1.

Pojam i osnovne karakteristike krivičnog prava

Krivično pravo je dio pravnog sistema čija je osnovna funkcija zaštita društva od
kriminaliteta. Da bi se navedena funkcija ostvarila krivičnim pravom se određuje:
a) koja ljudska ponašanja predstavljaju KDa
b) koje KSe i pod kojim uslovima se mogu primjenjivati prema učiniocima KDa.

Najkraće rečeno krivično pravo je skup propisa o KDa i KSa, tj. predmet njegovog
izučavanja je KD, KS i učinilac KD (tj. subjekt na koga se primjenjuje KS).

2. Podjela krivičnog prava

Krivično pravo se dijeli na opšti i posebni dio krivičnog prava.
a) opšti dio reguliše materiju koja je zajednička za sva KD i kažnjavanje.
b) posebni dio predstavlja skup zakonskih odredbi kojima se određuju pojedina KDa,
propisuju njihova zakonska obilježja i krivične sankcije za svako od njih.

Razlika izmedju opšteg i posebnog dijela krivičnog prava je u tome što odredbe
posebno dijela KP uvijek imaju dva dijela: dispoziciju i sankciju.

3. Karakteristike krivičnog prava

zasnovanost na zakonu ( zakonsko pravo ), po svom karakteru je javno(državno)
pravo, ima represivni karakter. Država ga stvaruje preko svojih organa.
Zaštitna funkcija krivičnog prava: je osnovna njegova funkcija. KP se štiti osnovna
prava i slobode čovjeka (tj. ljudski život, sloboda, imovina, bezbjednost zemlje, pravni
poredak itd.). KP ima i drugu funkciju a to je obezbjeđenje građana od same države i
njenih organa u primjeni prava, dakle od samog kri. prava. U ostvarivanju zaštitne
funkcije KP mora poštovati određena načela:
načelo ograničenja krivičnopravne prinude: KS se primjenjuju kada se zaštita ne
može ostvariti nekim dr. nerepresivnim sredstvom.
načelo legitimnosti: primjena kri. prava mora biti legitomna(opravdana). načelo
supsidijarnosti: KS mora biti posljednje sredstvo u suzbijanju kriminaliteta.
načelo fragmentarnosti: krivično pravo obezbjeđuje zaštitu samo najznačajnijim
pravnim dobrima i to u segmentima, fragmentima. Npr. nije kažnjiv svaki rad, nego
samo očigledno nesvjestan rad.

Krivične sankcije: su sredstva krivično pravne zaštite. To su mjere koje društvo pod
određenim uslovima prinude primjenjuje prema učiniocima KDa.

4. Izvori krivičnog prava

zakon: krivično pravo je zakonsko pravo, a to znači daje zakon primarni izvor
krivičnog prava. Prema njemu nikome se ne može izreći kazna za učinjeno djelo koje
prije toga nije bilo predviđeno kao KD i za koje nije bila zakonom propisana kazna,
podzakonski propisi : su dopunski izvori krivičnog prava. Koriste se kod tzv.
blanketnih krivičnih djela(to su KD čije zakonsko biće nije određeno u krivičnom
zakonu, pa sam zakon upućuje na korištenje drugih propisa).
međunarodni ugovori i međunarodno pravo: imaju dopunski karakter-kada je
država potpisala međunarodni ugovor donoseći sopstveni zakon.
sudska praksa, teorija krivičnog prava i običajno pravo nemaju karakter izvora
krivičnog prava.
5. Važenje krivičnog zakona
znači daje on na snazi i da ga organi pravosuđa primjenjuju. Krivični zakon važi do
dana stupanja na snagu zakona koji ga izričito ili prećutno ukida.
Krivični zakon djeluje:
a) u određenom vremenu(vremensko važenje),
b) na određenom prostoru(prostorno važenje),
c) u odnosu prema određenim licima(važenje k.z. prema određenim licima).

6. Vremensko važenje krivičnog zakona

Da bi počeo da važi svaki zakon treba da bude proglašen. Početak važenja jednog
zakona je dan ili momenat njegovog stupanja na snagu. Osnovno načelo vremenskog
važenja k.z. glasi da se na učinioca k.d. primjenjuje onaj zakon koji je važio u vrijeme
izvršenja k.d.

7. Prostorno važenje krivičnog zakona

Svaki zakon pa tako i krivični zakon važi na teritoriji države koja gaje donijela.
Međutim, država može imati interesa da njegovo prostorno važenje protegne i na k.d.
koja su izvršena u inostranstvu. Krivični zakon RS uvažava kao osnovni teritorijalni
princip, a dopunski principi prostornog važenja su: personalni, realni i univerzalni.

Teritorijalni princip: krivično zakonodavstvo RS važi za svakoga ko na teritoriji RS

izvrši k.d. bez obzira čiji je državljanin. Dopunjen je sa još dva principa:
princip zastave broda( KZ RS se obavezno primjenjuje prema svakome ko učini k.d.
na domaćem brodu bez obzira gdje se on nalazio).
princip registracije aviona(Pravi razliku između vojnog i civilnog vazduhoplova. Ako
je u pitanju vojni vazduhoplov naše zakonodavstvo se primjenju je bez obzira gdje se
on nalazio, a ako je u pitanju civilni vazduhoplov samo ako je u letu). Od ovog pravila
postoji nekoliko izuzetaka prema odredbama međunarodnog prava kada se KZRS ne
može primjenjivati prema šefovima stranih država i njihovim pratnjama,stranim
diplomatskim i konzularnim funkcionerima, funkcionerima međunarodnih
organizacija).

Personalni princip: krivično zakonodavstvo RS važi za državljanina RS i kada u

inostranstvu učini neko drugo k.d.osim k.d. protiv ustavnog uređenja RS, ako se
zatekne na teritoriji RS ili joj bude ekstradiran.

Realni(zaštitni)princip: krivični zakon primjeniće se na svakog (domaćeg ili stranog

državljanina) koji van teritorije RS učini KD protiv ustavnog uređenja RS. Drugi oblik
realnog principa kaže da će se krivični zakon RS primjeniti i na stranca koji van
teritorije RS učini prema njoj ili njenom državljaninu k.d. Takodje i kada nisu upitanju
k.d. protiv ustavnog uređenja RS, ako se zatekne na teritoriji RS ili bude ekstradiran.

Univerzalni princip: krivično zakonodavstvo RS primjenjuje se i prema strancu koji

izvan teritorije RS prema stranoj državi ili prema strancu izvrši k.d. za koje se prema
tome zakonodavstvu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna.

