INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

FAKULTET POLITEHNIČKIH NAUKA

RAČUNARSTVO I INFORMATIKA

CLOUD COMPUTING

SEMINARSKI RAD IZ OBJEKTNO ORIJENTISANIH

INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA

Kandidat: Mentor:
Marija Matijević prof. dr. Mladen
Radivojević
(PT-60/19) ass. Dina Vrebac
 Travnik, lipanj 2021. godine

SADRŽAJ
UVOD........................................................................................................................3

ŠTA JE CLOUD COMPUTING?..............................................................................4

Kratka povijest.......................................................................................................4

Potreba za cloud computingom..............................................................................5

Od čega se sastoji cloud computing?.....................................................................5

KLJUČNE KARAKTERISTIKE...............................................................................6

MODELI PRUŽANJA USLUGA..............................................................................8

MODELI IZVEDBE................................................................................................10

POPULARNI CLOUD SERVISI.............................................................................13

Dropbox................................................................................................................13

Google Drive........................................................................................................13

SIGURNOST I OSOBINE.......................................................................................14

Prednosti...............................................................................................................14

Mane.....................................................................................................................15

Rizici....................................................................................................................15

ZAKLJUČAK..........................................................................................................16

LITERATURA.........................................................................................................17
 UVOD
Od samog nastanka, računarstvo u oblaku veoma brzo postalo je modna riječ, ne
samo u IT industriji već i u drugim sektorima, poput bankarstva, finansija, obrazovanja,
zdravstva, komunalnih usluga, aviokompanija, maloprodaje, nekretnina, telekomunikacija,
e-trgovine. Računarstvo u oblaku smatramo relativno mladim pristupom u korištenja
računarskih resursa, oko dvije decenije.
Koncept računarstva u oblaku uključuje upotrebu udaljenih poslužiteljskih mreža,
umjesto lokalne poslužitelje i osobne računare za pohranu, upravljanje i obradu podataka.
Ključna riječ je oblak, ne postoji tačno definirano mjesto gdje se poslužitelji nalaze,
odnosno gdje se izvršavaju i pohranjuju aplikacije, stoga se koristi izraz oblak.
Tehnologija računarstva u oblaku je potpuno promijenila odnos između korisnika,
resursa i podataka. Da bi pohranili podatke dovoljno je otvoriti račun na nekom od
dostupnih Cloud servisa i iskoristiti dostupne resurse za pohranu i čuvanje podataka. Kako
bi iskoristili razne funkcionalnosti od različitih pružatelja usluga Cloud-a, a uz to i
maksimalno osigurali svoje podatke, korisnici upotrebljavaju više Cloud servisa. Takvim
načinom računarstva u oblaku dolaze potencijalni problemi korištenja i upravljanja
resursima, koji se rješavaju raznim upravljačkim alatima i platformama.
Korištenje računarstva u oblaku vrlo je široko i raste svaki dan zbog brojnih
prednosti koje donosi korisnicima, a potaknulo je sve veću upotrebu bežičnih tehnologija
za pristup internetu i mobilnim uređajima (prijenosna računala, tablete, pametni telefoni).
Cloud aplikacije pojednostavljuju dijeljenje sadržaja, suradnju i komunikaciju u stvarnom
vremenu, povećanu dostupnost aplikacije i sinkronizaciju vaših podataka. Kod korištenja
računarstva u oblaku gubi se potreba za skupim ulaganjima u hardver, softver i novu
infrastrukturu. Upravo iz tog razloga računarstvo u oblaku se temelji na opsegu korištenja
usluga, te plaćanju usluga na temelju opsega korištenja istih. Iste te usluge u oblaku mogu
se koristiti samostalno na zahtjev, korištenjem računarskih platformi s bilo koje lokacije.
 ŠTA JE CLOUD COMPUTING?

