'pomaze da se osjecate'" (Dibb 1995:644) skrivena je dvosmislenost i nejasnost,
"cime se oglasivae unaprijed osigurava za slucaj da ga se okrivi za pokusaj prijevare."
(Dibb 1995:644). BuduCi da je osnovni cilj reklamne poruke sokirati, skrenuti paznju,
mnogi su oglasi seksistieki: koriste se dvoznacne poruke, u tekstualno-vizualnim
medijima nerijetko se upotrebljava falusna simbolika, razgoljeno iii golo tijelo i slieno.
Takva retorika unutar reklamnog oglasa bez prigovora jest dovitljiva, nekome sasvim
sigurno simpatiena viSe, a nekome manje, ona postize svoj cilj, ali cesto i vise od svog
cilja. Socioloski gledano, reklamna slika oblikuje stvarnost, reklamni spot emitira nesto
sto je ostvarivo, moguee situacije koje eovjeka cine zavidnim prema glumici iIi glumcu
u spotu i eovjek tada zeli kompenzirati zavist, identificirajuCi se sa likom iz reklame
on zeli oponasati situaciju iz reklame, kupujuCi reklamirani proizvod kupuje sebi
osjeeaje koje je osjetio gledajuCi reklamu. Identifikacijom se vee prema Freudu, ego
jedne osobe oblikuje prema nekome tko je prihvacen kao model iii autoritet. Dakle,
model iz reklamne poruke biva prihvaeen kod velikog broja potrosaea i oni postaju
njegovi oponasatelji; njihovo je rasudivanje iskljueeno, njihovo se misljenje ne razlikuje
od razmisljanja glumca iz reklame jer bi to znaeilo ispadanje iz drustvene grupe. Zbog
toga se danas sve viSe covjekova vrijednost i njegov prestiz mjere proporcionalno
njegovom imetku, stvorena je nova masovna kultura u kojoj vladaju zakoni novca i
masovna svijest 0 kakvoj govore Le Bohn i Gasset: svijest kojom je lako upravljati. A
upravljacka palica potpuno je u rukama tdista. P. Guiraud kaze: "Ideja slike, poruke,
manipulacije javnosti poznavanjem njenih dubokih motivacija, danas je jedan od
kljuceva nase kulture."(Guiraud 1975:140).
218
S. DURIN: REKLAMNA PORUKA
4. BIBLIOGRAFIJA
Barthes 1992 = R. Barthes, Camera lucida, ISH, Ljubljana, 1992.
219
TEORIJA I MOGUCNOSTI PRIMJENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.
Summary
COMMERCIALS
This paper analyses the structure of the commercial, the way it arouses interest
and the way its courent attracts the potential customert.
220