ZAŠTITA ENERGETSKOG TRANSFORMATORA

Kolegij: Izabrana poglavlja iz električnih strojeva

Energetski transformator
Sveprisutan element rasklopnih postrojenja, trafostanica i elektrana
elektroenergetskog sustava (EES) na svim naponskim razinama.
On ima vitalnu fukciju u EES-u i predstavlja vrlo skup pojedinačni element.
Njegova učinkovita zaštita od mogućih kvarova predstavlja važnu komponenta u
cjelokupnom sustavu relejne zaštite elektroenergetskog sustava
Izolacija energetskih transformatora je u pogonu izložena, osim pogonskog napona,
djelovanju: privremenih, sklopnih i atmosferskih prenapona. Također je izložena
procesu neumitnog starenja, te mehaničkim naprezanjima do kojih dolazi usljed
dinamičkih sila u uvjetima nastupa kratkih spojeva.
U pogonu energetskih transformatora mora se računati s mogućnošću kvara.

 Mogući kvarovi energetskog transformatora su:

- međufazni kratki spojevi u transformatoru ili na njegovim izvodima
- kratki spojevi između zavoja iste faze
- kratki spojevi sa zemljom (ili kotlom) namota transformatora ili njegovih izvoda

 U pogonu su najčešći preskoci na izvodima iz transformatora i spojevi među

zavojima iste faze. Česti su također i proboji ili preskoci prema uzemljenim
dijelovima energetskog transformatora.
Osim navedenih kvarova, u pogonu se još javljaju i razna opasna stanja:
- preopterećenje transformatora
- struje kratkog spoja koje teku kroz energetski transformator uslijed kvarova u
napajanoj mreži

Za zaštitu od nedozvoljenih stanja preopterećenja energetskog transformatora najčešće

se primjenjuje:
-termička zaštita

Za zaštitu energetskog transformatora od struja tzv. vanjskih kratkih spojeva (kvarovi

izvan ali u blizini energetskog transformatora) najčešće se primjenjuje:
- nadstrujna zaštita (sa strujno nezavisnom vremenskom karakteristikom) ili
- distantna zaštita.
Kao zaštita od navedenih kvarova energetskog transformatora mogu se upotrijebiti
sljedeće zaštite:
- diferencijalna zaštita;
- plinska zaštita (Buchholtzov relej);
- zemljospojna / homopolarna zaštita;
- niskopodesiva i visokopodesiva nadstrujna zaštita;
- distantna zaštita.
Diferencijalna zaštita:
Predstavlja osnovnu (temeljnu) zaštitu energetskog transformatora.

Njezina IEC oznaka glasi Id, dok je njena ANSI oznaka 87T. Ima strogo definiranu zonu
štićenja (zaštitnu zonu), koja je omeđena strujnim transformatorima na koje se ona
priključuje.

Djeluje isključivo u slučaju kvara unutar svoje zaštitne zone (kvarovi na potezu između
strujnih transformatora na koje je ona priključena.) Radi se o kvaru u samom štićenom
objektu i kvarovi na primarnim spojnim vodovima na potezu od energetskog
transformatora do strujnih transformatora s obje strane. U slučaju kvara izvan štićene
zone diferencijalna zaštita ne smije djelovati.
 Zaštita transformatora Diferencijalna zaštita
Problemi i rješenja:
 Struja uklapanja prolazi samo kroz primarni namot - Vremenski relej (odgoda pri
uklapanju)
 Struja magnetiziranja prolazi samo kroz primarni namot, kod povišenog napona
može biti nezanemariva; Promjena prijenosnog omjera kod regulacijskog
transformatora - Djeluje ako razlika struja dosegne npr. čak 30% nazivne vrijednosti
 Odnos primarne i sekundarne struje ovisi o prijenosnom omjeru, postoji pomak
struja u fazi prema satnom broju - Transformacija struje razlike preko pomoćnog
strujnog transformatora
 Kako bi se spriječilo neželjeno djelovanje, izvode se stabilizirani diferencijalni releji,
koji imaju dva sustava: kroz jedan protječe razlika struja Idif a kroz drugi protječe
zbroj struja Is:

 Do zatvaranja kontakata releja dolazi kad vrijedi: Idif > k Is

Diferencijalna zaštita:

Osnovni element diferencijalne zaštite energetskog transformatora jest stabilizirani

diferencijalni relej. On djeluje na temelju usporedbe struja koje ulaze i izlaze iz
štićenog dijela (zaštitne zone).

