PERIOD ZIMSKOG MIROVANJA I KRETANJA VEGETACIJE, SA

OSVRTOM NA ZAŠTITU VINOVE LOZE I VOĆAKA

Voćke i vinova loza su živa bića, višegodišnje biljke što znači da na istom staničju ostaju
niz godina, da na njima i oko njih prezimljuju mnogi patogeni čekajući proljeće da
krenu sa svojim razvojem i oštećivanjem biljke domaćina. Čovjek svojim ciljanim i
preventivnim  djelovanjem, posebno u ovom periodu može puno učiniti da se napad
izbjegne ili ublaži. Nadalje, sam čovjek treba shvatiti da mnogim postupcima kojima
djeluje u voćnjaku i vinogradu, pridonosi sve boljim uvjetima za razvoj bolesti i
štetnika.

Dakle, pregledom razvoja te simptoma napada bolesti i štetnika koji će uskoro početi
raditi štete na navedenim kulturama, želimo skrenuti pažnju na značaj poduzimanja
mjera zaštite u ovo vrijeme.

JABUKA-jako proširena, posebno u nasadima intenzivnog uzgoja je jabučna

krvava uš (Eriosoma lanigerum). Rado naseljava mjesta reza tj. rane  koje nastaju.
Intenzivna gnojidba, neki načini uzgoja te uništavanje njenog prirodnog neprijatelja
osice Aphelinus mali primjenom brojnih sredstava za zaštitu, pogoduju pojavi i širenju
krvave uši. Ta uš je smeđe boje, veličine oko 2mm i sasvim prekrivena gustom
specifičnom voštanom prevlakom. Ako se prevlaka makne, pa se uši zdrobe, pojavi se
crvena boja (krv). Na mjestima sisanja ove uši, nastaju rak rane. Daljnja posljedica
napada je sušenje grana i pucanje kore. Prezimi u stadiju ličinki na vratu korijena i na
debljem korijenju,  te u rak ranama grana i pukotinama debla. Krajem zime, vrlo rano,
počinje njen razvoj. Ima 10-15 generacija godišnje. Najbolji način suzbijanja je zimsko
prskanje uljnim organofosfornim insekticidima jer to prskanje u visokom postotku
pošteđuje spomenutu osicu Aphelinus mali koja je glavni prirodni neprijatelj ovog
štetnika. Također je vrlo važno i prskanje insekticidima pred cvatnju, jer je tada osica
još uvijek manje aktivna pa je stoga dosta pošteđena, a i voštane prevlake na krvavoj uši
nisu još tako guste. Daljnja mjera zaštite je odstranjivanje i spaljivanje jače napadnutih
grana te premazivanje rana.

Također, kod jabuke moramo spomenuti i jabučnu zelenu uš (Aphis pomi).

Zimska jaja su najčešće na jednogodišnjim izbojima. U vrijeme bubrenja pupova javlja
se uš osnivačica koja siše pupove. Daljnji razvoj je takav da idućih do 17 generacija živi
na vršnom lišću koje se uslijed sisanja deformira, bez promjene boje. Jabučna
pepeljasta uš (Dysaphis plantaginela) je također važan štetnik jabuke. Tijelo je
sivkasto, ružičasto ili smeđkasto, veličine do 2,5mm, pokriveno brašnjavom, voštanom
prevlakom. Stvara velike kolonije na naličju lista i vršcima izboja. Lišče se kovrča oko
srednje žile.

ŠLJIVA-najraširenija lisna uš kod šljive je šljivina mala uš

kovrčalica koja ujedno prenosi virus šarka šljive. Tu je još i šljivina zelena
uš. Siše na naličju lišća koje se kovrča i često otpada. Uslijed napada, plodovi ostaju
sitni.
BRESKVA-od lisnih ušiju, breskvu najviše napada breskvina zelena uš
(Myzus persicae), koja izaziva jako kovrčanje lišća i izlučuje obilnu mednu rosu.
Prenosilac je mnogih virusa .

