Pravo privrednih društava I predavanje

Literatura
• Čović, Š., 2003, Poslovno pravo, statusno pravo i pravo privrednih društava, Pravni
fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo
• Grbo, Z., 2017, Uvod u pravo privrednih društava, Pravni fakultet Univerziteta u
Sarajevu, Sarajevo
• Bikić, E., Gagula, A., 2019, Pravo privrednih društava, Pravni fakultet Univerziteta u
Zenici, Zenica
• Zakon o privrednim društvima (Sl. novine FBiH broj 81/15)

Sadržaj predmeta
• Izvori prava
• Pojam prava privrednih društava
• Opće karakteristike privrednih društava
• Društva sa neograničenim rizikom
• Društva sa ograničenim rizikom
• Društva kapitala
• Povezana društva
• Reorganizacija privrednih društava
• Prestanak privrednih društava

Izvori prava privrednih društava

• Materijalni i formalni
• Hijerarhija izvora nije formalno uspostavljena – može se utvrditi na osnovu opštih
pravila:
• Ustav
• Zakon
• Podzakonski akti i akti nezakonodavnih organa
• Akti privrednih društava
• Sudska praksa
• Pravna nauka

Pojam prava privrednih društava

• Relativno nova grana prava
• Izučava pravna pravila koja uređuju specifičnosti privatnopravnog udruživanja
fizičkih i/ili pravnih lica i njihovog kapitala radi ostvarivanja određenih zajedničkih
interesa nastalih na toj osnovi, prvenstveno sticanja dobiti
• Poslovno pravo kao širi pojam obuhvata pravne norme kojima je regulisan pravni
položaj privrednih subjekata koji se pojavljuju u privrednom prometu, pravne norme o
njihovom odnosu prema državi, kao i pravne norme o pravnim poslovima koji ni
obavljaju u međusobnim odnosima (pravo intelektualne svojine, pravo konkurencije i
javne nabavke ??? )

Historijski razvoj
• Code de Commerce 1807., prva kodifikacija trgovačkih društava
• U Pruskoj 1843. donesen Zakon o dionicama, pa Opći njemački građanski zakonik
1861. s dopunama o d.d. iz 1870. i 1884. DD je bilo uređeno Trgovačkim zakonikom
iz 1897.
• U Austriji 1862. donesen Trgovačkoi zakon
 • U Švicarskoj - PD bilo uređeno Zakonom o obligacijama iz 1881.
• U kapitalističkoj Jugoslaviji važili zakoni po područjima: u Srbiji – trgovački zakon iz
1860., u Hrvatskoj i Slavoniji i Vojvodini – trgovački zakon iz 1875., u Sloveniji i
Dalmaciji - Austrijski trgovački zakon iz 1862., u BiH – trgovački zakon iz 1883., a u
Crnoj Gori – trgovački zakon iz 1910.
• U Kraljevini Jugoslaviji donesen je i proglašen 1937. Trgovački zakon ?
• Zakonom o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća (1946. i izmj. iz 1948.) sva
su trgovačka društva u FNR Jugoslaviji prestala postojati
• Umjesto trgovačkih društava organizirana su privredna društva sa sistemom radničkog
samoupravljanja - Ustavni zakon iz 1953. i Uredba o osnivanju preduzeća i radnji iz
1953.
• Zakon o udruženom radu iz 1976. i uvođenje OUR
• Zakona o preduzećima iz 1988. stupio na snagu 1989.
• Zakon o preduzećima iz 1995.
• Zakon o privrednim društvima iz 1998. i 2015.

Pojam privrednog društva

• Pravna osoba koja samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i
vršenja usluga na tržištu radi sticanja dobiti
• Osnivači domaća i/ili stana fizička i/ili pravna lica
• Dvije vrste privrednih društava
1. Društva lica
a) DNSO
b) KD
2. Društva kapitala
a) DOO
b) DD

Zajednički elementi privrednih društava

1. Osnivački akt
• Pravni posao kojim je izražena volja za osnivanje privrednog subjekta sa statusom
pravnog lica
• Odluka ili ugovor
• Formalnopravni akt sačinjen u pismenoj formi, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom
2. Pravni subjektivitet
• Svojstvo pravnog lica društvo stiče ex lege danom upisa u sudski registar
a) Preddruštvo - faza između osnivačkog akta i registracije
de facto DA, de iure NE !
3. Osnovni kapital
• Iznos kapitala koji su upisali članovi društva na osnovu osnivačkog akta
• Min. osnovnog kapitala propisan ZPD i drugim zakonima – društva kapitala
• Nema propisnog minimalnog osnivačkog kapitala za društva lica
• Od uloga se formira početna imovina društva
4. Cilj i djelatnost
• Cilj osnivanja PD je lukrativni – sticanje dobiti
• Djelatnost društva - sredstvo za postizanje cilja
5. Imovinska odgovornost
• PD odgovara za svoje obaveze cijelokupnom svojom imovinom
• Imovina odvojena od imovine članova (društva kapitala)
• Članovi društva mogu odgovarati cjelokupnom svojom imovinom
 a) Kada koristi PD za postizanje ličnog cilja koji nije saglasan sa ciljem PD
b) Upravlja imovinom PD kao svojom imovinom
c) Koristi PD za prevaru ili oštećenje svojih povjerilaca
d) Utiče na smanjenje imovine PD u svoju koristi ili u korist trećih lica, ili utiče da PD
preuzme obaveze, iako je znao ili morao znati da PD neće biti sposobno izvršiti iste.

Sistem osnivanja privrednih društava

1. Koncesioni
• Dozvola organa vlasti koja se zahtjeva za pojedine djelatnosti i organizaciono pravne
forme
2. Normativni
• Počiva na načelu slobode osnivanja PD ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi
3. Sistem zakona
• Osnivanje PD zakonom ili aktom upravnog ili administrativnog organa donesenog na
osnovu zakona

Individualizacija privrednih društava u pravnom prometu

• Firma
• Djelatnost
• Sjedište
• MB i JIB

Firma
• Firmo (lat.) – utvrditi, potrvrditi, osnažiti; modificirano u glagol firmare (tal.) –
potpisati, dodijeliti ime
• Ime pod kojim društvo posluje
• Isitiče se na poslovnim prostorijama društva
• Određuje se aktom o osnivanju (voljom osnivača), unosi u statut i upisuje u sudski
registar
• Promjena firme – statusnom promjenom, odlukom članova društva
• Pojam firme i privrednog društva nisu isto !!!
Firma
• Oznaka koja bliže obilježava društvo (firma u užem smislu)
• DNSO = prezime jednog člana + oznaku da ih ima više + d.n.o;
• KD = prezime jednog komplementara + k.d.
• DOO i DD sadrži oznake d.o.o. i d.d.
• Oznaka posebnog statusa društva („u likvidaciji” „u stečaju”)
• Elementi koji bliže označavaju društvo i sjedište društva
• Ne može sadržavati riječi i oznake protivne zakonu, zaštićene robne
znakove, nazive i znakove drugih država, riječi i oznake koje mogu
dovesti do zabune u pogledu vrste i obima poslovanja ili dovesti do
zamjene sa firmom drugog društva
• Riječi BiH, FBiH, naziv kantona, općine

Primjer
• Firma: Privredno društvo za proizvodnju piva i osvježavajućih pića "SARAJEVSKA
PIVARA" d.d. Sarajevo
• Skraćena firma: "SARAJEVSKA PIVARA" d.d. Sarajevo
• Firma: "Centralno grijanje" d.d. za distribuciju toplotne energije Tuzla
• Skraćena oznaka firme: "Centralno grijanje" d.d. Tuzla
Djelatnost
• Skup aktivnosti vezanih za proizvodnju, promet robe i vršenje usluga na tržištu
• Upisuje se u sudski registar /registar društava utvrđene Klasifikacijom djelatnosti BiH
2010
• PD može obavljati jednu ili više djelatnosti – nakon upisa u sudski registar
• Djelatnost mora biti dozvoljena
• Načelno sloboda PD u izboru djelatnosti – osim djelatnosti za koje je potrebno
posebno odobrenje državnih organa
• Ultra vires teorija – pravni poslovi zaključeni preko ovlaštenja ne obavezuju društvo