Sastoji se od:
- stabilizacijske grane
- diferencijalne grane
Zaštita transformatora Diferencijalni relej sa dodatnim
funkcijama
Zaštita transformatora Diferencijalni relej sa dodatnim
funkcijama
Diferencijalna zaštita: Nadomjesna shema načina priključka stabiliziranog
diferencijalnog releja
Priključen sa sekundarne strane strujnih
transformatora ST1 i ST2 , koji su ugrađeni na
obje strane štićenog objekta, tj. energetskog
transformatora. Strujni transformatori ST1 i ST2
, dakle određuju / omeđuju područje štićenja
pripadnog im diferencijalnog releja.
Oznake na slici :
S – stabilizacijska grana
D – diferencijalna grana
Diferencijalna zaštita:
Situacija nastupa kvara u području između strujnih transformatora ST1 i ST2 (dakle, unutar
štićenog područja diferencijalne zaštite prema prethodnoj slici), a ukoliko se dotični kvar
napaja s obje strane. Na slici je prikazana raspodjela struja kvara u primarnom i
sekundarnom krugu, za slučaj nastupa spomenutog kvara (kratkog spoja) unutar štićenog
područja.
Često se koriste u EES-u, posebice u distribucijskoj mreži te kao blok transformatori
u elektranama.
Na slici prikazana je jednopolna shema priključka diferencijalne zaštite
dvonamotnog transformatora.
Diferencijalna zaštita tronamotnog transformatora - razlika je u tome što sada
postoje tri namota (primar, sekundar, tercijar) te je stoga projektiranje
diferencijalne zaštite nešto složenije.
Na slici je prikazana jednopolna shema tronamotnog energetskog transformatora
štićenog diferencijalnom zaštitom:
Termička zaštita

Transformatori (dvonamotni i tronamotni) su toplinski vrlo osjetljivi elementi.

Oni se u pogonu zagrijavaju uslijed gubitaka u njima. Pritom se razlikuju gubici u jezgri i
gubici u namotima.
Gubici u jezgri transformatora posljedica su vrtložnih struja i histereze. Oni nisu ovisni o
opterećenju transformatora.
Gubici u namotima su pak ovisni o opterećenju transformatora. Oni rastu s porastom
opterećenja transformatora
Povećanjem radne temperature transformatora smanjuje se životna dob njegove izolacije.
Da se to ne dogodi koristi se toplinska/termička zaštita energetskog transformatora.
Njena osnovna zadaća je zaštititi transformator od strujnog preopterećenja. Njezina IEC
oznaka je
Njezina IEC oznaka je ϑ > i ANSI oznaka 49.
Termička zaštita

Često realizirana uz pomoć radne karakteristike štićenog objekta (energetskog

transformatora), koja je opisana primjerice sljedećim izrazom:

Vremenska konstanta zagrijavanja energetskog transforamtora nije stalna.

Naime, brže se zagrijava namot nego transformatorsko ulje.
Zbog toga je vremenska konstanta zagrijavanja namota (kreće se u području 5 - 10
minuta) manja od vremenske konstante zagrijavanja transformatorskog ulja (60 - 180
minuta). O tome valja voditi računa pri podešavanju termičke zaštite energetskog
transformatora.
Termička zaštita

Termička zaštita može se podesiti na način da kod manjih prekoračenja

(nadtemperatura) djeluje na signalizaciju s dužim vremenom odgode djelovanja, dok
kod većih preopterećenja energetskog transformatora djeluje (s kraćim vremenskim
zatezanjem) na njegovo isključenje. Način podešavanja termičke zaštite ovisit će o
konkretnom releju koji je primijenjen kao i o konkretnom energetskog
transformatoru (njegovoj nazivnoj snazi).
Nadstrujna zaštita
Uz diferencijalnu zaštitu koja je njegova osnovna zadaća, još se može koristiti i
nadstrujna zaštita. Ona mora u svakom slučaju djelovati s određenim vremenskim
zatezanjem (vremenskom odgodom) da dopusti djelovanje diferencijalnoj zaštiti koja
djeluje trenutno (bez vremenske odgode). Ukoliko diferencijalna zaštita zakaže iz bilo
kojeg razloga, tada nadstrujna zaštita treba isključiti energetski transformator.

