Bol U Donjem Dijelu Leđa

23. 02. 2022.
07:21 Bol u donjem dijelu leđa – Wikipedija
Bol u donjem dijelu leđa

Lumbago, križobolja ili bol u donjem dijelu
Klasifikacija i vanjske poveznice
leđa, je učestali poremećaj mišića i kostiju leđa.
MeSH D017116
Zahvaća oko 40 % ljudi u nekom trenutku života. Bol
u donjem dijelu leđa (često skraćeno LBP, eng.: low
back pain) može se klasificirati prema trajanju kao
akutna (bol koja traje kraće od 6 tjedana), sub-
kronična (6 do 12 tjedana), ili kronična (više od 12
tjedana). Bolest je moguće dalje klasificirati prema
temeljnom uzroku kao mehaničku, ne-mehaničku, ili
prenesenu bol.
U većini slučajeva epizoda boli u donjem dijelu leđa,

specifični uzrok ne bude identificiran, pa ga se čak niti
ne traži, a vjeruje se da je bol posljedica mehaničkih
problema poput istezanja mišića ili istezanja zgloba.
Ako se bol ne povuče nakon konzervativnog liječenja
ili je popraćena upozoravajućim simptomima kao što
je neobjašnjeni gubitak tjelesne mase, vrućica, ili
značajni problemi osjeta ili pokretljivosti, mogu biti
potrebni dodatni testovi u svrhu traženja ozbiljnog
podležećeg problema. U većini slučajeva, slikovna
dijagnostika poput računalne tomografije nije korisna
te nosi vlastite rizike. Unatoč tome, primjena slikovne
dijagnostike u dijagnostici boli u donjem dijelu leđa je
povećana. Bol u donjem dijelu leđa može biti
prouzročena oštećenjem intervertebralnog diska, te je
u tom slučaju test podizanja pružene noge korisno u Lumbalna je bol česta tegoba, koja bitno
umanjuje kvalitetu života.
identifikaciji ovog uzroka. U onih s kroničnom boli,
sustav za obradu informacije o boli može neispravno
interpretirati informacije, te prouzročiti jaku bol kao
odgovor na neznačajan podražaj.
Liječenje akutne nespecifične boli u donjem dijelu leđa u pravilu podrazumijeva konzervativne
mjere poput primjene jednostavnih analgetika te nastavak što je više moguće normalne aktivnosti,
koliko to bol dopušta. Lijekovi se preporučuju dok god su djelotvorni, a preferirani lijek prvog
izbora je acetaminofen (također poznat kao paracetamol). Simptomi boli u donjem dijelu leđa
obično se poprave tijekom nekoliko tjedana od njihovog početka, a 40-90 % ljudi se potpuno
oporavi u vremenu do šest tjedana.
Za one čije se stanje ne popravi nakon uobičajenog liječenja postoji nekoliko drugih opcija. Opioidi
mogu biti korisni kada jednostavni lijekovi protiv boli nisu dovoljni, ali nisu općenito preporučeni
zbog svojih nuspojava. Kirurško liječenje može biti korisno za one s kroničnom boli i invaliditetom
vezanim uz oštećenje intervertebralnog diska. Ono može biti preporučeno i za one sa spinalnom
stenozom. Za ostale slučajeve nespecifične boli u donjem dijelu leđa nije pokazana jasna korist
kirurgije. Bol u donjem dijelu leđa često utječe na raspoloženje, koje se može popraviti uz
savjetovanje i/ili antidepresive. Uz to, postoje mnoge terapije iz područja alternativne medicine,
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bol_u_donjem_dijelu_leđa 1/18
23. 02. 2022. 07:21 Bol u donjem dijelu leđa – Wikipedija
uključujući Alexander tehniku te ljekovito bilje, ali ne postoji dovoljno dokaza da bi ih se moglo
preporučiti sa sigurnošću. Dokazi o kiropraktičarskim tehnikama i manipulaciji kralježnicom su
mješoviti.
Sadržaj
Simptomi i znakovi
Uzrok
Patofiziologija
Strukture leđa
Osjećaj boli
Dijagnoza
Podjela
Upozoravajući znakovi
Ispitivanja
Prevencija
Nošenje s boli
Fizički postupci
Upotreba lijekova
Operacija
Alternativna medicina
Prognoza
Epidemiologija
Povijest
Društvo i kultura
Istraživanje
Literatura
Simptomi i znakovi
Tipičan prikaz akutne boli u donjem dijelu leđa je razvoj boli nakon pokreta koji uključuju
podizanje, uvijanje ili naginjanje prema naprijed. Simptomi mogu početi brzo nakon pokreta ili
nakon buđenja sljedećeg jutra. Opis simptoma može se kretati od osjetljivosti u određenoj točki do
raširene boli. Može se pogoršavati s određenim pokretima, poput podizanja noge, ili u pozicijama,
poput sjedenja ili stajanja. Može biti prisutno i širenje boli niz nogu poznato kao išijas. Prvo
iskustvo akutne boli u donjem dijelu leđa javlja se tipično između 20-te i 40-te godine, te je često
prvi razlog za posjetu liječniku u odrasloj dobi.[1] Ponavljajuće epizode javljaju se u više od
polovice ljudi,[2] s time da su ponovljene epizode obično bolnije od prve.[1]
Drugi se problemi mogu javiti kao posljedica boli u leđima. Kronična bol u donjem dijelu leđa
može biti povezana s problemima sa spavanjem, uključujući produljeno vrijeme potrebno za
usnivanje, nemiran san, kraće spavanje, i smanjeno zadovoljstvo snom.[3] Uz to, većina ljudi s
kroničnom boli u donjem dijelu leđa pokazuje simptome depresije[4] ili anksioznosti.[5]
Uzrok
Bol u donjem dijelu leđa nije određena bolest, već simptom

koji može biti prouzročen velikim brojem podležećih problema
različitih razina ozbiljnosti.[6] Većina slučajeva križobolje
nema jasan uzrok,[1] ali vjeruje se da je rezultat manje značajne
ozljede mišića ili kostiju, poput uganuća ili istegnuća.[7]
Pretilost, pušenje, dobitak na tjelesnoj masi za vrijeme
trudnoće, stres, loše fizičko stanje, loše držanje tijela, te loš
položaj pri spavanju također mogu doprinijeti boli u donjem
dijelu leđa.[7] Puna lista mogućih uzroka uključuje mnoge rjeđe
bolesti.[8] Fizički uzroci uključuju osteoartritis, reumatski
artritis, degeneraciju diska između kralježaka ili hernijaciju
Hernija diska prikazana na MRI-u,
spinalnog diska, frakturu kralješka (primjerice zbog
jedan je od mogućih uzroka boli u
osteoporoze) ili, rijetko, zbog infekcije ili tumora kralješnice.[9] donjem dijelu leđa.
Žene mogu patiti od akutne boli u donjem dijelu leđa koja je

posljedica medicinskih poremećaja koji zahvaćaju ženski
spolni sustav, uključujući endometriozu, ciste jajnika, tumore jajnika, ili fibrome maternice.[10]
Gotovo pola svih trudnih žena žali se na bol u donjem dijelu leđa ili u dijelu križne kosti tijekom
trudnoće, zbog promjena u držanju tijela i centra gravitacije što uzrokuje istezanje mišića i
ligamenata.[11]
Patofiziologija
Strukture leđa
Lumbalno područje (ili donji dio

leđa) sastoji se od pet kralježaka (L1-
L5). Između ovih kralježaka su
vezivno-hrskavični diskovi, koji
služe kao jastuci, te sprečavaju
trljanje kralježaka jednih o druge
dok u isto vrijeme štite kralježničku
moždinu. Živci izlaze iz i ulaze u
kralježničku moždinu kroz
specifične otvore između kralježaka,
te osiguravaju koži osjet i signale za Pet lumbalnih kralježaka Strukture koje okružuju i
mišiće. Stabilnost kralježnice definiraju područje donjih leđa podupiru kralješke mogu biti
održana je pomoću ligamenata i uzrok boli u leđima
mišića leđa te abdomena. Mali
zglobovi koji se zovu fasetni zglobovi
ograničavaju te usmjeravaju pokrete kralježnice.[12]
Mišići multifidusi nalaze se duž stražnje strane kralježnice, te su važni za održavanje kralježnice
ravnom i stabilnom tijekom puno uobičajenih pokreta poput sjedenja, hodanja i podizanja.[13]
Problemi s ovim mišićima često se nalaze u ljudi s kroničnom boli u donjem dijelu leđa, jer bol u
leđima rezultira time da osoba upotrebljava mišiće leđa na neispravan način u pokušaju
izbjegavanja boli.[14] Problemi s mišićima multifidusima nastavljaju se i nakon što bol prestane, te
je to vjerojatno jedan od važnih razloga zbog kojih se bol vraća.[14] Kao dio programa oporavka u
ljudi s kroničnom boli u donjem dijelu leđa preporučuje se učenje pravilne uporabe ovih mišića.[14]
Intervertebralni disk ima želatinoznu jezgru okruženu fibroznim prstenom.[15] U svojem