VIŠNJA I TREŠNJA-trešnjina crna uš (Myzus pruniavium) javlja

se rano u proljeće. Stvara kolonije na pupovima i naličju lišća na vrhovima izboja .
Također jako kovrča lišće i deformira izboje , koji zaostaju u rastu i na kraju se suše.
Izboj karakteristično izgleda kao "buket zgužvanog lišća".

Lisne uši također napadaju i ostale voćne vrste kao što su : orah , lijeska , malina,
jagoda, i dr.

ŠTITASTE UŠI( podred Coccina)

Tu se ubrajaju mnogi fiziološki štetnici voćka i vinove loze. U prirodi, imaju brojne
prirodne neprijatelje kao što su bube mare, zlatooka, stjenice, te ose najeznice. Zimsko
prskanje je osnovna mjera suzbijanja ovih štetnika, posebno kod individualnih
proizvođača, koji kroz godinu ne koriste mnogo kemijska sredstva za zaštitu. Zimska
zaštita se svodi na upotrebu mineralnih ulja koja najbolje suzbijaju  ovu skupinu ušiju.
Zatim , možemo vršiti kasno zimsko prskanje , u fazi bubrenja pupa, sve do otvaranja
pupa i pojave prvih zelenih listića.
Iz skupine štitastih ušiju, izdvojit ćemo kalifornijsku štitastu uš
(Quadraspidiotus perniciosus ). Izraziti je polifag tj. napada mnoge biljne vrste a
najčešće jabuku, krušku, vinovu lozu te ribiz , glog i razno ukrasno drveće i grmlje.
Tipična slika napada ovog štetnika je sušenje od periferije prema unutrašnjosti krošnje ,
dok se ne posuši cijelo stablo. Štete se ogledaju i u smanjenju kvalitete i kvantitete
plodova. Uslijed uboda, pojačava se tvorba antocijana pa se javljaju specifične crvene
pjege. Odrasla uš ima štitić promjera oko 2mm, tamno sive boje, spljošten, sa
koncentričnim krugovima i žućkastim  dugmetom u sredini.
Vinovu lozu također napadaju neke vrste štitastih ušiju kao što su : siva štitasta uš, crna
lozina uš, dudova štitasta uš i oleandrova štitasta uš.
Šljivina štitasta uš  (Eulecanium  corni) jedan je od najvažnijih štetnika šljiva
kod nas. Napada i vinovu lozu te sve druge voćne vrste kao i razno ukrasno drveće i
grmlje. Prezimljuje kao ličinka 2.stadija , duguljastog  crvenkastosmeđeg ili
naranđastocrvenog tijela duljine oko 2mm , i to na granama i stablu. Pokretne postanu
čim temperatura pređe 13ºC , znači odmah krajem zime, s početkom kolanja sokova.
Tada kreću prema vršcima izboja i tu se hrane. Odrasla uš je sjajne ljubičastosmeđe
boje .
Zimskim prskanjem i kasnim zimskim prskanjem, uljnim ili uljano organofosfornim
insekticidima, ciljano suzbijamo i  MOLJCE VIJUGAVIH MINA, koji prezime na
voćkama. Također suzbijamo JABUČNOG MOLJCA, SAVIJAČE PUPOVA  I
LISTOVA ,SAVIJAČE PLODOVA. Posebno moramo izdvojiti jabučnog
savijača (Carpocapsa pomonella) kao najvažnijeg štetnika jabuka i krušaka u
plantažnim i drugim većim nasadima. Jer , dok savijači lista i pupa oštećuju uglavnom
vegetativne dijelove voćaka, pa se ubrajaju u fiziološke štetnike, dotle savijači pupova
oštećuju sam plod (i do 50% plodova u nezaštićenim nasadima ), izazivajući "crvljivost"
. Uslijed  ranijeg napada plodovi mogu otpasti , a kod kasnijeg napada zbog
"crvljivosti", plodovima je znatno smanjena tržišna vrijednost. Štetnik prezimi kao
odrasla gusjenica , (u kokonu), na stablu, ispod kore, u pukotinama debla i debljih
grana.
JABUKA I KRUŠKA –krastavost ili fuzikladij (Venturia
inaequalis)
To je svakako najvažnija bolest ovih voćnih vrsta, pa se obično cijeli plan prskanja
ravna prema planu prskanja protiv fuzikladija. Suzbijanje se provodi od samog početka
vegetacije pa gotovo sve do berbe. Bolest uglavnom prezimljuje u obliku peritecija na