Koriste se pri tom najčešće sljedeće nadstrujne zaštite:

- niskopodesiva nadstrujna zaštita (IEC I>, ANSI 50)
- visokopodesiva nadstrujna zaštita (IEC I>>, ANSI 50) za zaštitu od međufaznih kratkih
spojeva, te:
- niskopodesiva homopolarna nadstrujna zaštita
(IEC I0>, ANSI 51N),
- visokopodesiva homopolarna nadstrujna zaštita
(IEC I0>>, ANSI 50N), za zaštitu od kratkih spojeva sa zemljom.
Nadstrujna zaštita

Zaštita treba biti podešena tako da djeluje kod

kratkih spojeva na primarnoj strani K1 (npr.
proboj kabela, kratki spoj na dovodima ili
stezaljkama transformatora i kod kvara u
transformatoru, tj. na mjestu K2). Kako zaštita
ne bi djelovala nepotrebno kod kratkih spojeva
na odvodima nižeg napona (K3), potrebno je da
proradna struja zaštite bude veća od struje
kratkog spoja za slučaj kvara na sabirnicama
nižeg napona tj. na proradnu struju:
Nadstrujna zaštita

Uočava se da se spomenute nadstrujne zaštite spajaju dijelom na strujni transformator

na višenaponskoj (VN) strani a dijelom na strujni transformator na niženaponsjoj (NN)
strani energetskog transformatora.
Također, za zaštitu energetskog transformatora od kratkih spojeva sa zemljom može se
koristiti i tzv. REF zaštita (engl. Restricted Earth Fault protection). Ukoliko je zvjezdište
transforamtora uzemljeno preko malog djelatnog otpornika mogu se primijeniti i
posebne zaštite vezane uz taj otpornik. To su prije svega zaštita od premoštenja malog
djelatnog otpornika te zaštita od tzv. visokoomskih kvarova
Nadstrujna zaštita
Proradna struja zaštite (Ipr) treba biti podešena na vrijednost:

I k max
I pr = ks
pi

gdje je:
ks–koeficijent sigurnosti (1,2 – 1,5 u ovisnosti o poznavanju maksimalne struje kratkog
spoja)
Ikmax–maksimalno moguća struja kratkog spoja kod kvara na sabirnicama nižeg napona
Kako zaštita djeluje bez vremenskog zatezanja, mjerodavna je početna vrijednost struje
kratkog spoja. Ova zaštita izvodi se obično kao kombinacija nadstrujne zaštite sa
strujno nezavisnom vremenskom karakteristikom i s dodatnim članovima za trenutno
djelovanje kod struja reda (8 – 16)x In.
Kod manjih transformatora mogu se primijeniti i primarni okidači umjesto sekundarnih
uređaja zaštite, a kod sasvim malih transformatora visokonaponski osigurači.
Bucholtz-ova zaštita
Prednost Bucholtz zaštite je njena jednostavnost, sigurnost i brzina djelovanja kod
težih kvarova (oko 0,1s).
Nedostatak je osjetljivost na potrese ili pomicanja djelovanjem sila kod bliskih
kratkih spojeva. Kako bi izbjegli tu preosjetljivost, donji plovak podešava se tako da
djeluje tek kod brzina strujanja ulja večih od 0,5 m/s.
Ova zaštita zna biti i izvor lažnih signala prisutnosti plina u transformatoru, a u
stvarnosti zraka zaostalog pri zatvaranju transformatora prije stavljanja u pogon ili
pri transportu.
Bucholtz zaštita ne treba pomoćni istosmjerni napon za vlastitu potrošnju već samo
za djelovanje na sustav signalizacije i isključenja prekidača. Za to se može koristiti i
napon nekog nezavisnog izvora kao što je kondenzatorska baterija.
Krasi je pouzdanost djelovanja kod unutarnjih kvarova te se zato na nju uvijek može
osloniti kada je iz nekog razloga diferencijalna i/ili nadstrujna zaštita u kvaru.
Zaštita transformatora Bucholcov relej
Bucholtzov-a zaštita
- Plinska zaštita našla je široku primjenu kao zaštita od svih vrsta unutarnjih kvarova
transformatora. Sve vrste kvarova unutar transformatora praćene su pojavom
električnog luka ili jakim zagrijavanjem pojedinih dijelova transformatora. Uslijed
toga u transformatoru dolazi do razgradnje krute i tekuće izolacijske tvari, te se
javljaju određeni plinovi. Potonji su lakši od izolacijskog ulja te se dižu prema
gornjem dijelu transformatora, a u konačnici završili bi u konzervatoru.
- Pojava plina iskorištena je za izradu Bucholtz releja koji može biti takve građe koja
ima odziv na strujanje plina ili na količinu prikupljenog plina,
- Bucholtz relej u svom odzivu na pojavu plina djeluje na upozorenje i/ili isključenje
transformatora iz pogona.
- Buzholtz zaštitu krasi visoka osjetljivost. Za razliku od ostalih zaštita, ona može
registrirati kvarove još u samom začetku te ih tako signalizirati i eliminirati prije nego
dođe do težih posljedica. Također djeluje i u slučaju istjecanja ulja iz kotla.
Bucholtzov-a zaštita
Detektira plinove u transformatoru.
 Mogući uzroci:
-Preskoci u transformatoru
-Zagrijavanje uslijed proboja izolacije vodiča
-Protjecanje struje kvara
 Princip:
-Plinovi se izdižu i prolaze kroz cijev
-Što je veći kvar veće je i strujanje
-Bucholtzov relej se nalazi u samoj spojnoj cijevi
-Ovisno o veličini kvara, zatvara se jedan od kontakata ili oba
-Gornji kontakti zatvaraju krug za signalizaciju, a donji za
isklapanje transformatora
-Gornji kontakt se zatvara u slučaju manjeg kvara
-Donji kontakt se zatvara u slučaju većeg kvara
-Oba kontakta se zatvaraju u slučaju propuštanja ulja u kotlu
Bucholtzov-a zaštita