Sjedište
• Mjesto koje je kao sjedište upisano u sudski registar
• Utvrđuje se osnivačkim aktom i statutom
• Značaj sjedišta je višestruk, privatnopravni i javnopravni
• Sjedište društva opredjeljuje mjesnu nadležnost registarskog suda, sudskih i upravnih
organa (za parnične, vanparnične, izvršne, stečajne i upravne postupke) i organa
državne kontrole, nadležnost u izmirenju fiskalnih obaveza prema državi, mjesto
izvršenja i zaključenja pravnih poslova društva i određivanje nacionalne pripadnosti
društva i mjerodavnog prava

Sjedište – adresa ili mjesto

• Da li je sjedište društva, adresa ili mjesto u kojem društvo posluje ?
• U rješenju o izmjenama podataka Općinskog suda u Sarajevu navodi se da sud donosi
rješenje kojim se u sudski registar upisuje promjena sjedišta društva i upisuje sjedište
društva: Franca Lehara 7, Sarajevo. Prethodno je sjedište društva bilo Obala Kulina
bana 8, Sarajevo.

Matični i jedinstveni identifikacioni broj

• Matični broj – vodi se kod nadležnog organa za statistiku i upisuje se u sudski registar
• Značajan za poslovnu komunikaciju
• JIB – jedinstveni broj sa kojim se PD identificira prema poreznim organima.
• Ovaj broj se mora navoditi pri komunikaciji sa poreznom upravom

Registracija privrednog društva

• Registracija – dokumentovani upis zakonom određenih činjenica i pravnih stanja u
sudski ili drugi registar
• Registar društava /sudski registar – javna knjiga (glavna knjiga i zbirka isprava)
• Nadležnost – općinski sudovi u sjedištu kantona skladu sa ZoS
• Upisuju se sve relevantne činjenice i stanja privrednog subjekta (od osnivanja do
brisanja) + sve promjene od značaja za pravni promet
• U registar se upisuju: firma i sjedište, imena/firma osnivača, predmet upisa, firma i
sjedište subjekta upisa, skraćena firma, MBS i JIB, oblik subjekta upisa, visina
ugovorenog (upisanog) kapitala, vrijednost kapitala u stvarima i pravima, djelatnost
subjekta upisa, procenutualno učešće osnivača .....
Načela registracije
1. Načelo obaveznosti
2. Načelo zakonitosti
3. Načelo oficijelnosti
4. Načelo formalnosti
5. Načelo prioriteta
6. Načelo konstitutivnosti
7. Načelo istinitosti
8. Načelo jednoobraznosti
9. Načelo javnosti

Zastupanje privrednog društva

• PD su pravna lica koja svoju volju u pravnom prometu izražavaju putem fizičkih lica –
zastupnika
• Zastupnik – nastupa u ime i za račun PD
• Poslovi koje zaključuje zastupnik i pravni učinci koje oni imaju pripadaju PD
• Na materiju zastupanje primjenjujue se odredbe ZOO kao opće (lex generalis), i
odredbe ZPD kao posebne (lex specialis)

• Prema pravnom osnovu nastanka ovlaštenja zastupnika:

1. Zakonsko – proističe iz samog zakona (uprava, članovi DNSO, komplementari u KD)
2. Statutarno – prositiče iz osnivačkog akta ili statuta (predsjednik NO, sektretar društva,
predsjednik skupštine)
3. Na osnovu akta suda (stečajni ili likvidacioni upravnik)
4. Putem pravnog posla (punomoć) – u granicama ovlaštenja datih u punomoći
5. Prokura – najširi oblik trgovačkog punomoćstva, čiji je sadržaj određen zakonom.

Povezana društva
• Veza koja nastaje između 2 ili više društava, pri čemu ne nastaje novo društvo niti
prestaju da postoje postojeća povezana društva
• Društva mogu biti povezana:
a) Učešćem u osnovnom kapitalu ili udjelima (PD povezana kapitalom)
b) Putem ugovora (PD povezana ugovorom)
c) Putem kapitala i ugovora (mješovito povezana društva)
• Vladajuće i zavisno društvo, društva sa uzajamnim učešćem, holding, koncern,
poslovno udruženje
• Ugovorni oblici povezivanja – konzorcij, poslovna unija, zajednica društava ....
II PREDAVANJA

Vrste (tipovi) privrednih društava

Društva lica
• Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću
• Komanditno društvo

Društva kapitala
• Društvo sa ograničenom odgovornošću
• Dioničko društvo

Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću

Opće karakteristike
• Društvo lica
• „Javno trgovačko društvo” ili „ortačko društvo”
• Ugovor o osnivanju
• Ime, prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište članova društva, firmu, sjedište, i
djelatnost društva, prava i obaveze članova
• Izmjene i dopune ugovora – saglasnost svih članova
• Nema obaveze donošenja statuta
• Firma sadrži prezime najmanje jednog člana uz oznaku da ih ima više (npr. „i ostali”)
kao i oznaku d.n.o.

Osnivači i osnovni kapital

• Osnivači najmanje dva lica, neograničeno solidarno odgovorna za obaveze društva
cjelokupnom svojom imovinom
• Fizička i/ili pravna, domaća i/ili strana
• Fizička lica – koja se poznaju i imaju visok stepen međusobnog povjerenja (intuitu
personae)
• Nema propisan minimalan osnovni kapital
• Ulog može biti u novcu, stvarima, pravima i izvršenim uslugama
• U praksi se vrlo rijetko osniva
Upravljanje
• Ne postoji obaveza formiranja organa upravljanja
• Svaki član društva ima pravo i obavezu upravljati društvom, ako ugovorom nije
drugačije određeno
• Članovi društva mogu ugovorom urediti režim upravljanja kao i nazive organa društva
(zbor članova, skupština, odbor članova…)

Zastupanje
• Ne postoji obaveza formiranja organa zastupanja
• Društvo zastupa svaki član, ako ugovorom nije drugačije određeno
• Može se prenijeti na samo jedno ili više lica
• Zastupanje može biti uspostavljeno kao individualno ili zajedničko
• Izjave volje, pozivi, obavještenja upućena od treće osobe prema samo jednim od
članova proizvode pravni učinak prema društvu.

Učešće u dobiti – pokriću gubitaka

• Članovi učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka u jednakim iznosima
• Moguće je ugovoriti i drugačiju raspodjelu

Imovinskopravna odgovornost
• DNSO za sve obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom
• Za obaveze DNSO odgovaraju i članovi društva cjelokupnom svojom imovinom
• Odgovornost članova je solidarna
• Odgovornost se ne može ugovorom isključiti niti ograničiti
Promjene u članstvu i prestanak društva
• Član može istupiti iz DNSO u skladu sa ugovorom
• Član društva može svoja prava i obaveze prenositi na treća lica samo uz suglasnost
svih ostalih članova
• Pristupanjem društvu član postaje odgovoran za sve obaveze društva, uključujući i one
nastale prije njegovog pristupanja
• Društvo prestaje: smrću člana (ukoliko nasljednik ne postane novi član), prestanku
pravnog lica kao člana društva, stečaja jednog od članova društva, odluke suda u
prestanku društva, kada je dan član podnese pisanu obavijest o istupanju i raskidu
ugovora

Društvo sa ograničenom odgovornošću – općenito

• Društvo kapitala
• Osnovni kapital podijeljen na udjele
• Član odgovara do visine osnovnog kapitala
• Svaki član može steći samo jedan udio
• Odredbe o d.d. primjenjuju se na d.o.o.