otpalom lišću (ali i na lišću koje ne otpadne). Periteciji dozrijevaju već u ožujku i
travnju. Uglavnom se maksimum dozrijevanja poklapa sa početkom vegetacije.
Fuzikladij napada list, cvijet, mladice i plod. Čim s proljeća padne obilnija (i toplija)
kiša, periteciji izbacuju askospore u zrak, koje onda zračne struje nose na mlade listove.
Na listovima se javljaju maslinasto-zelene mrlje. Ako je u toj fazi puno kiše, pojaviti će
se puno mrlja na maloj lisnoj površini. To jako smanjuje asimilaciju i povećava
transpiraciju. Tako se događa primarna zaraza. Gljiva nakon primarne zaraze i isteka
inkubacije, fruktificira u mrljama tvoreći konidije. Rani fuzikladi na lišću, izvor je
zaraze za plod. Zato je važno suzbijanje ove bolesti početi čim ranije tj. kad je kišovito
vrijeme u doba prolistavanja. Na plodovima se također javljaju maslinasto-zelene mrlje,
koje mogu deformirati plod. Kasnije, ako mrlja ne može pratiti rast ploda, dolazi do
raspucavanja na tom mjestu, što je idealno mjesto za ulazak monilije. Takvi napadnuti
plodovi, nemaju tržišnu vrijednost. Preporučuje se zimsko prskanje, prskanje u fazi
"mišjih ušiju", prskanje pred cvatnju, u slučaju potrebe i u cvatnji, dva prskanja iza
cvatnje, pa nadalje.
Kod jabuke i kruške, na neki način možda najopasnija bolest je bakterijska
palež (Erwinia amylovora), jer ako ta bolest jače zahvati voćnjak, ne preostaje ništa
drugo nego krčenje. Dakle, samo strogim preventivnim mjerama možemo sačuvati
voćke od ove bolesti. Simptome uočavamo u vrijeme cvatnje, kad se cvijetovi suše kao da
su spaljeni. Kroz cvjetove bakterija ulazi u mladice i izboje koji se također suše te
savijaju prema dolje (u obliku kuke). Za vlažnog vremena, na plodovima se javlja
specifični iscjedak u obliku ljepljivih kapljica, prepun bakterija. Na granama se
pojavljuju rak-rane, iz kojih u proljeće curi iscjedak s bakterijama i širi se zaraza na
cvjetove. Napomenuli smo da treba preventivno djelovati tj. rezati zaražene izboje
barem 20cm ispod zaraženog mjesta te sterilizirati pribor za rezanje. Zaštita
fungicidima svodi se na prskanje bakrenim sredstvima na početku vegetacije.
Iduća važna bolest jabuke (manje kruške), vrijedna upozorenja, je rak jabuke i
kruške (Nectria galligena). Zaraza nastaje putem rana (od mraza, tuče, rezidbe ili
raznih mehaničkih oštećenja). Na starijim se granama javljaju rak-rane, koje se
udubljuju i stvaraju koncentrične krugove oko rana. Biljka nastoji zarasti rane,
stvaranjem kalusnog tkiva. Obično ne uspije zatvoriti rane pa bolest prodire duboko u
tkivo. Zbog toga se suše pojedine grane, ponekad i cijelo stablo. Prilikom zimske
rezidbe, treba ukloniti sve grane sa takvim simptomima, a rane po mogućnosti
premazati Mikazol pastom, koja sadrži fungicid tiabendazol. Također, valja voćke
poprskati bakrenim sredstvima.
skupina koštićavih
Druga skupina ekonomski važnih voćaka je
voćaka, pa treba spomenuti i najvažnije bolesti ove
skupine voćaka (šljiva, višnja, trešnja, breskva,
marelica).
Jedna od zajedničkih bolesti ovih voćaka je šupljikavost lista (Stigmina
carpophylla ili stariji latinski naziv-Clasterosporium carpophyllum). Javlja se na
listovima, plodovima i mladicama. Na listovima se vrlo rano razvijaju crvenkaste pjege
2-6mm. Uskoro mrtvi dio staničja pjege ispada, pa na listovima ostaju šupljine. Jače
zaraženi listovi otpadaju već u lipnju-srpnju (najviše na donjem dijelu krošnje). Naime,
konidije koje su izvor zaraze, kiša ili dugotrajna magla cijedi niz krošnju, na listove i
