ELEKTRIČNO OSVJETLJENJE

I NJEGOV ZNAČAJ
Dragana Motika1, Nada Cincar2, Božidar Popović3

UVOD

Nauka koja se bavi mjerenjem svjetlosnih veličina je fotometrija. Osnovne fotometrijske veličine su:
svjetlosni intenzitet, osvijetljenost, svjetlosni fluks i sjajnost. Osvijetljenost neke površine mjeri se u
luksima [lx] i predstavlja izvedenu jedinicu. Osvijetljenost je srazmjerna sa svjetlosnim intenzitetom, a
obrnuto srazmjerna s kvadratom rastojanja između izvora i tačke (posmatrača) [1].

Instrumenti za mjerenje osvjetljenja nazivaju se luksmetri. Savremeni luksmetri imaju mogućnost

mjerenja osvjetljenja u veoma širokom opsegu: od 105 ÷106 [lx]. Prema načinu usmjeravanja
svjetlosti na radnu površinu, postoji pet sistema osvjetljenja:
 direktno osvjetljenje,
 poludirektno osvjetljenje,
 mješovito osvjetljenje,
 poluindirektno osvjetljenje,
 indirektno osvjetljenje.

Najekonomičnije osvjetljenje je direktno osvjetljenje, ali je ravnomjernost osvjetljenja mala. Indirektno

osvjetljenje stvara atmosferu i ne osvjetljava sve tačke prostora. Kod ovog osvjetljenja svjetlost je
usmjerena ka površini od koje se reflektuje nazad. Optimalan odnos ekonomičnosti i ravnomjernosti
osvjetljenja se postiže mješovitim osvjetljenjem. Kod ovog osvjetljenja izvor je postavljen direktno
iznad ili malo ispred definisanog mjesta, što za posljedicu ima stvaranje sijenke. [1].

U radu su navedeni zahtjevi za efikasno osvjetljenje i preporučene vrijednosti osvjetljenja za

pojedine prostore. Prikazan je proračun električnog osvjetljenja u praktičnoj primjeni a date su i
preporuke za osvjetljenje sportskih objekata.

ZAHTJEVI ZA EFIKASNIM ELEKTRIČNIM OSVJETLJENJEM

Da bi neki prostor bio efikasno osvijetljen moraju biti zadovoljeni sljedeći zahtjevi:
 dovoljna osvijetljenost,
 ravnomjernost osvjetljenja,
1
dipl.inž. el. Dragana Motika, Elektrotehnički fakultet Istočno Sarajevo, Univerzitet u Istočnom Sarajevu,
Vuka Karadžića 30, 71126 Lukavica, R. Srpska, BiH, draganamotika@yahoo.com,
2
mr Nada Cincar, Elektrotehnički fakultet Istočno Sarajevo, Univerzitet u Istočnom Sarajevu,
Vuka Karadžića 30, 71126 Lukavica, R. Srpska, BiH, nada.cincar@etf.unssa.rs.ba,
3
doc. dr Božidar Popović, Elektrotehnički fakultet Istočno Sarajevo, Univerzitet u Istočnom Sarajevu,
GLASNIK BAS 30, 71126 Lukavica, R. Srpska, BiH, bozidar.popovic@etf.unssa.rs.ba.
Vuka Karadžića 1 1-2/15
  izbjegavanje stroboskopskog efekta,
 izbjegavanje blještanja,
 dobre sjene,
 dobro prepoznavanje boja [1] .

U zavisnosti od namjene prostora standardima su preporučene osvjetljenosti za pojedine prostore.

Rezultat je dat u tabeli 1.

