Bolesti voćaka koje se suzbijaju u jesen

Bolesti na koštićavim voćkama

Iz skupine koštićavih voćaka kod nas se uzgaja breskva,
marelica, šljiva, trešnja, višnja i bajam. Na ovim voćnim kulturama
javlja se veći broj bolesti, od kojih su neke zajedničke za sve ove
voćne vrste, a neke dolaze samo na pojedinim vrstama.
Šupljikavost lišća koštićavih voćaka
Jedna je od najvažnijih bolesti šupljikavost lišća, zajednička svim Uzgoj salate u zaš
koštićavim voćkama. Uzročnik je patogena gljivica Stigmina prostoru
carpophylla (sinomnim Coryneum beijernickii). Mrkva u niskim i po
Međutim, gljivica je poznatija pod starim latinskim nazivom tunelima
Clasterosporium carpophyllum. Najprepoznatljiviji su simptomi Bolesti voćaka koje
ove bolesti na lišću. U početku se pojavljuju u obliku malih pjega, suzbijaju u jesen
3 - 5 mm, koje nekrotiziraju i postuno počinju ispadati s listova,
ostavljajući karakteristične šupljine na lišću, po kojima je bolest i Jesenska sadnja ru
dobila ime. Na izbojima se javljaju male rak-reznice, iz kojih često Glodavce je potreb
isteču smola ili gumozni iscjedak, što je također karakterističan redovito suzbijati
simptom bolesti. Suzbija se fungicidima dva do tri puta potkraj
zimskog mirovanja i tijekom vegetacije, i jednim prskanjem
tijekom jeseni odmah nakon opadanja lišća. Prvo prskanje
preporučuje se kao i za većinu drugih bolesti na koštićavom voću
potkraj zime, odnosno prije kretanje vegetacije nekim od bakrenih
fungicida (tzv. plavo prskanje), kao što su: bakreno vapno,
bordoška juha, champion, cuprablau, plavo i crveno ulje i dr.
Drugo prskanje provodi se na početklu vegetacije prije cvatnje
nekim od fungicida: Captan, Chromodin, Delan SC-750,
Merpan, Radocineb i dr. Ako se bolest javlja u velikom
intenzitetu, može se provesti još jedno tretiranje nakon cvatnje
istim fungicidima. Spomenute bakrene fungicide možemo koristiti
i u jesenskom prskanju protiv ove bolesti.
Bakterijski rak koštićavih voćaka
Uz ovu već opisanu gljivičnu bolest, na koštićavim voćkama
dolazi i jedna vrlo opasna bakterijska bolest, poznata pod
nazivom rak koštićavih voćaka. Smatra se da je ovo najopasnija
bolest na koštićavim voćkama, jer nema djelotvornih zaštitnih
mjera kad bolest zahvati nasade. Uzročnik je bakterija
Pseudomonas mors-prunorum (sinonim Pseudomanas
syringae pv. Morsprunorum).
Ova patogena bakterija uzrokuje rak na svim koštićavim voćkama
iz roda Prunus (trešnji, višnji, breskvi, bajamu, šljivi), no, u
posljednje vrijeme u našoj zemlji najveće štete izaziva na trešnji.
Ponekad može uzrokovati postupno sušenje cijelih nasada
voćaka. Simptomi ove opasne bakterioze najbolje se uočavaju na
granama u kori, gdje se stvaraju velike rak-rane i hipertrofije
okolnog staničja, popraćene velikom smolotečinom ili
izlučivanjem gumoznih iscjedaka, što je tipičan znak ove bolesti.
Treba spomenuti da je smolotečina simptom i drugih bolesti na
koštićavim voćkama, ali je u slučaju bakteriznog raka puno jača.
Zaraza se širi ujesen, odmah na početku otpadanja lišća, na
mjestima lisnih ožiljaka i u proljeće, u vrijeme cvatnje. U proljeće
dolazi do zaraze lišća, a početkom ljeta bakterija prijeđe u
pritajeni način života do jeseni, kad opet nastavlja zaraze.
Razvoju bolesti pogoduje vlažno i kišno vrijeme. Napadu
bakterije, osobito su podložne voćke oslabljene zbog nekih drugih
oštećenja. U skladu s vremenom tijekom zaraze, preporučuje se
tretiranje fungicidima na bazi bakra, i to dvaput. Prvo tretiranje je
ujesen na početku otpadanja lišća da bi se spriječile infekcije, i
drugo tretiranje potkraj zime i početkom kretanja vegetacije,
također nekim bakrenim fungicidima, u dvaput većoj koncentraciji
od uobičajene. U nekim zemljama koriste i antibiotike, pr.
streptomicin, ali on je kod nas zabranjen. U prilog tome idu i
dosadašnje spoznaje o otpornosti bakterija na korištene
antibiotike.
Kovrčavost lišća breskve
Ova svima poznata i najvažnija bolest breskve vrlo se lako
prepoznaje po hipertrofiranom ili zadebljalom lišću, koje se kovrča
i poslije poprima crvenkastu boju, zbog razgradnje klorofila.
Ovakvi simptomi pojavljuju se već u radno proljeće, ali kad ih
primijetimo već je kasno za zaštitu. Stoga breskvu na vrijeme
moramo štiti od ove opasne bolesti, koja je gotovo uvijek prisutna
u nasadima ove voćne vrste. Ako se bolest javi u jačem intezitetu,
dolazi do opadanja lišća ili defolijacije, što jako iscrpljuje biljku. To
se izravno odražava na rodnost i vitalnost. Zbog gubitka lišća,
biljka nastoji obnoviti lisnu masu, trošeći velike količine hranjiva
da ponovno prolista, pa se zbog toga stvara manje cvjetnih,
odnosno rodnih pupova. »esto se događa da mladi izboji nakon
ovakve obnove do zime ne uspiju dozrijeti, pa se smrznu i
odumru Ako se bolest ne suzbija, iz godine u godinu iscrpljuje se
biljku, što na kraju rezultira slabljenjem, a ponekad i potpunim
sušenjem voćaka. Uzročnik bolesti je patogena gljivica Taphrina
deformans, koja prezimljuje u obliku micelija u zaraženim
pupovima. U rano proljeće taj micelij stvara nespolne spore ili
konidije, koje zarazu šire na mlado tek prolistalo lišće. Konidije se
šire stablom voćke vodom, koja se cijedi po biljci nakon oborina,
tj. kiše. Kod ove bolesti postoji samo jedna primarna zaraza, pa
stoga tretiranje fungicidima protiv bolesti u tijeku vegetacije nema
svrhe, jer sekundarnih zaraza nema. Da bismo uspjeli djelotvorno
zaštiti breskvu od ove bolesti, treba na vrijeme prije pojave
simptoma na lišću provoditi suzbijanje i to dvaput. Prvo tretiranje
je već ujesen, nakon opadanja lišća, a drugo potkraj zime nakon
rezidbe, nekim od velikog broja bakrenih sredstava (tzv. plavo
prskanje), u dvaput većoj koncentraciji od one koja se koristi u
vrijeme vegetacije. To su pr. bordoška juha, ili neki drugi bakreni
fungicidi, (Champion, Kokcide, Nordox, Bakreno vapno,
Champ, Cuprublau i dr.). Mogu se koristiti i neki drugi fungicidi,
kao Delan 500 SC, Delan 700, Delan 750 SC, Chromodin S-65,
Dodine S-65 i dr. Važno je znati da se na početku vegetacije ne
smiju koristiti bakreni fungicidi, zbog moguće fitotoksičnosti.