normalnom, neoštećenom stanju, većina diska nije opskrbljena cirkulacijom niti živčanim
sustavom – krv i živci nalaze se samo s vanjske strane diska.[15] Specijalizirane stanice koje mogu
preživjeti bez izravne opskrbe krvlju nalaze se u sredini diska.[15] Tijekom vremena, disk gubi
svoju fleksibilnost te sposobnost apsorpcije fizičkih sila.[6] Ova smanjena sposobnost suočavanja s
fizičkim silama povećava pritisak na druge dijelove kralježnice, uzrokujući zadebljanje ligamenata
kralježnice te razvoj koštanih izraslina na kralješcima.[6] Kao rezultat, prostor kroz koji prolazi
kralježnička moždina i živčani korijeni postaje manji.[6] Kada dođe do degeneracije diska kao
rezultat ozljede ili bolesti, sastav diska se mijenja: krvne žile i živci mogu urasti u središte diska
i/ili prolabirani material može stvarati izravan pritisak na korijen živca.[15] Bilo koja od ovih
promjena može prouzročiti bol u leđima.[15]
Osjećaj boli
Bol je općenito neugodan osjećaj koji nastaje kao odgovor na događaj koji ili oštećuje ili
potencijalno oštećuje tkivo u tijelu. Postoje četiri glavna koraka u procesu osjećanja boli:
transdukcija, transmisija, percepcija, te modulacija.[13] Živčane stanice koje prepoznaju bol imaju
stanična tijela u ganglijima stražnjih korjenova te vlakna koja prenose signale u kralježničku
moždinu.[16] Proces osjećanja boli počinje kada događaj koji uzrokuje bol aktivira krajeve
prikladnih osjetnih živčanih stanica. Ova vrsta stanica pretvara događaj u električni signal
procesom transdukcije. Nekoliko različitih vrsta živčanih vlakana vrše transmisiju električnog
signala od transdukcijske stanice do stražnjeg roga kralježničke moždine, od tamo do moždanog
debla, te zatim od moždanog debla do različitih dijelova mozga kao što su talamus i limbički
sustav. U mozgu, signali boli se obrađuju te dobivaju kontekst u procesu percepcije boli. Kroz
modulaciju, mozak može modificirati slanje daljnjih živčanih impulsa tako da poveća ili smanji
otpuštanje neurotransmitera.[13]
Dijelovi sustava za osjet i obradu boli mogu neispravno funkcionirati; stvarajući tako osjećaj boli
kada tome ne postoji vanjski uzrok, signalizirajući previše boli nakon nekog uzroka, ili
signalizirajući bol nakon nekog inače nebolnog događaja. Uz to, mehanizmi modulacije boli mogu
nepravilno funkcionirati. Ovi su fenomeni uključeni u mehanizam kronične boli.[13]
Dijagnoza
Kako je građa leđa kompleksna, a tuženje na bol je subjektivno te ovisno o socijalnim faktorima,
dijagnoza boli u donjem dijelu leđa nije jednostavna.[8] Dok je većina boli u donjem dijelu leđa
prouzročena problemima s mišićima i zglobovima, ovi uzroci moraju se odijeliti od neuroloških
problema, tumora kralježnice, prijeloma kralježnice, te infekcija, između ostalog.[1][17]
Podjela
Postoji više načina podjele boli u donjem dijelu leđa, bez suglasnosti o tome koja je najbolja.[8]
Postoje tri glavne vrste boli u donjem dijelu leđa prema uzroku: mehanička bol u leđima
(uključujući nespecifična istezanja muskuloskeletnog sustava, herniju diska, kompresiju korijena
živca, degeneraciju diska ili bolesti zglobova, te prijelome kralježaka), nemehanička bol u leđima
(tumori, upalni poremećaji poput spondilooartritisa, te infekcije), te prenesena bol iz unutarnjih
organa (bolesti žučnjaka, bubrežni kamenac, upale bubrega, te aneurizme aorte, između
ostalih).[8] Mehanički ili muskuloskeletni problemi podloga su većini slučajeva (oko 90 % ili
više),[8][18] a od njih, većini (oko 75 %) ne bude identificiran specifični uzrok, a smatra se da je
uzrok u istezanju mišića ili ozljedi ligamenata.[8][18] Rijetko, pritužba na bol u donjem dijelu leđa
javlja se kao posljedica sistemskih ili psiholoških problema, poput fibromijalgije te somatoformnih
poremećaja.[18]
Bol u donjem dijelu leđa može se podijeliti prema simptomima i znakovima. Difuzna bol koja se ne
mijenja s određenim pokretima, te je lokalizirana na donji dio leđa, bez širenja dalje od stražnjice,
klasificira se kao nespecifična, što je najčešća klasifikacija.[8] Bol koja se širi niz nogu do ispod
koljena, nalazi se s jedne strane (u slučaju hernije diska), ili obje strane (u spinalnoj stenozi), te
čija se jačina mijenja s određenim pokretima i manevrima jest radikularna, te čini oko 7 %
slučajeva.[8] Bol koju prate upozoravajući čimbenici poput traume, vrućice, tumora u povijesti
bolesti ili značajna slabost mišića može ukazivati na ozbiljniji problem u podlozi boli te se
klasificira kao bol koja zahtjeva hitnu pozornost ili pažnju specijalista.[8]
Simptomi se također mogu klasificirati prema trajanju kao akutni, subkronični (također poznato
kao subakutni), ili kronični. Određeno trajanje potrebno za pripadanje ovim grupama nije
univerzalno dogovoreno, ali općenito bol koja traje kraće od šest tjedana klasificira se kao akutna,
bol koja traje šest do dvanaest tjedana je subkronična, a ona koja traje duže od dvanaest tjedana je
kronična.[17] Liječenje i prognoza mogu se mijenjati ovisno o vremenu trajanja simptoma.
Upozoravajući znakovi
Prisutnost određenih znakova, nazvanih Upozoravajući znakovi[19] Mogući uzroci[1]

upozoravajući znakovi, ukazuje na Tumor u povijesti bolesti
Tumor
potrebu za daljnjim testovima u potrazi Neobjašnjivi gubitak tjelesne mase
za ozbiljnijim problemom u podlozi boli, Gubitak kontrole nad mjehurom ili crijevima
koji mogu zahtijevati neposredno ili Znatna mišićna slabost
Cauda
specifično liječenje.[8] Prisutnost ili senzorički deficit equina
Gubitak osjeta u
sindrom
upozoravajućeg znaka ne znači da postoji
stražnjici (anestezija sedla)
bitan problem. Njegovo je značenje
Znatna trauma vezana uz dob
sugestivno,[20][21] te većina ljudi s Prijelom
Kronična upotreba kortikosteroida
upozoravajućim znakovima nemaju
Jaka bol nakon operacija
ozbiljnijih problema u podlozi boli.[1][17] lumbalnog područja tijekom protekle godine

Ako nisu prisutni upozoravajući znakovi, Vrućica
podvrgavanje slikovnoj dijagnostici ili Infekcija mokraćnog sustava
Infekcija
laboratorijskim testovima tijekom prva
Imunosupresija
četiri tjedna od početka simptoma nije se
Intravenozna primjena droga
pokazalo korisno.[8]
Upozoravajući znakovi (eng. red flags) su znakovi koji upozoravaju
na ozbiljniji problem|-
Korisnost upozoravajućih znakova je
slabo podržano dokazima.[22]
Najkorisniji znakovi za detekciju prijeloma su: starija dob, upotreba kortikosteroida, te značajna
trauma, pogotovo ako rezultira oznakama na koži.[22] Najbolja determinanta za utvrđivanje
prisutnosti tumora su prethodni tumori u povijesti bolesti.[22]
Nakon isključivanja drugih uzroka, ljudi s nespecifičnom boli u donjem dijelu leđa liječeni su
simptomatski, bez određivanja točnog uzroka boli.[1][17] Korisni mogu biti napori za otkrivanje
čimbenika koji bi mogli komplicirati dijagnozu, poput depresije, zloporabe lijekova i droga, ili
namjera vezanih za isplatu osiguranja.[8]
Ispitivanja
Slikovna je dijagnostika opravdana kada su