8. Pojam i elementi KD
KD je protivpravno djelo kojim se povrijeđuju ili ugrožavaju zaštićene vrijednosti. To
je društveno opasno djelo, koje je u zakonu određeno kao k.d. i za koje je propisana
krivična sankcija. Pojam k.d. uključuje tri najznačajnija elementa: radnju,
 protivpravnost i vinost(krivicu). Osnovni elementi opšteg pojma k.d. su: djelo
čovjeka(radnja čovjeka sa prouzrokovanom posljedicom), društvena opasnost djela,
protivpravnost, određenost k.d. u zakonu i vinost(krivica) učinioca djela.

9. Radnja KD
Radnja je voljno ponašanje čovjeka koje dovodi do neke promjene u spoljnom svijetu.
Ona može biti izražena u formi: činjenja(aktivna radnja) i nečinjenja(propuštanje
dužnog činjenja).
Činjenje predstavlja svjesno djelovanje čovjeka, a nečinjenje voljno propuštanje
neke radnje.
Radnja se u odnosu na KD može pojaviti u nekoliko oblika: radnja saizvršilaštva.
radnja pomaganja i radnja podstrekavanja.
S obzirom na posljedicu imamo:
K.D. povrede(posljedica se sastoji u uništenju ili oštećenju),
K.D. ugrožavanja(posljedica se sastoji u stvaranju opasnosti za neko djelo).

10. Društvena opasnost djela

Da bijedno djelo predstavljalo k.d. ono mora biti društveno opasno. Društveno je
opasno djelo koje je opasno u određeno vrijeme i u određenim društvenim
ekonomskim i političkim prilikama za određenu društvenu zajednicu. Međutim nisu
sva djela koja su opasna za određeno društvo i k.d. Neka imaju veći a neka manji
stepen društvene opasnosti, npr. ubistvo i oštećenje tuđe stvari. Ako je ostvareno
zakonsko biće k.d., a nije ostvaren potreban stepen društvene opsanosti, djelo prestaje
da bude k.d., jer nije društveno opasno.

11. Protivpravnost djela i određenost djela u zakonu

Protivpravnost djela podrazumijeva protivpravno ponašanje nekoj pravnoj normi koja
predviđa zabranu ili naređuje izvršenje neke radnje. Protivpravnost je širi pojam od
određenosti djela u zakonu, jer nešto može biti protivpravno a da nije određeno kao
k.d. Jedno društveno opasno i protivpravno djelo nije k.d. ukoliko u zakonu nije
određeno kao k.d. Nikome se nemože suditi za djelo koje prije nego što je izvršeno,
nije bilo zakonom određeno kao k.d. i za njega propisana krivična sankcija.

12. Biće krivičnog djela

podrazumijeva skup posebnih elemenata koji predstavljaju obavezna obilježja jednog
k.d. a to su:
a) objektivna obilje.(radnja, posljedica, sredstvo izvršenja, vrijeme i mjesto izvršenja
itd.),
b) subjektivna obiiiežia(umišliai. nehat),
c) osnovna obiliežiafpredstavliaiu obilježje osnovnog oblika zakonskog bića
određenog k.d.),
d) dopunska obilježia(čine obilježja težeg ili lakšeg oblika k.d).

13. Subjekt i objekt krivičnog djela

Subjekt k.d: izvršilac, saizvršilac i tzv. posredni izvršilac. Pored aktivnog subjekta
postoji i pasivni subjekt k.d.
Objekt k.d.: predstavlja dobro ili vrijednost na čiju povredu je upravljeno određeno
k.d. Razlikujemo: opšti zaštitni objekt osnovna prava i slobode čovjeka, te druge
vrijednosti koje garantuje pravni poredak) i grupni zaštitni objekt čovjekov život,
osnovna prava i slobode, polni integritet,imovina, privreda, bezbjednost zemlje).
14. Mjesto izvršenja krivičnog djela
je mjesto preduzimanja radnje, mjesto gdje je posljedica potpuno ili djelimično
nastupila i mjesto gdje je prema umišljaju učinioca trebala da nastupi posljedica. Kod
k.d. nečinjenia mjesto izvršenja k.d. je mjesto gdje je učinilac bio dužan da djeluje kao
i mjesto gdje je posljedica zbog nečinjenja nastupila ili po umušljaju učinioca trebaka
da nastupi.

15. Vrijeme izvršenja krivičnog djela

je vrijeme kada je učinilac radio ili je bio dužan raditi. Određivanje vremena izvršenja
k.d. bitno je radi rješavanja nekoliko krivičnopravnih pitanja:
a) vremensko važenje i primjena krivičnog zakona,
b) određivanje početka toka zastarjelosti,
c) neuračunljivost u vrijeme izvršenja k.d.,
d) uzrast lica u momentu izvršenja(lice je moglo biti maloljetnik u momentu izvršenja
k.d. a da se djelo rasvjetli kada je izvršilac postao punoljetan).

16. Opšti uslov isključenja protivpravnosti krivičnog djela

a) neznatna društvena opasnost; b) nužna odbrana; c) krajnja nužda.

17. Neznatna društvena opasnost

ili djelo malog značaja spada u opšte osnove isključenja protivpravnosti. Djelo je
malog značaja ako na to ukazuju:
a) priroda k.d.fdobro koje se štiti),
b) težina k.d.( je izražena kroz predviđenu sankciju),
c) okolnosti pod kojima ie izvršeno k.diodnose se na sredstva, mjesto i vrijeme
izvršenja),
d) neznatnost k.d.( ie najznačajnije mjerilo pri ocjeni težine k.d.),
e) nizak stepen krivične odgovornosti(uslovljen je stepenom uračunljivosti ili vinosti)

18. Nužna odbrana

je ona odbrana koja je neophodno potrebna da se od svog dobra ili dobra drugog
odbije istovremeni ili neposredno predstojeći protivpravni napad.
Nužna odbrana ima dva elemanta; napad i odbranu.
a) napad - uslovi napada su da je napad: ponašanje čoviekat napad preduzima čovjek
koji se sastoji u činjenju, a samo izuzetno u nečinjenju), uperen protiv nekog pravom
zaštićenog dobra i protivpravan.
b) odbrana - uslovi odbrane su daje: kroz radnju odbrane ostvareno biće nekog k.d.,
daje upravljena prema nekom napadačevom dobru i daje neophodno potrebna za
odbijanje napada.
U slučaju prekoračenja nužne odbrane postoji krivično djelo i krivična odgovornost

19. Krajnja nužda

- postoji kada je djelo učinjeno radi toga da učinilac otkloni od sebe ili drugog
istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri
tome učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo. Elementi krajnje nužde su:
opasnost i otklanjanje opasnosti.
- Opasnost: je stanje u kome je neko dobro ugroženo. Može biti izazvana ne samo
radnjom čovjeka, nego i na bilo koji drugi način(prirodne nepogode, napad životinja i
si.)
- Uslovi opasnosti su: da se njome ugrožavaju bilo koje pravom zaštićeno dobro, daje
neskrivljena, daje istovremena, daje stvarna.
- Uslovi otklanjanja opasnosti: da se ona na drugi način nije mogla otkloniti, da
učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.