Tabela 1. Preporučena osvijetljenost za pojedine prostorije. [2], [3]

PREPORUČENA OSVIJETLJENOST
PROSTOR
E[lx]
Ulica, parkiralište 10
Podrum, hodnik, wc 60
Sobe u stanu, čekaonice 120
Kancelarije, učionice, fabrike 250
Laboratorije 500
Operacione sale 20000

Standardima je propisana potrebna ravnomjernost osvjetljenja. Ravnomjernost osvjetljenja se

definiše kao odnos minimalne i srednje vrijednosti osvijetljenosti prostora:

Emin
    
Esred

Dobro raspoznavanje boja se postiže izborom izvora svjetlosti s bojom koja odgovara boji dnevne
svjetlosti. Proračun električnog osvjetljenja se danas uglavnom izvodi pomoću sofisticiranih
softvera. Svaki proizvođač svjetiljki daje besplatno na upotrebu vlastiti softver. Softver na osnovu
ulaznih podataka o prostoru, tipu svjetiljke, rasvjetnog tijela, željenog nivoa osvjetljenja vrši
proračun potrebnog osvjetljenja, potreban broj svjetlijki, kao i njihov optimalan raspored u prostoru
(softveri Ulysse, Relux).[1].

Osnovna jednakost koja se koristi u praktičnim primjerima za proračun potrebnog svjetlosnog

fluksa data je jednačinom:

 p  1, 7  E  A (2)

gdje je:  p - potreban fluks svjetlosti, E - zahtijevana osvijetljenost, A - površina prostora.

Potreban broj svjetiljki se određuje iz jednakosti:

p
 (3)
s

gdje je  s svjetlosni fluks odabrane svjetiljke.

1-2/15 2 GLASNIK BAS
Danas se koriste sljedeći električni izvori svjetlosti: sijalica sa žarnom niti, halogena, živina,
natrijumova sijalica, neonska, fluorescentna, štedna sijalica (emituju svjetlost pražnjenjem gasa
niskog pritiska) i u posljednje vrijeme LED rasvjeta.

ELEKTRIČNO OSVJETLJENJE ZATVORENIH I OTVORENIH PROSTORA

Veći dio dana se provodi u zatvorenim prostorijama. Zbog toga u zatvorenim prostorijama jedan od
najvažnijih faktora za zdravlje i komfor u objektima predstavlja kvalitet osvjetljenja. Električno
osvjetljenje mora da odgovara svojoj namjeni. Ono treba da omogući olakšan rad, sigurnost
komunikacije, ugodan boravak u prostoriji, dekorativan efekat, a često se od osvjetljenja zahtijeva
da zadovolji dva ili više navedenih zahtjeva [1].

Proračun električnog osvjetljenja zatvorenog prostora ostvaruje se kroz tri faze:

 izbor ulaznih elemenata (sistem osvjetljenja, tip rasvjetnog tijela i vrijednost
zahtijevanog osvjetljenja) prema namjeni prostorije i njenim unutrašnjim elementima,
 proračun ukupnog fluksa i određivanje snage i broja svjetiljki,
 raspored svjetiljki sa sijalicama.

A. Osvjetljenje zatvorenih prostora

1) Osvjetljenje stanova

Potrebna osvijetljenost u pomoćnim prostorijama (hodnici, kupatilo i sl.) je minimalno 60 [lx], a u

ostalim prostorijama 120 [lx]. Ravnomjernost osvjetljenja treba da bude 0.3÷0.5. [2].

2) Osvjetljenje učionica, kancelarija, svlačionica

U školama i kancelarijama je preporučena osvijetljenost 250 [lx] uz ravnomjernost 0.5÷0.8.

Najčešće se koriste fluorescentne sijalice koje treba postaviti u svjetiljke sa sjenilom koje sprečava
blještanje. Za osvjetljenje školske table se postavlja posebna svjetiljka.

3) Osvjetljenje fabrika i radionica

Potrebna osvijetljenost u fabričkom pogonu zavisi od vrste proizvodnje. Za grube radove, kao što su
kovanje i livenje, preporučena osvijetljenost je 120 [lx] uz ravnomjernost od 0.3, dok je za
bravarske radove i rad na alatnim mašinama i mašinama za obradu drveta preporučena
osvijetljenost 250 [lx] uz ravnomjernost od 0.5 [3]. Za fine radove kao što je šivenje, izrada
elektronskih uređaja, montaža fine mehanike i sl. preporučena osvijetljenost je 500 [lx] uz
ravnomjernost od 0.8. Za osvjetljenje se obično koriste fluorescentne sijalice [2].