prisutni upozoravajući znakovi, neurološki
simptomi koji ne prolaze, te kontinuirana
bol ili bol u pogoršanju.[8] Konkretno, rana
upotreba slikovne dijagnostike (MRI ili CT)
preporuča se kod sumnje na tumor,
infekciju ili cauda equina sindrom.[8] MRI
ima veću osjetljivost od CT-a za
identifikaciju bolesti diska; obje tehnologije
su jednako korisne u dijagnostici spinalne
stenoze.[8] Samo nekoliko fizikalnih Test podizanja ispružene noge može detektirati bol koja
dijagnostičkih testova je korisno.[8] Test nastaje zbog hernije diska. Kada je opravdana, slikovna
podizanja pružene noge je gotovo uvijek dijagnostika poput MRI-ja može pružiti detaljan prikaz
pozitivan u onih s hernijom diska.[8] uzroka boli u leđima vezanih za disk (prikazana hernija
Lumbalna provokativna diskografija može diska L4–L5)
biti korisna u identifikaciji specifičnog
uzroka boli u onih s jakom kroničnom boli
u donjem dijelu leđa.[23] Slično tome, terapijski postupci poput blokade živca mogu se koristiti u
određivanju specifičnog izvora boli.[8] Neki dokazi podupiru primjenu injekcija u fasetne zglobove,
transforminalnih epiduralnih injekcija, te sakroilijačnih injekcija kao dijagnostičkih testova.[8]
Većina drugih fizikalnih testova, poput procjene skolioze, slabosti ili trošenja mišića, poremećaja
refleksa, od male su koristi.[8]
Pritužba na bol u donjem dijelu leđa jedan je od najčešćih razloga za posjet liječniku.[24][25] Za bol
koja traje tek nekoliko tjedana, vjerojatno je da će se povući sama od sebe.[26] Prema tome, ako
povijest bolesti te fizikalni pregled osobe ne ukazuju na specifičnu bolest kao uzrok, medicinska
društva savjetuju da se pacijenti ne upućuju na slikovnu dijagnostiku poput rendgena, CT-a, te
MRI-ja.[25] Pojedinci mogu željeti biti podvrgnuti ovakvoj dijagnostici, ali ako nisu prisutni
upozoravajući znakovi,[27][28] to se smatra nepotrebna zdravstvena skrbnepotrebnom
zdravstvenom skrbi.[24][26] Rutinska primjena slikovne dijagnostike povećava troškove, povezana
je s većom učestalosti operacija bez ukupne koristi,[29][30] te zračenje koje se koristi može biti
štetno za zdravlje pacijenta.[29] Manje od 1 % testova slikovne dijagnostike pronalazi uzrok
problema.[24] Slikovna dijagnostika može detektirati i bezopasne abnormalnosti, što potiče
traženje daljnjih nepotrebnih testova i zabrinutost.[24] Ipak, korištenje MRI-ja lubmalne regije
povećano je za više od 300 % među korisnicima United States Medicare zdravstvenog osigurnja
između 1994. i 2006.[31]
Prevencija
Učinkovite metode za prevenciju boli u donjem dijelu leđa nisu dobro razvijene.[32] Fizička vježba
je vjerojatno učinkovita u prevenciji vraćanja boli u onih čija je bol trajala više od šest
tjedana.[1][33] Srednje tvrd madrac blagotvorniji je kod kronične boli od tvrdih madraca.[34]
Postoji vrlo malo dokaza da pojas za leđa pomaže u prevenciji boli u donjem dijelu leđa više od
edukacije o pravilnim tehnikama podizanja tereta.[35] Ulošci za cipele ne pomažu u prevenciji boli
u donjem dijelu leđa.[36]
Nošenje s boli
Nošenje s boli u donjem dijelu leđa ovisi o kategoriji: mehanički problemi, ne-mehanički problemi,
ili prenesena bol.[37] Za akutnu bol koja uzrokuje samo blage do srednje probleme, cilj je vratiti
normalnu funkciju, osposobiti pojedinca za povratak na posao, te smanjiti bol. Bol obično nije
ozbiljna, prolazi bez mnogo terapije, a oporavak je olakšan ako se pokuša vratiti normalnim
aktivnostima što je prije moguće s obzirom na bol.[17] Pružanje vještina za suočavanje kroz
potporu i potvrđivanje prethodno navedenih činjenica korisno je u ubrzavanju oporavka.[1] Za one
sa subkroničnom ili kroničnom boli u donjem dijelu leđa, multidisciplinarni programi liječenja
mogu biti od koristi.[38]
Fizički postupci
Općenito, preporuča se povećanje tjelesne aktivnosti, ali njena jasna povezanost s boli ili
invalidnosti nije utrđena u primjerima u kojima se primjenjivala za liječenje akutnog stanja
boli.[33][39] Kod akutnih bolova, slabih do umjerenih, kvalitetni pokazatelji govore u prilog
aktivnosti hodanja.[40] Liječenje po McKenzijevoj metodi je donekle učinkovito kod bolova koji se
ponavljaju u donjem dijelu leđa, ali njene prednosti kratkoročno ne izgledaju značajne.[1] Postoje
nesigurni dokazi u korist upotrebe terapije toplinom za akutne i sub-kronične bolove u križima,[41]
ali je općenito vrlo malo dokaza za primjenu bilo topline bilo hladnoće za terapiju kronične
boli.[42] Slabi su dokazi koji pokazuju da bi pojasevi za leđa mogli smanjiti broj propuštenih radnih
dana, ali ne postoji ništa što bi sugeriralo da će oni pomoći kod umanjivanja boli.[35] Ultrazvučne
terapije i udarni val nisu se pokazali učinkovitima pa se stoga niti ne preporučuju.[43]
Terapija vježbama je učinkovita u smanjenju bolova i poboljšavanju funkcionalnosti kod osoba s

kroničnim bolovima u donjem dijelu leđa.[35] Također se čini da smanjuje stopu učestalosti
ponovljenih bolova u tijeku šest mjeseci nakon završetka programa[44] i poboljšava funkcionalnost
na dulja razdoblja.[42] Nema dokaza da bi jedna određena vrsta terapije vježbom bila učinkovitija
od druge.[45] Alexanderova tehnika se pokazala korisnom pri kroničnim bolovima u leđima,[46] a
postoje i uvjetni dokazi koji podupiru primjenu joge.[47] Transkutana električna stimulacija živaca
(TENS) se nije pokazala učinkovitom pri kroničnoj boli leđa.[48] Dokazi za upotrebu uložaka za
cipele kao tretman nisu uvjerljivi.[36] Stimulacija perifernih živaca, minimalno invazivan
postupak, bi mogao biti koristan u slučajevima kronične boli kad taj ne reagira na druge poduzete
mjere, premda pokazatelji koji bi ga potvrdili nisu konačni i nije djelotvoran kod boli koja se širi u
nogu.[49]
Upotreba lijekova
Ublažavanje križobolje često uključuje lijekove tako dugo dok su od pomoći. Kad je križobolja tek
počela nastoji se postići potpuni prestanak boli; međutim, ako problem postane kroničan, ciljevi se
mogu promijeniti u umanjivanje boli i vraćanje najviše moguće funkcije. Budući da su lijekovi
protiv bolova samo donekle učinkoviti, očekivanja pacijenata što se tiče njihove korisnosti mogu
biti drukčija nego što je stvarna učinkovitost, a to može dovesti do smanjenja zadovoljstva
terapijom.[4]
Lijek koji se najprije preporučuje je acetaminofen ili nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) (ali
ne aspirin), i, za većinu ljudi je to dovoljno. Standardne doze acetaminofena su veoma sigurne;
ipak, vrlo visoke doze mogu izazvati probleme s jetrima.[4] NSAID-i su djelotvorniji od
acetaminofena za akutne epizode. Međutim oni nose veći rizik od popratnog djelovanja
uključujući: otkazivanje bubrega, čir na želucu i čak možda probleme sa srcem. Stoga, NSAID-i su
tek na drugom mjestu, iza acetaminofena i preporučuju se tek kad ovi prvi ne pomažu. NSAID-i su
dostupni u nekoliko različitih razreda; ne postoji ništa što bi preporučivalo upotrebu COX-2
inhibitora prije nego što drugu vrstu NSAID-a s obzirom na djelotvornost.[4] S obzirom na sigurnu
upotrebu najbolji bi mogao biti naproksen.[50] Muišićni relaksansi mogu također biti korisni.[4]
Ako bol ipak nije učinkovito tretirana prethodnom terapijom mogu se upotrijebiti i opioidi kao što
je morfin. Ti lijekovi mogu biti opasni zbog toga što nose u sebi rizik od ovisnosti, mogu imati
negativne interakcije s drugim lijekovima i rizičniji su zbog popratnih pojava uključujući
vrtoglavicu, mučninu i zatvor. Opioidi mogu poslužiti za kratkotrajno savladavanje jake, akutne
boli koja prouzrokuje značajne probleme.[4] Grupe specijalista ne preporučuju dugotrajno
uzimanje opioida za kronične bolove u donjem dijelu leđa.[4] Za starije osobe s kroničnom boli,
opijati mogu trošiti osobe za koje NSAID-i predstavljaju prevelik rizik, poput onih s dijabetesom, s
problemima s želucem ili srčanim problemima. Također mogu biti korisni za izabranu skupinu
ljudi s neuropatskom boli.[51]
Antidepresivi mogu biti učinkoviti u liječenju kroničnih bolova povezanih sa simptomima