Osnivanje doo
• Osnivački akt čini ugovor ili odluka
• Osnivači – domaća i strana, fizička i pravna lica
• Osnivački akt ima obavezne elemente propisane ZPD
• Osnivači – istovremeno i članovi, a članovi ne moraju biti osnivači.
• Osnovni kapital iznosi 1.000 KM
• Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 KM
• DOO ima Statut
• Obavezan sadržaj statuta propisan ZPD

DOO – ulog
• Ulozi se uplaćuju u roku predviđenom osnivačkim aktom ili statutom društva
• Ulog može biti u novcu stvarima i pravima

DOO – udjeli
• Udio člana srazmjeran učešću njegovog uloga u osnovnom kapitalu
• Svaki član ima jedan udio
• Uprava vodi knjigu udjela
• Udjeli su prenosivi (pismenim putem ili nasljeđivanjem)
• Pravo preče kupnje
• Prijenos udjela proizvodi pravni učinak od trenutka upisa u knjigu udjela
• Ako nije upisan prijenos udjela proizvodi pravni učinak prema društvu od dana
zaključivanja pravnog posla ili pravosnažnosti odluke o nasljeđivanju
• Dobit se dijeli srazmjerno visini udjela

Istupanje i isključenje člana

• Načini prestanka članstva u doo (prestaju prava i obaveze)
• Istupanje dobrovoljno, isključenje prisilno udaljavanje iz društva
• Uslovi postupak i posljedice istupanja propisuju se ugovorom ili statutom
• Razlozi i postupak isključenja mora biti unaprijed propisan ugovorom ili statutom
• Odluka o isključenju može se pobijati u roku od 30 dana od dana dostavljanja
Upravljanje društvom sa ograničenom odgovornošću

Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala

• Odluka skupštine (povećanje i smanjenje)
• Povećanje osnovnog kapitala: efektivno i nominalno
• Efektivno-uplata novih uloga; nominalno – iz rezervi pov.nom.iznosa udjela
• Članovi imaju pravo prvenstva uplate
• Lice koje pristupa potpisuje izjavu da prihvata sva prava i obaveze
• Povećanje iz fonda rezervi vrši se ravnomjerno na sve vlasnike udjela srazmjerno
visini udjela
• Odluka o smanjenju se objavljuje u Službenim novinama FBiH
• Smanjenje – previše kapitala ili pokriće gubitka; Ne ispod 1.000 KM
• Može se izvršiti isplata razlike vrijednosti udjela

Prestanak društva sa ograničenom odgovornošću

D.O.O. prestaje:
1. Spajanjem, pripajanjem ili podjelom
• D.O.O. se može spojiti sa drugim doo ili d.d. ili pripojiti jednom od njih
2. Odlukom skupštine (pokreće se postupak likvidacije)
3. Odlukom suda (pokreće se postupak likvidacije)
4. Stečajem
• D.O.O. može promijeniti oblik u D.D.
III PREDAVANJA
Komanditno društvo
Opće karakteristike
• Društvo lica
• Društvo u kojem jedan ili više članova odgovara za obaveze društva neograničeno
solidarno cjelokupnom svojom imovinom (komplementari), a jedan ili više članova
odgovara za obaveze društva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u registar
društava (komanditori)
• Najmanje dva člana – komplementar i komanditor
• Fizička i/ili pravna lica, domaća i/ili strana
• U literaturi – javni i tajni član

Osnivanje
• Osniva se ugovorom
• Firma i sjedište društva; ime, prezime i adresa prebivališta, odnosno firma i sjedište
članova; određenje koji su članovi komplementari a koji komanditori; vrstu i visinu
uloga svakog člana; djelatnost KD
• Ulog komanditora - novac, stvari i prava
• Ulog komplementara - novac, stvari, prava i izvršene usluge
• Nema propisan minimum osnovnog kapitala
• Za izmjene ugovora potrebna je suglasnost svih članova
• Ne postoji obaveza donošenja statuta
Upravljanje i zastupanje
• Svaki komplementar obavlja funkcije upravljanja, vođenja poslovanja i zastupanja
društva, ukoliko ugovorom nije drugačije određeno
• Komanditor može zastupati društvo samo na osnovu posebnog ovlaštenja datog uz
suglasnost svih članova (punomoć ili prokura)

Odgovornost
• KD odgovara za obaveze cjelokupnom svojom imovinom
• Komplementar - odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom
svojom imovinom
• Komanditor - odgovara za obaveze društva samo do iznosa uloga upisanog u registar
društava
• Komanditor koji bez ovlaštenja (punomoć, prokura) zaključi poslove u ime društva,
odgovara za te obaveze iz tog posla kao komplementar

Učešće u dobiti, pokriću gubitka

• Dobit se dijeli na komanditore i komplementare
• Dobit za komplementare dijeli se na jednake dijelove, a komanditore srazmjerno visini
uplaćenih uloga
• Ugovorom je moguća i drugačija podjela dobiti
Analogno učešću u podjeli dobiti, u društvu se uređuje u pokriće gubitka

Prestanak KD
• Dva člana (conditio sine qua non)
• Gubitkom statusa jednog od člana (kada društvo ima min broj članova)
• Prestanak društva prema općim odredbama zakona

Komanditno društvo na dionice

• Društvo u kojem je najmanje jedan član odgovara neograničeno solidarno
(komplementar), dok drugi član/članovi sudjeluju svojim dionicama u osnovnom
kapitalu, ali lično ne odgovaraju za obaveze društva.
• ZPD propisuje da se KD može transformirati u KD na dionice, ali dalje ne popisuje
način i procedure formiranja ovog društva
• Položaj komanditora u ovom društvu korespodira sa položajem dioničara u d.d.
• U FBiH nema registriranih KD na dionice

Dioničko društvo
Dioničko društvo – Opće karakteristike
• Pravno lice
• Društvo kapitala (kao i d.o.o.)
• Osniva se sa ciljem sticanja dobiti
• Dioničari ne odgovaraju za obaveze društva
• D.D. ne odgovara za obaveze dioničara
• Osnivači - fizička ili pravna lica (domaća ili strana)
• Statut najviši pravni akt društva
• Ima obavezne organe: skupština, nadzorni odbor, uprava, odbor za reviziju, sekretar
Pojam i vrste d.d.
• Dioničko društvo – društvo čiji je kapital podjeljen na dionice
• Podjela na otvorena i zatvorena dionička društva
• Otvorena dionička društva društva čije su dionice emitirane putem javne ponude i koji
ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:
1. da se radi o bankama ili društvima za osiguranje, ili
2. da imaju osnovni kapital najmanje u iznosu od 4.000.000 KM i najmanje 40 dioničara
• Zatvoreno dioničko društvo postaje otvoreno kad ispuni jedan od gore navedenih
kriterija

Dionička društva-komisija
• Osnovana Zakonom o Komisiji za vrijednosne papire
• Uloga Komisije kod osnivanja d.d., upisa i vođenja registra emitenata, statusnih
promjena, nadzora nad provođenjem zakona u dijelu koji se odnosi na d.d.....
• Komisija vodi Registar emitenata vrijednosnih papira
• Značaj Registra kod usklađivanja privatiziranih d.d. sa odredbama ZPD
• U registar emitenata se upisuju d.d. - osnovni kapital, broj dionica, nominalna
vrijednost, NO, članovi uprave te drugi podaci propisani ZPD i podzakonskim aktom
Komisije, kao i sve izmjene ovih podataka
• Podaci o osnovnom kapitalu d.d. postaju pravno valjani upisom u registar emitenata

