ARTERIJE GLAVE

Arterije glave i vrata vode porijeklo od dva velika, parna arterijska stabla, zajedničke a. carrotis
communis i potključne arterije (a. subclavia).

Arteria carotis communis obezbjeđuje preko svojih završnih grana skoro čitav krvotok glave, a
djelimično učestvuje u i u vaskularizaciji organa vrata.

Arteria carotis communis ne daje bočne grane.

Arteria carotis externa svojim bočnim i završnim granama vaskularizuje skoro čitavu glavu izuzev
unutrašnjeg uha, organa očne duplje i mozga. Osim toga učestvuje i u vaskularizaciji organa vrata.
Granice: počinje u visini gornje ivice tiroidne hrskavice grkljana, a njen završetak odgovara collum-u
mandibule i gornjem dijelu parotidne žlijezde. U vratu najvećim dijelom leži u predjelu karotidnog
trougla.
Prvih pet bočnih arterija nastaje iz vratnog dijela a. carotis externae dok šesta a. auricularis posteriror
nastaje predstavlja njenu granu u parotidnoj loži. Prve tri bočne grane (a. thyroidea superiror, a.
lingualis i a. facialis) nerijetko nastaju iz jednog zajedničkog stabla koje se naziva truncus linguofacialis.
Najvažnije bočne grane su: a. thyroidea superior, a. lingualis, a. facialis.
1. A. thyroidea superior

Bočna grana a. laryngea superior probija membrana thyroidea i ulazi u grkljan.

Završne granu se pokrivaju zadnju stranu i prednje-spoljašnju stranu odgovarajućeg režnja tiroidne
žlijez.
 2. A. lingualis vaskularizuje jezik i podjezični dio. Od svog početka ona se pruža unaprijed, unutra
nešto naviše do zadnje ivice m. hyoglossus-a.

Bočne grane rr. dorsales lunguae vaskularizuju korijen jezika, nepčani krajnik i epiglotis.

3. A. facialis Pruža se vrlo vijugavo, najprije kroz vrat a zatim preko lica sve do gornjeg unutrašnjeg
ugla orbite.

a. labialis superior et inferior anastomozuju sa odg arterijama suprotne strane i grade ovalni arterijski
prsten usana.
Završne grane a. facialis se oldvajaju u visini colluma mandibule i to su a. temporalis superficialis i a
maxillaris.

1) A. temporalis superficialis je površinska sljepočna aretrija je slaba završna grana a. carotis externae,
koja nastavlja njen uspravni put.

*Ramus frontalis pruža se kroz potkožno tkivo, vijugavi put ove grane može da se uoči ispod kože čela,
naročito ko mršavih i starih osoba*
Sada jedna od najvažnijih arterija za stomatologe je a. maxillaris.
2) A. maxillaris je jača i duboka završna grana a. carotis externae.
A. alveloaris inferior prolazi kroz foramen mandibule i ulazi u canalis mandibule gdje se u predjelu
foramena mentale račva na dvije završne grane : a. mentalis i a. incisiva.
A. meningea media pruža se prema krovu infratemporalne jame i kroz foramen spinosum ulazi u
srednju lobanjsku jamu. Ona je glavni sud tvrde moždane opne (dura mater encephali). Prilikom
traume može doći do rupture ove arterije što dovodi do nastanka epiduralnog hematoma.
A. infraorbitalis zajedno sa istoimeninm živcem prolazi kroz fissuru orbitalis inferior a zatim u canalis
infraorbitalis. Potom napušta ovaj kanal kroz foramen infraorbitale i dospijeva na prednju stranu tijela
maksile gdje daje završne grane koje vaskularizuju donji očni kapak, kožu obraza i nosa. Daje bočne
grane aa. alveolares superiores anteriores.