20.Pripremne radnje
U krivičnopravnoj literaturi razlikuju se tri stadijuma u izvršenju k.d.: donošenje
odluke o izvršenju k.d.. pripremne radnje za izvršenje k.d. i izvršenje k.d.
Pripremne radnje kao stadijum izvršenja k.d. mogu ali i ne moraju postojati jer se k.d.
može izvršiti i bez njih. One se najčešće javljaju u vidu nabavljanja sredstava za
izvršenje k.d., traženju saučesnika, uklanjanju prepreka za izvršenja k.d. Kažnjive
pripremne radnje su: dogovor za izvršenje k.d., zločinačko udruženje, k.d. protiv
ustavnog uređenja RS, izradjivanje i nabavljanje oružja i sredstava za izvršenje k.d.

21. Pokušaj krivičnog djela

-je sa umišljajem započeto ali nedovršeno k.d. Za postojanje pokušaja potrebno je da
budu ostvarena tri elementa:
a) da je započeto izvršenje k.d.,
b) daje u pravilu izostala posljedica,
c) da kod učinioca postoji volja da izvrši k.d.
Postoje dvije vrste pokušaja: savršeni ili dovršeni( kada je učinilac radnju izvršenja
ostvario do kraja) i nesavršeni ili nedovršeni(kada je učinilac preduzeo samo dio
radnje). Nepodobni(nemoguć) pokušaj postoji kadaje započeto izvršenja k.d. koje je
objektivno nemoguće zbog nepodobnosti radnje, sredstva ili objekta radnje. On je
kažnjiv uvijek kadaje kažnjiv i obični pokušaj, s tim što kod ovog pokušaja postoji
mogućnost oslobađanja od kazne.

23. Dobrovoljni odustanak

U slučaju kada izvršilac k.d. započetu radnju svjesno sam prekine, iako je bio svjestan
da započeto djelo može dovršiti naziva se dobrovoljni odustanak.
Dobrovoljni odustanak od k.d. u osnovi ima dva oblika: svršeni i nesvršeni
pokušaj. Svršeni pokušaj postoji kada učinilac započetu radnju završi, ali na kraju
povrijeđenom pruži pomoć(povrijedi lice, pa ga odveze do doktora).
Nesvršeni pokušaj postoji kadaje učinilac prekinuo započeto djelovanje. Da bi
odustajanje od izvršenja djela moglo biti osnov za oslobađanje od kazne, ono mora biti
dobrovoljno, odnosno zasnovano na ličnoj(autonomnoj)odluci učinioca.

24. Sticaj krivičnog djela

Pod sticajem k.d. podrazumijeva se postojanje više k.d. izvršenih od strane jednog lica
za koja se istovremeno sudi. Ta djela mogu biti izvršena sa jednom ili sa više radnji,
pa zbog toga razlikujmo idealni i realni sticaj.

25. Idealni sticaj

Idealni sticaj postoji kada učinilac jednom radnjom izvršenja ostvari više k.d. Npr.
učinilac baci bombu u jednu prostoriju od koje jedno lice smrtno strada, drugo
zadobije teže tjelesne povrede i ošteti tudju stvar.
26. Realni sticaj
Realni sticaj postoji kada učinilac sa više radnji izvršenja izvrši više k.d., s tim što mu
se za sva izvršena djela istovremeno sudi. Npr. učinilac izvrši k.d. krađe, narednog
dana silovanje itd. Između ovih dijela može ali i nemora postojati vremenski razmak.

27. Složeno, kolektivno i produženo krivično djelo

Složeno krivično djelo: - sastavljeno je iz dva ili više k.d. Npr. k.d. razbojništva
sastavljeno je iz dva djela: krađe i prinude. Učinilac odgovara samo zajedno k.d.-
razbojništvo.
Kolektivno krivično djelo: - postoji kada se lice kriminalnom djelatnošću bavi u vidu
zanata, zanimanja ili iz navike.
Produženo krivično djelo: - postoji kada učinilac u vremenskom kontinuitetu više
istih ili istovrsnih k.d. Zbog krivičnopravne sličnosti kvalifikuju se kao jedno k.d. Za
postojanje produženog krivičnog djela neophodno je da budu ispunjeni određeni
uslovi: da jedno lice izvrši više istih ili istovrsnih k.d., da između izvršenih k.d. postoji
vremenski kontinuitet, da postoje okolnosti koje djela međusobno povezuju u
jedinstvenu cjelinu, i na kraju potrebno je da sva k.d. budu izvršena sa umišljajem.

28. Tumačenje krivičnog zakona

Tumačenjem krivičnog zakona se utvrdjuje šta je smisao, cilj zakona. Tumačenje
može da se podjeli prema: subjektima koji tumače zakon, obimu tumačenja.
načinu(metodi)tumačenja.
Tumačenje prema subjektima koji tumače zakon razlikujemo:
- autentičnosti je tumačenje zakonodavca i ono je obavezujuće za sve organe koji ga
primjenjuju),
- sudsko(tumačenie od strane suda prilikom primjene zakona na konkretni slučaj. Ovo
tumačenje nije obavezujuće),
- prema obimu tumačenja razlikujemo uže i šire. Koristi se kada zakonska obilježja
jednog k.d. nisu jasno određena).

29. Metodi(načini)tumačenja krivičnog zakona

U tumačenju krivičnog zakona neophodna je primjena različitih metoda(načina)
kojima se to postiže: gramatičko(jezičko), logičko, sistematsko, istorijsko,
teleološko(evolutivno) tumačenje.
a) Gramatičkojiezičko) tumačenje (svako tumačenje počinje sa jezičkim tumačenjem
za koja su potrebna određena lingvistička znanja.)
b) Logičko tumačenje( po ovome tumačenju pronalazak smisla zakona vrši se
primjenom pravila logike.)
c) Istorijsko tumačenje prema ovoj metodi utvrđuje se šta je norma značila u vrijeme
njezinog donošenja.)
d) Teleološko(evolutivno)tumačenje (prema ovom tumačenju smisao zakona se
utvrđuje na osnovu cilja zakona.)