Dionička društva – Registar vrijednosnih papira

• Osnovan Zakonom o Registru vrijednosnih papira
• Stvoreni uslovi za registraciju vrijednosnih papira (dionica, obveznica, trezorskih
zapisa…)
• Obavlja poslove registracije i čuvanja VP i podataka o VP i transakcijama
• Otvara i vodi račune vlasnika VP
• Vodi listu dioničara
• Izdaje izvode o stanju na računu i potvrde
• Vrši poravnanje i prijenos VP
• Upisuje i briše prava trećih lica na VP, i dr. poslove

Osnivanje d.d.
• Jedan ili više osnivača
• Odluka ili ugovor o osnivanju, potpisan od osnivača
• Osnivači su obavezno dioničari d.d.
• Obavezni elementu odluke/ugovora propisani ZPD
• Simultano ili sukcesivno osnivanje
IV PREDAVANJA

Dioničko društvo – II
Osnovni kapital
• Osnovni kapital podijeljen na dionice
• Zbir nominalnih vrijednosti svih dionica čini osnovni kapital društva (300.000 dionica
X 20 KM = 6.000.000 KM)
• Min. iznos kod osnivanja iznosi 50.000 KM
• Nominalna vrijednost dionice min. 1 KM

Dionica
• VP koji izdaje d.d., a glasi na dio osnovnog kapitala i imaocu daje pravo članstva u
društvu, tj. na prava i obaveze koje iz tog članstva proizlaze.
1. Dio osnovnog kapitala
2. Skup članskih prava i obaveza imaoca
3. Vrijednosni papir

Stjecanje dionica: orginarni i derivativni

Klase dionica

• Dioničko društvo može emitovati dionice različitih klasa

1. Obične (redovne)
2. Prioritetne (povlaštene)
3. Dionice zaposlenih
• Vlastite dionice

Dioničari
• Svako fizičko ili pravno lice, domaće ili strano
• Stjecanje dionica: orginarni i derivativni

Povećanje osnovnog kapitala

• Povećanje osnovnog kapitala vrši se na osnovu odluke skupštine d.d. (2/3)
• Emisijom novih dionica
• Povećanje nominalne vrijednosti dionica
• Uslovno povećanje
• Integrisano povećanje
• Konverzija potraživanja
• Komisija odobrava emisiju novi dionica odnosno povećanje osnovnog kapitala

Primjer - povećanje osnovnog kapitala povećanjem nominalne vrijednosti dionica

• D.D ima osnovni kapital u iznosu od 6.000.000 KM podjeljen na 300.000 dionica, n/v
20 KM.
• Dobit - 600.000 KM,
• Osnovni kapital se može povećati na 6.600.000 KM, n/v 22 KM. Broj dionica ostaje
isti.
Smanjenje osnovnog kapitala
• Odluka skupštine d.d. (2/3)
• Povlačenjem dionica
• Smanjenjem nominalne vrijednosti dionica (zbog iskazanog gubitka na kraju poslovne
godine)
• Osnovni kapital ne može se smanjiti ispod 50.000 KM
• Smanjenje nominalne vrijednosti ne može biti ispod 1 KM
• Smanjenje osnovnog kapitala odobrava Komisija

Primjer
• Osnovni kapital 6.000.000 KM, n/v 20 KM
• D.D. ima gubitak u iznosu od 600.000 KM
• Smanjenje nominalne vrijednosti dionica za iznos gubitka
• Osnovni kapital 5.400.000 KM, 300.000 dionica (br.dionica ostaje isti), n/v 18 KM.

Osnivanje d.d.

Simultano osnivanje
Potpisom ugovora o osnivanju, upisuju se i dionice i postaje osnivač d.d.
Rješenje Komisije
Uplata
Osnivačka skupština
Upis u registar emitenata kod
Upis u sudski registar

Sukcesivno osnivanje
Osnivanje se vrši postepeno
Potpisnici ugovora o osnivanju otkupljuju jedan dio dionica drugi a za preostali dio se
upućuje javni poziv
Komisija odobrava javnu ponudu dionica
Osnivačka skupština
Upis u registar emitenata
Upis u sudski registar

Osnovni kapital
• Osnovni kapital podijeljen na dionice
• Zbir nominalnih vrijednosti svih dionica čini osnovni kapital društva (300.000 dionica
X 20 KM = 6.000.000 KM)
• Min. iznos kod osnivanja iznosi 50.000 KM
• Nominalna vrijednost dionice min. 1 KM

Prava dioničara – upravljačka prava

1. učestvovanje u radu i odlučivanju skupštine
2. pravo glasa
3. podnošenje zahtjeva za sazivanje skupštine
4. izmjene dnevnog reda i prijedloga odluka skupštine
5. uvid u isprave
 6. pobijanje odluka skupštine
7. predlaganje kandidata za članove nadzornog odbora,
8. obaviještenost o vremenu mjestu i dnevnom redu skupštine

Prava dioničara – Imovinska prava

1. učešće u dobiti
2. učešće u diobi imovine preostale nakon stečaja ili likvidacije dioničkog društva
3. pravo preče kupnje dionica
4. pravo prijenosa dionica
5. isplate uplaćenih iznosa po osnovu dionica dioničara isključenom iz društva
6. postavljanja zahtjeva društvu za otkup dionica.

Dividenda
• Dobit koju dioničar ostvaruje na osnovu dionice
• Isplata srazmjerno nominalnoj vrijednosti dionice
• Isplata dioničaru koji se nalazi na listi dioničara na dan održavanja skupštine

Organi dioničkog društva – upravljanje d.d.

Skupština d.d.
• Organ putem kojeg se izražava volja društva
• Održava se najmanje jednom godišnje
• redovna (redovna 21 dan) i vanredna (14 dana)
• D.D.- 1 dioničar-nema obaveze sazivanja skupštine
• Nadzorni odbor saziva skupštinu, izuzetno i dr.lica
• Zahtjev za sazivanje može podnijeti dioničar sa više od 10% dionica sa pravom glasa,
član nadzornog odbora i odbor za reviziju
• Ponovljena skupština (ukoliko na prvobitno zakazanoj nema kvoruma za odlučivanje),
obavijest u roku od 3 dana, objaviti min 10 dana prije održavanja skupštine

Sazivanje skupštine
• Skupštinu saziva (u pravilu) nadzorni odbor
• Obavještenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja skupštine, te
načinu davanja punomoći i načinu glasanja na skupštini mora biti objavljeno najmanje
u jednom dnevnim novinama koje se izdaju u Federaciji, najkasnije 21 dan prije
datuma određenog za zasjedanje skupštine kada se radi o redovnoj skupštini, odnosno
14 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine kada se radi o vanrednoj
skupštini.
Učešće u radu i odlučivanju
• Kvorum za odlučivanje 30% (ponovljena 10%) ukupnog broja dionica sa pravom
glasa
• Skupština odlučuje (osim izbora članova nadzornog odbora i odbora za reviziju) ½
većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa, osim o pitanjima za koje je odredbama
ZPD propisana 2/3 većina
• Dioničar ima pravo učešća na skupštini lično ili putem punomoćnika
• Dioničar ima pravo glasa o svim pitanjima koja su predmet odlučivanja skupštine
• One share one vote – jedna dionica jedan glas
Skupština d.d. – Ovlaštenja
• Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala
• Emisija novih dionica postojeće ili nove klase, obveznica i drugih dužničkih VP
• Ograničava ili isključuje prava preče kupnje novih dionica
• Usvaja godišnji izvještaj društva
• Raspodjela dobiti i isplata dividende
• Način pokrića gubitaka
• Spajanje sa drugim društvima i pripajanju drugih društava d.d.
• Promjena oblika i podjela d.d.
• Prestanak d.d. provođenjem likvidacije
• Kupovina, prodaja, zamjena i dr. transakcije u obimu većem od 1/3 knjigovodstvene
vrijednosti
• Izbor, i razrješenje članova NO i OzR i njihove naknade
• Izbor vanjskog revizora
• Izmjene i dopune statuta društva
• Osnivanje, reorganizacija i likvidacija supsidijarnih društava
• Izuzimanju stalnih sredstava u privrednim društvima ????
• Dr. pitanja bitna za poslovanje