Arteria carotis interna je unutrašnja karotidna arterija koja snadbijeva krvlju mozak i čulo vida,
predstavlja drugu završnu granu a. carotis communis. Nastaje u visini gornje ivice tiroidne hrskavice
grkljana. penje se uspravno, bočno od ždrijela kroz laterofaringealni prostor i dospijeva do baze lobanje
gdje ulazi u canalis caroticus, i po izlasku leži u sulcus caroticus-u smještena u kavernoznom sinusu.
Završava se na donjoj strani mozfa podjelom na 4 grane. Nema bočne grane u predjelu vrata.
Treća, četvrta i peta krivina su najvažnije.
Po izlasku iz kavernoznog sinusa pošto probije njegov krov, arterija se nalazi unutra od prednjeg
klinoidnog nastavka ukrštajući spoljašnju stranu n. opticusa.
Najvažnija bočna grana je a. ophtalmica.

A. ophtalmica je najveća bočna grana, a odvaja se odmah po izlasku a. acarotis interne iz

kavernoznog sinusa. Ide duž canalis opticusa i završava se u predjelu gornjeg unutrašnjeg ugla očne
duplje nastavlja svojom završnom granom. Daje 10 bočnih grana (cilijarne, etmoidalne...):
Završne grane unutrašnje karotidne arterije
Završava se donjoj strani, a spolja od chiasme opticum podjelom u sljedeće 4 završane:
A. cerebri anterior anastomizuje sa istoimenom arterijom suprotne strane pomoću kratke poprečne
anastomoze nazvane prednja spojnična arterija (a. communicans anteiror)
A. cerebri media
A. communicans posterior
A. choroidea anterior koja ulazi u bočnu komoru (ventriculus lateralis) velikog mozga.
~ Parne završne grane a. carotis internae, zajedno sa desnom i lijevom a. cerebri posterior obrazuju na
donjoj strani mozga Willsov arterijski prsten mozga (circulus arteriosus cerebri). U anatomskom
pogledu circulus arteriosus cerebri predstavlja dvostruku anastomozu. On spaja 1) arterije desne sa
arterijama lijeve polovine mozga i 2) karotidni sa vertebralnim arterijskim sistemom.
 VENSKI SISTEM GLAVE I VRATA
Venski sistem glave i vrata pripada sistemu gornje šuplje vene (v. cava superior) koja nastaje u gornjem
medijastinumu spajanjem desne i lijeve brahiocefalične vene.
Vene mozga se ulijevaju u lobanjske venske sinuse tvrde moždanice. Završni, sigmoidni sinus sinus
sigmoideus nastavlja se v. jugularis interna koja prikuplja i najveći dio krvi vrata. Spajanjem unutrašnje
jugularne i potključne vene nastaje v. brachicephalica koja sa istoimenom venom suprotne strane u
grudnom košu formira gornju šuplju venu.
Vene vrata opisujemo u tri grupe: intrakranijalne vene, vene lica i vene vrata.

I) INTRAKRANIJALNE VENE
A) Vene mozga (venae encephali)
Površinske vene mozga (vv. cerebri superficiales) obuhvataju:
- gornje moždane vene (vv. cerebri superiores) završavaju se u gornjem sagitalnom sinusu;
- srednja površinska moždana vena (v. cerebri media superfictalis) uliva se u kavernozni sinus;
- donje moždane vene (vv. cerebri inferiores) odlaze u kavernozni i poprečni sinus:
- bazalna vena (v. basalis, Rosenthal) uliva se u veliku moždanu venu;
- gornje i donje vene malog mozga (vv. cerebelli superiores et inferiores) sakupljaju krv iz vena malog
mozga.
Duboke vene mozga (vv. cerebri profundae) primaju vensku krv iz centralnog dela hemisfera velikog
mozga:
- unutrašnja moždana vena (v. cerebri interna) pruža se unazad krovom treće moždane komore i spaja
se sa odgovarajućom istoimenom venom. Tako nastaje v. cerebri magna: - velika moždana vena (v.
cerebri magna, Galen) prima bazalne vene kao pritoke. Sa donjim sagitalnim sinusom formira pravi
sinus (sinus rectus).

B) Vene dure mater (vv. meningeae) su u pratnji istoimenih arterija. Uglavnom su pritoke tvrde
moždanice, ali neke od njih napuštaju lobanjsku duplju i ulivaju se u pterigoidni splet. Najznačajnije su
vv. meningeae mediae.