- Relej se sastoji od dva plovka smještena u kućištu postavljena

na spojnom cjevovodu između kotla i konzervatora. Oba
plovka imaju na sebi kontakte (obično živini kontakti), spojeni
na stezaljke releja.
U normalnom pogonu kućište je ispunjeno uljem i kontakti su
u otvorenom položaju. Ako dođe do stvaranja plinova u
transformatoru, oni se skupljaju u releju i razina ulja se u
njemu spušta. Kad količina plinova dosegne određenu mjeru,
zatvara se kontakt i relej djeluje.
- Kako bi izbjegli probleme strujanja kod kvarova manjeg
opsega potrebno je poklopac transformatora (ili cjeli
transformator) nagnuti za 1-2°, te spojnu cjev između kotla i
konzervatora nagnuti za 8-12°.
 Zaštita transformatora Distantni relej

Zbog dugog vremena djelovanja nadstrujnih i usmjerenih releja, i njihove

nemogućnosti selektivnog djelovanja u kompliciranijim mrežama, upotrebljava
se distantna zaštita. Njeno vrijeme djelovanja raste s udaljenošću kratkog spoja
od releja. Time se postiže selektivnost u mreži bez obzira na konfiguraciju.

Distantni relej se zasniva na činjenici da impedancija raste s udaljenošću od

mjesta kvara. Kod prikazivanja djelovanja distantnog releja koristi se koordinatni
sustav sa središtem u ishodištu.

Kad impedancija padne ispod granične vrijednosti, odnosno polumjera

kružnice, dolazi do djelovanja releja. Vidljivo je kako će relej djelovati bez obzira
na smjer struje, odnosno s koje god strane se nalazi kratki spoj.
Distantna zaštita
Najčešće se koristi za zaštitu vodova u visokonaponskim prijenosnim mrežama. Razvila
se iz potrebe što bržeg eliminiranja kratkih spojeva u mreži. Naročito u petljastim
mrežama napajanim s više strana, kakve su upravo prijenosne mreže. Njen osnovni
zaštitni uređaj jest distantni relej. Distantna zaštita priključuje se na strujne i naponske
transformatore.
Kao kriterij djelovanja distantna zaštita koristi vrijednost napona i struje na mjestu
ugradnje distantnog releja, dakle, na mjestu priključka releja na strujne i naponske
transf. Ona djeluje na isključenje prekidača u vodnom polju u kojem je priključena.
Zbog veće učinkovitosti (bržeg isklapanja varova i bolje selektivnosti), distantne zaštite
ugrađene na oba kraja VN vodova mogu međusobno komunicirati. Ova komunikacija
provodi se posebnim komunikacijskim vodom koji može biti optički vod.
Distantna zaštita

