Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Vizionar 11 (2007 11-12)

    Uploaded by

    miki miki
    5 views59 pages

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    5 views59 pages

    Vizionar 11 (2007 11-12)

    Uploaded by

    miki miki

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 59
    Interviu: . = a " > izum 1. pees og rata a PO. AV ; r ' Ci)" f0) PASE a SCR UEC Em esc] samo zato Sto mi vjerujemo da postoji ecnostayno reéeno, jab vid upravo fe postao os dub . C} CY eu eusceuc scan) e a 9 Paneer eters ener Teeny cy ° ) een ete er nen one eet ee DAVID ICKE Ce ee ON aera’ ta fucija generira i manipulira kako bi nas zarobila u laznoj ee yt eV WML dN Dopeeceete eters erst uldrsiiant ed ‘su nai mozgovl povezanisa stedisajim Komplulotom’ sto nam New ae Pela ence tae Ln re ao ae eI) ae Cee a Le Pecemeenpe bere vier toni te CeCe mate ue ucet Dee seme te Mes aaron Dice eres ae pene ee ee ee ‘Tko smo mi? Sto radimo ovdje? Sto je liedsko tijelo {kako mote er arcane eee ately i 5 ee mar eee ais arc ind i ot tae ne eet Pe ceric tried ca ie pln Pe ct es Poesy eset Cae Madr Mate a cM tad Paes Be eet ey ee ali aju Zot palR GIN cchovae err 9 a: , Bc Rey rent ey Cyc a Soc ua tasvolt SU SO eee hee en se {668 ctronles, mokt uvez, BS format Cijena 196 kuna + postarina — NARUDZBENA TELEFON wwv.teledisk.hr 1 6683 630 David Icke SADRZAJ uN 24 rijeé urednika peta strana sujeta interyju MARILYN SCHLITZ: OD LUBAVI DO ISCJELJIVANJA ‘Marlyn Schitz je znanstvenica koja se veé nekolko desetie‘a bavi istrazivanjem ineobiénih, a tako svakodnevrih pojava kao Sto sualtruizam il jubav. Kako ona to ¢ini? Vile domiljato i uparno. na rubu 2nanosti EKSPERIMENT #46, Remote viewing iligledanje na daljinujest metoda koja ne poznaje granice viemena 1 prostora. Kako to izgieda kad netko 2 Zemlje promatra Jupiter? Imamo li svi prlrodenu sposobnost nadilazenja granica tela? alternativna znanost PODZEMNI RADIO "Dutnosnici Amerieke ratne marnarice u potpunesti su razotkril sve detalje najveteg ‘ameri¢kog ratnog izuma: podzemnii ‘podmorski radio’ Qvim je rijegima Hugo Gemsback, izdavaé i glavnl urednix, zapogeo Luvodinik ozujskog izdanja Casopisa Electrical Experimenter davne 1919. godine... 31 novatiia SLOBODNI OD GRAVITACUE -2.dio Projekt pod nazivom Breakthrough Propulsion Physics koji je pokrenula NASA, 1996. godine, pokazuje da se mainstream, znanost sve vise priblizava tehnoloskim promjenama koje su jo$ ne tako davno bile u ‘Gomeniznanstvene fantastike 36 porapsinoioase POLTERGEIST IZ ENFIELDA Priéa iz Enfielda poviest je usia kao jedan od najbolje dokumentiranih slugajeva Jbuénih duhova" AO cxtaivirocvo} SOLARNI DEKATLON | SOLARNI IZAZOV Postaji li ista vanije od Sunca?_ Dok se ne dosjetite necega, pogledajte ekskluzivnu razglednicu iz svijeta buduénosti. ADS ister zvota LAMARCK, DARWIN ILI BOG ‘Svako vrijeme ima svoju prigu o nastanku | razvojuzivota na Zemiji, Onekima znamo sve, aneke smo potpunozaboravil.. AB cvcno OTKVACENI GENUJALCI Cudne navike' jo éudnije ideje utenih judi Impressum: br.11, studeni/prosinac 2007. Nakladnik: TELEdisk dco, wwwuteledistchr Direktor: Darko Imenjak E-mail: telediskaregt-comhr Urednik: Leo Line ‘Organizator tema iz HTV-ove ‘emisije «Na rubu znanostiv: Kredimir Migak Redakeija: Botidar Kemié (kozmologija, fia, Eivis Popovic (poropsihologija, fiika), Giuliano Marinkovié (NLO, ‘estronomija), Hrvoje Carké fodréivi razvo)) Hustracija na naslovnoj stranici: vis Popovic Graficka priprema: Vladimir Jajin E-mail vladart@eunetyu Tisale Tiskara Denona 4.00. Zagreb ‘Adresa redakcije: TELEdisk 4.00, (2a Vizionar) Potoenjakova 4, 10000 Zagreb Tel/fax: 01/6683-630 Pozdrav svimat (v9) uvodnik pisem vised nagiavacke, mada mise, zahvajujuel gravitact Cin 4a je sve noemaino, Osim Sto su juni vjetrov lac. a sjeverri vetrow top| {to se upravjaéu voslima nalazi na desnoj strani. Dracim rjedima, nalazim se Australi Sos tjekom lstopadazbivalo u Australi imate pile vicjetina nekimod str ica vega bro, al putovenje koje se protegio na dva kontinenta, tr tena | ‘i grads sa sobomn je dni bart promjene wremenske one, to) nevoll koja zovu,Jeeg’ prema iskustvurmom | mojh kolega treba bar tridana ds pro- ‘e. Primyerice, kad smo tz Washingtons dill v usrisk| MetDoume, prve nod sma se svi probucl u pols dva,sijedete u pla eetir.atrece u pola Set Te je {etito ut sve blonormalina, ‘Sliéno je bilo | kad smo prehodno napravil manjl tok stigavl iz Zagreba u Wa- shington, rye noti smo se 3vi probudil u pola Cetin, sijedece u peta tede u ‘pola secam.Itek cetvrte smo dosegil osam sat. Itoéna kad smo-senaviki~ hop ~evonas.iavionuza Austral Al Zokovima nikad kala, er smapo putunegdje agubilljedan cjel dan ~neime, krenull sumo subotu,a still u ponedjeak. [Naam se da me djoca jednog dana nece pita tata, Sto sl radio 2stopada 20077" ert) se dan netragom izqublo na 20-satnom letu ko} je pote 20. aza- ‘fo 21, listopad, Koja ito raéunska operacia bila? Nema liden 24 sata? Kako je to moguée? Vieite, sav sam w matematic, toliko me se dojmila speunaa 6 jot Jedyom aspettu nate dogovorene stvarnost-jerenju vremens, Poteo sa ¢ak {malo mentaine eksperimentirat, Recimo, dani edna. Seki nosi drugu wibracju Kad kadete,denas fe poned= Fok; bude vam zl, kad kabete danas je petak”osieate se dobro i sliéno. Au -sultn to suave zmiljotine. | petak ponedjelak! utorak to susamonazi koje mo lest da bistro, bole organiza not ana koju smo ga tspada, sar Sebi mgortal. Zatto ne bisma sve dane 2val subctom, pa to god se u njima bivae Ii jednostavno Eve bezimene dane, svakoga 2a sebe. To bi bat bilons ‘raguTolleave moc) sadasnjeg trenutka NI sutra Juter ne bi posojall—jerne bilmaliimena. |Wotemo otic | korak lal, pa ukinut mena cefavam. To i ila sloboda ~ sva- ‘thojeod negdje ane zna od gdje iti ne treba znati ere svuda zaprawo isto _mjesto. Tim bismo puter vjerjatno dos do pitanja nacij. Ne bi to uopée bile {Se Jecnostavno bismo se ispisal tz nacla, aon bl ostale prazne ret, napuste- ne kute. Au biti ~niita se ne bi promijenilo. | dale bi se svakoga dana negdie ‘budiliineito radi Al venta ne bi bilo isto. “Toe matrcau kojojivimo, a mjerenje vremena je njenolavni poragae. Mod ‘ne bismo nl stall kad ne bemo znall rita © takorvanom ‘protoku vremena’? ‘sting, kako Uopce mamo da je svanuo novi dan. ane ona) ist od prekjucer? in Zhatea}sakonovog poral besmisenog uvednia tok jes hojimije Jednostamo sam cutie pest uopte ne za ko) ie wrag) lm var jo$ jedansmisien| ugodan daa