C) Diploične vene (venae diplociae) imaju tanke zidove i granaju se u spongioznom dijelu pljosnatih
kostiju lobanje. Povezane su kako sa venama na površini lobanje tako i sa venskim sinusima tvrde
moždanice. Ulivaju se u glavne diploične vene.
D) Emisarne vene (venae emissariae) kao i diploične vene ptolaze kroz otvore na lobanji i povezuju
venske sinuse dure mater sa površinskim venama.

E) VENSKI SINUSI DURE MATER (SINUS DURAE MATRIS)

Kavernozni sinus (sinus cavernosus) (ispitno pitanje Z.V.)
prekriva laterlanu površinu tijela sfenoidne kosti, leži u sulcus caroticus-u. Pruža se od unutrašnjeg
šireg kraja fissura orbitalis superior pa do vrha piramide sljepočne kosti. Šupljina sinusa je vezivnim
pregradama podijeljena na povezane prostore. Sadrži arterijsko stablo a. carotis interna. N. abducens
VI je neposredno ispod i upolje od arterije. Pokriveni spoljašnjim duralnim zidom sinusa pružaju se
odozdo naniže n. oculomotorius NC II, n. trochlearis NC IV, n. ophtalmicus NC V1 i n. maxillaris NC V2.

Dovodni sinusi : prednji i zadnji sinus intercavernosi (dva kratka poprečna sinusa smještena u
duplikaturi dure mater), sinus sphenoparietalis (parni sinus, koji se odvaja od gornjeg sagitalnog
sinusa); Venske pritoke: vv. ophtalmicae, v. cerebri media superficialis, v. centralis retinae.
Odvodni sinusi : sinus petrosus superior (najznačajniji, smješten je u istoimenim žlijebu duž gornje ivice
petroznog dijela sljepočne kosti) sinus petrosus inferior (smješten u istoimenom žlijebu, uliva se u
bulbus venae jugularis), plexus basilaris (predstavljen je spletom izuvijanih vena koje leže u duplikaturi
tvrde moždanice na dnu klivusa).
Ušće sinusa (confluens sinuum)
je smejšteno u predjelu protubernatia occipitalis interna na unutrašnjoj strani ljuske potiljačne kosti.
Ušće sinusa je smješteno u duplikaturi tvrde moždanice na spoju tentorium cerebelli, falx cerebri i falx
cerebelli.
Dovodni sinusi su dva neparna sinusa i pravi sinus.
- sinus sagittalis superior je neparan sinus smješten u duplikaturi gornje konveksne ivice srpaste
pregrade falx cerebri. Početni dio polazi nešto ispod crista galli.
- sinus rectus nastaje spajanjem sinus sagittalis inferior i v. magna cerebri.
- sinus sagittalis inferior je neparan sinus smejšten u prednjoj konkavnoj ivici falxa cerebri.
Odvodni sinusi čine ih dva parna sinusa, potiljačni i poprečni, koji se nastavlja sigmoidnim.
- sinus occipitalis je najmanji sinus grupe ušća. Polazi od confluens sinuum i pruža se do zadnjeg
pola foramen magnum-a.
- sinus transversus smješten je u duplikaturi zadnje ivice tentorium-a cerebelli u istoimenom
žlijebu.
- sigmoidni sinus oblika slova S nastaje u nastavku poprečnog sinusa. Prilazi jugularnom otvoru,
kroz njegov zadnji dio i postaje unutrašnja jugularna vena.

II) VENE LICA

Vena lica (v. facialis) nastaje u korjenu nosa. Odgovara istoimenoj arteriji. Početni segment v.
angularis anastomozuje sa gornjom orbitalnom venom, pritokom gornje oftalmične vene.
V. temporalis superficialis nastaje iz venske mreže sljepočnog i susjednih predjela. Njeno vensko stablo
se potkožno spušta ispred tragusa ušne školjke, u pratnji istiomene arterije i aurikulotemporalnog
nerva (raspored od nazad ka unaprijed N,V,A) kroz tkivo parotidne žlijezde gdje se spaja sa maksilarnim
venama i zajendo gradu retreomandibularnu venu.
Vv. maxillares najčešće ih ima dvije i spajaju se obično na svom završetku u jedno vensko stablo.
Izvode krv iz razgranatog pterigoidnog venskog spleta plexus pterygoideus