depresije, ali nose u sebi rizik od nuspojava. Iako se antikonvulzivni lijekovi gabapentin i
karbamazepin ponekad primjenjuju protiv kroničnih bolova u donjem dijelu leđa i mogu ublažiti
bolove išijasa, premalo je dokaza koji bi poduprli njihovu upotrebu.[4] Sistemski oralni steroidi se
nisu pokazali uspješnima pri bolovima u donjem dijelu leđa.[1][4] Davanje injekcija u
međukralježne zglobove i sterodne injekcije u diskove se nije pokazalo korisnim kod osoba s
ustrajnim bolovima koji se ne šire; ipak mogli bi biti djelotvorni u osoba s stalnim išijasem.[52]
Epiduralne injekcije kortikosteroida pružaju blago i upitno kraktotrajno poboljšanje pri išijasu, ali
nisu dugotrajno korisni.[53]
Operacija
Operacija može biti djelotvorna kod osoba s hernijom diska koja uzrokuje jaku bol koja se širi u
nogu, koja izaziva znatnu slabost u nozi, probleme s mjehurom ili gubitak kontrole nad
crijevima.[54] Može biti korisna i za osobe sa spinalnom stenozom.[55] Ako nema takvih problema,
ne postoji jasan dokaz o koristi operacije.[54]
Diskektomija (djelomično uklanjanje diska koji uzrokuje bol u nozi) oslobađa od bolova
učinkovitije od nekirurškog liječenja.[54] Diskektomija daje bolje rezultate nakon godine dana, ali
ne i nakon četiri do deset godina.[54] Manje invazivna mikrodiskektomija nije pokazala drukčiji
ishod od obične diskektomije.[54] Za većinu drugih stanja nema dovoljno dokaza koji bi govorili u
prilog tome da se preporuči kirurško rješenje.[54] Nije posve jasan ni dugoročan učinak koji
operacija ima na oboljeli disk.[54] Manje invazivne kirurške operacije poboljšale su vrijeme
oporavka, ali su dokazi o njihovoj djelotvornosti nedovoljni.[54]
Za osobe kod kojih je bol lokalizirana u donjem dijelu leđa zbog degeneracije diska, ima dosta
dokaza koji govore da je spinalna fuzija isto tako učinkovita kao i intenzivna fizikalna terapija i
nešto bolja od nekirurških mjera niskog intenziteta.[55] Fuzija dolazi u obzir kod pacijenata koji
imaju bolove u donjem dijelu leđa prouzročene stečenim iskliznućem kralješka, a pri kojima ne
dolazi do poboljšanja uz konzervativnu terapiju.[54] Istina je da samo malen broj onih na kojima je
provedena spinalna fuzija dožive dobre rezultate.[55] Brojni su i različiti kirurški postupci kojima
se postiže fuzija, ali nema jasnih dokaza o tome da bi jedan bio bolji od drugih.[56] Dodavanje
implantata u kralježnicu tijekom fuzije povećava rizik, ali ne pruža nikakvo dodatno poboljšanje u
boli ili poboljšanje funkcije.[31]
Alternativna medicina
Nije jasno da li kiropraktično liječenje ili terapija spinalne manipulacije (SMT) poboljšava
rezultate više ili manje od ostalih tretmana u osoba s bolovima u donjem dijelu leđa.[57] Neke
ocjene govore da SMT pokazuje jednake ili bolje rezultate u savladavanju boli i u poboljšanju
funkcije u usporedbi s drugim često korištenim intervencijama u kratkoročnim, srednjeročnim i
dugoročnim kontrolama;[58][59] druge pak kažu da nisu djelotvornije u smanjenju boli od bilo koje
druge inertne intervencije, lažne manipulacije ili drugih tretmana i zaključuju da dodavanje SMT
tretmana zaista poboljšava rezultate.[5][60] Terapijske smjernice u različitim zemljama dovode do
različitih zaključaka. Neki ne preporučuju spinalnu manipulaciju, neki opisuju manipulaciju kao
opciju, a drugi preporučuju kratki tečaj za one kod kojih nema poboljšanja s drugim
tretmanima.[17] Za manipulaciju pod anestezijom ili medicinski potpomognutu manipulaciju, još
nema dovoljno dokaza da bi je sa sigurnošću prepručili.[61]
Akupunktura nije učinkovitija od
placeba, opće njege, ili placebo akupunkture za tretman nespecificirane akutne ili subkronične
boli.[62] Kod kronične boli, akupunktura poboljšava stanje sa smanjenjem boli više od manjka bilo
kakve terapije i podjednako kao i uporaba lijekova, ali nema učinka na funkcionalnu
nesposobnost.[62] Ovo poboljšanje u osjećaju boli je prisutno samo neposredno nakon tretmana,
ali ne u daljem praćenju bolesti.[62] Akupunktura može biti razuman izbor kod pacijenata s
kroničnom boli koji ne reagiraju na druge vrste terapije, kao neinvazivne metode ili lijekove.[1][63]
Iako se terapija masažom ne čini posebno učinkovitom u smanjenju akutne boli u donjem dijelu
leđa,[1] može pomoći pacijentima sa subkroničnom i kroničnom boli, pogotovo ako se kombinira s
fizičkom aktivnošću i edukacijom.[64] Noviji rezultati navode veću učinkovitost pri kombinaciji
akupunkture i masaže od tretmana samom masažom.[64]
Proloterapija, tretman injektiranja lijekova u kompromitirane zglobove lumbalnih kralježaka kako

bi se izazvala upala i time stimulirao odgovor organizma u smjeru izlječenja, nije se sama po sebi
pokazala učinkovitom, ali bi mogla biti od pomoći u asocijaciji s drugom terapijom.[5]
Neurorefleksoterapija, pri kojoj se mali komadići metala postavljaju plitko ispod kože uha ili
donjih leđa, prividno su učinkoviti u smanjenju boli u leđima i funkcionalnom poboljšanju, iako
postoji vrlo malo dokaza tome u prilog.[5][65] Terapija biljem, kao npr. vražjom kandžom i bijelom
vrbom može umanjiti broj pojedinaca koji percipiraju visoku razinu boli, međutim za one koji već
troše analgetike ova je razlika beznačajna.[5] Capsicum se dokazao učinkovitim i u smanjenju boli i
u povećanju funkcionalnosti, kako u obliku gela, tako i u obliku flastera koji sadrži aktivnu tvar.[5]
Behavioralna therapija bi mogla biti učinkovita protiv kronične boli.[66] Postoji više vrsta
bihevioralne terapije kondicionirane operatorom, koji koristi pojačanje kako bi umanjio
nepoželjno ponašanje i ojačao ono poželjno; kognitivna behavioralna therapija, koja pomaže
pacijentu identificirati i ispraviti negativno razmišljanje i ponašanje; i bihevioralna terapija
kondicionirana pacijentom, koje modificira pacijentov psihološki odgovor na bol. Bolničko osoblje
u pravilu predlaže pacijentu integrirani program različitih bihevioralnih terapija.[5] Dokazi da
redukcija stresa temeljena na punoj svjesnosti smanjuje intenzitet kronične boli u križima ili
asociranu funkcionalnu ograničenost nisu konačni, iako ova terapija može biti korisna u boljem
prihvaćanju postojeće boli.[67]
Prognoza
Prognoza za akutnu bol u donjem djelu leđa je uglavnom pozitivna. Bol i motorička ograničenost
se najčešće uvelike poboljša u prih šest tjedana i u potpunosti nestaje u 40 do 90 % slučajeva.[68] U
slučajevima kod kojih su simptomi prisutni nakon šest tjedana, poboljšanje je općenito sporije s
vrlo malim napretkom u prvoj godini. Kod ogromne većine pacijenata, razina boli i motoričkog
ograničenja je mala ili zanemariva nakon prve godine od napadaja akutne boli.[68] Određeni
psihološki problemi, kao npr. psihološki stres, depresija ili nezadovoljstvo gubitkom posla mogu
produljiti trajanje boli u leđima.[4] U više od polovice slučajeva križobolje, nakon prve epizode
dolazi do ponovljenih epizoda boli u narednim godinama.[2]
Kod perzistentne boli u leđima, kratkoročni ishod je također pozitivan, s bitnim poboljšanjem u
prvih šest tjedana, ali vrlo malim poboljšanjem nakon ovog toga. Nakon godine dana, pacijenti s
kroničnom boli najčešće i dalje pate od umjerene boli i motoričkog ograničenja.[68] Osobe s većim
rizikom od kroničnih posljedica križobolje su one s negativnim pristupom prema bolesti i lošom
sposobnošću prihvaćanja boli i funkcionalnog ograničenja, osobe koje loše slijede upute
medicinskog osoblja i pacijenti sa strahom da će fizička aktivnost ponovo izazvati bol (2,5 veća
vjerojatnost negativnog ishoda u prvoj godini),[69] osobe s lošim općim zdravstvenim stanjem ili s
bitnim psihološkim i psihijatrijskim poremećajima (Waddellovi znakovi).[69]
Epidemiologija
Bol u donjem dijelu leđa koja traje najmanje jedan dan i ograničava aktivnost pojedinca vrlo je
česta tegoba.[32] Oko 40 % svjetske populacije je bar jednom u životu imalo križobolju,[32] dok se
postotak u razvijenom svijetu penje i do 80 %.[70] U svakom trenutku, od 9 do 12 % svih ljudi u
svijetu (oko 632 milijuna) trenutno pate od boli u donjem dijelu leđa, a gotovo četvrtina ljudi
(23,2 %) se žali da je u posljednjih mjesec dana patila od iste boli.[32][71] Prvi simptomi često
počinju između 20. i 40. godine života.[1] Najčešće je prisutna u dobi od 40. do 80. godine, s
konstantnim trendom povećanja ukupnog broja slučajeva zbog povećanja starosti populacije.[32]
Nejasno je pate li više od boli u leđima žene ili muškarci.[32][71] Pregled studija iz 2012. pokazuje
učestalost od 9,6 % među muškarcima i 8,7 % među ženama.[71] Druga studija iz 2012. pokazala je
veću učestalost žaljenja na bol u lumbalom dijelu među ženama u odnosu na muškarce, što bi
moglo biti posljedica česte asocirane boli od osteoporoze, krivo interpretirane boli vezane za
menstrualne tegobe i bol u leđima od trudnoće, kao i opće tendencije izbjegavanja traženja
liječničke pomoći od muškaraca u odnosu na žene.[32] Procjenjuje se da 70 % žena pate od
križobolje za vrijeme trudnoće s povećanjem učestalosti s napretkom trudnoće.[72] Pušači,
pogotovo adolescenti, imaju veću vjerojatnost pojave boli u leđima od bivših pušača, koji pak
imaju veću vjerojatnost pojave boli u leđima od osoba koje su oduvijek bili nepušači.[73]
Povijest
Bol u donjem dijelu leđa je kod čovjeka bila prisutna najmanje od brončanog doba. Najstariji
poznati traktat o kirurgiji, Edwin Smithov papirus, procijenjen na oko 1500. pr. Kr. opisuje
dijagnostički postupak i terapiju za iščašenje kralježaka. Hipokrat je bio prvi koji je upotrebljavao
pojam križobolja, dok ju je Galen detaljnije opisao. Tijekom prvog tisućljeća nove ere, liječnici su
izbjegavali bilo kakav pokušaj kirurškog postupka i preporučivali su samo kontrolu kroz vrijeme.
Tijekom srednjeg vijeka, narodni su liječnici temeljili terapijske postupke boli u leđima na
vjerovanju da je ona izazvana utjecajem duhova.[74]
Početkom 20. stoljeća, liječnici su vjerovali da je križobolja izazvana upalom ili oštećenjem
živaca,[74] tako da je pojam neuralgija ili neuritis spominje kao najčešća dijagnoza u medicinskoj
literaturi onog doba.[75] Popularnost ovog navodnog uzroka počela je opadati kroz cijelo 20
stoljeće.[75] U ranom 20. stoljeću, američki neurokirurg Harvey Williams Cushing povećava
prihvaćenost kirurških tretmana za bol u leđima.[54] Tijekom 1920-ih i 1930-ih, javljaju se nove
teorije o nastanku ove tegobe. Liječnici su tvrdili da je to kombinacija psiholoških bolesti s
patologijama živčanog sustava, kao neurastenije (živčane slabosti) i ženske histerije.[74] Mišićna
reuma, danas poznata kao fibromijalgija, je također sve više citirana kao uzrok križobolje.[75]
Nove tehnologije u medicini, kao otkriće rendgenskih