• Zbog dugog vremena djelovanja nadstrujnih i usmjerenih releja, i njihove

nemogućnosti selektivnog djelovanja u kompliciranijim mrežama, upotrebljava se
distantna zaštita. Njeno vrijeme djelovanja raste s udaljenošću kratkog spoja od releja.
Time se postiže selektivnost u mreži bez obzira na konfiguraciju
• Distantni relej se zasniva na činjenici da impedancija raste s udaljenošću od mjesta
kvara. Kod prikazivanja djelovanja distantnog releja koristi se koordinatni sustav sa
središtem u ishodištu
• Kad impedancija padne ispod granične vrijednosti, odnosno polumjera kružnice,
dolazi do djelovanja releja. Vidljivo je kako će relej djelovati bez obzira na smjer
struje, odnosno s koje god strane se nalazi kratki spoj.
Odvodnici prenapona

Odvodnici prenapona su potrebni u slučajevima kad su na primar ili sekundar

transformatora spojeni vodiči izloženi udarima groma.
Najbolje bi bilo da se postave što je moguće bliže izvodima transformatora.
Izbor odvodnika prenapona ovisi o naponu sustava i (ne)postojanju uzemljenja.
• Zemljospojna zaštita je zaštita od proboja Zemljospojna zaštita
izolacije dijelova transformatora prema
uzemljenim dijelovima.
• Kod transformatora s neutralnom točkom
uzemljenim preko otpora za ograničenje struje
jednopolnog kratkog spoja diferencijalna
zaštita štiti samo manji dio namota od proboja
prema masi transformatora. Posebno je to
izraženo preko transformatora velike snage kod • U takvim slučajevima koristi se
kojih su i proradne struje diferencijalne zaštite zaštita koja uspoređuje nultu
velike (npr. Ipr reda 400 A), a struja komponentu struje iz mreže i
jednopolnog kratkog spoja ograničena na transformatora prema spoju na slici.
(Ik(1)max = 300 – 1000 A). U slučaju zemljospoja u mreži (K2)
razlika struja je jednaka nuli, dok
kod kvara u transformatoru (K1) kroz
zaštitu teče struja koju daje
transformator i koja dolazi iz mreže.
 Zaštita transformatora
- mjerenjem napona kotla prema zemlji

Kotao transformatora relativno je slabo spojen sa zemljom preko kotača na njegovu

dnu. Dođe li do preskoka između dijelova pod naponom i kotla, ili dijelova koji su
galvanski povezani s kotlom, kotao će biti na određenom naponu prema zemlji.

Ako još bolje izoliramo kotače transformatora od zemlje, bit će moguće ustanoviti i
pojavu manjih napona između kotla i zemlje.

Mjerenjem napona između transformatora i zemlje moguće je ustvrditi postoji li kvar.

U stvarnosti se koristi nadnaponski relej, podešen na relativno nizak napon. Relej

djeluje na isklapanje prekidača bez vremenskog zatezanja.
 Kontrola rashladnog sredstva i izolacije
Kontrola temperature ulja
 Temperatura ulja - najviša ispod poklopca transformatora – tu se mjeri.
 To mjerenje ne može zamijeniti zaštitu od preopterećenja koje utječe na
temperaturu namota. Veza između temperature namota i ulja postoji pri
manjim promjenama opterećenja. Pri većim, temperatura namota će
porasti, a temperatura ulja ostati ista.

Kontrola strujanja ulja i vode

 Provjerava se postoji li u transformatorima s prisilnim strujanjem ulja ili
hlađenim vodom strujanje ulja odnosno vode.
Zbog toga se ugrađuje tlačni vod ili zaklopka koja lebdi kad postoji strujanje,
ili kontaktni manometar. Prestankom strujanja spušta se zaklopka, odnosno
pada tlak, što dovodi do zatvaranja kontakata i nadalje do signala osoblju da
hlađenje transformatora ne funkcionira.
 Kontrola temperature namota

Mjerenje temperature termoelementom:

 Mjerenje temperature termoelementom ili otporničkim termometrom ugrađenim u
sam namot je direktan način mjerenja temperature.
Otpornički termometar povoljniji je u pogledu izolacije. Niti jedno od rješenja, ipak, nije
dovoljno dobro u praksi. Naime, smanjuje se pogonska sigurnost unošenjem osjetljivog
elementa u robusnu konstrukciju transformatora.