Slika 1 Cloud computing

Računarstvo u oblaku (engleski: Cloud computing) jest mogućnost pristupanja na

zahtjev resursima računarskih sistema, posebno resursima pohrane podataka i računarske
snage (na primjer jezgre procesora), a bez direktnog aktivnog upravljanja od strane
korisnika, najčešće putem javnog interneta. Pojam se općenito koristi za opisivanje
podatkovnih centara dostupnih mnogim korisnicima putem Interneta.
Oblaci mogu biti ograničeni na jednu organizaciju (oblak jednog preduzeća) ili biti
dostupni mnogim organizacijama (javni oblak) dok se kombinacija oba naziva hibridni
oblak.
Dostupnost mreža visokog kapaciteta, jeftinih računara i uređaja za skladištenje
podataka, kao i prihvatanje hardverske virtualizacije, servisno orijentirane arhitekture te
autonomno i uslužno računarstvo dovelo je do rasta računarstva u oblaku.1

Kratka povijest
Pojam računarstva u oblaku prvi put je popularizirao Amazon.com koji je 2006.
objavio svoj Elastic Compute Cloud proizvod, međutim prvo pominjanje pojavilo se već
1996. godine, s prvim poznatim spomenom u Compaqovom internom dokumentu.
Simbol oblaka koristio za predstavljanje mreže računarske opreme u ranoj verziji
ARPANET-a već 1977. godine i CSnet u 1981. koji su bili prethodnici Internetu. Riječ
1
https://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarstvo_u_oblaku
oblak korišten je kao metafora za internet, a standardizirani oblak korišten je za
označavanje mreže na telefonskim šemama.

Potreba za cloud computingom

Do razvoja ovog servisa došlo je zato što su velike kompanije željele da njihovi
korisnici imaju pristup poslu na raznim mjestima, što nije bilo moguće bez cloud
computinga. Sve njihove dokumente nije moguće izmjenjivati bez interneta zato što je sve
bilo na lokalnim računalima. Također je bio potreban rad jednog ili više korisnika na
različitim lokacijama, a upravo je ovo bilo pravo rješenje za njihove probleme.

Od čega se sastoji cloud computing?

Američka vladina organizacija koja se bavi standardima i tehnologijom - NIST
(eng. National Institute of Standards and Technology) se između ostalog bavi i cloud
computingom. Tačnije, NIST se bavi valjanim definiranjem cloud computinga i podjelom
na karakteristične modele. Cloud model promovira dostupnost i sastoji se od pet ključnih
karakteristika, tri modela pružanja usluga te četiri modela implementacije.

Slika 2 Ključne karakteristike, modeli pružanja usluga, modeli implementacije

 KLJUČNE KARAKTERISTIKE2

Slika 3 Ključne karakteristike cloud computinga

Postoji pet ključnih karakteristika koje pokazuju odnos i razlike cloud computing
sustava u odnosu na tradicionalni pristup u računarstvu.
Tih pet ključnih karakteristika su:
 Pružanje usluge na zahtjev korisnika (eng. On-demand self-service) -
Korisnik može samostalno odabrati i pokrenuti računalne resurse. Može
birati vrijeme posluživanja i mrežni prostor za pohranu podataka bez
potrebe za interakcijom s djelatnicima pojedinog davatelja usluge. U
principu, danas većina poslužitelja svoje usluge temelji upravo na pristupu
da korisnici plaćaju usluge u ovisnosti o vremenu i obujmu u kojem ih
koriste.
Ovaj model cloud computinga pomaže u podržavanju izvedbenih i
kapacitivnih aspekata objekata koji ovise o razini usluge. Self-service
priroda cloud computinga organizacijama omogućuje stvaranje elastične
okoline koja se povećava i smanjuje ovisno o radnim uvjetima i ciljanim
performansama. „Plati po korištenju“ priroda cloud computinga se može
smatrati kao najam opreme koja se plaća ovisno o tome koliko je opreme,
na koje vrijeme i s kojim uslugama iznajmljeno.
Virtualizacija je ključ ovoga modela. Organizacije koje koriste
informacijske tehnologije shvaćaju da im virtualizacija omogućava brzo i
jednostavno stvaranje kopija postojećih okolina, ponekada uključujući više
virtualnih strojeva kako bi podržala ispitivanja, razvoj i pohrana aktivnosti.
Trošak ovih okolina je jako malen jer one mogu postojati na istom
poslužitelju kao proizvodna okolina.