4) Osvjetljenje prostora poslovno-uslužnih objekata i izloga

Za unutrašnjost poslovno-uslužnih objekata preporučena osvijetljenost je 250 [lx] uz ravnomjernost

0.5÷0.8. Posebna pažnja se mora posvetiti osvjetljenju izloga i reklamnih prostora. Za osvjetljenje
izloga se koristi kombinovano osvjetljenje fluorescentnim sijalicama ili LED kao opšte osvjetljenje
i osvjetljenje sijalicama sa žarnom niti za naglašavanje. Sijalice sa žarnom niti se postavljaju u
reflektorske svjetiljke. Potrebno osvjetljenje zavisi od osnovne boje predmeta ili artikla koji se
reklamira tako da je preporučena osvijetljenost za reflektujuće površine 100-200 [lx], a za tamne
površine preporučena osvijetljenost je 500÷1000 [lx] [2].

GLASNIK BAS 3 1-2/15

5) Osvjetljenje ugostiteljskih objekata

Pri izboru svjetiljki neophodno je konsultovati stručno lice koje se bavi enterijerom, jer je pri
osvjetljenju ugostiteljskih objekata potrebno posvetiti pažnju estetskim efektima. Orijentaciono,
može se uzeti da je neophodna osvijetljenost 250 [lx] [2].

B. Osvjetljenje otvorenih prostora

Pri osvjetljenju otvorenih prostora kao što su parkirališta, ulice i trgovi preporučena osvijetljenost je
10÷20 [lx] uz ravnomjernost 0.2÷0.3 [3]. Za osvjetljenje se koriste živine, natrijumove i
fluorescentne sijalice postavljene u odgovarajuće svjetiljke za vanjsku montažu. Živine i
fluorescentne sijalice emituju ugodnu bijelu svjetlost, dok natrijumove sijalice emituju narandžastu
svjetlost koja djeluje neprirodno, mada se koriste, jer su manji potrošači električne energije.
Potreban fluks se može odrediti prema približnoj formuli:

 p  300  A (4)

gdje je A površina koja se osvjetljava.

Da bi se ostvarilo kvalitetno osvjetljenje određenog sportskog objekta, potrebno je dobro proučiti i

precizno definisati osnovne zahtjeve koje je potrebno ispuniti da bi se postigli dobra vidljivost i
dovoljan vidni komfor. Prema vizuelnim zahtjevima, sve korisnike sportskog objekta možemo
svrstati u četiri karakteristične kategorije: takmičari, službena lica, gledaoci i mediji [4].

Kod potpuno otvorenih stadiona, problem osvjetljenja se po pravilu rješava postavljanjem četiri ili
više reflektorskih stubova, slika 1. Veličina stadiona, koja je određena veličinom tribina i atletske
staze, određuje i visinu reflektorskih stubova, odnosno mjesto montaže reflektora [5].

Slika 1. Raspored reflektorske rasvjete otvorenog stadiona

Potrebna visina stuba zavisi od udaljenosti temelja stuba od centra igrališta. Mjerodavan je ugao
koji s igralištem obrazuje prava koja spaja centar terena i srednju tačku najnižeg reda reflektora na
stubu. Da bi blještanje kome su izloženi igrači i gledaoci bilo u okviru dozvoljenog, ovaj ugao mora
da iznosi minimalno 25o, slika 2.

1-2/15 4 GLASNIK BAS

 Slika 2. Tenisko igralište u Dubaiju

Električne instalacije osvjetljenja sportskih objekata mogu biti relativno jednostavne, ali i veoma
kompleksne. Sistem je veoma jednostavan, ukoliko je predviđen samo nivo rekreacije i treninga.
Tada se najčešće projektuje samo jedna mogućnost uključenja instalacije osvjetljenja za cijelu
površinu igrališta. Ukoliko je teren višenamjenski, instalacija osvjetljenja se može uključivati po
stepenima koji su određeni dimenzijama terena. Na primjer, prvi stepen može da se odnosi na teren
manjih dimenzija, koji odgovara potrebama terena tenisa, košarke ili odbojke, drugi na teren većih
dimenzija (rukomet), a treći na cijelo igralište [1].