nazovite ga prems voll. Lugndne kane erovose _naime, trebala biti uvodna rijeé novog Vizionara. Altite'wvodne redi'su samo matica, ELEKTRI- moge utjecati na GPS. i satelite i poremetiti a ZIRANE njihovu spasobnost nee navodenja zrakoplova KLICE U Dehiel je icragunao kaka fet ltr SVEMIRU fe ntaken bias ced sijcamn | BELA i Sie lanet koji nosi jake da poguraju n Trotmomens — MeetARVabaKETA robe eerie Deel posijati2ivot w ade da bi se itavo) galaktici, kad bi ‘nabyjent mikro- clektridki nabijen’ mi bi mo ibs krobi zajsii na elek- vyelikim brai i B I LI tromagnetska polja nama pomodu PRO ole lnc ocd ee SMO BRZINU =! nih plazmoida predstavia je Tom De- SVJETLOSTI’ sits 'ntoa i dijelova plazmei Federalne zrakoployne bilo izravnih mjerenja Kojima bi se pokazalo bilipolja na velikim mogla vinuti u gornje dijelove atmostere magnetskog polj koji arviemathihfigaratnan ™nistcjeSAD-2 pa poms koja DE moe! Pome a su probili brzinu syje (FAA), na dvogodi se stvaraja tijekom CE Ee Gale cere Snjem skupu meda- Sete re pomocu suncevog thei Bae eee narodne Komisije © ee e vjetra. Taki plazmoidt bi potkopalo cjelokupno Ideju da bi se mikrobe bili bi sposobni iznijeti mikrobe iz Suncevog sustava, sve do planeta koje kruze oko drugih zvijeza, (i2vor:New svemnitskom istradiva nj u Pekingu. Ideja je proizaila ia njegovog. istrazivanja elektroma- ‘gnetskih polja u Ze rljinoj atmosferi koja danainje razumjevanje prostora i yremena, Prema Binsieinovoj speci jalno) teorj rlativnosti 2a pokreta- je objekta brzinam veeom od 300 ‘00 kilometara u sekuind bila bi po- trebnia beskonacna kolicina energie. Medutim, de. Gunter Nimtzi dr. ‘Alfons Stahlhofen sa syeutliSia u mogl elektrieki podi- iu gornju atmosferw prvi je 1908, godine predlotio kemicar Svante Arrhenius, ali sve do nedavno nije Koblenzy, kata da su motda narusi- MUU GUSALO BLATT) eer eer ieee DOM MALIH STVORENJA tala toplij han to sedosad apis Lopetacameonaha rea Bere Ge eee fotenl = eoerpesti paket wetstt Pee eee ee c pagoval Nreaskie Sates pts Pee oe eee ence te Fitz koje su bile rarraatenate do stvorenja i biljaka desethe Vins ekao je Hodgson dodajati de tri stope. Moguénost putovanja brie er ee) drugo smatralo privremenim od syjetlosti vod do firoke lepeze a oo bizarnih posjedica. Na primer, Sey ey ee astronaut koji se krece brée od n} eee er Eon teoretsh bi stigao do odredita prie (MMT eae Ee razdoblja koje se mode tazvatito tele Wee diaeieaia be Se vee aR plim, od vrhunca postjednig lede ‘Scbseietiabie tas "loans ene ee tne ees filetandlinatte Cech Noort Peer eee Znanstvenici su tanije preipostavial subuomskin éestiama di précse | REN ene bel edeni pokrov prekrivag nairgled neprekrtive zakone Reuters govoreti o novin fosilaim i i ertor) tijekom ledenog doba De Nimizje za éssopis New Scientist aay nee nn es ne This *U Genkije valene whe ferns eres ete ea ete bo jedino naruiavanjespecijalne reati- MUIR ogy Crean cate ye ‘ynosti 2a koje ja znam.” reece epee to pokroy puno slozenijti da su ostala GavorDaily Tegraph = Londons Peete ts ed ie Sa UK) COMES naen PETA STRANA SVIETA DALEKA ZEMLJINA RODAKINJA MOZDASE RADAU SVEMIRU yo pseaie 1 |= avr NA pratine, na udaljenost od 424 njetloane godine od nag planeta, motda se rada Zemljna dle Ia