zraka omogućili su liječnicima nove i preciznije
dijagnostičke postupke, stavljajući u prvi plan patološke
promjene na intervertebralnim diskovima kao glavne
razloge bolova u leđima. Godine 1938., ortopedski kirurg
Joseph S. Barr izvjestio je o slučajevima poboljšanja ili
nestanka križobolje kirurškim zahvatom na krelježnici.[75]
Kao rezultat ovog pionirskog tretmana, tijekom 1940-ih,
model patologije intervertebralnih diskova postaje
prevladavajuć,[74] te dominira medicinskom literaturom
kroz cijele 1980-te, dodatno potpomognut novim
dokazima dobivenih razvojem dijagnostičkih tehnika CT i
MRI.[75] Ovaj je model djelomično izgubio na važnosti
nakon što su istraživanja dokazala da je patologija diskova
relativno rijetki uzrok boli. Od tada su liječnici shvatili da
je manje vjerojatno da se specifični uzrok križobolje može
identificirati kod većine slučajeva, te propituju smislenost
ispitivanja spacifičnog uzroka, jer u većini slučajeva bol
prolazi sama od sebe unutar šest do dvanaest tjedana,
neovisno o terapijskom postupku.[74] Harvey Williams Cushing, 1920-ih.
Društvo i kultura
Bol u donjem dijelu leđa uzrokuje velike gospodarske gubitke. U Sjedinjenim Američkim
Državama ona je jedan od najčešćih uzroka boli kod odraslih osoba, što ima za posljedicu gubitak
velikog broja radnih dana i najčešća je tegoba mišičnog i koštanog sustava zbog koje se osobe
obraćaju odjelima hitne pomoći.[6] Procijenjeno je da je u 1998. godini, utrošeno 90 milijardi USD
u troškove liječenja križobolje, a 5 % pacijenata je podnijelo većinu (75 %) ukupnih troškova.[6]
Između 1990. i 2001. u SAD-u se izvelo dvostruko više kirurških zahvata spinalne fuzije, usprkos
činjenici da nije bilo promjena u indikaciji za kirurški zahvat, niti novih dokaza o učinkovitosti
njegove primjene.[31] Dodatni se troškovi javljaju u obliku izgubljenih prihoda i produktivnosti, s
križoboljom odgovornom za 40 % svih izgubljenih radnih dana u Sjedinjenim Američkim
državama.[76] Križobolja uzrokuje veći postotak radne nesposobnosti kod radne snage u Kanadi,
Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj i Švedskoj, nego u SAD-u i Njemačkoj.[76]
Istraživanje
Intervertebralna artroplastika diska je eksperimentalna opcija,[15] ali ne postoje značajniji dokazi
da je učinkovitija u odnosu na lumbalnu fuziju.[54] Znanstvenici istražuju mogućnost induciranja
ponovnog rasta intervertebralnih struktura putem injektiranja ljudskih faktora rasta,
implantiranih tvari, stanične terapije, i inženjering tkivainženjeringa tkiva.[15]
Literatura
1. Casazza, BA. 15. veljače 2012. Diagnosis and treatment of acute low back pain. American
family physician. svezak 85 (broj 4): str. 343. – 350. PMID 22335313 (https://pubmed.ncbi.nlm.
nih.gov/22335313)
2. Stanton, TR; Latimer, J; Maher, CG; Hancock, MJ. Travanj 2010. How do we define the
condition 'recurrent low back pain'? A systematic review. European spine journal : official
publication of the European Spine Society, the European Spinal Deformity Society, and the
European Section of the Cervical Spine Research Society. svezak 19 (broj 4): str. 533. –539.
doi:10.1007/s00586-009-1214-3 (https://doi.org/10.1007%2Fs00586-009-1214-3).
PMID 19921522 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19921522)
3. Kelly GA, Blake C, Power CK, O'keeffe D, Fullen BM. Veljača 2011. The association between
chronic low back pain and sleep: a systematic review. Clin J Pain. svezak 27 (broj 2): str. 169.
– 181. doi:10.1097/AJP.0b013e3181f3bdd5 (https://doi.org/10.1097%2FAJP.0b013e3181f3bdd
5). PMID 20842008 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20842008)
4. Miller SM. Rujan 2012. Low back pain: pharmacologic management. Prim. Care. svezak 39
(broj 3): str. 499–510. doi:10.1016/j.pop.2012.06.005 (https://doi.org/10.1016%2Fj.pop.2012.0
6.005). PMID 22958559 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22958559)
5. Marlowe D. Rujan 2012. Complementary and alternative medicine treatments for low back
pain. Prim. Care. svezak 39 (broj 3): str. 533. – 546. doi:10.1016/j.pop.2012.06.008 (https://doi.
org/10.1016%2Fj.pop.2012.06.008). PMID 22958563 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/229585
63)
6. Borczuk, Pierre. Srpanj 2013. An Evidence-Based Approach to the Evaluation and Treatment
of Low Back Pin in the Emergency Department (http://www.ebmedicine.net/topics.php?paction
=showTopic&topic_id=371). Emergency Medicine Practice. svezak 15 (broj 7)
7. Low Back Pain Fact Sheet (http://www.ninds.nih.gov/disorders/backpain/detail_backpain.htm).
National Institute of Neurological Disorders and Stroke. National Institute of Health.
Pristupljeno 12. srpnja 2013.
8. Manusov EG. Rujan 2012. Evaluation and diagnosis of low back pain. Prim. Care. svezak 39
(broj 3): str. 471. – 479. doi:10.1016/j.pop.2012.06.003 (https://doi.org/10.1016%2Fj.pop.2012.
9. Fast Facts About Back Pain (http://www.niams.nih.gov/Health_Info/Back_Pain/back_pain_ff.as
p#b). National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases. National Institute of
Health. Rujan 2009. Pristupljeno 10. lipnja 2013.
10. Low back pain – acute (http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/007425.htm). U.S.
Department of Health and Human Services – National Institutes of Health. Pristupljeno 1.
travnja 2013.
11. Majchrzycki M, Mrozikiewicz PM, Kocur P; i dr. Studeni 2010. Low back pain in pregnant
women. Ginekol. Pol. (poljski). svezak 81 (broj 11): str. 851. – 855. PMID 21365902 (https://pub
med.ncbi.nlm.nih.gov/21365902) Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
12. Floyd, R., & Thompson, Clem. (2008). Manual of structural kinesiology. New York, NY:
McGraw-Hill Humanities/Social Sciences/Languages.
13. Salzberg L. Rujan 2012. The physiology of low back pain. Prim. Care. svezak 39 (broj 3): str.
487. – 498. doi:10.1016/j.pop.2012.06.014 (https://doi.org/10.1016%2Fj.pop.2012.06.014).
14. Freedman MD, Woodham MA, Woodham AW. Ožujak 2010. The role of the lumbar multifidus
in chronic low back pain: a review. PM & R: the journal of injury, function, and rehabilitation.
svezak 2 (broj 2): str. 142. – 146. doi:10.1016/j.pmrj.2009.11.006 (https://doi.org/10.1016%2Fj.
pmrj.2009.11.006). PMID 20193941 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20193941)
15. Hughes SP, Freemont AJ, Hukins DW, McGregor AH, Roberts S. Listopad 2012. The
pathogenesis of degeneration of the intervertebral disc and emerging therapies in the
management of back pain (https://web.archive.org/web/20131004234019/http://www.boneandj
oint.org.uk/highwire/filestream/61400/field_highwire_article_pdf/0/1298.full-text.pdf) (PDF). J
Bone Joint Surg Br. svezak 94 (broj 10): str. 1298. – 1304. doi:10.1302/0301-
620X.94B10.28986 (https://doi.org/10.1302%2F0301-620X.94B10.28986). PMID 23015552 (ht
tps://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23015552). Inačica izvorne stranice (http://www.boneandjoint.or
g.uk/highwire/filestream/61400/field_highwire_article_pdf/0/1298.full-text.pdf) (PDF) arhivirana
4. listopada 2013. Pristupljeno 26. travnja 2014.
16. Patel, NB. 2010. Chapter 3: Physiology of Pain. Kopf, A; Patel, NB (ur.). Guide to Pain
Management in Low-Resource Settings (https://web.archive.org/web/20131005010917/http://w
ww.iasp-pain.org/AM/Template.cfm?Section=Guide_to_Pain_Management_in_Low_Resource_
Settings&Template=%2FCM%2FContentDisplay.cfm&ContentID=12162). Inačica izvorne
stranice (http://www.iasp-pain.org/AM/Template.cfm?Section=Guide_to_Pain_Management_in
_Low_Resource_Settings&Template=/CM/ContentDisplay.cfm&ContentID=12162) arhivirana 5.
listopada 2013. Pristupljeno 21. studenoga 2019.
17. Koes, BW; van Tulder, M; Lin, CW; Macedo, LG; McAuley, J; Maher, C. Prosinac 2010. An
updated overview of clinical guidelines for the management of non-specific low back pain in
primary care. European Spine Journal. svezak 19 (broj 12): str. 2075. – 2094.
doi:10.1007/s00586-010-1502-y (https://doi.org/10.1007%2Fs00586-010-1502-y).
18. Cohen SP, Argoff CE, Carragee EJ. 2008. Management of low back pain. BMJ. svezak 337
(broj): str. a2718. PMID 19103627 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19103627)
19. Davis PC, Wippold II FJ, Cornelius RS; i dr. 2011. American College of Radiology ACR
Appropriateness Criteria – Low Back Pain (https://web.archive.org/web/20121222060920/htt
p://www.acr.org/~/media/ACR/Documents/AppCriteria/Diagnostic/LowBackPain.pdf) (PDF).
Inačica izvorne stranice (http://www.acr.org/~/media/ACR/Documents/AppCriteria/Diagnostic/L
owBackPain.pdf) (PDF) arhivirana 22. prosinca 2012. Pristupljeno 26. travnja 2014. Eksplicitna
upotreba et al. u: |author= (pomoć);
20. Williams CM, Henschke N, Maher CG; i dr. 2013. Red flags to screen for vertebral fracture in
patients presenting with low-back pain. Cochrane Database of Systematic Reviews. svezak 1
(broj): str. CD008643. doi:10.1002/14651858.CD008643.pub2 (https://doi.org/10.1002%2F146
51858.CD008643.pub2). PMID 23440831 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23440831)
Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
21. Henschke N, Maher CG, Ostelo RW, de Vet HC, Macaskill P, Irwig L. 2013. Red flags to screen
for malignancy in patients with low-back pain. Cochrane Database of Systematic Reviews.
svezak 2: str. CD008686. doi:10.1002/14651858.CD008686.pub2 (https://doi.org/10.1002%2F
14651858.CD008686.pub2). PMID 23450586 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23450586)
22. Downie, A.; Williams, C. M.; Henschke, N.; Hancock, M. J.; Ostelo, R. W. J. G.; de Vet, H. C.
W.; Macaskill, P.; Irwig, L.; van Tulder, M. W.; Koes, B. W.; Maher, C. G. 11. prosinca 2013. Red
flags to screen for malignancy and fracture in patients with low back pain: systematic review.
BMJ. svezak 347 (broj dec111): str. f7095. – f7095. doi:10.1136/bmj.f7095 (https://doi.org/10.11
36%2Fbmj.f7095). PMID 24335669 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24335669)
23. Manchikanti L, Glaser SE, Wolfer L, Derby R, Cohen SP. 2009. Systematic review of lumbar
discography as a diagnostic test for chronic low back pain (https://web.archive.org/web/201310
05010848/http://www.painphysicianjournal.com/linkout_vw.php?issn=1533-3159&vol=12&page
=541). Pain Physician. svezak 12 (broj 3): str. 541. – 159. PMID 19461822 (https://pubmed.ncb
i.nlm.nih.gov/19461822). Inačica izvorne stranice (http://www.painphysicianjournal.com/linkout
_vw.php?issn=1533-3159&vol=12&page=541) arhivirana 5. listopada 2013. Pristupljeno 26.
travnja 2014.
24. Use of imaging studies for low back pain: percentage of members with a primary diagnosis of
low back pain who did not have an imaging study (plain x-ray, MRI, CT scan) within 28 days of
the diagnosis (https://web.archive.org/web/20131004235722/http://www.qualitymeasures.ahrq.
gov/content.aspx?id=38884). Agency for Healthcare Research and Quality. 2013. Inačica
izvorne stranice (https://www.qualitymeasures.ahrq.gov/content.aspx?id=38884) arhivirana 4.
listopada 2013. Pristupljeno 26. travnja 2014.
25. American Academy of Family Physicians. Ten Things Physicians and Patients Should Question
(http://www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-academy-of-family-physicians/).
Choosing Wisely: an initiative of the ABIM Foundation. American Academy of Family
Physicians. Pristupljeno 5. rujna 2012.
26. American College of Physicians. Five Things Physicians and Patients Should Question (http://
www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-college-of-physicians/). Choosing
Wisely: an initiative of theABIM Foundation. American College of Physicians. Pristupljeno 5.
rujna 2013.
27. Chou, R; Fu, R; Carrino, JA; Deyo, RA. 7. veljače 2009. Imaging strategies for low-back pain:
systematic review and meta-analysis. Lancet. svezak 373 (broj 9662): str. 463. – 472.
doi:10.1016/S0140-6736(09)60172-0 (https://doi.org/10.1016%2FS0140-6736%2809%296017
2-0). PMID 19200918 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19200918)
28. Crownover BK, Bepko JL. Travanj 2013. Appropriate and safe use of diagnostic imaging. Am
Fam Physician. svezak 87 (broj 7): str. 494. – 501. PMID 23547591 (https://pubmed.ncbi.nlm.ni
h.gov/23547591)
29. Chou, R; Qaseem, A; Owens, DK; Shekelle, P. 1. veljače 2011. Diagnostic imaging for low
back pain: advice for high-value health care from the American College of Physicians. Annals
of Internal Medicine. svezak 154 (broj 3): str. 181. – 189. doi:10.1059/0003-4819-154-3-
201102010-00008 (https://doi.org/10.1059%2F0003-4819-154-3-201102010-00008).
30. Flynn TW, Smith B, Chou R. Studeni 2011. Appropriate use of diagnostic imaging in low back
pain: a reminder that unnecessary imaging svibnja do as much harm as good. J Orthop Sports
Phys Ther. svezak 41 (broj 11): str. 838. – 846. doi:10.2519/jospt.2011.3618 (https://doi.org/10.
2519%2Fjospt.2011.3618). PMID 21642763 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21642763)
31. Deyo, RA; Mirza, SK; Turner, JA; Martin, BI. 2009. Overtreating Chronic Back Pain: Time to
Back Off? (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2729142). Journal of the American
Board of Family Medicine: JABFM. svezak 22 (broj 1): str. 62. –68.
doi:10.3122/jabfm.2009.01.080102 (https://doi.org/10.3122%2Fjabfm.2009.01.080102).
PMC 2729142 (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2729142). PMID 19124635 (http
s://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19124635)
32. Hoy D, Bain C, Williams G; i dr. Lipanj 2012. A systematic review of the global prevalence of
low back pain. Arthritis Rheum. svezak 64 (broj 6): str. 2028. – 2037. doi:10.1002/art.34347 (htt
ps://doi.org/10.1002%2Fart.34347). PMID 22231424 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/222314
24) Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
33. Choi BK, Verbeek JH, Tam WW, Jiang JY. 2010. Choi, Brian KL (ur.). Exercises for prevention
of recurrences of low-back pain. Cochrane Database of Systematic Reviews. svezak (broj 1):
str. CD006555. doi:10.1002/14651858.CD006555.pub2 (https://doi.org/10.1002%2F14651858.
CD006555.pub2). PMID 20091596 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20091596)
34. Chou R, Qaseem A, Snow V; i dr. Listopad 2007. Diagnosis and treatment of low back pain: a
joint clinical practice guideline from the American College of Physicians and the American Pain
Society. Annals of Internal Medicine. svezak 147 (broj 7): str. 478. – 491. doi:10.7326/0003-
4819-147-7-200710020-00006 (https://doi.org/10.7326%2F0003-4819-147-7-200710020-0000
6). PMID 17909209 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17909209) Eksplicitna upotreba et al. u:
|author= (pomoć)
35. Guild DG. Rujan 2012. Mechanical therapy for low back pain. Prim. Care. svezak 39 (broj 3):
str. 511. – 516. doi:10.1016/j.pop.2012.06.006 (https://doi.org/10.1016%2Fj.pop.2012.06.006).
36. Sahar T, Cohen MJ, Uval-Ne'eman V; i dr. Travanj 2009. Insoles for prevention and treatment
of back pain: a systematic review within the framework of the Cochrane Collaboration Back
Review Group. Spine. svezak 34 (broj 9): str. 924. – 933. doi:10.1097/BRS.0b013e31819f29be
(https://doi.org/10.1097%2FBRS.0b013e31819f29be). PMID 19359999 (https://pubmed.ncbi.nl
m.nih.gov/19359999) Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
37. Sprouse R. Rujan 2012. Treatment: current treatment recommendations for acute and chronic
undifferentiated low back pain. Prim. Care. svezak 39 (broj 3): str. 481. – 486.
doi:10.1016/j.pop.2012.06.004 (https://doi.org/10.1016%2Fj.pop.2012.06.004).
38. Momsen AM, Rasmussen JO, Nielsen CV, Iversen MD, Lund H. Studeni 2012. Multidisciplinary
team care in rehabilitation: an overview of reviews (http://www.medicaljournals.se/jrm/content/?
doi=10.2340/16501977-1040). J Rehabil Med. svezak 44 (broj 11): str. 901. – 912.
doi:10.2340/16501977-1040 (https://doi.org/10.2340%2F16501977-1040). PMID 23026978 (htt
ps://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23026978)
39. Hendrick P, Milosavljevic S, Hale L; i dr. Ožujak 2011. The relationship between physical
activity and low back pain outcomes: a systematic review of observational studies (https://www.
ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3048226). Eur Spine J. svezak 20 (broj 3): str. 464. – 474.
s://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21053026) Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
40. Hendrick P, Te Wake AM, Tikkisetty AS, Wulff L, Yap C, Milosavljevic S. Listopad 2010. The
effectiveness of walking as an intervention for low back pain: a systematic review (https://www.
ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2989236). Eur Spine J. svezak 19 (broj 10): str. 1613–20.
doi:10.1007/s00586-010-1412-z (https://doi.org/10.1007%2Fs00586-010-1412-z).
41. French, SD.; Cameron, M.; Walker, BF.; Reggars, JW.; Esterman, AJ. 2006. Superficial heat or
cold for low back pain. Cochrane Database of Systematic Reviews (1): CD004750.
doi:10.1002/14651858.CD004750.pub2 (https://doi.org/10.1002%2F14651858.CD004750.pub
42. van Middelkoop M, Rubinstein SM, Kuijpers T, Verhagen AP, Ostelo R, Koes BW, van Tulder
MW. 2011. A systematic review on the effectiveness of physical and rehabilitation interventions
for chronic non-specific low back pain (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC303601
8). Eur Spine J. svezak 20 (broj 1): str. 19. – 39. doi:10.1007/s00586-010-1518-3 (https://doi.or
g/10.1007%2Fs00586-010-1518-3). PMC 3036018 (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/
PMC3036018). PMID 20640863 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20640863)
43. Seco J, Kovacs FM, Urrutia G. Listopad 2011. The efficacy, safety, effectiveness, and cost-
effectiveness of ultrasound and shock wave therapies for low back pain: a systematic review.
Spine J. svezak 11 (broj 10): str. 966. – 977. doi:10.1016/j.spinee.2011.02.002 (https://doi.org/1
0.1016%2Fj.spinee.2011.02.002). PMID 21482199 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2148219
9)
44. Smith C, Grimmer-Somers K. 2010. The treatment effect of exercise programmes for chronic
low back pain. J Eval Clin Pract. svezak 16 (broj 3): str. 484. – 491. doi:10.1111/j.1365-
2753.2009.01174.x (https://doi.org/10.1111%2Fj.1365-2753.2009.01174.x). PMID 20438611 (ht
tps://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20438611)
45. van Middelkoop M, Rubinstein SM, Verhagen AP, Ostelo RW, Koes BW, van Tulder MW. 2010.
Exercise therapy for chronic nonspecific low-back pain. Best Pract Res Clin Rheumatol. svezak
24 (broj 2): str. 193. – 204. doi:10.1016/j.berh.2010.01.002 (https://doi.org/10.1016%2Fj.berh.2
010.01.002). PMID 20227641 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20227641)
46. Woodman, JP; Moore, NR. Siječanj 2012. Evidence for the effectiveness of Alexander
Technique lessons in medical and health-related conditions: a systematic review. International
journal of clinical practice. svezak 66 (broj 1): str. 98. – 112. doi:10.1111/j.1742-
1241.2011.02817.x (https://doi.org/10.1111%2Fj.1742-1241.2011.02817.x). PMID 22171910 (ht
tps://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22171910)
47. Posadzki, P; Ernst, E. Rujan 2011. Yoga for low back pain: a systematic review of randomized
clinical trials. Clinical rheumatology. svezak 30 (broj 9): str. 1257. – 1262. doi:10.1007/s10067-
011-1764-8 (https://doi.org/10.1007%2Fs10067-011-1764-8). PMID 21590293 (https://pubmed.
ncbi.nlm.nih.gov/21590293)
48. Dubinsky, R. M.; Miyasaki, J. 2009. Assessment: Efficacy of transcutaneous electric nerve
stimulation in the treatment of pain in neurologic disorders (an evidence-based review): Report
of the Therapeutics and Technology Assessment Subcommittee of the American Academy of
Neurology. Neurology. svezak 74 (broj 2): str. 173. – 176. doi:10.1212/WNL.0b013e3181c918fc
(https://doi.org/10.1212%2FWNL.0b013e3181c918fc). PMID 20042705 (https://pubmed.ncbi.nl
m.nih.gov/20042705)
49. Nizard J, Raoul S, Nguyen JP, Lefaucheur JP. Listopad 2012. Invasive stimulation therapies for
the treatment of refractory pain. Discov Med. svezak 14 (broj 77): str. 237. – 246.
50. Coxib and traditional NSAID Trialists' (CNT), Collaboration; Bhala, N; Emberson, J; Merhi, A;
Abramson, S; Arber, N; Baron, JA; Bombardier, C; Cannon, C; Farkouh, ME; FitzGerald, GA;
Goss, P; Halls, H; Hawk, E; Hawkey, C; Hennekens, C; Hochberg, M; Holland, LE; Kearney,
PM; Laine, L; Lanas, A; Lance, P; Laupacis, A; Oates, J; Patrono, C; Schnitzer, TJ; Solomon,
S; Tugwell, P; Wilson, K; Wittes, J; Baigent, C. 31. kolovoza 2013. Vascular and upper
gastrointestinal effects of non-steroidal anti-inflammatory drugs: meta-analyses of individual
participant data from randomised trials. Lancet. svezak 382 (broj 9894.): str. 769. – 779.
doi:10.1016/S0140-6736(13)60900-9 (https://doi.org/10.1016%2FS0140-6736%2813%296090
0-9). PMID 23726390 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23726390)
51. de Leon-Casasola OA. Ožujak 2013. Opioids for chronic pain: new evidence, new strategies,
safe prescribing. Am. J. Med. svezak 126 (broj 3 dodatak 1): str. S3. – S11.
doi:10.1016/j.amjmed.2012.11.011 (https://doi.org/10.1016%2Fj.amjmed.2012.11.011).
52. Chou R, Loeser JD, Owens DK, Rosenquist RW, Atlas SJ, Baisden J, Carragee EJ, Grabois M,
Murphy DR, Resnick DK, Stanos SP, Shaffer WO, Wall EM; American Pain Society Low Back
Pain Guideline Panel. 2009. Interventional therapies, surgery, and interdisciplinary
rehabilitation for low back pain: An evidence-based clinical practice guideline from the
American Pain Society. Spine. svezak 34 (broj 10): str. 1066. – 1077.
doi:10.1097/BRS.0b013e3181a1390d (https://doi.org/10.1097%2FBRS.0b013e3181a1390d).
53. Pinto, RZ; Maher, CG; Ferreira, ML; Hancock, M; Oliveira, VC; McLachlan, AJ; Koes, B;
Ferreira, PH. 18. prosinca 2012. Epidural corticosteroid injections in the management of
sciatica: a systematic review and meta-analysis. Annals of Internal Medicine. svezak 157 (broj
12): str. 865. – 877. PMID 23362516 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23362516)
54. Manusov, EG. Rujan 2012. Surgical treatment of low back pain. Primary care. svezak 39 (broj
3): str. 525. – 531. doi:10.1016/j.pop.2012.06.010 (https://doi.org/10.1016%2Fj.pop.2012.06.01
55. Chou R, Baisden J, Carragee EJ, Resnick DK, Shaffer WO, Loeser JD. Svibanj 2009. Surgery
for low back pain: a review of the evidence for an American Pain Society Clinical Practice
Guideline. Spine. svezak 34 (broj 10): str. 1094. – 1109. doi:10.1097/BRS.0b013e3181a105fc
(https://doi.org/10.1097%2FBRS.0b013e3181a105fc). PMID 19363455 (https://pubmed.ncbi.nl
m.nih.gov/19363455)
56. Lee, CS; Hwang, CJ; Lee, DH; Kim, YT; Lee, HS. Ožujak 2011. Fusion rates of instrumented
lumbar spinal arthrodesis according to surgical approach: a systematic review of randomized
trials. Clinics in orthopedic surgery. svezak 3 (broj 1): str. 39. – 47.
doi:10.4055/cios.2011.3.1.39 (https://doi.org/10.4055%2Fcios.2011.3.1.39). PMID 21369477 (h
ttps://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21369477)
57. Walker, BF; French, SD; Grant, W; Green, S. 1. veljače 2011. A Cochrane review of combined
chiropractic interventions for low-back pain. Spine. svezak 36 (broj 3): str. 230. – 242.
doi:10.1097/BRS.0b013e318202ac73 (https://doi.org/10.1097%2FBRS.0b013e318202ac73).
58. Dagenais, S; Gay, RE; Tricco, AC; Freeman, MD; Svibnjaer, JM. 2010. NASS Contemporary
Concepts in Spine Care: spinal manipulation therapy for acute low back pain. The spine
journal: official journal of the North American Spine Society. svezak 10 (broj 10): str. 918. –
940. doi:10.1016/j.spinee.2010.07.389 (https://doi.org/10.1016%2Fj.spinee.2010.07.389).
59. Rubinstein SM, van Middelkoop M, Assendelft WJ, de Boer MR, van Tulder MW. 2011.
Rubinstein, Sidney M (ur.). Spinal manipulative therapy for chronic low-back pain (https://web.a
rchive.org/web/20130609065203/http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/14651858.CD00811
2.pub2/abstract). Cochrane Database of Systematic Reviews. svezak (broj 2): str. CD008112.
2). PMID 21328304 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21328304). Inačica izvorne stranice (htt
p://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/14651858.CD008112.pub2/abstract) arhivirana 9. lipnja
2013. Pristupljeno 26. travnja 2014.
60. Rubinstein, SM; Terwee, CB; Assendelft, WJ; de Boer, MR; van Tulder, MW. 12. rujna 2012.
Spinal manipulative therapy for acute low-back pain. Cochrane Database of Systematic
Reviews. svezak 9: str. CD008880. doi:10.1002/14651858.CD008880.pub2 (https://doi.org/10.
1002%2F14651858.CD008880.pub2). PMID 22972127 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2297
2127)
61. Dagenais, S; Mayer, J; Wooley, J; Haldeman, S. 2008. Evidence-informed management of
chronic low back pain with medicine-assisted manipulation. The Spine Journal. svezak 8 (broj
1): str. 142. –149. doi:10.1016/j.spinee.2007.09.010 (https://doi.org/10.1016%2Fj.spinee.2007.