30. Osnovna načela krivičnog prava

- načelo zakonitosti,
- načelo legitimiteta i ograničenosti krivičnopravne prinude,
- načelo krivice,
- načelo humanosti
31. Načelo zakonitosti
-je osnovno načelo u krivičnom pravu, koje građanima garantuje da mogu biti suđeni i
osuđeni samo za ponašanje koje je zakonom bilo predviđeno kao k.d. prije nego što je
učinjeno.
Princip ovog načela je da se primjenjuje bezuslovno i bez izuzetka, tj. presuda može
biti zasnovana:
a) samo na zakonu u vrijeme izvršenja i
b) učiniocu se ne može izreći teža kazna od one koja ie važila u vrijeme izvršenja k.d.

32. Načelo legitimiteta i ograničenosti krivičnopravne prinude

-je načelo na osnovu koga je krivičnopravna prinuda opravdana samo samo u
slučajevima kada se zaštita čovjeka i drugih osnovih vrijednost društva ne može
obezbijediti na drugi način, tj. radi se o principu da ie krivično pravo posljednje
sredstvo u suzbijanju protivpravnih ponašanja.

33. Načelo krivice

-je načelo koje podrazumijeva subjektivnu i ličnu odgovornost za izvršeno k.d.
Krivična odgovornost je zasnovana na krivici, a krivica predstavlja jedan od
najznačajnijih osnova legitimnosti krivičnog prava. Načelo krivice podrazumijeva da
učinilac odgovara u granicama svoje krivice za svoje učinjeno djelo.

34. Načelo humanosti -je načelo koje predstavlja opštu civilizacijsku tekovinu i to je
jedna od osnovnih karakteristika modernog krivičnog prava. Izostavljanjem smrtne
kazne i kazne doživotnog zatvora iz našeg krivičnog prava su uklonjene dvije mjere
koje nisu u skladu sa civilizovanim društvom. Kod načela humanosti na liniji
humanizacije prije svega su: novčane kazne i mjere upozorenja, zatim najnovije mjere
opšte korisnog rada na slobodi.

35. Krivična odgovornost

Savremeno krivično pravo se zasniva na principu subjektivne odgovornosti, što znači
daje za kažnjavanje učinioca pored protivpravnog djela, potrebno da postoji i njegova
krivica za učinjeno djelo, to znači: da nema kazne bez krivice, a bez krivice nema ni
krivičnog djela a samim tim ni krivične odgovornosti.
Učinilac koji učini k.d. u stanju neuračunljivosti nije krivično odgovoran. Krivičnu
odgovornost čine dva elementa koja karakterišu učinioca: uračunliivost i krivica ili
vinost.

36. Uračunljivost
Uračunljivost je svojstvo normalnog i duševno zdravog čovjeka da ispravno rasuđuje,
tj. da shvati značenje određenog djela, što ga čini podobnim da bude krivično
odgovoran za učinjeno djelo. Za krivicu(vinost)učinioca nužno je daje on bio
uračunljiv u vrijeme izvršenja k.d.

37. Neuračunljivost
Neuračunljivost je nesposobnost učinioca da u vrijeme izvršenja djela shvati značaj
toga djela, odnosno nesposobnost upravljanja svojim postupcima uslijed: duševne
bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja.
Neuračunljivost se uvijek utvrđuje u odnosu na konkretno djelo, jer kod istog lica
može postojati uračunljivost kod nekog drugog djela.
38. Bitno smanjenja uračunljivost
Bitno sman jena uračunljivost je stanje učinioca u kojem je njegova sposobnost da
shvati značaj svog djela bila bitno smanjena zbog: duševne bolesti, privremene
duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja. Osnovna razlika između
neuračunljivosti i bitno smanjene uračunljivosti se sastoji u intezitetu poremećenosti
psihofizičkih funkcija: kod neuračunljivosti one su sasvim isključene, a ovdje postoje
samo su uslijed postojećeg abnormalnog stanja su bitno smanjene. Zakon bitno
smanjenu uračunljivost tretira kao fakultativni osnov za ublažavanje kazne, što znači
da se ne isključuje odgovornost učinioca.

39. Skrivljena neuračunljivost - obuhvata one situacije u kojima je učinilac u vrijeme

izvršenja k.d. bio u neuračunljivom stanju u koje se sam doveo upotrebom alkohola,
droga ili nekih drugih opijata. U zakonu se navodi daje učinilac za djelo kriv, izuzev
ako je u takvo stanje doveden mimo svoje volje(podmetanjem), onda se radi o
odgovornosti trećeg lica.

40. Umišljaj
Osnovni oblici krivice(vinosti) su: umišljaj i nehat.
Umišljaj postoji kada je učinilac bio svjestan svog djela i htio je njegovo izvršenje.
Umišljaj može biti: direktni i eventualni. Direktni umišljaj postoji kada je učinilac
bio svjestan svog djela i htio je njegovo izvršenja(npr. kod k.d. ubistva učinilac je bio
svjestan da svojom radnjom lišava život drugog čovjeka-tj. bitini su elementi svijest i
volja). Eventualni umišljaj postoji kada je učinilac bio svjestan da njegovim
činjenjem ili ne činjenjem može da nastupi zabranjena posljedica, pa je pristao na
njeno nastupanje( npr. lovac puca na divljač iako je bio svjestan da može pogoditi
prolaznika).

41. Nehat
Nehat je lakši oblik vinosti(krivice) od umišljaja. Za nehatno izvršenja djela uvijek je
predviđena blaža kazna, nego za umišljajno djelo. Nehat može biti svjesni i nesvjesni.
Svjesni nehat postoji kada je učinilac bio svjestan da usred njegovog činjenja ili ne
činjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olako držao da će je spriječiti(npr.
lice baci opušak u kontenjer, misleći da neće doći do požara). Nesvjesni nehat postoji
kada učinilac nije bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice iako je
bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti

42. Zablude
Zabluda predstavlja ne postojanje ili postojanje pogrešne svijesti učinioca o nekim
elementima k.d. koje čini. Zabluda se dijeli na: stvarnu i pravnu.

43. Stvarna zabluda

Stvarna zabluda postoji kada učinilac u vrijeme izvršenja k.d. nije bio svjestan nekog
njegovog zakonom propisanog obilježja, ili je pogrešno smatrao da postoje okolnosti
na osnovu kojih je to djelo dopušteno.
Stvarna zabluda se pojavljuje u dva oblika:
- stvarna zabluda u užem smislu zabluda o zakonskim obilježjima-Iice plaća
falsifikovanim novcem),
- stvarna zabluda u širem smislu(zabluda o okolnostima). Postoji još: otklonjiva i
neotklonjiva stvarna zabluda.
- otklonjiva stvarna zabluda je rezultat nehata samog učinioca jer je bio dužan i mogao
je imati pravilnu predstavu o djelu koje je učinio. Krivično je odgovoran, ako zakon za
to djelo propisuje kažnjavanje i za nehat.
- neotklonjiva stvarna zabluda postoji kod učinioca koji nije bio dužan, niti je mogao
imati pravilnu predstavu o djelu koje je učinio. Kod ove zablude je isključena krivična
odgovornost.