tako nastaje primarna infekcija. Gljiva prezimljuje na ljuskicama pupova, u kori grana
(najviše u rak-ranicama na kori), u otpalom lišću i na zaraženim suhim plodovima koji
ostanu visjeti na stablu. Tipični simptomi napada na mladicama su rak-ranice, u kojima
se često nalazi pokoja kap smole. Na plodovima, bolest izaziva smeđe, često crveno
obrubljene pjege.
Druga zajednička bolest koštićavih voćaka je palež cvjetova i sušenje
izboja (Monilia laxa). Infekcija je najopasnija u doba cvatnje. Tada gljiva svojim
konidijama kroz cvjetnu njušku prodire u cvjetnu stapku i nastavlja razvoj u mladice.
Izlučujući toksine, izaziva sušenje mladica, često već u završetku cvatnje. Tipična slika
ove bolesti jesu "spaljeni cvjetovi" tj. cvjetovi se sasuše, posmeđe i propadnu. I mladice
na kojima su napadnuti cvijetovi, također se posuše. Za razliku od mraza, koji često u
isto vrijeme i na sličan način oštećuje cvjetove, kod ove bolesti suše se samo cvjetovi na
pojedinim mladicama. Naravno da tu nema ploda. Gljiva prezimljuje u zaraženim
mladicama i u mumijama. Napad ove bolesti posebno je jak ako u vrijeme cvatnje vlada
kišovito i prohladno vrijeme. Ako se zaraza događa više godina uzastopce, suše se
mladice, javlja se smolotok, voćka slabi i na kraju se posuši. Pored otklanjanja svih
suhih izboja (koje treba odrezati do 20 cm ispod suhog dijela ), te uklanjanja mumija ,
suzbijanje se provodi prskanjem bakrenim sredstvima pred kretanje vegetacije i
prskanjem pred cvatnju i u cvatnji nekim organskim fungicidima , najbolje
botriticidima.
Bakterijska bolest koštićavih voćaka koju izaziva bakterija Pseudomonas mors-
prunorum sin. Pseudomonas syringae, dolazi pod nazivom rak koštićavih
voćaka . Bolest je vrlo opasna, jer ako jače zahvati nasad, nama pravih mjera zaštite,
osim krčenja. Simptome možemo dobro uočiti prilikom rezidbe, u obliku plićih upala na
kori na mlađim granama, a na starijim granama i deblu javlja se jaka smolotočina i
gumozni iscjedak. Nastaju velike rak-rane i velike hipertrofije okolnog staničja. Do
zaraze najviše dolazi u jesen, preko lisnih ožiljaka. Također, bakterija izaziva zaraze u
vrijeme pupanja. Suzbijanje je dakako preventivno i to bakrenim sredstvima, od
opadanja lišća u jesen do kretanja vegetacije u proljeće. Iako je to obično nedovoljna
mjera zaštite, drugih načina kod nas za sada nema.
Pored zajedničkih bolesti koštićavih voćaka, kod breskve je potrebno izdvojiti
bolest kovrčavost lista . Malo koja breskva danas nije napadnuta tom bolešću.
Kada donesete nakovrčano, hipertrofirano, zadebljalo, već crvenkasto-bijelo-zeleno
lišće, tražeći savijet ta zaštitu, tada je nažalost  prekasno da se nešto učini. Ti će listovi
otpasti već u svibnju i lipnju, s njima i mnogi mladi plodovi, a voćka će se iscrpljivati
trošeći hranjiva za stvaranje nove lisne mase. Zato obično nema dovoljno snage i
hranjiva za stvaranje rodnih pupova za na godinu. Pored toga , mnogi naknadno izrasli
izboji neće stići odrvenjeti do zime, pa se mogu smrznuti. Bolest izaziva gljivica
Taphrina deformans. Do zadebljanja listova dolazi uslijed podražaja micelija gljive na
stanice mezofila lista. Taj micelij neko vrijeme prorašćuje tkivo lista, zatim na gornjoj
površini stvara lagani bijeli mašak. To su askusi sa askosporama koji u drugoj polovici
svibnja pucaju pa oslobođene askospore, nošene kišom i vjetrom, dospijevaju na koru i
ljuskice pupova,stvarajući micelij. Sljedeće godine, u rano proljeće, taj micelij stvara
konidije koje se kišom cijede na otvorene pupove i mlade listiće, izazivajući spomenute