2
 Širok mrežni pristup (eng. Broad network access) - Mogućnosti su
dostupne putem mreže i njima se pristupa koristeći standardne mehanizme
koji promoviraju heterogenu uporabu „tankih“ i/ili „bogatijih“ klijentskih
platformi (na primjer, mobilni uređaji, laptopi te PDA uređaji) kao i
tradicionalnih programskih usluga temeljenih na „oblaku“. Ovo je vrlo
blisko Microsoftovoj P+U/program+usluga (eng. S+S / software+service)
strategiji (ideja je da se bilo koji uređaj može spojiti na sustav od bilo
kuda).
 Udruživanje resursa (eng. Resource pooling) - Računarski resursi pružatelja
usluga spajaju se kako bi poslužili sve korisnike koristeći model više
zakupljenih jedinica (eng. Multi-Tenant model), s različitim fizičkim i
virtualnim resursima, koji se dinamički dodjeljuju i uklanjaju prema
zahtjevima korisnika. Korisnik uobičajeno nema nadzor i znanje o točnom
mjestu uporabljenih resursa, ali ipak ga može odrediti na većoj razini
apstrakcije (na primjer na razini države). Primjeri resursa uključuju mrežni
prostor, procesore, memoriju, mrežnu propusnost te virtualne strojeve.
 Brza elastičnost (eng. Rapid elasticity) - Mogućnosti koje korisnicima nudi
cloud computing mogu biti ubrzano i elastično pokrenute, u nekim
slučajevima i automatski, kako bi se po potrebi ostvarilo proporcionalno
povećanje ili smanjenje mogućnosti kada one više nisu potrebne. Krajnjem
korisniku mogućnosti koje koristi mogu izgledati kao da nemaju
ograničenja i mogu se kupiti u bilo kojoj količini u bilo koje vrijeme (na
primjer Amazon EC2).
 Odmjerena usluga (eng. Measured service) - Sustavi koji koriste cloud
computing automatski provjeravaju i optimiraju upotrebu resursa. Upotreba
resursa se optimira utjecajem na mjerenje sposobnosti apstrakcije prikladne
potrebnom tipu usluge (na primjer pohrana podataka, širina pojasa, aktivni
korisnički računi). Upotreba resursa se može pratiti, provjeravati i o njoj se
mogu raditi izvješća pružajući tako transparentan uvid davateljima usluge i
korisnicima. Važno je primijetiti da se cloud computing poslužitelji često
(ali ne uvijek) koriste zajedno s virtualizacijskim tehnologijama. Međutim,
ne postoje zahtjevi koji usko povezuju apstrakciju sredstava i
virtualizacijske tehnologije pa se u mnogim ponudama virtualizacija
operacijskih sustava ipak ne koristi.
 MODELI PRUŽANJA USLUGA

Slika 4 Modeli pružanja usluga

Isporuka cloud computing usluge podijeljena je na tri arhitekturna modela i različite