Glasanje na skupštini
• Glasanje putem glasačkih listića
• Zaokruživanjem ZA ili PROTIV

Donošenje odluka
Član 248. Zakona o privrednim društvima
• Skupština odlučuje 2/3 većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa o pitanjima za
koje je pojedinim odredbama ovog zakona izričito tako propisano, a ½ većinom
zastupljenih dionica sa pravom glasa, o svim ostalim pitanjima iz svoje nadležnosti,
osim izbora članova nadzornog odbora i odbora za reviziju, koji se vrši u skladu sa
odredbama člana 262. ovog zakona

Zaštita manjine u odlučivanju

• Dioničar koji se protivi prijedlogu odluke koja uzorkuje značajne promjene u društvu
1. Emisija novih dionica
2. Emisija obveznica
3. Ograničenje ili isključenje prava preče kupnje
4. Promjena oblika, podjela ili spajanje društva ili pripajanje društva drugim društvu ili
obrnuto
• Otkup u roku od 3 mjeseca od dana prijema zahtjeva (u suprotnom ispunjenje obaveze
putem suda)
• Društvo stiče vlastite dionice

Pobijanje odluka skupštine

• Odluka skupštine je ništava ako:
1. Nije sazvana u skladu sa ZPD
2. Nije unesena u zapisnik
3. Ništavost utvrđena pravomoćnom presudom suda po tužbi za pobijanje
• Postupak se pokreće u roku od 60 dana od dana održavanja skupštine
Aktivna legitimacija: dioničar zastupljen na skupštini, čiji je prigovor unesen u zapisnik,
Dioničar koji nije prisustvovao skupštini zbog sazivanja skupštine protivno ZPD, Dioničar čiji
prijedlog ili prigovor nije pravilno unesen u zapisnik, NO i Uprava i svaki član NO, ukoliko
bi izvršenjem odluke počinio prekršaj ili KD ili d.d. nanio štetu

Nadzorni odbor
• Skupština imenuje NO
• Obavezni organ DD
• Predsjednik i minimum dva člana
• Broj članova propisan Statutom
• Mandat četiri godine
• Može biti razriješen i prije isteka mandata
• Sjednica se održava najmanje jednom u tri mjeseca
• Kvorum za održavanje sjednice NO (dvije trećine)

Ovlaštenja nadzornog odbora

1. Nadzire poslovanje d.d. i uprave
2. Usvaja izvještaj uprave
3. Izuzetno donosi odluku o povećanju osnovnog kapitala
4. Saziva skupštinu
5. Imenuje članove pododbora u društvu
6. Predlaže odluke skupštini .......

Izbor NO (i OzR)
• Kandidata za člana nadzornog odbora može predložiti dioničar ili grupa dioničara sa
najmanje 5 % dionica sa pravom glasa
• Primjenjuje se tzv. kumulativno glasanje
• Svakoj dionici sa pravom glasa pripada broj glasova jednak broju članova nadzornog
odbora koji se biraju uključujući i predsjednika
• Npr. dioničar sa 100 dionica/glasova kod izbora NO ima 500 glasova ukoliko se bira 5
članova nadzornog odbora
• Na ovaj način manjinski dioničari mogu imati predstavnika u nadzornom odboru
• Kandidati koji dobiju najveći broj glasova proglašavaju se za članove NO

Razrješenje Nadzornog odbora

1. Gubitak povjerenja
2. Neusvajanje finansijskog izvještaja
3. Kada skupština utvrdi odgovornost za štetu
• Gubitak povjerenja najčešći slučaj u praksi

Uprava dd
• Upravu imenuje NO
• Mandat četiri godine
• Upravu čine direktor i jedan ili više izvršnih direktora
• Odgovornost za zakonitost poslovanja
• Zastupa i predstavlja dioničko društvo

Sekretar dioničkog društva i odbor za reviziju

• DD ima sekretara
• Postupak imenovanja utvrđuje se statutom
• Imenuje ga NO na prijedlog Uprave dioničkog društva
• Odgovoran za vođenje zapisnika i provodi odluke skupštine
• Odbor za reviziju (min 3 člana)
• Postupak izbora, imenovanja, razrješenja, sastav i način odlučivanja utvrđuju se
Statutom
• Vrši reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i kontrolu poslovanja društva
V PREDAVANJE
Dioničko društvo – III

Općenito o statusnim promjenama

• Provođenje niza faktičkih i pravnih radnji, koje imaju djejstvo na izmjenu pravnog i
ekonomskog identiteta društva i univerzalnu sukcesiju imovine društva
• Statusne promjene prema ZPD: spajanje, pripajanje, podjela i promjena oblika
• Pravni okvir u FBiH: ZPD kao materijalni i Zakon o registraciji poslovnih subjekata u
Federaciji BiH kao procesni zakon

Razlozi za provođenje statusnih promjena

• Temelje se na načelima dobrovoljnosti, samostalnosti i ekonomske opravdanosti (vode
većoj rentabilnosti)
• Načelo ekonomske opravdanosti – osnovno načelo statusne promjene.
• Vode većoj rentabilnosti – vrše se radi poboljšanja efikasnosti privrednih društava -
povećanja dobiti, unapređenja organizacije rada, racionalnijeg upravljanja,
pribavljanja dodatnog kapitala, osvajanja novih tržišta i sl.
• Mane statusnih promjena – spajanjem ili pripajanjem se može stvoriti preveliko
nefleksibilno privredno društvo.

Odgovornost za obaveze kod statusnih promjena

• Povjerioci se ne mogu biti dovoditi u teži položaj od onoga u kojem su bili kada je
nastala obaveza, moraju biti adekvatno zaštićeni
• Odgovornost za nastale obaveze se zasniva na zakonu po principu pravnog sljedovanja
(univerzalne sukcesije), a kod podjele solidarna odgovornost subjekata nastalih
podjelom
• Pravni sukcesori odgovaraju kao univerzalni slijednici potpuno i neograničeno
cjelokupnom svojom imovinom sa kojom raspolažu do momenta prestanka obaveze za
koju se odgovara, a ne samo sredstvima koja je u njih unijelo društvo koje se spojilo
pripojilo ili podijelilo.

Pravna posljedica statusnih promjena

• Nastaje novi subjekt ili prestaje da postoji raniji privredni subjekt
• Od ranije postojećih nastaje novo društvo, kao pravni slijednik (univerzalni sukcesor)
• Dioničari ranije postojećih društava postaju dioničari novog društva, odnosno društva
kojem je izvršeno pripajanje
• Zaposlenici nastavljaju da rade u novom društvu
Statusne promjene treba jasno razlikovati od osnivanja privrednog društva ili njegovog
prestanka.