simptome. Tako dolazi do primarne i jedine infekcije, jer sekundarnih infekcija nema.
Stoga smo naglasili da se zaštita može izvršiti samo prije pojave simptoma tj. prskanjem
bakrenim sredstvima do početka vegetacije, te prskanjem nekim organskim fungicidom
u ranoj fazi otvaranja pupova i pojave mladih listića. Treba strogo paziti da bakrena
sredstva ne dođu kad vegetacija kod breskve već krene jer može doći do fitotoksičnosti.
Kod lupinastih voćaka, dosta upita ima u vezi zaštite oraha i lijeske.
Ako se na listovima i plodovima primjećuju tamne pjege sa iscjetkom na plodu, riječ je o
bakterijskoj pjegavosti koju uzrokuje bakterija Xanthomonas campestris
pv.juglandis , a slično izgleda i antraknoza oraha ( Gnomonia leptostyla) samo što kod
nje nema iscjetka na plodu. Zaštita se sastoji u otklanjanju zaraženih dijelova i prskanju
bakrenim sredstvima krajem zime i do pred cvatnju. Ako je potrebno, prskamo i nakon
cvatnje.
Kod lijeske treba izdvojiti također bakteriozu, koju izaziva bakterija
Xanthomonas campestrios pv.corylina. Bolest se raspoznaje po rak-ranama i
bakterijskom iscjetku na granama. Zaštita je ista kao i kod oraha tj.prskanje bakrom
na početku vegetacije i otklanjanje zaraženih grana.
Nadalje, što se tiče bobičastog voća, naročito malina i kupina, sve je veći broj uzgajivača
tih kultura. One ne traže velike površine (nego više ljudskog rada) i sve su
perspektivnije, ali literatura o njima vrlo je oskudna. Stoga se često vlasnici ovih voćnih
vrsta obraćaju s pitanjima kako ih zaštititi. Kod njih ćemo izdvojiti bolest sušenje
izboja maline i kupine . Uzročnik bolesti je gljivica Didymella applanata. U
rano ljeto, na ovogodišnjim izdancima , pojavljuju se plavoljubičaste do
purpurnocrvene pjege, najčešće u pazušcu peteljke lista, oko spavajućeg pupa. One se
prema jeseni šire u obliku pruga između dvaju nodija. Kasnije, kora oko pjege odumire,
odlupljuje se a pjege su sve više sive boje (sa crnim točkicama-plodištima gljiva).na tim
se izbojima lišće prerano suši, a na prerezu, srž izboja je smeđe boje. Sljedećeg proljeća
takvi izboji ili ne tjeraju ili pak tjeraju kržljavo.
 Kod maline, neposredno iznad tla može izboj potamniti i raspucavati tj. tipično se
lomiti. Bolest izaziva gljivica  Leptosphaeria coniothyrium.
Ovim bolestima pogoduje pregusti nasad, slaba prozračnost, neuravnotežena gnojidba i
sl. Kod maline je važno da tlo nije "golo" jer isušivanje tla pogoduje napadu bolesti.
Dakle, dobro je tlo prekrivati listincem ili gnojem te sasvim plitko okopavati. Zatim
odmah nakon berbe, prošlogodišnje izboje koji su već dali rod,  trebalo bi odmah
uklanjati, režući sasvim pri tlu. Pred početak vegetacije, i kad  izboji narastu do veličine
oko 20 cm (malina), ili 30-40 cm (kupina), dobro je poprskati maline i kupine nekim
bakrenim preparatom. Prskanje u vegetaciji može se provesti i nekim organskim
fungicidom.
Kod jagoda, uzgoj kojih se također dosta kod nas proširio, važno je u ovom periodu
spomenuti bolesti kao što su: siva pjegavost lista  i crvena pjegavost
lista. Gljivice prezimljuju u zaraženom lišću. Dobra mjera zaštite je košnja lišća
jagoda u kolovozu i micanje tog lišća iz nasada (do jeseni – zime biljka će stvoriti novo
lišće ), te prskanje bakrenim sredstvima tada, i na proljeće, pred početak vegetacije.
Tokom  pregleda najvažnijih štetnika i bolesti u ovom razdoblju (kontinentalni dio
Hrvatske ) , spominjana su sredstva za zaštitu-uglavnom na bazi bakra, uljni ili uljano
JABUKA