Za osvjetljenje sportskih objekata najčešće se koriste fluorescentne cijevi, halogena, metal-halogena

i natrijumova rasvjetna tijela. Prilikom izbora izvora svjetlosti, moraju se imati u vidu sljedeći
faktori:
 vrsta objekta (otvoren/zatvoren),
 nivoi sportskih aktivnosti u objektu,
 svjetlosna iskoristivost izvora,
 vijek trajanja izvora,
 indeks reprodukcije boje izvora,
 temperatura boje izvora,
 oblik i dimenzije izvora svjetlosti, i
 troškovi investicije i održavanja.

U tabeli 2 prikazane su najvažnije karakteristike izvora svjetlosti koji se koriste za osvjetljenje

sportskih objekata. [6]

Tabela 2. Izvor svjetlosti za osvjetljenje sportskih objekata

Svjetlosna Pridružena Indeks
Izvor svjetlosti Snaga do [W] iskoristivost do temperatura boje reprodukcije
[lm/W] [K] boje [Ra]
Halogeni 2000 30 2800-3300 100
Fluo cijev 58 100 2500-6500 60-90
Natrijumov izvor 1000 150 2000-2500 20-80
Metal-halogeni 3500 95 3500-6500 65-95

Bitno je napomenuti da reflektorska konstrukcija mora imati dobre mehaničke osobine i visok
stepen zaštite (do IP65) [1]. Prilikom izbora reflektora, potrebno je voditi računa i o električnim i
mehaničkim osobinama.

GLASNIK BAS 5 1-2/15

PREPORUKE ZA OSVJETLJENJE SPORTSKIH OBJEKATA

Definisane su preporuke za osvjetljenje objekata u kojima se odvijaju sportske aktivnosti različitih

nivoa bez TV prenosa i snimanja, kao i preporuke za TV prenose i snimanja. U prvom slučaju, kao
opredjeljujući parameter se najčešće koristi horizontalna osvijetljenost, za razliku od drugog
slučaja, gdje je opredjeljujući parameter predstavljen nivoom vertikalne osvijetljenosti. U tabeli 3
prikazane su preporučene vrijednosti parametara za sportske objekte određenih sportskih disciplina.
Prilikom projektovanja osvjetljenja sportskih terena, koristi se standard EN 12193 s odgovarajućim
preporukama međunarodnog svjetlotehničkog komiteta CIE ili u skladu s pravilnicima
međunarodnih sportskih saveza (FIFA, UEFA i sl.). [3]

Tabela 3. Preporučene vrijednosti relevantnih fotometrijskih parametara u slučajevima

kada se ne vrše TV snimanja i prenosi

ATLETIKA
Nivo
osvijetlje- E[lx] U1 U2 Ra T[K]
nosti
U zatvorenom
t/r 200 0.3 0.5 65 2000
A 300 0.4 0.5 65 4000
P 500 0.5 0.7 65 4000
t/r 100 0.2 0.3 20 2000
Na otvorenom A 200 0.2 0.3 20 2000
P 400 0.3 0.5 65 4000
KUGLANJE
t/r 200 0.3 0.5 65 3000
Staza
A 200 0.3 0.5 65 3000
P 400 0.3 0.5 65 3000
t/r 300 - - 65 3000
Čunjevi A 300 - - 65 3000
P 500 - - 65 3000
PLIVANJE
t/r 200 0.3 0.5 60 3000
U zatvorenom A 300 0.3 0.5 60 3000
P 500 0.3 0.5 60 3000
t/r 100 0.2 0.3 65 4000
Na otvorenom A 200 0.3 0.5 65 4000
P 400 0.3 0.5 65 4000
STRELJAŠTVO
U zatvorenom t/r 200 0.3 0.4 60 2000
Linija građana A 400 0.3 0.4 60 2000
t/r 500 - - 60 2000
Meta
A 1000 - - 60 2000
KOŠARKA
t/r 300 0.4 0.6 65 4000
U zatvorenom A 400 0.5 0.7 65 4000
P 600 0.5 0.7 65 4000
t/r 100 0.2 0.3 60 2000
Na otvorenom
A 200 0.3 0.4 60 2000
FUDBAL
t/r 300 0.4 0.6 65 4000
U zatvorenom A 400 0.5 0.7 65 4000
P 600 0.5 0.7 65 4000
t/r 100 0.4 0.6 65 4000
Na otvorenom A 200 0.5 0.7 65 4000
P 500 0.5 0.7 65 4000