Spajanje – prikaz
• Statusna promjena spajanja je provođenje postupka kada se dionička društva spajaju
prijenosom imovine i obaveza (spojena društva) na novo dioničko društvo (društvo
sljednik), a koje u zamjenu za dionice spojenih društava emituje svoje dionice
• Novo društvo je pravni sljednik spojenih društava koje preuzima prava i obaveze, kao
univerzalni sukcesor ex lege, pri čemu spojena društva prestaju da postoje bez
provođenja postupka likvidacije
Pripajanje – prikaz
• D.D. (A) se pripaja prijenosom imovine i obaveza (pripojeno društvo) drugom D.D.
(B - društvo sljednik), koje emituje svoje dionice u zamjenu za dionice pripojenog
društva
• Pripojeno društvo (A) prestaje postojati, bez postupka likvidacije, a prava i obaveze
kao univerzalni sukcesor preuzima društvo sljednik

Podjela
• D.D se može podijeliti na prijenosom ukupne imovine i obaveza na jedan od sljedećih
načina:
a) Podjela društva razdvajanjem sa osnivanjem
b) Podjela društva razdvajanjem sa preuzimanjem
• Podijeljeno društvo prestaje postojati bez provođenja postupka likvidacije
• Odluka se donosi 2/3 većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa

Podjela razdvajanjem sa osnivanjem – prikaz

D.D. B
(novoosnovano)
Osn. kapital – 4.000.000 KM
40.000 dionica, NV = 100 KM
Dioničari (50) A1, A2, A3…

D.D. A
(prestaje da postoji, bez
postupka likvidacije)
Osn. kapital – 9.000.000 KM
90.000 dionica, NV = 100 KM
Dioničari (50) A1, A2, A3 ….

D.D C
(novoosnovano)
Osn. kapital - 5.000.000 KM
50.000 dionica, NV = 100 KM
Dioničari (50) A1, A2, A3 ,…

Spajanje, pripajanje i podjela društva

• Provođenje složenih procedura i različite pravne i faktičke operacije sa dionicama uz
učešće velikog broja učesnika.
• Vrši se na osnovu Odluke skupštine društva donesene natpolovičnom (dvotrećinskom)
većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa, a na osnovu Plana reorganizacije (uz
ispunjenje ostalih uslova)
• Istovjetne odluke skupštine (pripajanje i spajanje)
• Spajanje, pripajanje, podjela i promjena oblika propisana kako općim tako i posebnim
odredbama ZPD koje se odnose na d.d
• Propisana su ograničenja u pogledu statusnih promjena, u zavisnosti da li se radi o
otvorenim ili zatvorenim d.d.
Promjena oblika iz d.d. u d.o.o.
• Promjenom oblika društvo se trasformiše iz jednog oblika u drugi i nastavlja rad samo
u drugom obliku
• Ima iste članove i imovinu samo u drugom obliku, nema promjene međusobnih prava i
obaveza
1. Ekonomski motivi: nema troškova NO, sazivanja skupštine društva, troškova RVP
(čuvanje i održavanje podataka, troškovi revizije fin. Izvještaja)
2. Nema nadležnosti Komisije: obaveze izvještavanja, odobrenja povećanja ili smanjenja
osnovnog kapitala, spajanja, podjele, konverzije ili denominacije dionica, statusnih
promjena, postupanja prema Zakonu o preuzimanju d.d., i podzakonskim aktima
Komisije
Postupak kod Komisije (spajanje, pripajanje, podjela)
• Komisija će odobriti pripajanje dioničkog društva ukoliko skupština pripojenog i
društva slijednika donesu istovjetne odluke, te ukoliko procjeni da pripajanje ne
ugrožava prava dioničara i povjerilaca društva
• Komisija će odobriti spajanje dioničkih društava ukoliko pored istovjetnih odluka
skupština imaju zaključen i ugovor o spajanju, koji utvrđuje prestanak spojenih
društava na dan konstituisanja društva slijednika, te statut društva slijednika, kao i
odluku o izboru organa društva slijednika.
• Komisija donosi odluku o podjeli društva.
• Podjela razdvajanjem sa osnivanjem – istovremeno i rješenje o upisu dd nastalog
podjelom
• Podjela razdvajanjem sa preuzimanjem – istovremeno i rješenja o odobrenju
pripajanja

Postupak kod Komisije – promjena oblika

• Zahtjev potpisan od članova NO i članova uprave koji su predložili Plan
reorganizacije
• Procjena da promjena oblika ne ugrožava prava dioničara i povjerilaca društva
• Rješenjem Komisije kojim se odobrava promjena oblika iz d.d. u d.o.o. se istovremeno
obustavlja i promet dionicama kod Registra vrijednosnih papira u FBiH ukoliko to
društvo ne uradi

Javna preduzeća i društva sa učešćem državnog kapitala

Pojam
• JP je pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno društvo i koje obavlja
djelatnost od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne
djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog
interesa) ili pravno lice definisano kao JP posebnim propisom
• Na javna preduzeća se primjenjuje Zakon o javnim preduzećima kao lex specialis
• Organizovana u obliku d.d. ili d.o.o.
• U PD koja imaju učešće državnog kapitala osim ZPD primjenjuju se i drugi propisi

Pravni okvir upravljanja JP / D.D. sa učešćem državnog kapitala – I

• Zakon o privrednim društvima (Službene novine FBIH br: 81/15)
• Zakon o javnim preduzećima (Službene novine FBIH br. 8/05, 81/08, 22/09, 109/12)
 • Zakon o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH (Službene novine FBIH
br. 12/03, 34/03, 65/13 )
• Zakon o Vladi Federacije BiH (Službene novine FBIH br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03,
2/06, 8/06)
• Zakon o sukobu interesa u organima vlasti Federacije BiH (Službene novine
Federacije BIH br. 70/08)

Pravni okvir upravljanja JP / d.d. sa učešćem državnog kapitala – II

• Zakon o plaćama i drugim materijalnim pravima članova organa upravljanja institucija
Federacije BiH i javnih preduzeća u većinskom državnom vlasništvu Federacije BiH
(Službene novine FBIH br. 12/09)
• Uredba o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz
nadležnosti Federacije BiH (Službene novine FBIH br. 20/16)
• Uredba o usavršavanju predsjednika i čl. NO i uprava privrednih društava sa učešćem
državnog kapitala (Službene novine FBIH br. 71/09, 33/10, 23/11, 83/11, 2/13, 80/13,
51,15, 60/16, 88/17)

Društva za upravljanje fondovima i investicijski fondovi

Društva za upravljanje fondovima
• Predmet poslovanja isključivo upravljanje fondovima
• Mogu osnovati fizička i pravna lica (ograničenja u pogledu lica kojim je Komisija
izrekla mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova sa VP, lica koja su kažnjena
za KD iz oblasti privrede, koja su nosioci zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti.......)
• Osnovni kapital društva iznosi min 200.000 KM
• Upravu čine najmanje dva člana
• Ima obavezu savjesno i pošteno upravljati imovinom fonda, sa povećanom pažnjom,
prema pravilima struke...
• Nadzor nad radom vrši Komisija

Zatvoreni Otvoreni
D.D; Emituje dionice; pravno lice Emituje udjele Bez svojstva pravnog lica
Osnovni kapital 1.000.000 KM Vrijednost imovine ne može pasti ispod 1 mil KM
Ima statut i prospekt Ima statut i prospekt
Uprava / direktor -
Nadzorni odbor -
Skupština -
Banke i društva za osiguranje
Banka
• Dioničko društvo čija je djelatnost primanje depozita i sredstava sa obavezom vraćanja
i davanje kredita za vlastiti račun, a može obavlјati i druge poslove u skladu sa ovim
zakonom.
• Osnovni kapital min 15.000.000 KM
• Organi banke: skupština, NO i uprava
• Nadzor nad radom vrši FBA

Društva za osiguranje
• Dioničko društvo koje je upisano u sudski registar za obavljanje poslova osiguranja
• Nadzor nad radom vrši Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine
• Minimalan osnovni kapital dioničkih društava za osiguranje iznosi od 1.000.000 do
3.000.000 KM u zavisnosti od vrste osiguranja sa kojim društvo posluje

Regulatorni državni ograni – agencije

Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH

• Osnovana Zakonom o Komisiji za vrijednosne papire
• Samostalna specijalizirana institucija FBiH, sa svojstvom pravnog lica, osnovana radi
regulacije, odobravanja izdavanja i nadzora nad izdavanjem i prometom vp
• Za svoj rad odgovara Parlamentu FBiH. Imenuje Parlament FBiH na prijedlog
predsjednika i potpredsjednika FBiH
• Sastoji se od 5 članova, odluke donosi na sjednicama
• Donosi opšte (pravilnici, naredbe, uputstva i odluke) i pojednačne akte (rješenja i
zaključci). Upravni akti konačni
Protiv akata Komisije stranka može pokrenuti upravni spor, kod nadležnog suda (Kantonalni
sud u Sarajevu)

Uloga Komisije
Komisija je vrhovni regulator na tržištu vrijednosnih papira koji reguliše i nadzire:
• sve emitente vrijednosnih papira (osim Federacije BiH),
• Sarajevsku berzu ili drugo uređeno tržište VP,
• profesionalne posrednike i ostale ovlaštene učesnike na tržištu vrijednosnih papira
(banke, DzUF, IF, RVP…)
• fizička lica - učesnike na tržištu.