izvedene kombinacije. Tri osnovne klasifikacije često se nazivaju SPI model, pri čemu SPI
označava program, platformu ili infrastrukturu (eng. Software, Platform, Infrastructure).
Mogući modeli pružanja usluge su:
 SaaS (eng. Cloud Software as a Service) - Korisniku je pružena mogućnost
uporabe dostupnih aplikacija koje se nalaze u infrastrukturi oblaka.
Aplikacije su dostupne s različitih klijentskih uređaja uz pomoć klijentskog
sučelja (na primjer web preglednika). Pri tome korisnik ne provjerava
pozadinsku infrastrukturu, uključujući mrežu, servise, operacijske sustave,
pohranu podataka ili čak individualne aplikacijske mogućnosti. Jedina
moguća iznimka su specifične korisničke konfiguracijske postavke.
Odnosno, Saas je tehnološka platforma koja omogućuje dostupnost
aplikacija putem Interneta u obliku usluga koje se unajmljuju prema potrebi,
umjesto da se kupuju kao zasebni program koji treba instalirati na kućnim
(odnosno uredskim) računalima. Ubrzan je trend prijelaza na taj poslovni
model, koji tvrtkama omogućuje najam tekstualnih, tabličnih, kalendarskih
ili drugih programa prema potrebi, čime se izbjegava trošak kupovine,
instalacije, nadgradnje i održavanja programa na uredskim računalima. Ovaj
model cloud computinga dostavlja jednu aplikaciju preko korisničkog
preglednika tisućama korisnika koji koriste arhitekturu predviđenu za
mnoštvo zakupa. S korisničke strane to znači da nema dodatnog ulaganja u
poslužitelje ili programske licence, a davateljima usluga troškovi su mali u
odnosu na tradicionalnu uslugu držanja datoteka na poslužitelju. Primjeri
SaaS-a su Google Apps i Zoho Office.
 PaaS (eng. Cloud Platform as a Service) – varijacija SaaS strukture koja kao
uslugu donosi razvojnu okolinu. Korisnik sam gradi vlastite aplikacije koje
se pokreću na infrastrukturi davatelja usluge. Aplikacije se korisnicima
 dostavljaju preko sučelja poslužitelja dohvatljivog putem Interneta.
Navedeni poslužitelji su u vlasništvu davatelja usluga. Ove usluge su
ograničene dizajnom i mogućnostima isporučitelja tako da korisnik nema
potpunu slobodu. Korisnik ne može provjeravati strukturu oblaka niti
mrežu, sustave pohrane, operacijske sustave i poslužitelje, ali ipak ima
nadzor nad razvijenim aplikacijama. Ponekada ima čak i mogućnost nadzora
okolinske konfiguracije. Neki od primjera su Saleforce.com, Force.com,
Coghead i Google App Engine.
 IaaS (eng. Cloud Infrastructure as a Service) – Korisniku je kao usluga
pružena mogućnost korištenja računalne infrastrukture (uglavnom virtualne
platforme). Korisnici ne kupuju poslužitelje, programe, prostore za pohranu
podataka ili mrežnu opremu, već kupuju navedene resurse kao vanjsku
uslugu. Korisniku je pružena mogućnost upravljanja obradom, pohranom,
umrežavanjem i drugim osnovnim računalnim resursima. Korisnik može
pokrenuti različite vrste programske podrške, od operacijskog sustava do
aplikacija. Korisnik nema nadzor nad infrastrukturom oblaka, ali ima nadzor
nad operacijskim sustavima, pohranom podataka i razvojem aplikacija.
Korisnik može imati i ograničeni nadzor nad odabranim komponentama
umrežavanja. Neprekidne inovacije dovode do brzog razvoja različitih
novih rješenja. Razvojem sučelja korisnici i davatelji usluga moći će uživati
u različitim metodama interakcije s cloud computing uslugama, što će
dovesti do porasta važnosti takozvane usluge konzultanata u cloud
computingu. Konzultanti će za dobrobit korisnika sumirati eventualno
nepouzdane mogućnosti i sučelja. Tako će se ubrzati dolazak do
zajedničkih, otvorenih i standardiziranih načina rješavanja problema cloud
computinga. Na temelju tih rezultata korisnici će biti u mogućnosti izabrati
model koji najbolje odgovara njihovim specifičnim potrebama.
 MODELI IZVEDBE