1-2/15 6 GLASNIK BAS

 TENIS
t/r 500 0.4 0.6 65 4000
U zatvorenom A 750 0.4 0.6 65 4000
P 1000 0.4 0.6 65 4000
t/r 250 0.4 0.6 60 2000
Na otvorenom A 500 0.4 0.6 65 4000
P 750 0.4 0.6 65 4000
KARATE
t/r 500 0.4 0.6 65 4000
A 1000 0.5 0.7 65 4000
P 2000 0.5 0.7 65 4000
RUKOMET
t/r 300 0.4 0.6 65 4000
U zatvorenom A 400 0.5 0.7 65 4000
P 600 0.5 0.7 65 4000
t/r 100 0.4 0.6 65 4000
Na otvorenom A 200 0.5 0.7 65 4000
P 500 0.5 0.7 65 4000
ODBOJKA
t/r 300 0.4 0.6 65 4000
U zatvorenom A 400 0.5 0.7 65 4000
P 600 0.5 0.7 65 4000
t/r 100 0.4 0.6 65 4000
Na otvorenom A 200 0.5 0.7 65 4000
P 500 0.5 0.7 65 4000
GIMNASTIKA
t/r 300 0.4 0.6 65 4000
A 400 0.5 0.7 65 4000
P 600 0.5 0.7 65 4000
SKIJANJE
t/r 50 0.2 0.3 20 2000
A 100 0.2 0.3 20 2000
P 200 0.2 0.3 20 2000
BOKS
t/r 500 0.4 0.6 65 4000
A 1000 0.5 0.7 65 4000
P 2000 0.5 0.7 65 4000
MAČEVANJE
t/r 300 0.4 0.6 65 4000
A 600 0.5 0.7 65 4000
P 800 0.5 0.7 65 4000
STONI TENIS
t/r 300 0.4 0.6 60 4000
A 400 0.5 0.7 60 4000
P 600 0.5 0.7 60 4000

ZAKLJUČAK

Postoji standardi u kojima su specificirani zahtjevi koji moraju biti ispunjeni da bi osvjetljenje
ispunilo zahtjeve odnosno očekivanja korisnika. Svaka zemlja ima svoje nacionalo tijelo za
standardizaciju koje donosi standarde, a tijela za ocijenjivanje usaglašenosti izdaju sertifikate
ukoliko proizvod ispunjava zahtjeve relevantnog standarda.

Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine prati rad evropske standardizacije iz područja

svjetlosti i osvjetljenja i putem tehničkog komiteta BAS/TC 36, Arhitektonske konstrukcije,

GLASNIK BAS 7 1-2/15

tehnologija i organizacija građenja i fizika zgrade, preuzima standarde i druge standardizacijske
dokumente koji su se koristili za izradu ovog rada [4].