44. Pravna zabluda

Pravna zabluda u krivičnopravnom smislu predstavlja pogrešnu predstavu učinioca o
protivpravnosti djela. Za razliku od stvarne zablude kod koje učinilac nije svjestan
onoga što čini, kod pravne zablude on je svjestan ali nezna daje to protivpravno(npr.
ako lice uzme tuđu stvar misleći daje njegova - onda se radi o stvarnoj zabludi, ali ako
uzme stvar od svog dužnika misleći da na to ima pravo - radi se o pravnoj zabludi).
Kada je u pitanju pravna zabluda predviđa se mogućnos ublažavanja ili oslobađanja od
kazne, međutim tu mogućnost sud može koristiti pod uslovom daje učinilac bio u
pravnoj zabludi iz opravdanih razloga.

45. Saučesništvo
Saučesništvo se u krivičnom pravu definiše kao izvršenje krivičnih djela od strane više
lica. Za razliku od sticaja kod kojeg na strani jednog učinioca postoji više k.d., kod
saučesništva se radi o više lica u ostvarenju jednog k.d. Ako je njihovim radnjama
ujedno ostvareno i više k.d. onda se radi o saučesništvu i sticaiu.
Saučesništvo podrazumijeva slučajeve zajedničkog ostvarenja k.d. od strane dva ili
više lica uz istovremeno postojanje svijesti o zajedničkom djelovanju.
Naše krivično zakonodavstvo dijeli sve učesnike na izvršioce i saučesnike. Izvršioci su
lica koja preduzimaju radnju izvršenja, a saučesnici radnju pomaganja(podstrekači,
pomagači...).

46. Saizvršilaštvo
Saizvršilaštvo je oblik izvršilaštva. Ako svi učesnici sudjeluju u preduzimanju radnje
izvršenja radi se o saizvršilaštvu.
Elementi saizvršilaštva:
zajednička odluka o djelu, prethodni dogovor o izvršenju djela,
zajedničko učešće u izvršenju djela i zajedničko izvršenje djela

47. Podstrekavanje
Podstrekavanjeje oblik saučesništva kao i pomaganje. To je umišljajno nagovaranje
drugog lica na izvršenje k.d. Kod podstrekavanjaje bitno da kod izvršioca u vrijeme
preduzimanja radnje nije bila donesena čvrsta odluka o izvršenju k.d., jer u suprotnom
podstrekavanje ne postoji. Ako se radi o sporazumnom podstrekavanju više lica onda
je riječ o savodstrekavaniu. Po zakonu podstrekavanjeje kažnjivo kao i izvršilaštvo, tj.
kao daje podstrekač sam izvršio k.d.

48. Pomaganje
Pomaganje je oblik saučesništva kao i podstrekavanje. Obuhvata radnje koje
omogućavaju izvršenje k.d. koje čini drugo lice, a to su:
1. Pripremne radnje: pribavljanje sredstava, uklanjanje prepreka i sl
2. . Fizičko pomaganje: pružanje fizičke i materijalne pomoći
3. Psihičko pomaganje: davanje savjeta i upustava kako da izvrši odredjeno k.d.
 Za razliku od podstrekavanka, pomaganje može biti izvršeno i nečinjenjem(npr.
noćni čuvar ostavi otvorena vrata, da bi olakšao izvršenje k.d.). Po zakonu
kažnjivo je samo umišljajno pomaganje, a ne i nehatno, a pomagač se kažnjava
kao da je i sam izvršio k.d.

49. Krivične sankcije(pojam, karakteristike i podjela)

Krivična sankcija je prinudna mjera koju radi zaštite društva od kriminaliteta,
izvršiocu određenog k.d. izriče sud u krivičnom postupku, a koja se sastoji u
ograničavanju ili oduzimanju određenih prava izvršiocu.
Zajedničke karakteristike svih krivičnih sankcija:
- prinudne mjere predviđene u zakonu, koje izriče sud u zakonom utvrđenom
postupku,
- svrha im je zaštita društva od kriminaliteta,
- predstavljaju oduzimanje ili ograničavanje određenih prava i sloboda učinioca
k.d., - mogu biti izrečene učiniocu samo one sankcije koje su u vrijeme izvršenja
k.d. bile zakonom predviđene.

Krivične sankcije se mogu svrstati u tri osnovne grupe:

1 Kazne
2. Mjere bezbjednosti
3. Vaspitne mjere

Sistem krivičnih sankcija u krivičnom pravu RS sastoji se od četiri vrste kri.

sankcija: 1. Kazne 2. Mjere upozorenja 3. Mjere bezbjednosti 4. Vaspitne mjere

50. Kazne
Kazna je prisilna mjera kojom društvo reaguje prema onima koji ne poštuju
pravni poredak i krše pravne norme. Svrha(cili)kažniavania je:
1 .Sprečavanje učinioca da vrši k.d. i njegovo prevaspitavanje.
2. Uticaj na druge da ne čine k.d.
3.Razvijanje društvene odgovornosti i osude za nedopuštena ponašanja

Vrste kazni: 1. Kazna zatvora 2. Novčana kazna

Pod određenim uslovima može se i maloljetnicima izreći Kazna maloljetničkog
zatvora, koja predstavlja posebnu krivičnu sankciju. Smrtna kazna je zamjenjana
kaznom dugotrajnog zatvora, a kazna konfiskacije imovine izostavljenaje
Novelom 1990.godine. Pravnim licima se izriču posebne kazne, a to su pored
novčane kazne: 1 .Kazna oduzimanja imovine 2.Kazna prestanka pravnog lica

Krivični zakon djeli kazne na:

I. Glavne kazne su one kazne čijom se primjenom u cjelosti ostavruje svrha
kažnjavanja i sud ih izriče samostalno.
2.Sporedne kazne su one kazne kojima se ne može u potpunosti postići svrha
kažnjavanja. One se mogu samo izricati uz glavnu kaznu da bi joj se pojačalo
dejstvo.Novčana kazna se može izricati samostalno kao glavna kazna ili uz kaznu
zatvora kao sporedna kazna.
51. Kazna zatvora
Kazna zatvora u našem krivičnom zakonodavstvu je osnovna krivična sankcija.
Može se izreći samo kao glavna kazna, a nekada alternativno sa novčanom
kaznom. Opšti minimum kazne zatvora je 30 dana, a opšti maksimum 20 godina.