Slika 5 Modeli izvedbe

Neovisno o modelima pružanja usluga (SaaS, PaaS ili IaaS) postoje četiri različita
modela provođenja cloud computing usluga. Ta četiri modela su izvedena na četiri različita
načina, ovisno o specifičnim potrebama. Oblici su opisani u nastavku.
 Javni oblak (eng. Public Cloud) - cloud computing platforma dostupna i
otvorena za javnost, neovisno o tome radi li se o pojedincima ili
organizacijama. U vlasništvu je tvrtke koja prodaje cloud computing usluge.
U slučaju javnih platformi postavlja se pitanje sigurnosti vlastitih podataka.
Aplikacije različitih korisnika često se nalaze na istim poslužiteljima,
sustavima za pohranjivanje i mrežama. Javni oblaci smanjuju sigurnosne
rizike i troškove pružanjem promjenjive infrastrukture. Oni čine privremeno
zakupljenu infrastrukturu organizacija.
Ako je javni oblak realiziran s pažnjom usmjerenom na izvedbu, sigurnost i
položaj podataka druge aplikacije pokrenute na oblaku ne bi trebalo stvarati
probleme prema arhitekturi oblaka i krajnjim korisnicima. Jedna od
prednosti javnih oblaka je da oni mogu biti puno veći nego što mogu biti
privatni oblaci. Javni oblaci nude mogućnost povećavanja ili smanjivanja
zakupljenog dijela oblaka i prebacivanje odgovornosti, ako se pojave
neplanirani rizici, s organizacija na davatelja usluga.
Dijelovi javnog oblaka mogu biti i pod isključivom uporabom samo jednog
korisnika, čineći tako privatni podatkovni centar (eng. datacenter).
Zauzimanje tzv. slika virtualnih strojeva (eng. virtual machine images) u
javnom oblaku ne daje korisnicima potpuni uvid u infrastrukturu oblaka,
dok zakupljivanje podatkovnih centara daje korisnicima veći uvid u samu
infrastrukturu. Tada korisnici mogu upravljati ne samo sa slikama virtualnih
strojeva, nego i poslužiteljima, sustavima pohrane, mrežnim uređajima i
mrežnim topologijama. Stvaranje privatnog virtualnog podatkovnog centra s
komponentama koje se nalaze u istom objektu smanjuje problem postojanja
 mnoštva različitih lokacija podataka zato što je brzina prijenosa puno veća
pri povezivanju objekata unutar istog oblaka.
 Privatni oblak (eng. Private Cloud) – Cloud computing infrastruktura
dostupna je isključivo jednoj organizaciji. Njome može upravljati sama
organizacija ili netko drugi. Organizacije koriste privatne oblake kada
trebaju ili žele veći nadzor nad podacima nego što ga mogu imati
korištenjem javnog oblaka. Privatni oblaci su napravljeni isključivo za
uporabu jednog klijenta, pružajući mu najveći nadzor nad podacima i
najveću sigurnost imovine pohranjene na oblaku. Organizacija posjeduje
infrastrukturu i ima nadzor nad raspodjelom aplikacija na vlastitoj
infrastrukturi. Privatni oblaci mogu biti raspoređeni i unutar organizacijskog
podatkovnog centra.
IT službe kompanija ili davatelji usluga grade privatne oblake i upravljaju
njima. Organizacije koje posjeduju privatni oblak na njemu mogu instalirati
programe, aplikacije, pohranjivati podatke i upravljati strukturom oblaka.
Također, privatni oblaci pružaju kompanijama visoku razinu nadzora nad
korištenjem resursa oblaka jer korištenjem privatnog oblaka organizacije
imaju potrebne vještine i mogućnosti za uspostavljanje i upravljanje
okolinom.
 Zajednički oblak (eng. Community Cloud) - Nekoliko organizacija dijeli
strukturu oblaka. Infrastruktura podržava posebne zajednice koje imaju
zajedničke potrebe, misije, zahtjeve sigurnosti i slično. Njima mogu
upravljati same organizacije ili netko drugi (pružatelj usluga cloud
computinga).
 Hibridni oblak (eng. Hybrid Cloud) Strukturu oblaka čine dva ili više
različitih oblaka (privatni, zajednički ili javni) koji ostaju jedinstveni
entiteti, ali su međusobno povezani standardiziranim ili prikladnim
tehnologijama koje omogućavaju efikasan prijenos podataka ili aplikacija.