62. Furlan AD, Yazdi F, Tsertsvadze A, Gross A, Van Tulder M, Santaguida L, Gagnier J,
Ammendolia C, Dryden T, Doucette S, Skidmore B, Daniel R, Ostermann T, Tsouros S. 2012. A
systematic review and meta-analysis of efficacy, cost-effectiveness, and safety of selected
complementary and alternative medicine for neck and low-back pain. Evidence-based
complementary and alternative medicine. svezak 2012: str. 953139. doi:10.1155/2012/953139
(https://doi.org/10.1155%2F2012%2F953139). PMID 22203884 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.g
ov/22203884)
63. Lin CW, Haas M, Maher CG, Machado LA, van Tulder MW. Srpanj 2011. Cost-effectiveness of
guideline-endorsed treatments for low back pain: a systematic review (https://www.ncbi.nlm.ni
h.gov/pmc/articles/PMC3176706). Eur Spine J. svezak 20 (broj 7): str. 1024–38.
64. Furlan AD, Imamura M, Dryden T, Irvin E. 2008. Massage for low-back pain. Cochrane
Database of Systematic Reviews (broj 4): str. CD001929.
65. Urrútia G, Burton K, Morral A, Bonfill X, Zanoli G. Ožujak 2005. Neuroreflexotherapy for
nonspecific low back pain: a systematic review. Spine. svezak 30 (broj 6): str. E148–53.
66. Henschke N, Ostelo RW, van Tulder MW; i dr. 2010. Behavioural treatment for chronic low-
back pain. Cochrane Database of Systematic Reviews. svezak (broj 7): str. CD002014.
3). PMID 20614428 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20614428) Eksplicitna upotreba et al. u:
|author= (pomoć)
67. Cramer H, Haller H, Lauche R, Dobos G. 2012. Mindfulness-based stress reduction for low
back pain. A systematic review (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3520871). BMC
Complement Altern Med. svezak 12 (broj): str. 162. doi:10.1186/1472-6882-12-162 (https://doi.
org/10.1186%2F1472-6882-12-162). PMC 3520871 (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/
PMC3520871). PMID 23009599 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23009599)
68. Menezes Costa Lda, C; Maher, CG; Hancock, MJ; McAuley, JH; Herbert, RD; Costa, LO. 7.
kolovoza 2012. The prognosis of acute and persistent low-back pain: a meta-analysis (https://w
ww.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3414626). CMAJ : Canadian Medical Association
journal=journal de l'Association medicale canadienne. svezak 184 (broj 11): str. E613. -E624.
doi:10.1503/cmaj.111271 (https://doi.org/10.1503%2Fcmaj.111271). PMC 3414626 (https://ww
w.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3414626). PMID 22586331 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.g
ov/22586331) Nedostaje uspravna crta: |journal= (pomoć)
69. Chou, R; Shekelle, P. 2010. Will this patient develop persistent disabling low back pain?.
JAMA: the Journal of the American Medical Association. svezak 303 (broj 13): str. 1295. –
1302. doi:10.1001/jama.2010.344 (https://doi.org/10.1001%2Fjama.2010.344).
70. Vinod Malhotra; Yao, Fun-Sun F.; Fontes, Manuel da Costa. 2011. Yao and Artusio's
Anesthesiology: Problem-Oriented Patient Management (http://books.google.ca/books?id=qOh
uwkoN15MC&pg=PT1390). Lippincott Williams & Wilkins. Hagerstwon, MD. str. poglavlje 49.
ISBN 1-4511-0265-8
71. Vos, T. 15. prosinca 2012. Years lived with disability (YLDs) for 1160 sequelae of 289 diseases
and injuries 1990–2010: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2010.
Lancet. svezak 380 (broj 9859.): str. 2163. – 2196. doi:10.1016/S0140-6736(12)61729-2 (http
s://doi.org/10.1016%2FS0140-6736%2812%2961729-2). PMID 23245607 (https://pubmed.ncb
i.nlm.nih.gov/23245607)
72. Cunningham, F. 2009. Williams Obstetrics (http://books.google.ca/books?id=PYO2RUc4sQMC
&q) 23 izdanje. McGraw Hill Professional. str. 210. ISBN 9780071702850
73. Shiri R, Karppinen J, Leino-Arjas P, Solovieva S, Viikari-Juntura E. Siječanj 2010. The

