RIMSKI RATOVI

Rimska vojska

Rimska vojska je naziv za organiziranu skupinu vojnih jedinica koje su u vrijeme antičkog Rima
služile Kraljevstvu, Republici i kasnije Rimskom Carstvu.
U okviru carstva, Rimska vojska je imala oko 180 000 vojnika i bila je najbolje organizirana vojna
sila.
Vrhunac po broju vojnika dostignut je nakon građanskog rata između Oktavijana i Marka
Antonija kada je u 70 legija bilo oko 300 000 vojnika.

Struktura rimske vojske

• Najveća vojna jedinica u okviru Rimske vojske bila je legija i potpuno popunjena imala je
5120 vojnika.
• Cezareve legije bile su brojčano manje i imale su po 4000 vojnika.
• Legija je nosila ime ili po rednom broju, ili po svome osnivaču.
• U galskom ratu je bila čuvena Cezareva deseta legija
• Svaka se legija sastojala od 10 kohorti (Cohors), a kohorta od tri manipula (Manipulus).
• Još manja jedinica je bila centurija (Centuria).
• Ono što je centurija bila u pješadiji, to je bila turma (Turma), odnosno eskadron u
konjici. Turma se sastojala od 30 konjanika. Još manja jedinica u konjici je bila dekurija
(Decuria).

Oprema,oružje i brojne sprave

Glavno oružje rimske vojske:
• kratki mač gladijus
• koplje pilum
• strijela sagitta
• štit u obliku pravokutnika ili kruga scutum.
 • Rimljani su uz lako oružje poznavali i bojne sprave za izbacivanje strijela i kopalja -
catapulta i ballista. Upotrebljavali su i praćke.
• Vojna oprema rimske vojske je uključivala šljem dok su na sebi imali kaput bez rukava,
kabanicu kao i kratke hlačice.
• Na prsima su imali oklope i štitnike od kože i metala.
• Na nogama su im bile čizme.
• Pored toga, svaki vojnik nosi sa sobom i hranu za izvjesno vrijeme kao i druge potrebne
stvari. Za označavanje pokreta napada ili povlačenja imali su više bojnih truba:
tuba, cornu, lituus, classicum, a za izmjenu straže korištena je bucina.

RIMSKA OSVAJANJA
Rimljanni su počeli širiti svoju vlast tako da su se borili protiv:
1. Etruraca
2. Gala
3. Grčke
4. Ilira
5. Kartažana
6. Ostalih naroda

Punski ratovi

• Punski ratovi je zajedničko ime za tri rata vođena između Rimske republike i feničanskog
grada Kartage od 264. do 146. godine pr. Kr.
• Svoje ime su dobili prema latinskom nazivu za Kartažane - Puni.
• Riječ Puni vuče svoje podrijetlo iz riječi poenici što na latinskom znači Feničani.

Glavni uzrok ovih ratova bio je sukob interesa između Kartage i Rimske Republike u
širenju.
 • Prvobitna namjera Rimljana bilo je širenje teritorija preko otoka Sicilije čiji je dio već bio
pod kontrolom Kartage.

1. PUNSKI RAT (264. – 241. g. Pr. Krista)

Uzrok – prevlast nad žitorodnom Sicilijom
Povod – Kartažani zauzimaju grad Mesanu
Tijek – Rimljani su bili uspješniji u bitkama na kopnu, a Kartažani u bitkama na moru.
Rimljani grade ratnu mornaricu koja je tijekom ratovanja nekoliko puta pretrpila
teške poraze.
Konačnu pobjedu su odnjeli Rimljani u presudnoj Bitci kod Egatskih otoka nakon čega
Je Kartaga zatražila primirje.
Posljedice – Kartaga je platila visoku ratnu odštetu i predala Siciliju, Korziku i Sardiniju Rimu
koji je ta područja pretvorio u provincije.

2. PUNSKI RAT (218.-202.g.pr. Krista)

Uzrok – Kartaški vojskovođa Hanibal odlučuje napasti Rimljane u Italiji kako bi se osvetio za
poraz u 1. Punskom ratu.
Povod – Hanibal osvaja rimski saveznički grad Sagunt na Pirenejskom poluotoku.
Tijek – Hanibal s vojskom prelazi Alpe preko Pirenejskog poluotoka i nanosi nekoliko teških
poraza rimskoj vojsci.
- u Bitci kod Kane 216.g.pr.Krista posve je uništio rimsku vojsku i opustošio okolicu Rima.
- Rimljani u protunapadu prebacuju ratovanje na područje Afrike zbog čega Hanibal
napušta Italiju i kreće u obranu Kartage.
- Hanibal doživljava poraz u Bitci kod Zame (202.g.pr.Krista)

Posljedice – Kartaga j eponovo platila veliku ratnu odštetu i priznala vlast Rima kojemu je
morala predati svoju ratnu mornaricu i Španjolsku koja postaje provincije
 HISPANIJA.
- morala se obvezati da u Africi neće voditi ratove bez rimskog odobrenja.

3. PUNSKI RAT (149.-146.g.pr. Krista)

Uzrok – gospodarski napredak Kartage
Povod – Kartaga započinje sukob s rimskim saveznicima Numiđanima
Tijek – Rimljani napadaju Kartagu i nakon trogodišnje opsade zauzimaju grad
Posljedice – Kartaga je sravnjena sa zemljom
- stanovništvo je prodano u roblje
- na području grada i okolice stvorena je provincija AFRIKA

ZAKLJUČAK:
Punski ratovi su s prekidima trajali više od stoljeća, a iz njih je Rim izašao kao
gospodar Sredozemlja.