eodakinja. Sundev sustay tog planeta star od 10 do 16 mina miladost to je pravo planeta slinog Zemi ocieno je Carey Lsse, fike sveuilita Johna Hopkins, Mi prsten od pratine Koji okrafuje jedna oo dja sijerda tog samom je sredistu “na- stanjive zone! u (om sustava. Upravo bi ta jednog dana moglo biti vode na kamenom planeta, Takvi prsteni ood pratine rietko se stvaraju oko zvijerda koje sige Suncu, a pastojanie vanskog ledenog prstena govori dla bi jednog dana na povrlini tog planeta rmoglo biti vode, dakle {fivota, Prsten cine nalik onima iz Ze mijine kore i metalni sulfidi poput onih stediiu Zemlje. Tre bat Ge vjerojatno jos sto milijuna godina da bi se zavatilo stvaranje togplaneta, a zacijelo jo8 milijarda da se jave prvizna putalga, protumatio je Lisee. Planet koji je zasad dobio ime HD1 13766 nastavla s+} trav), Z tvore stijene, a ove se sudaraju s veeim sti: ama od kojih su neko velike kao nas Mjesec Lisseovi radovi bit ée ebjavijeni u Astrophy. sical Journal, (Hina/ AEP) Hivova, po- IZNAD ANTARKTIKA SE SMANJILA OZONSKA RUPA upa uozonskom sloju i Antarktike smaniila se 2a ee posto u odnosu na prodla godina, abjavil je Europska svemirska agencija (ESA), Mjerenja iavrtena pomocu satelita Es pokazuju gubitak ozona 2007. u jznosu od 27,7 milijuna tona, dok je prodle godine gubitak ozona iznosio tekordaih 40 milijuna tona. Povrsina ‘ozonske rupe u stratosferi(sloj Ze- ailjine atmosfere na visini od 15 do 25kilometara) iznosi 24,7 milijuna iat detvornih kilometara, sto je veliina __gorognoj tendenciji, Ozonska rupa Sjeverme Amerike, dok je 2006 po- __se opeenito pojaviiuje poeetkom vrtina czonske rope iznad Kolovoza, maksimum dostize u ry} Antaris ienosila 29,5 miljuna get, resorbira se izmedu sredine tvornih kilometara, “ako je ozonska _studenog i stedine prosinca. Qzon, rupa manje nego inage,ne motemo _-molekula kisika, omogueuje fitracju aakljuditi da se ‘pas sungevib ultralubiéa ozonski omotae oporavic; rekao je —_—_zraka koje oitecuju vegetaciju i strugnjak Nizozemskog krallevskog _mogu prouzrotiti rak koze. Kemij- imetcoroloskog instituta Ronald van _ski proizvodi, posebice Klor i CEC der A. Kijedje, twrde manstrenici,o _spojevi koji se koriste u rashladalm prirodnim varijacijamatemperanure _uredajima i rasprdivadima, oStecuju iatmosferske dinamike, ane 0 du- ‘ovonski omotae.(Hina/ AFP) U NORVESKOJ PRVA CENTRALA NA MOR- SKU VODU corvetka ge izgraditi prvi prototip na svijeta centrale sna marsku vod kako bi pronaila novi oblik obno- vive energie, objavla je norveska energeska turtka Statkrat koja je cosmisilataj projekt. Centrala ke hazivaju osmotickom korist azliku prtiska izmedu slane islatke wode: ako sute dvije mase vode odijljene polu propusnom membranom, slatka voda se kreée prema lanoj vodi, vara ddatni potisak koji se pom uibi- pe mode transformirati u energiju smotska energiia je vilo obecavajuce tchnologia’,rekao je Baard Mikkelsen, sgeneralnt direhtor Stakraia."Proizvo: dja Je Cista i ne stvara emisija plina ucinkom staklenika, a moglabi postat skonkurentna za nekoliko godina’ Ta bi tehnologija, na svjetskojrazini mogla proizvesti oko 1600 teravat-sati (Hw) i “trinaese puta godisnju hidrocle- krignu proizvodnju Norveike” koja trenutatno tom energijom pokriva