Termička slika
 Termička slika je vrlo pogodno rješenje za mjerenje temperature namota. U kućište
releja, van transformatora, stavi se svitak jednake vremenske konstante kao što je ima
namot prema ulju. Unutar svitka nalazi se termoelement za mjerenje temperature. Kroz
svitak se propusti struja proporcionalna struji opterećenja. Temperatura u svitku vjerno
prati promjene temperature u namotu.
 Kontrola strujanja zraka

 Suhi transformatori najčešće spadaju u jednu od sljedeće

četiri skupine:
 Otvoreni ventilirani
 Filtrirani ventilirani
 Neventilirani
 Sa zatvorenim zrakom ili punjeni plinom

Kod suhih transformatora potrebno je osigurati dovoljne količine zraka na

prikladnoj temperaturi. Ako dođe do kontaminacije izolacijskih kanala, smanjuje se
količina zraka što dovodi do pregrijavanja. Zbog toga se ugrađuje uređaj za mjerenje
temperature sa sondama postavljenim u kanale u namotu i kontakte.
 Kako odabrati zaštitu?

 Obavezno nadstrujna zaštita (zaštita od vanjskih kratkih

spojeva)
Mali transformatori: osigurači
Veći transformatori: releji
 Bucholzov relej za transformatore iznad 400 kVA

 Diferencijalna zaštita za transformatore iznad 3 MVA

 Termički relej za transformatore iznad 4 MVA

 Diferencijalni releji s uređajem za sprječavanje pogrešnog djelovanja

pri uklapanju iznad 10 MVA
Zaštita distribucijskih transformatora

Opseg zaštite distribucijskih transformatora ovisi o veličini, odnosno nazivnoj

snazi transformatora

Manji transformatori se u pravilu štite nadstrujnim i termičkim zaštitama,

plinskim (Buchholz) relejem i kotlovskom zaštitom

Veći transformatori (iznad 1 MVA) štite se i diferencijalnom zaštitom

ZAŠTITA TRANSFORMATORA (110/x kV)
Zaštita distribucijskih transformatora

Distribucijski transformatori 35/10(20) kV

povezuju dvije naponske razine
srednjenaponske mreže te mogu se prema
svojoj snazi svrstati u veće transformatore
Kod ovakvih transformatora primjenjuje se
složeniji sustav zaštite

Zaštita distribucijskog transformatora 35/10(20) kV s obje

neuzemljene mreže
Zaštita distribucijskih transformatora

. Zaštita distribucijskog transformatora 35/10(20) kV s

uzemljenom 35 kV stranom mreže preko malog otpornika
Zaštita transformatora 10(20)/0,4 kV

Distribucijski transformatori 10(20)/0,4 kV povezuju srednjenaponsku mrežu sa

niskonaponskom te mogu se prema svojoj snazi svrstati u manje transformatore

Kod ovakvih transformatora primjenjuje se jednostavniji sustav zaštite

Zaštita uljnih transformatora provodi se zaštitom od kratkog spoja(VN i NN

osiguračima) te zaštitom od preopterećenja nadtemperaturnim relejem
(termometar ili termoprotektor) ili nadstrujnim relejem
Zaštita distribucijskih transformatora

Kod velikih transformatora koristi se

diferencijalna i nadstrujna zaštita

Zaštita transformatora veće snage

Zaštita distribucijskih transformatora

Kod malih transformatora se ne isplati

ugradnja skuplje zaštite

Zaštitu od unutarnjih kvarova preuzima

nadstrujni relej bez vremenskog
usporenja

Zaštita transformatora manje snage

Zaštita distribucijskih transformatora

Zaštita u tipskoj TS 10(20)/0,4 kV sastoji se od:

- SN rastavne sklopke s okidačem i oprežnim mehanizmom
- tri SN visokoučinska osigurača s udarnom iglom
- termičkog protektora
- NN osigurača
Poboljšanje zaštite izvodi se zamjenom termoprotektora kontaktnim termometrom
te ugradnjom bimetalnog nadstrujnog releja koji se spaja na postojeće strujne
mjerne transformatore
Zaštita distribucijskih transformatora
Prilikom izgradnje novih tipskih TS zaštita transformatora izvodi se pomoću numeričkih
nadstrujnih releja i kontaktnog termometra koji pri poremećajima djeluju na SN
prekidač.

Shema poboljšane zaštite Zaštita u novim trafostanicama

Jednostruko i dvostruko napajano postrojenje