association between smoking and low back pain: a meta-analysis. Am. J. Med. svezak 123
(broj 1). doi:10.1016/j.amjmed.2009.05.028
(https://doi.org/10.1016%2Fj.amjmed.2009.05.028). PMID 20102998 (https://pubmed.ncbi.nlm.
nih.gov/20102998)
74. Maharty DC. Rujan 2012. The history of lower back pain: a look "back" through the centuries.
Prim. Care. svezak 39 (broj 3): str. 463. – 470. doi:10.1016/j.pop.2012.06.002 (https://doi.org/1
0.1016%2Fj.pop.2012.06.002). PMID 22958555 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22958555)
75. Lutz GK, Butzlaff M, Schultz-Venrath U. Kolovoz 2003. Looking back on back pain: trial and
error of diagnoses in the 20th century. Spine. svezak 28 (broj 16): str. 1899. – 1905.
doi:10.1097/01.BRS.0000083365.41261.CF (https://doi.org/10.1097%2F01.BRS.0000083365.
41261.CF). PMID 12923482 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12923482)
76. Manchikanti L, Singh V, Datta S, Cohen SP, Hirsch JA, ASIPP. 2009. Comprehensive review of
epidemiology, scope, and impact of spinal pain. Pain Physician. svezak 12 (broj 4): str. E35. –
E70. PMID 19668291 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19668291)
Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bol_u_donjem_dijelu_leđa&oldid=6319571"
Ova stranica posljednji je put uređivana 14. veljače 2022. u 10:55.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se primjenjivati i
dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.