LITERATURA

[1] Momir B. Kostić, Teorija i praksa projektovanja električnih instalacija, drugo prošireno
izadnje, Akademska misao Beograd 2005.
[2] BAS EN 12464-1:2012, Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – Dio 1: Radna mjesta u
zatvorenom prostoru.
[3] BAS EN 12464-2:2012, Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – Dio 2: Radna mjesta na
otvorenom.
[4] Institut za standardizaciju BiH, www.bas.gov.ba.
[5] http://www.4shared.com/office/kD6YztmW/Amir_Halep_-_Elektricne_instal.html.
[6] BAS EN 12193:2014, Light and lighting – Sports lighting.
[7] http://www.knjizara.com/Teorija-i-praksa-projektovanja-elektricnih-instalacija-Miomir-
Kostic-94889 .
[8] BAS EN 12665:2012, Svjetlo i osvjetljenje – Osnovni pojmovi i kriterijumi za utvrđivanje
zahtjeva za osvjetljenje.
[9] ***BAS CEN/TR 13201-1:2014, Rasvjeta saobraćajnica – Dio 1: Izbor klasa rasvjete,
[10] ***BAS CR 14380:2006, Primjena rasvjete – Rasvjeta u tunelu,
[11] ***BAS EN 12193:2014 , Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta sportskih objekata,
[12] ***BAS EN 12464-1:2012, Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – Dio 1: Radna mjesta
u zatvorenom prostoru,
[13] ***BAS EN 12464-2:2015, Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – Dio 2: Radna
mjesta na otvorenom,
[14] ***BAS EN 12665:2012, Svjetlo i osvjetljenje – Osnovni pojmovi i kriterijumi za utvrđivanje
zahtjeva za osvjetljenje,
[15] ***BAS EN 13032-1+A1:2013, Svjetlo i rasvjeta – Mjerenje i prikaz fotometričkih podataka
za sijalice i svetiljke – Dio 1: Mjerenje i oblik podataka ,
[16] ***BAS EN 13032-2:2014, Svjetlo i rasvjeta – Mjerenje i prikaz fotometričkih podataka za
lampe i svjetiljke – Dio 2: Prikaz podataka za unutrašnje i vanjske radne prostore,
[17] ***BAS EN 13032-2/Cor1:2014, Svjetlo i rasvjeta – Mjerenje i prikaz fotometričkih
podataka za lampe i svjetiljke – Dio 2: Prikaz podataka za unutrašnje i vanjske radne prostore,
[18] ***BAS EN 13032-3:2014, Svjetlo i rasvjeta – Mjerenje i prikaz fotometričkih podataka za
lampe i svjetiljke – Dio 3: Prikaz podataka za nužnu rasvjetu radnih prostora,
[19] ***BAS CEN/TR 13201-1:2014, Rasvjeta saobraćajnica – Dio 1: Izbor klasa rasvjete,
[20] ***BAS EN 13201-2:2005, Rasvjeta saobraćajnica – Dio 2: Zahtjevi za performanse,
[21] ***BAS EN 13201-3:2005, Rasvjeta saobraćajnica – Dio 3: Proračun performansi,
[22] ***BAS EN 13201-3/Cor1:2012, Rasvjeta saobraćajnica – Dio 3: Proračun performansi,
[23] ***BAS EN 13201-4:2005, Rasvjeta saobraćajnica – Dio 4: Metode mjerenja karakteristika
rasvjete saobraćajnica,

1-2/15 8 GLASNIK BAS

[24] ***BAS EN 14255-1:2014, Mjerenje i ocjenjivanje izloženosti inkoherentnom optičkom
zračenju – Dio 1: Ultraljubičasto (UV) zračenje umjetnih izvora svjetlosti u radnome
prostoru,
[25] ***BAS EN 14255-2:2014, Mjerenje i ocjenjivanje izloženosti inkoherentnom optičkom
zračenju – Dio 2: Vidljivo (VIS) i infracrveno (IR) zračenje umjetnih izvora svjetlosti u
radnome prostoru,
[26] ***BAS EN 14255-3:2014, Mjerenje i ocjenjivanje izloženosti inkoherentnom optičkom
zračenju – Dio 3: Sunčano ultraljubičasto (UV) zračenje,
[27] ***BAS EN 14255-4:2014, Mjerenje i ocjenjivanje izloženosti inkoherentnom optičkom
zračenju – Dio 4: Terminologija i veličine koje se koriste pri mjerenju izloženosti
ultraljubičastom (UV), vidljivom (VIS) i infracrvenom (IR) zračenju,
[28] ***BAS EN 15193:2009, Energetska svojstva građevina – Energetski zahtjevi za
osvjetljenje,
[29] ***BAS EN 15193/Cor1:2012, Energetska svojstva građevina – Energetski zahtjevi za
osvjetljenje,
[30] ***BAS EN 16237:2014, Klasifikacija neelektričnih izvora inkoherentnog optičkog zračenja,
[31] ***BAS EN 16268:2014, Performanse reflektirajućih površina luminescentnih tijela,
[32] ***BAS EN 16276:2014, Evakuacijska rasvjeta u cestovnim tunelima,
[33] ***BAS EN 1837+A1:2010, Sigurnost mašina – Integralno osvjetljenje mašina,
[34] ***BAS EN 1838:2014, Primjena rasvjete – Nužna rasvjeta.

GLASNIK BAS 9 1-2/15