52. Kazna dugotrajnog zatvora

Kazna dugotrajnog zatvora je najteža krivična sankcija u našem zakonodavstvu.
Predviđena je za: najteže oblike razbojništva i razbojničke krađe, najteže oblike
k.d. protiv ustavnog uređenja RS i si., učinjene sa umišljajemu, i to u trajanju od
25 do 45 godina zatvora, odnosno dugotrajni zatvor. Ova kazna je 2000 god.
zamijenila doživotni zatvor, a smrtna kazna je ukinuta 1995 god. nakon
potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Uvijek se propisuje alternativno sa kaznom
zatvora i isključena je prema mlađim punoljetnicima(licakoja nisu navršila 21
godinu života) i prema bremenitoj ženi.

53. Novčana kazna

Novčana kazna je imovinska krivična sankcija, koja obavezuje osuđenog na
plaćanje određenog novčanog iznosa državi radi učinjenog k.d. Izriče se za lakša i
srednje teška k.d. i to:
l.U dnevnim iznosima, najmanje 5 a najviše 360 dnevnih iznosa. Kod k.d.
koristoljublja ne može biti veća od 1500 dnevnih iznosa.
2.određenom iznosu prema KZ RS najniži iznos ove kazne je 50km, a najviši 50
OOOkm Visinu dnevog iznosa određuje sud na osnovu ličnog dohodka ili drugih
primanja. Novčana kazna se pretvara u kaznu zatvora, tako što se za svaki započeti
dnevni iznos ili za započetih 50km određuje jedan dan zatvora. U ovakvim
slučajevima zatvor ne može trajati duže od 6 mjeseci.

54. Rad za opšte dobro

Rad za opšte dobro je alternativna krivična sankcija. Suština joj je da osuđeno lice
u slobodno vrijeme obavi određene neplaćene poslove u korist društvene zajednice
i to ne napuštajući svoje socijalno okruženje.

55. Uslovni otpust

Uslovni otpust se sastoji u prijevremenom otpuštanju zatvorenika sa izdržavanja
zatvorske kazne, pod uslovom da su ispunjene određene pretpostavke i ispoštovani
postavljeni uslovi. Kazna se smatra izdržanom, kada istekne vrijeme uslovnog
otpusta. Uslovni otpust se razlikuje od uslovne osude jer uslovnoj osudi ne
prethodi djelimično izdržavanje kazne. Prema KZ RS uslovni otpust je moguć
nakon izdržavanja polovine kazne zatvora i pod uslovom da ne učini novo k.d.
prije isteka kazne.
56. Mjere upozorenja
Mjere upozorenja se izriču ako se obzirom na sve okolnosti na ovakav način može
postići svrha kažnjavanja. Učinilac se sa njima opominje i upozorava. Mjere
upozorenja su: uslovna osuda i sudska opomena.

57. Uslovna osuda

Uslovna osuda predstavlja krivičnu sankciju kojaje prvenstveno namijenjena za
lakša i srednje teška k.d. Za njeno izricanje moraju postojati: 1 .Objektivni uslovi -
daje za dato k.d. sud utvrdio kaznu zatvora do 2 g. ili novčanu kaznu 2.Subjektivni
uslovi - ocjena suda da će uslovna osuda dovoljno uticati na učinioca da ne vrši
k.d.

58. Sudska opomena

Sudska opomena je najlakša krivična sankcija za punoljetne učinioce k.d. Sastoji
se u opomeni učinioca k.d. da će mu se u slučaju ponovnog vršenja k.d. izreći
krivična sankcija. Može se izreći za k.d. gdje je predviđena kazna zatvora do jedne
godine ili novčana kazna.

59. Mjere bezbjednosti

bezbjednosti su krivične sankcije koje ograničavaju ili oduzimaju određena prava
ili slobodu učiniocu k.d. Vrste mjera bezbjednosti:
-obavezno psihijatrijsko liječenje,
-obavezno liječenje od zavisnosti,
-zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti,
-zabrana upravljanja motornim vozilom,
-oduzimanje predmeta.

60. Krivične sankcije za maloljetnike

Osnovne krivične sankcije za maloljetnike jesu vaspitne mjere, a izuzetno se
prema starijim maloljetnicima može izreći kazna maloljetničkog zatvora. Mogu im
se izreći i mjere bezbjednosti ako je to predviđeno zakonom, a primjena sudske
opomene i uslovne osude je isključena.

61. Vaspitne mjere

Vrste vaspitnih mjera: disciplinske mjere, mjere pojačanog nadzora i zavodske
mjere.
1. Disciplinske mjere: ukor, upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike(naj.
30 dana)
2. Mjere pojačanog nadzora: od strane roditelja, usvojioca, staraoca(l-3god.), u
drugoj porodici(nije vremenski ograničena), od strane nadležnog organa socijalnog
staranja(l-3g.).
3. Zavodske mjere: upućivanje u vaspitnu ustanovu(od 6 mje. do 3 godine),
upućivanje u vaspitno popravni dom (1-5 god.), upućivanje u drugu
ustanovu(koliko je potrebno).

62. Kazna maloljetničkog zatvora

Uslovi za izricanje maloljetničkog zatvora:
-daje maloljetnik u vrijeme izvršenja k.d bio stariji od 16, a mlađi od 18 godina
života,
-daje za djelo predviđena kazna teža od pet godina zatvora,
-da postoji visok stepen krivične odgovornosti zbog kojeg nije opravdano izreći
vaspitnu mjeru

63. Zastarjelost
Zastarjelost je institucija kojom se ograničava pravo države da nakon isteka
određenog vremena sudi učiniocu k.d. i izrekne krivičnu sankciju. Zastarjelost
nastupa automatski pretekom određenog vremena. Postoje k.d. koja ne
zastarjevaju. Vrste zastarjelosti: zastarjelost krivičnog gonjenja, zastarjelost
izvršenja kazne,zastarjelost izvršenja sporedne kazne i zastarjelost izvršenja mjere
bezbjednosti.
1. Zastarjelost krivičnog gonjenja: Najduži rok zastarjelosti krivičnog gonjenja
kod nas iznosi 35 godina od izvršenja k.d. za koje se pozakonu može izreći kazna
dugotrajnog zatvora(npr. kod teškog ubistva). Najkraći rok je 3 godine od
izvršenja k.d. za koje se može izreći kazna zatvora od jedne godine ili novčana
kazna. Apsolutna zastarjelost nastupa kada protekne dvostruko vrijeme koje se po
zakonu traži za zastarjelost krivičnog gonjenja.
2. Zastarjelost izvršenja kazne Rok zastarjelosti počinje od dana pravosnažnosti
presude. Tako npr. za izrečenu kaznu dugotrajnog zatvora rok zastarjelosti je 35
godina od dana pravosnažnosti presude, a za izrečenu kaznu zatvora do jedne
godine ili novčanu kaznu rok zastarjelosti je tri godine.
3. Zastarjelost izvršenja sporednih kazni i mjera bezbjednosti - odnosi se na
novčanu kaznu kada je izrečena kao sporedna kazna i na izrečene mjere
bezbjednosti. Zastarjelost izvršenja novčane kazne koja je izrečena kao sporedna
kazna nastupa protekom dvije godine od pravosnažnosti presude kojom je
izrečena. Apsolutna zastarjelost nastupa kada protekne dvaput onoliko vremene
koje se po zakonu traži za zastarjelost.