fenofaza razvoja bolesti i štetnici naziv preparata koncentracija

primjene
mirovanje vegetacije fuzikladij, Nordox 75WG 0,2-0,3%
bakterijska palež,
i rak +  

početak vegetacije jaja crvenog voćnog Bijelo ulje 3-4%

(bubrenje pupova) pauka, jaja lisnih
ušiju, štitaste uši i dr. ili  
A-B
Crveno ulje 2-3%

ili  

Champion 0,7%

ili  

Kocide DF 0,5-0,7%

ili

dr.
stadij "mišjih ušiju" fuzikladij Crveno ulje 1-1,5%

C jaja crvenog voćnog ili  

pauka, jaja lisnih
ušiju, štitaste uši, Cuprablau Z 0,5%
jabučni cvjetojed
+  
i dr.
Oleoultracid 0,3%

ili

dr.
Kod zaštite jabuke, važno je napomenuti da već u stadiju malih zelenih listića, u slučaju
kiše (bilo obilnije i toplije ili pak hladnije i dugotrajne) možemo očekivati napad
fuzikladija. Na temelju praćenja vremenskih uvjeta te drugih izvještaja i informacija,
mora se poprskati voćnjak (pa makar i po kiši), nekim od fungicida kao što su
Mankozeb ili Polyram DF ili Chomodin ili Chorus ili dr.
 KRUŠKA

fenofaza razvoja bolesti i štetnici naziv preparata koncentracija

primjene
Cuprablau Z 1%
mirovanje vegetacije krastavost,
bakterijska palež, Ili  
rak
Nordox 75WG 0,2-0,3%

ili  

Champion 0,7%

ili  

Kocide DF 0,5-0,7%

ili

dr.
krastavost, bakterije, Crveno ulje 2-3%
pred početak rak
vegetacije ili  
jaja kruškine buhe,
crvenog voćnog Cuprablau Z 0,8%
pauka, lisnih ušiju
+  
i dr.
Oleoultracid 0,3%

ili

dr.
krastavost, hrđa Crveno ulje 1%
početak vegetacije
krušna buha, grinje Ili  

Cuprablau Z 0,3%

+  

Oleoultracid 0,3%
 VIŠNJA I TREŠNJA

fenofaza razvoja bolesti i štetnici naziv preparata koncentracija

primjene
kozičavost lista, rak Cuprablau Z 0,8%
pred početak koščićavih voćaka
vegetacije ili  
 jaja lisnih ušiju i dr.
Crveno ulje 2-3%