Hibridni oblaci povezuju javne i privatne modele oblaka. Mogućnost
proširivanja privatnog oblaka s resursima javnog oblaka može se koristiti za
održavanje uslužnih razina kako bi se lakše izdržala velika opterećenja. To
se najčešće može vidjeti kod uporabe oblaka za pohranu podataka kako bi
podržali Web 2.0 aplikacije. Hibridni oblak se također može koristiti za
upravljanje planiranim velikim opterećenjima. Privatni oblaci mogu se
 koristiti za izvođenje periodičkih zadataka koji se jednostavno raspoređuju
na javne oblake. Hibridni oblaci susreću se sa složenosti određivanja kako
raspodijeliti aplikacije po javnom i privatnom oblaku. Pokraj ovog
problema u obzir se mora uzeti i odnos između podataka i obrade resursa.
Ako su podaci mali ili aplikacije ne pamte stanja, hibridni oblak može biti
bolje rješenje od prepisivanja velike količine podataka u javni oblak (u
kojem se izvodi jednostavna obrada).
Uslijed povećavanja zahtjeva korisnika i prilika na tržištu pojavljuje se potreba za
uvođenjem novih cloud computing modela. Primjer toga je i nedavno pojavljivanje
privatnog oblaka (eng. Private colud) – načina upotrebljavanja infrastrukture javnog oblaka
za privatne ili poluprivatne potrebe i povezivanje tih resursa s unutarnjim resursima
korisničke baze podataka. Uobičajeno se to postiže povezivanjem korisnika u privatnu
virtualnu mrežu (eng. virtual private network). Kod dizajniranja oblaka dizajneri trebaju
paziti na arhitekturalno razmještanje podataka. Način razmještaja podataka ima velik
utjecaj na buduću prilagodljivost, sigurnost i mobilnost rezultirajućeg rješenja.
 POPULARNI CLOUD SERVISI
Zadnjih nekoliko godina usluge cloud computinga su sve popularnije rješenje za
sigurnosno kopiranje korisničkih podataka i fotografija, njihovo dijeljenje, pa čak i
suradnju unutar tvrtke. Cloud rješenja gotovo potpuno zamjenjuju fizičke oblike
sigurnosnih kopija na optičkim i drugim medijima.
Dropbox
Dropbox nije bio prvi servis za pohranu podataka na tržištu, ali je zasigurno bio
onaj koji je uveo sinkronizaciju mape, a to sve cloud usluge trenutačno prakticiraju. Riječ
je sinkronizaciji mape. Dropbox trenutno broji više od 300 milijuna korisnika u više od
200 zemalja diljem planeta, dostupan na 19 jezika, iako je riječ o američkoj tvrtki, samo
oko 30% korisnika dolazi iz SAD-a. Tvrtka je iznimno aktivna i često prikuplja nova
ulaganja i ulaže u inovacije kao i za preuzimanje malih tvrtki (Loom, Bubble, MobileSpan)
čije usluge su uključene u ponudu.
Za privatne korisnike dostupno je samo 2 GB prostora za pohranu, što se može
dodatno povećati pozivom drugih korisnika na Dropbox. Korisnici koji žele platiti ovu
uslugu mogu računati na 1 TB prostora za pohranu od 10 USD mjesečno. Dropbox se
može koristiti putem web stranica, ali i putem posebnih aplikacija za sve mobilne i stolne
operacijske sustave.
Google Drive
Google Drive na tržište je došao 2012. godine, omogućuje pohranu, dijeljenje i
kolaboraciju dokumenata koji se nalaze u oblaku. Novi korisnici Googleovih usluga
automatski imaju 15 GB slobodnog prostora na disku, a dodatni prostor se naplaćuje. Za
1TB cijena je 9,99 USD po korisniku mjesečno. Međutim, količina slobodnog prostora ili
iznajmljenog prostora se dijeli između tri Googleov-e usluge (Gmail, Google disk i
Google+ fotografije). Osim toga, Disk omogućuje pregledavanje gotovo svih popularnih
formata datoteka, uređivanje mnogih od njih, a također nudi prepoznavanje teksta OCR-a
(engl. optical character recognition – program za pretvaranje slike teksta u tekst). Google
disk također ima svoje IOS i aplikacije za Android, može se instalirati na Mac i Windows
računalo i izravno sinkronizirati željene datoteke. Za zaštitu se koriste samo dvofaktorska
autentikacija i HTTPS protokola, a za napredne korisnike mogu imati izbor od nekoliko
vanjskih aplikacija.