Nadležnosti Komisije – propisi

• Zakon o Komisiji za vrijednosne papire
• Zakon o privrednim društvima
• Zakon o tržištu vrijednosnih papira
• Zakon o investicionim fondovima
• Zakon o preuzimanju dioničkih društava
• Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima
• Pozakonski akti Komisije
• Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti
Nadležnosti Komisije – I
• regulisanje uvjeta i načina izdavanja i nadzor prometa vp
• odobravanje izdavanja dionica i dr. vp (obveznica) - osim FBiH
• zaštita interesa investitora
• propisivanje i nadzor primjene standarda upravljanja d.d.
• propisivanje uvjeta, davanje odobrenja za rad i vršenje nadzora prof. posrednika i
drugih učesnika u prometu vp
• inicira donošenje i izmjene propisa koji se odnose na vp, upravljanje d.d i zaštitu
dioničara, prof. posrednike u prometu vp, samoregulirajuće organizacije i
antimonopolske propise

Nadležnost Komisije – II
• Obustavlja emisiju i promet VP i druge aktivnosti u prometu vp, u slučaju
manipulacija u prometu ili kada procijeni da su tim aktivnostima ugroženi interesi
investitora i javnosti
• Izdaje, obustavlja i oduzima dozvole za poslove profesionalnog posredovanja u
prometu vp
• organizuje obuku profesionalnih učesnika, specijalista i drugih učesnika u prometu VP
• nadzire rad RVP i drugih učesnika na tržištu VP (berza, banke skrbnici i
depozitari…..)
• propisuje uvjete i pravila učešća DzUF, IF, penzijskih fondova i osiguravajućih
društava u prometu vp

Nadležnost Komisije – III

• Nadzire primjenu ZoPDD i odobrava preuzimanje d.d.
• Odobrava konverziju, spajanje, podjelu i denominaciju dionica
• Odobravanje statusnih promjena dioničkih društava
• Propisuje uvjete i procedure upisa u registar i vodi registar emitenata VP
• Daje saglasnosti na imenovanje članova uprave RVP, članova NO DUF, stjecanje
kvalifikovanog udjela prof.posrednika .....

Nadležnost Komisije – IV
• utvrđuje uvjete, standarde i način dostavljanja informacija emitenata i prof. posrednika
u prometu vp i objavljivanja izvještaja koji se odnose na njihove aktivnosti
• vodi registar izdatih, obustavljenih i ukinutih dozvola profesionalnih posrednika i
specijalista u prometu vp
• propisuje standarde zaštite dioničara i upravljanja d.d
• nadzire poslovne knjige, finansijske izvještaje i saopštenja emitenata i profesionalnih
posrednika u prometu VP
• Može pokrenuti građanskopravne postupke radi poništenja pravnih poslova kojima se
krše propisi iz oblasti tržišta kapitala

Nadležnost Komisije – V
• vrši nadzor provođenja drugih propisa kojima se direktno ili indirektno utiče na
emisiju i promet vp, i o nalazima izvještava nadležne organe uprave, upravne
organizacije i agencije FBiH
• podnosi prijave nadležnim organima za prekršaje i KD
• FMF i Agencija za bankarstvo FBiH dužni su sarađivati s Komisijom u vršenju njenih
ovlaštenja u regulisanju i nadzoru aktivnosti banaka i drugih finansijskih organizacija
 • Koordinira aktivnosti organa uprave, federalnih ustanova i agencija FBiH u pitanjima
regulisanja i nadzora aktivnosti u prometu vp
Agencija za bankarstvo Federacije BiH
• Osnovana Zakonom o agenciji za bankarstvo FBiH
• Djeluje samostalno i nezavisno
• Unapređenje sigurnosti, kvaliteta i zakonskog poslovanja bankarskog, mikrokreditnog
i lizing sistema u FBiH
• Agencijom upravlja Upravni odbor (5 članova – 5 godina) - imenuje Parlament FBiH
na prijedlog Vlade FBiH
• Agencija ima direktora i zamjenik direktora – mandat 5g. - imenuje Parlament FBiH
na prijedlog Vlade FBiH

Nadležnosti FBA – I
• izdavanje dozvole za osnivanje i rad banaka, mikrokreditnih organizacija i lizing
društava;
• nadziranje poslovanja banke, mikrokreditne organizacije i lizing društva, poduzimanje
mjera,
• ukidanje dozvole za rad bankama, mikrokreditnim organizacijama i lizing društvima
• imenuje privremene i likvidacione upravnike u banci, vrši nadzor nad postupkom
privremene uprave i likvidacije banaka, prati postupak likvidacije mikrokreditnih
organizacija i podnosi zahtjev za pokretanje stecajnog postupka nad bankama i
mikrokreditnim društvima;

Nadležnosti FBA – II
• donošenje podzakonskih akata kojima se reguliše rad banaka, mikrokreditnih
organizacija i lizing društava;
• ocjenjuje ispunjavanje uslova i daje druga odobrenja bankama, mikrokreditnim
organizacijama i lizing društvima;
• nadzire i ocjenjuje usklađenosti banaka, mikrokreditnih organizacija i lizing društava
sa standardima sprječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti;

Agencija za nadzor osiguranja Federacije BiH

• Osnovana Zakonom o društvima za osiguranje u privatnome osiguranju (pravni
sljednik ureda za nadzor, osnovanog Uredbom o osivanju Ureda za nadzor društtava
za osiguranje u Federaciji BiH)
• Agencija za nadzor je samostalna i neovisna neprofitna institucija Federacije koja za
svoj rad odgovara Vladi FBiH
• Upravna tijela Agencije za nadzor su: stručni savjet (5 članova – 5 godina - koje
imenuje i razrješava Vlada FBiH na prijedlog federalnog ministra financija) i direktor
(4 g. - koje imenuje i razrješava Vlada FBiH na prijedlog federalnog ministra
financija)

Nadležnosti Agencije za nadzor osiguranja – I

• Izdaje odobrenje za rad društvu za obavljanje poslova jedne ili više vrsta osiguranja.
• Provjerava poslovne knjige i dokumente društva
• Naložiti društvu da obustavi provedbu bilo kojih radnji ili postupaka koje su u
suprotnosti s Zakonom
• Izdati naloge u pogledu ulaganja, održavanja i raspolaganja sredstvima osiguranja
• Donosi provedbene propise, opće(pravilnike, naputke, naloge i odluke) i pojedinačne
akte (rješenja i zaključke)
 • Organizira ili odobrava obuke

Nadležnosti Agencije za nadzor osiguranja – II

• Nalagati mjere koje se odnose na vođenje poslova osiguranja društva,
• Protiv rješenja Agencije društvo ima pravo pokrenuti upravni spor kod nadležnog
suda.
VI PREDAVANJE
Prestanak privrednih subjekata
• U ekonomskom smislu, prestanak znači da je subjekat prestao obavljati poslovnu
djelatnost. 
• U pravnom smislu, prestanak označava gubitak pravnog subjektiviteta, bez
obzira na to da li je imovina tog subjekta i dalje u funkciji ili ne. 
• Pravilo je da se prestanak u ekonomskom i pravnom smislu podudaraju, osim u
slučaju statusnih promjena ili promjena organizacionog oblika subjketa.  