ili  

Champion 0,5-1%

ili  

Kocide DF 0,5-0,7%

ili

dr.
palež cvijeta i Teldor 0,1-0,15%
pred cvatnju
rodnih grančica ili  

(Monilia) Ronilan 0,15%

ili  

Kidan 0,3%

ili            

Baycor WP 25 0.1%

ili

dr.
Kad je u voćnjaku prisutna Monilija, prskamo i u cvatnji sa jednim od gore navedenih
botriticida.
 ŠLJIVA

fenofaza razvoja bolesti i štetnici naziv preparata koncentracija

primjene
šupljikavost lista, rak Crveno ulje 2-3%
pred početak koščićavih voćaka,
vegetacije rogač šljive ili  

jaja lisnih ušiju, Cuprablau Z 0,8%

štitaste uši
+  
i dr.
 Oleoultracid 0,3%

ili

dr.
stadij bijelog pupa, palež cvijeta i Teldor 0,1-0,15%
pred cvatnju
rodnih grančica, ili  
D rogač šljive,
šupljikavost lista Ronilan 0,15%

ili  

Kidan 0,3%

ili  

dr.  

+ 0,25%

Mankozeb  

ili  

Polyram 0,25%

ili

dr.
 BRESKVE, NEKTARINE I MARELICE

fenofaza razvoja bolesti i štetnici naziv preparata koncentracija

primjene
šupljikavost lista, rak Nordox 75WG 0,3%
pred početak koščićavih voćaka,
vegetacije kovrčavost lista +  

jaja lisnih ušiju, Bijelo ulje 2%

štitaste uši
ili  
i dr.
Crveno ulje 2-3%

ili  

Cuprablau Z 0,8%

+  

 Oleoultracid 0,3%

ili

dr.
početak cvatnje Chromodin S-65 0,15%
kovrčavost lista
D ili  

Mankozeb 0,25%

ili  

Captan 0,2%

ili           

Baycor WP25 0,1%

ili

dr.
cvatnja Teldor 0,1-0,15%
bolest Moniija
F ili  

Ronilan 0,15%
 ili  

Kidan 0,3%

ili

dr.
Breskvu, pored prskanja u jesen, dobro treba "okupati" nekim bakrenim preparatom
pred kretanje vegetacije (mirovanje i bubrenje pupa). Nakon toga, bakar ne smije doći
na breskvu jer može doći do fitotoksičnosti.
 JAGODA

fenofaza razvoja bolesti i štetnici naziv preparata koncentracija

primjene
Nordox 75WG
rano proljeće siva pjegavost lista 0,15%
ili

drugi bakreni
preparati
siva pjegavost lista,        Mankozeb           0,25%
prije cvatnje
pepelnica ili  

grinje, pipe, jagodin Euparen 0,2%

savijač
+           

Actellic 50 EC 0,1%

ili  

Global 0,15%

+  

Sumpor SC 0,3%

Ili

dr.
LIJESKA I ORAH
Pred početak vegetacije i u vrijeme bubrenja pupova, lijesku i orah štitimo od
navedenih bakterioza, prskanjem bakrenim sredstvima (Nordox 75 WG ili Champion ili
Cuprablau Z ili drugi). U toj fazi nastojimo suzbiti i uobičajene štetnike, poput štitastih
ušiju i jaja lisnih ušiju, dodatkom npr. Bijelog ulja , ili prskamo samim Crvenim uljem.
MALINE I KUPINE
U ovom razdoblju mirovanja vegetacije i na početku vegetacije, naglasak je na
suzbijanju bolesti-sušenje izboja , te prezimljujućih formi štetnika poput štitastih ušiju i
jaja lisnih ušiju. U zaštiti se također preporučuju već navedena bakrena sredstva i
mineralno ulje, ili već gotova kombinacija – Crveno ulje.
                                                                    Prilog pripremila za Pa-vin:
Dipl.ing.agronomije Nada Ban-Celinšćak