 SIGURNOST I OSOBINE
Prednosti
Cloud computing ima mnogo prednosti, ali ih je vrlo važno promatrati sa dva
aspekta, kao običnog korisnika cloud sistema i kao profesionalnog informatičara, odnosno
kompaniju.
Neke od prednosti za „obične korisnike“ su sljedeće:
 Niža cijena programske podrške: plaća se usluga, tj. onoliko koliko se
koristi (troši).
 Korisniku je uvijek dostupna zadnja, najnovija verzija programske podrške.
 Programska podrška i podaci su dostupni sa svake lokacije gdje korisnik
ima pristupinternetu.
 Manji troškovi održavanja i nadogradnje programske podrške. 5.Nema
troškova direktno vezanih za kupovinu hardvera, licenci za poslužitelje
operativne sisteme, baze podataka, servere za elektroničku poštu, njihovu
instalacijui konfiguraciju te kasnije održavanje.
 U uslugu je uključena profesionalna antivirusna zaštita, a kod pretplate i
arhiviranje (eng. backup) podataka.
Prednosti koje donosi novi poslovni model za profesionalne informatičare su
sljedeće:
 Dostupnost aplikacija:
- sa svake lokacije koja ima pristup internetu i putem njega računskom
centru,
- velik broj računara omogućava povećanje dostupnosti aplikacija zbog
velikog broja računskih centara koji su distribuirani geografski svaki
računski centar ima redundantnu (zalihosnu, višestruku) infrastrukturu,
počevši od poslužitelja, komunikacijskih veza, sistema napajanja,
klimatizacije, automatskog nadgledanja i profesionalnog informatičkog
osoblja za podršku.
 Skalabilnost aplikacija (mogućnost opsluživanja velikog broja korisnika):
- Cloud computing platforme omogućavaju iskorištavanje velikog broja
poslužitelja i računskih centara na različitim mjestima;
- Nova paradigma razvoja aplikacija omogućava jednostavniji razvojni
proces programska podrška se razvija kao da se planira opsluživati
 jednog korisnika, a infrastruktura računskog centra i platforme
omogućava da se takva aplikacija "klonira"i opslužuje veliki broj
korisnika u isto vrijeme). U konfiguraciji Cloud computing platforme
moguće je podesiti kada će se koristiti dodatni resursi, čime se
optimizira cijena korištenja infrastrukture sa stvarnim potrebama da bi
se efikasno opsluživalo više ili manje korisnika.
 Fleksibilnost u mijenjanju i prilagodbi aplikacija:
- Aplikacija se ažurira samo na jednom mjestu, korisnici dobivaju novu
verziju prilikom sljedećeg pristupa
- Par ametrima konfiguracije aplikacija se može prilagoditi svakoj grupi
korisnika.
 Stalno praćenje rada i održavanje infrastrukture:
- Veliki dio troškova za informatiku i osiguranje rada programskih
rješenja odnosi se upravo na osiguranje infrastrukture za njihov rad,
sigurnost, pohranu podataka i konfiguraciju sistema te stalni nadzor
performansi rada) Smještajem aplikacija u "oblak", taj trošak je
višestruko manji, a kvaliteta usluge i performanse se često povećavaju.
Mane
Zahtjeva stalnu internet konekciju što znači da je nemoguće koristiti Cloud
computing u tom slučaju, a samim tim nemoguće je pristupiti bilo čemu na oblaku, pa tako
i vlastitim podacima. Tada je nemoguće bilo šta raditi i ukoliko se ovo desi to može
predstavljati problem za samo kompaniju ili korisnika.
Rizici
Mnogi su u strahu od hakera koji ponekad upadnu i u čak dobro zaštićene sisteme i
dolazi do krađe virtualnih informacija. Ideja da bi netko mogao pohraniti sve svoje
informacije online, gdje postoji mogućnost da neko dođe do tih informacija, slabo kome
odgovara. Još jedna od možda negativnih strana je ta što korisnik nema tačan uvid gdje su
njegovi podatci u „oblaku“ pohranjeni. On ne mora znati čak ni državu u kojoj će biti
pohranjeni. Podatci se u oblaku uobičajeno nalaze u zajedničkoj okolini s podatcima
drugih korisnika. Za sada pitanja je mnogo, ali davatelji cloud computing usluga ove
probleme za sada rješavaju na najbolji mogući način.
 ZAKLJUČAK