Stečaj
Pojam
• Stanje subjekta prouzrokovano njegovom nesposobnošću plaćanja odnosno
nemogućnošću izvršavanja obaveza
• Zakonom utvrđen postupak koji se provodi radi grupnog namirenja povjerilaca
stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava
povjeriocima.

Načela stečajnog postupka

• načelo jednakosti - ravnopravnosti stečajnih povjerilaca
• elo univerzalnosti
• načelo unovčenja imovine stečajnog dužnika
• načelo ograničenja prava dužnika
• načelo hitnosti
• načelo ekonomičnosti postupka
• načelo atrakcije

Izlučni i razlučni povjerioci

• Izlučni povjerioci su povjerioci koji imaju izlučno prava nad određenim dijelovima
imovine stečajnog dužnika, a koja mu ne pripadaju
• Razlučni povjerioci imaju razlučno pravo na nekom predmetu stečajne mase i
ovlašteni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlučnog prava za glavno
potraživanje, kamate i troškove – privilegovani stečajni povjerioci jer imaju pravo
odvojenog namirenja neovisno o stečajnom postupku

Organi stečajnog postupka

• Stečajni sud
• Stečajni sudija
• Privremeni stečajni upravnik
• Stečajni upravnik
• Skupština povjerilaca
• Privremeni odbor povjerilaca
• Odbor povjerilaca

Stečajni dužnik
• Privredni subjekt nad kojim je pokrenut stečajni postupak
• Stečajni postupak se provodi nad imovinom privrednog subjekta
 • Dužnik pojedinac može biti komplementar u KD ili član u DNSO
• Stečajni postupak se ne može provoditi nad imovinom FBiH, općine, grada i javnih
fondova koji su u cjelosti ili djelomično finansiraju iz budžeta
• Za otvaranje SP nad PD koji se bavi proizovdnom oružja i vojne opreme potrebna je
prethodna saglasanost nadležnog ministarstva

Pokretanje stečajnog postupka

• Podnošenje prijedloga za provođenje stečajnog postupka
• Lice ovlašteno za zastupanje (zakonska obaveza), kao i povjerioci društva
• Za pokretanje je potreban formalno pravni i materijalno pravni uslov
• Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i
potraživane obaveze plaćanja.
• Smatra se da je stečajni dužnik platežno nesposoban ako u neprekidnom trajanju od 30
dana ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze.
• Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti. Zbog
prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može
podnijeti samo stečajni dužnik.

Izvještaj o blokiranim računima kod Centralne banke BiH

• U praksi se ne poteže pitanje odgovornosti članova uprave

Otvaranje i pravne posljedice stečajnog postupka

• Otvaranjem SP prava stečajnog dužnika da upravlja i raspolaže imovinom koja
pripada stečajnoj masi, prava organa, prokuriste, zastupnika i punomoćnika stečajnog
dužnika prelaze na stečajnog upravnika
• Pravne posljedice mogu se grupisati po različitim kriterijima
• Nastupaju u trenutku otvaranja stečajnog postupka (dan i sat)

Stečajna masa
• Stečajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu stečajnog dužnika u vrijeme otvaranja
stečajnog postupka, kao i imovinu koju dužnik stekne tokom postupka.
• Iz stečane mase koju čine pokretne i nepokretne stvari i imovinska prava, isplaćuju se
povjerioci koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovni imovinski
zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci) kao i povjerioci koji su tokom
stečajnog postupka stekli pravo potraživanja prema masi (povjerioci stečajne mase). 

Stečajna masa – isplata

• Prije stečajnih povjerilaca, iz stečajne mase se isplaćuju: 
1. troškovi stečajnog postupka (sudski troškovi, naknade i izdaci za vještake,
privremenog ili stečajnog upravnika, članove (privremenog) odbora povjerilaca
2. dugovi stečajne mase (obaveze koje nastanu radnjama stečajnog upravnika ili općenito
unovčavanjem i raspodjelom stečane mase koje ne spadaju u troškove stečajnog
postupka, zatim obaveze iz dvostranoobavezujućih ugovora te iz neosnovanog
bogaćenja stečajne mase). 

Isplatni redovi u stečajnom postupku 

1. Stečajni povjerioci viših isplatnih redova (potraživanja koja potiču iz perioda
privremene uprave i koja nije mogao namiriti privremeni stečajni upravnik, ni stečajni
 upravnik; Potraživanja zaposlenika stečajnog dužnika po osnovu plaća za posljednjih
osam mjeseci do dana otvaranja stečajnog postupka 
2. Stečajni povjerioci općeg isplatnog reda (Povjerioci koji u trenutku otvaranja
stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku 
3. Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova (kamate koje teku od otvaranja stečajnog
postupka na potraživanja stečajnih povjerilaca ……….

Reorganizacija stečajnog dužnika

• Sredstvo revitalizacije stečajnog dužnika
• U praksi se rijetko koristi (2011-2013. od 1005 zahtjeva za otvaranje stečajnog
postupka 10 je završilo reorganizacijom)
• Stečajni plan – osnovni akt na kojem počiva reogranizacija
• Usvajaju ga sve klase povjerilaca

Namirenje povjerilaca i zaključenje stečajnog postupka

• Cilj stečajnog postupka je da se stečajni povjerioci namire u što je moguće većoj mjeri
• Stečajni postupak se zaključuje rješenjem i objavljuje u Službenim novinama FBiH
• Stečajni postupka se može zaključiti i u slučaju nedostatka stečajne mase
• Pravna posljedica zaključenja stečajnog postupka je brisanje stečajnog dužnika iz
sudskog registra
• Pravna posljedica obustave stečajnog postupka je brisanje zabilježbe upisa otvaranja
stečajnog post.

Likvidacija
Općenito
• Svrha likvidacionog postupka je potpuno namirenje svih povjerilaca pravnog lica
unovčenjem njegove imovine
• Vodi kao prestanku pravnog lica – brisanju iz sudskog registra
• U slučaju kada je društvo insolventno, prezaduženo, provodi se druga vrsta postupka –
stečajni postupak

Razlozi za pokretanje likvidacionog postupka

• Kada je pravnom licu rješenjem nadležnog državnog organa izrečena mjera zabrane
daljnjeg obavljanja djelatnosti
• Kada je pravosnažnim rješenjem utvrđena ništavost upisa u sudski registar ili ništavost
osnivanja pravnog lica
• U slučajevima kada se prema ZPD mora provesti likvidacioni postupak (kada
skupština dd ili doo donese odluku o prestanku društva, ili kada odluku o likvidaciji
donese sud)

Organi i zaključenje likvidacionog postupka

• Organi likvidacionog postupka su likvidacioni sudija i likvidator
• Likvidator ima zadatak da okonča poslovanje društva, naplati potraživanja, unovči
imovinu i izmiri sve obaveze
• Nakon unovčavanja imovine likvidator podmiruje obaveze prema povjeriocima
srazmjerno učešću pojedinog povjerioca u ukupnim obavezama
• Zaključenje LP – sud donosi rješenja kojim se zakujučuje likvidacioni postupak i
razrješava likvidatora njegove dužnosti.
• Registarski sud po sl.dužnosti briše društvo iz sudskog registra