go ovo sve svoje potrebe. U Europl je po tencial procjenjen na oko 200 TWh. precizirala je trtka, Prototip centrale Statkrafia moei ¢e proizvesti izmedu 214 KWh, anjegova iggradnia u Hu- ‘amu na jugoistoku Norvedke trebala ‘by biti zevrSena makon 2008. godine. eS Preemie) dobitnici su magrada “Right Livelihood Awards” za 2007, pomatih i kao altemnativni Nobel eS ete) eee eee enter Pier entries cnet eon pee oa cn obrazlodila je Marianne Andersson, lanica dria, Pravnik Christopher Neem eet) oe ene SR eee teed prava’. Weeramantry je pokarao kako se medunarodne prav mote kor eo Pues tnt ee ene sea) ero ee ees Pee etre ee Seer ed IB | hk ‘ d. nl STRANA SviietA base radila je ma promicanju dijaloga Petre eee ya an! od Kenije do Ugande, od Sudana do Tuene Afrike. Percy i Louise Schme Posen Seer ert pret ernest tener biorsznolikost i prava paljoprivre Pome surat Pe gurney oseern eas Pe eee nee eee ee ee regijama. Ta organizacija, povezana Re ee hammad Yann, dabsitnike Nobelove Peery rn Pee re cy ee en er Peis en Pet eee cee as Re ne rence vrijedaa je 2 milijuna kruna (310000 CO eer eee on arte Pere weer ta Jakob von Uexkull 1980. godine ere ie tare Se ae ee es et et rete ee eee) Rees ccs ees ees prosinca, dan pri sveCane dodjele Nobelovih nagrada: (Hina/dpa) Peete rer aus) Cee ed Se eo eg See ed terete tyne Pen etd a Poy etic) rene ec ty Nee Seg Peering eo) eet eer ag etn parece tty Soe eet eran crs erie eRe acy ener me a Sta otra Pea ey Coenen) ene e co eerie eed enero eed ee er eens oc Ee eager aera Saree a omen cd "Grand Staivease-scalante Pn Penn oe ee en ee array MALO POZNATO PLEME OPAZENO U PERUANSKOJ AMAZONI kolozi su uspjeli fotografirati do sada malo pozna- to pleme duboka u peruanskoj Amazoni, S10 bi moglo pojucati spravu 0 nazoénost izo- liranth indijanaca dok se naftne tvrtke utricuju koja ée ishoridtavati tamoinja daungla, Pleme dij pr padnici nose strelicei dive ‘ kalibama od palminog lisga na obalama rijeke Las Pedras, su prosloga sjedna opaziiistrativadt leteciiznad necionalnog parka Alto Purus u bizini sranice s Brazilom u po- ‘raz za ilegalnim sjekat ‘ma stabala, ‘Ugledali smo th sutajn. Bile su tri koibe i oko 21 Indijanac. deca, tne i ladi judi, rekao je Ricardo Hon, smanstvenik za Sume wNacionalnom institut prirodnih resursa, Hon je kazao kako je skupina urodenika koja je Koristila {stu vest holiba videna w to) regit 1980-tth, a sku- pina za 2st prava Indi janaca kate keko ingleda dda su oni dio plemena Mascho Piro, Otkrige ove urodenike skupine do- lazi u vrijeme dok viada Perua potie strane tvrtke dda tragaju 2a naftom w pragumi. Ekolotke skupi- nei one koje zagovaraja praya Indijanaca évrsto se protive istrazivanju zabatenom prasumskom podrugju oko 900 km istogno od Lime, glavnog grada Perua. Vjeruje se da urodenici kof inbjega- vaju kontakie 5 ostathom. drusive dive wnekim od nekaliko desetaka parcela koje sustavijene ma dra- ha diljem zemlje zaistra- fivanjenafte, a neke od jth su Amazoni. Or ganizacje procjenjuju da moddai petnaest izol nih plemena tivi u Peruwy Sto je najveci broj nakon BrazilaiPapue w Indo- nei. Skupine za cast prava Indijanaca kad da rnomadska plemena izlaze iznacionalnih patkov tulaze w njih ovisno 0 go-

    You might also like