Cloud computing sve više se koristi u poslovne i privatne svrhe što znači da je
dobro prihvaćen u svijetu. Znajući kako danas internet ima važnu ulogu u svakom
poslovanju, jedna od najvećih prednosti korištenja ove vrste usluga jest da korisnik plaća
pružatelju usluga koliko sredstva koristi, za razliku od kupnje vlastitih resursa gdje se
resursi najčešće ne koriste u potpunosti. Računarstvo u oblaku je tehnologija koja još nije
postigla svoj vrhunac, te je još uvijek u razvoju, a svakodnevno se koristi u poslovne i
privatne svrhe. Oblak pomaže kako bi izbjegli kupovinu svog potrebnog softvera i
hardvera tako što uz prihvatljivu cijenu mogu iznajmiti sav potreban hardver i softver za
obavljanje svojih poslova.
Napredovanje računarstva u oblaku korisniku donosi pregršt prednosti, pa tako i
posve novu razinu fleksibilnosti s uređajima koji se neprekidno koriste, što pridonosi
većem zadovoljstvu korisnika, a time i veću produktivnost. Njegov razvoj nastoji
maksimizirati kapacitete uz gotovo nikakve troškove za ulaganje u infrastrukturu. Ako se
riješi problem sigurnosti doći će do poboljšanja i velike kvalitete samog cloud computinga.
LITERATURA
[1.]https://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarstvo_u_oblaku
[2.]https://en.wikipedia.org/wiki/Dropbox_(service)
[3.]https://hr.wikipedia.org/wiki/Google_Drive
[4.]https://www.cis.hr/www.edicija/LinkedDocuments/NCERT-PUBDOC-
2010-03-293.pdf
[5.]https://casopis.fmpe.edu.ba/images/casopis/18/18-3.pdf
[6.]http://www.sinarm.net/sto-je-cloud-computing-ili-usluga-u-oblaku/
[7.]https://novine.ba/2020/07/19/kako-radi-cloud-computing-podaci-i-aplikacije-
na-jednom-svima-dostupnom-virtualnom-mjestu/
[8.]https://www.forbes.com/sites/dell/2011/12/20/the-history-and-future-of-
cloud-computing/?sh=59aca9e79d94