64. Amnestija
Amnestija je akt kojim se na izvjestan način mijenja sudska odluka na izrečenu
krivičnu sankciju učiniocu k.d. Donosi je najviši državni organa(Narodna
skupština) u formi zakona i ne navode se imena lica na koja se ona odnosi.
Amnestijom se daje: oslobađanje od krivičnog gonjenja(abolicija), potpuno ili
djelimično oslobađanje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom
kaznom, određuje se brisanje osude ili se ukida pravna posljedica osude.
65. Pomilovanje
Pomilovanje je akt kojim se na izvjestan način mijenja sudska odluka na izrečenu
krivičnu sankciju učiniocu k.d. Donosi ga Predsjednik RS na način propisan
zakonom o pomilovanju. Pomilovanjem se daje: potpuno ili djelimično
oslobađanje od kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom ili uslovnom
osudom, određuje se brisanje osude. Pomilovanje se razlikuje od amnestije jer ne
obuhvata aboliciju. Pomilovanje licu koje je osuđeno na kaznu dugotrajnog
zatvora može se dati tek nakon izdržane tri petine ove kazne.

66. Ubistvo - obično ubistvo

Ubistvo se sastoji u umišljajnom lišenju života drugog lica. Pod običnim
ubistvom podrazumijeva se umišljajno lišavanje života drugog lica koje nije
praćeno posebnim okolnostima, koje kada postoje mijenjaju težinu i oblik ovog
djela. Predviđena kazna zatvora u trajanju od najmenje 5 godina, a pokušaj je
kažnjiv. Ubistvo pod osobito olakšavajućim okolnostima je lakši privilegovani
oblik ubistva, zbog činjenice daje izvršeno pod osobito olakšavajućim
okolnostima( npr. ubistvo na zahtjev, molbu, ubistvo iz samilosti, pomaganje u
umiranju, dogogodišnje fizičko i psihičko maltretiranje učinioca i si.).Predviđena
kazna zatvora od 1 -8 godina.

67. Teško ubistvo

Teško ubistvo je umišljajno lišavanje života drugog lica, izvršeno pod posebno
otežavajućim okolnostima koje su predviđene zakonom. KZRS predviđa
nekoliko oblika teškog ubistva, a to su: ubistvo na svirep ili krajnje podmukao
način, ubistvo iz koristoljublja, osvete, ubistvo više lica, ubistvo djeteta,
maloljetnog lica i bremenite žene, ubistvo sudije Javnog tužioca, policajca u vezi
sa vršenjem njihove dužnosti. Predviđena kazna zatvora u najmanjem trajanju od
10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

68. Silovanje
Silovanje je k.d. u kojem učinilac prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju
drugo lice upotrebom sile ili prijetnjom da će napasti na njegov život ili život
njemu bliskog lica - ovo je osnovni oblik silovanja. Izvršilac može biti i muškog i
ženskog pola, a djelo može biti izvršeno kako između lica suprotnog pola tako i
između lica istog pola. Teži oblik k.d. silovanja postoji: ako je silovanje izvršeno
prema maloljetnom licu, ako je izvršeno na naročito svirep i ponižavajući način,
ako je izvršeno od strane više lica, ako je nastupila teška tjelesna povreda, teško
narušavanje zdravlja ili trudnoća bremenite žene. Najteži oblik k.d. silovanja
postoji kadaje nastupila smrt. Posebni oblik silovanja je tzv. polna ucjena.

Krivična djela protiv zdravlja ljudi

69. Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga

Osnovni oblik k.d. obuhvata neovlaštenu proizvodnju, preradu, prodaju i svaki
drugi način kojim se supstance koje su proglašene za opojne droge stavljaju u
neovlašten promet. Kvalifikovani(teži)oblici postoje u slučaju kada je: djelo
izvršeno od strane više lica, kada je organizovana mreža preprodavača, kada je za
izvršenje djela koristio djete ili maloljetnika.
70. Omogućavanje uživanja opojnih droga
Osnovni oblik k.d. vrši onaj ko: navodi drugog na uživanje ili mu daje opojni
drogu daje uživa, ili stavi prostorije na raspolaganje radi uživanja, ili na neki drugi
način omogućuje drugom da uživa opojnu drogu.

71. Krađa
Krađa je oduzimanje tuđe pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem
pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist. Može biti: obična krađa,
teška krađa, laka(sitna)krađa. Lakši oblik krađe postoji kada je učinilac išao sa
namjerom da sebi pribavi malu imovinsku korist, tj. Ako vrijednot ukradenih
stvari ne prelazi 200 KM.

72. Teška krađa

Teška krađa je kvalifikovani oblik krađe koji postoji kada se obična krađa vrši pod
posebnim okolnostima koje običnoj krađi daju teži vid. Oblici teške krađe:
provalna krađa, krađa izvršena na naročito opasan ili drzak način, krađa od strane
naoružanog lica, krađa stvari čija vrijednost prelazi 10 000 KM ili stvari od
posebnog istorijskog, kulturnog ili naučnog značaja.

73. Razbojništvo(nasilna krađa)

Razbojništvo ili nasilna krađa postoji kada se upotrebom sile protiv nekog lica ili
prijetnjom da će se neposredno napasti na život ili tijelo oduzme tuđa pokretna
stvar u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravna
imovinska korist. Teži oblik postoji ako je: nanesena teška tjelesna povreda,
učinjeno od strane više lica, upotrebljeno oružje ili opasno sredstvo, ako vrijednost
oduzetih stvari prelazi iznos od 50 000. Najteži oblik djela postoji ako je neko
lice umišljajno lišeno života.

74. Razbojnička krađa

Razbojnička krađa postoji kada učinilac koji je zatečen na djelu krađe upotrijebi
silu ili prijetnju protiv nekog lica u namjeri da zadrži ukradenu stvar. Teži oblik
postoji ako je: nanesena teška tjelesna povreda, djelo učinjeno od strane više lica,
upotrebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo, ako vrijednost ukradenih stvari
prelazi iznos od 50 000 KM. Najteži oblik postoji ako je neko lice unmišljajno
lišeno života.