Bol U Donjem Dijelu Leđa - Wikipedija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Bol U Donjem Dijelu Leđa - Wikipedija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bol U Donjem Dijelu Leđa - Wikipedija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

23. 02. 2022.

07:21 Bol u donjem dijelu leđa – Wikipedija

U većini slučajeva epizoda boli u donjem dijelu leđa,

Bol u donjem dijelu leđa nije određena bolest, već simptom

Žene mogu patiti od akutne boli u donjem dijelu leđa koja je

Lumbalno područje (ili donji dio

Intervertebralni disk ima želatinoznu jezgru okruženu fibroznim prstenom.[15] U svojem

Prisutnost određenih znakova, nazvanih Upozoravajući znakovi[19] Mogući uzroci[1]

specifično liječenje.[8] Prisutnost ili senzorički deficit equina

ozbiljnijih problema u podlozi boli.[1][17] lumbalnog područja tijekom protekle godine

Slikovna je dijagnostika opravdana kada su

Terapija vježbama je učinkovita u smanjenju bolova i poboljšavanju funkcionalnosti kod osoba s

Antidepresivi mogu biti učinkoviti u liječenju kroničnih bolova povezanih sa simptomima

Proloterapija, tretman injektiranja lijekova u kompromitirane zglobove lumbalnih kralježaka kako

Nove tehnologije u medicini, kao otkriće rendgenskih

1): str. 142. –149. doi:10.1016/j.spinee.2007.09.010 (https://doi.org/10.1016%2Fj.spinee.2007.

73. Shiri R, Karppinen J, Leino-Arjas P, Solovieva S, Viikari-Juntura E. Siječanj 2010. The

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.

Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!

Ova stranica posljednji je put uređivana 14. veljače 2022. u 10:55.

You might also like