75. Prevara
Osnovni oblik djela postoji kada neko u namjeri da sebi ili drugome pribavi
protivpravnu imovinsku korist lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica
dovede ili drži u zabludi neko lice i na taj način ga navede da na svoju štetu ili
tuđu nešto učini ili ne učini. Lakši oblici prevare postoje kada pribavljena
imovinska korist ne prelazi 200 KM, a teži oblici ako prelazi 10 000, odnosno 50
000 KM.

76. Iznuda K.D. iznude postoji kada neko silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi
drugo lice da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, a u namjeri da
sa time sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist. Prvi teži oblik
postoji ako je pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu koji prelazi 10
000 KM, drugi teži oblik ako prelazi 50 000 KM, a najteži kada se neko za
nagradu bavi vršenjem ovog djela.
77. Ucjena K.D. ucjene sastoji se u upotrebi prijetnje preme nekom licu da će
protiv njega ili njemu bliskog lica otkriti nešto što može da škodi njihovom ugledu
i time ga prinudi da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, a u
namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi. Prvi teži oblik postoji ako je
ovim djelom pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu koji prelazi 10
000 KM, drugi teži oblik ako taj iznos prelazi 50 000 KM, a najteži oblik kada se
neko za nagradu bavi vršenjem ovog djela. Razlika od iznude je u tome što se kod
ucjene ne primjenjuje sila, već prijetnja.

78. Falsifikovanje novca Reformom krivičnog zakonodavstva iz 2003.godine ovo

k.d. je preneseno u nadležnost BiH. Osnovni oblik k.d. čini lice: koje napravi
lažni novac s ciljem da ga stavi u opticaj. Drugi oblik k.d. je pribavljanje lažnog
novca sa ciljem da ga stavi u opticaj. Lakši oblik k.d. postoji kada je lice znalo za
lažni novac a nije izvršili prijavu. Teži oblik postoji ukoliko je zbog lažnog novca
došlo do poremećaja u privredi BiH.

79. Pranje novca

Pod pojmom pranje novca podrazumijevaju se one djelatnosti koje su usmjerene
na legalizaciju novca koji je stećen kriminalnim djelatnostima. Novac je opran
onog trenutka kada uđe u finansijski sistem zemlje kao zakonit.
Osnovni oblik djela vrši onaj ko zna za oprani novac, a primi ga, zamjeni, drži i s
njim raspola. Teži oblici djela su: ako je izvršilac osno. oblika istovremeno i
pribavio oprani novac ili neku drugu imovinsku korist, ako stečena vrijednost
prelazi 50 000 KM. Najteži oblik k.d. postoji ukoliko su prethodno navedena
djela izvršena od strane više lica. Lakši oblik k.d. postoji ako je pri izvršenju
prethodno navedenih oblika postupano nehatno u odnosu na novac ili imovinsku
korist pribavljenu k.d

80. Napad na ustavno uređenje

Krivično djelo u osnovnom obliku se sastoji u pokušaju da se silom, odnosno
prijetnjom upotrebe sile ili na neki dugi protivustavni način promjeni ustavno
uređenje RS.

81. Oružana pobuna K.D. oružane pobune je djelo koje se sastoji u učestvovanju u
oružanoj pobuni koja je usmjerena na ugrožavanje ustavnog uređenja RS, njene
bezbjednosti ili najviših organa. Teži oblik je ako neko od učesnika ima ulogu
organizatora.

82. Diverzija K.D. diverzije je djelo koje čini lice u namjeri ugrožavanja ustavnog
uređenja RS rušenjem, paljenjem ili na neki drugi način uništi ili ošteti objekat koji
ima veći značaj za bezbjednost RS i njezinih građana.
83. Sabotaža K.D. sabotaže je djelo koje čini lice svojim činjenjem ili ne činjenjem
u namjeri ugorožavanja ustavnog uređenja i bezbjednosti RS na prikriven i
podmukao način.

84. Špijunaža K.D. špijunaže je djelo koje čini lice saopštavanjem ili predaji tajni
vojnih, ekonomski ili službenih podataka i dokumenata drugoj državi, stranoj
organizaciji ili licu koje radi za njih.
Posebni oblici špijunaže:
- stvaranje obavještajne službe u RS za stranu državu ili organizaciju ili
rukovođenje tom službom,
- stupanje u stranu obavještajnu službu, rad za nju,
- prikupljanje podataka i predaja istih.

85. Zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja

K.D. zloupotrebe službenog položaja i ovlaštenja postoji kada lice u namjeri da
sebi ili drugom pribavi korist ili drugom nanese kakvu štetu: iskoristi svoja
ovlaštenja, prekorači granice svog službenog ovlaštenja ili ne završi službenu
dužnost. Teži oblik postoji ako je nanesena šteta preko 15 000 KM i ako je
pribavljena imovinska korist preko 10 000 KM. Najteži oblik je ako je pribavljena
imovinska korist preko 50 000 KM.

86. Pronevjera K.D. pronevjere sastoji se u protivpravnom prisvajanju novca,

vrijednosni hartija ili drugih pokretnih stvari od strane lica kome je to povjereno u
njegovoj službi, državnom organu. Lakši oblik djela postoji ako vrijednost
pronevjere ne prelazi iznos preko 200 KM. Teži oblik djela postoji ako je
vrijednost pronevjere prelazi 10 000 KM, Najteži oblik ako je vrijednost
pronevjere preko 50 000 KM.

87. Primanje mita K.D. primanje mita predstavlja osnovno djelo iz kategorije
korupcijskih K.D. Ovo k.d. čini službeno ili odgovorno lice koje: -zahtjeva ili
primi poklon, primi obećanje poklona ili kakve druge vrijednosti, - ne izvrši ili
izvrši određenu radnju u cilju primanja određenog poklona ili kakve dr. vrije.

88. Davanje mita K.D. davanje mita postoji kada neko službenom licu ili
odgovornom licu da, pokuša dati ili obeća poklon da ono u okviru svoga
ovlaštenja: - izvrši ili ne izvrši radnju koju ne bih smjelo ili bih moralo izvršiti, ili
posreduje pri ovakvom podmićivanju.

89. Zločinačko udruživanje Osnovni oblik djela obuhvata organizovanje udruženja

koje ima za cilj vršenje k.d. za koja se može izreći kazna zatvora od 3 godine ili
teža. Lakši oblik djela vrši onaj ko postane član zločinačkog udruženja.
Zakonodavac je predvidio obavezno oslobađanje od kazne za organizatora i
pripadnika zločinačkog udruženja ko spriječi izvršenje k.d. ili ih blagovremeno
prijavi.