Professional Documents
Culture Documents
SEAP Travnik
SEAP Travnik
Općina Travnik
2
SADRŽAJ
COVENANT OF MAYORS
1. UVOD 9
2. SPORAZUM GRADONAČELNIKA 10
3. VIZIJA 12
4. METODOLOGIJA IZRADE ODRŽIVOG ENERGETSKOG AKCIONOG PLANA 13
OPĆINE TRAVNIK
5. OPĆINA TRAVNIK 15
5.1 Opšti podaci o prostoru 15
5.2 Pedološke karakteristike tla 15
5.3 Klimatske karakteristike 16
5.4 Namjena prostora 17
5.5 Stanovanje i stambena izgradanja 18
5.6 Bilans površina 21
5.7 Šumarstvo 21
6. POTENCIJALI OPĆINE U OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE 23
6.1. Eergija biomase 23
6.2. Energija vjetra 24
6.3. Energija vode 26
6.4. Geotermalna energija 27
7. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE OPĆINE TRAVNIK ZA BAZNU
GODINU 2005 28
7.1. Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva 28
7.1.1. Metodologija prikupljanja podataka 28
7.1.2. Potrošnja energije u objektima u vlasništvu/nadležnosti
općine Travnik 29
7.1.3. Potrošnja energije u objektima koji nisu u vlasništvu/
nadležnosti Općine Travnik 32
7.1.4. Potrošnja energije u zgradama namijenjenim za stanovanje
na području Općine Travnik 34
7.1.5. Pregled potrošnje energije u sektoru ZGRADARSTVO
na području Općine Travnik 36
3
7.1.6. potrošnja energenata u sektoru zgradarstvo 38
7.2. Analiza energetske potrošnje za javnu rasvjetu 42
7.2.1. Metodologija prikupljanja podataka 42
7.2.2. Potrošnja energije u javnoj rasvjeti na području Općine Travnik 42
7.3. Analiza energetske potrošnje u sektoru saobraćaj 43
7.3.1. Metodologija prikupljanja podataka 43
7.3.2. Potrošnja energije za vozila u vlasništvu općine Travnik 43
7.3.3. Potrošnja energije za vozila javnog prevoza u Općini Travnik 44
7.3.4. Potrošnja energije za privatna i komercijalna vozila u Općini
Travnik 44
7.3.5. Ukupna potrošnja energije u sektoru saobraćaj u Općini Travnik 48
7.4. Analiza ukupne energetske potrošnje u Općini Travnik 49
8. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 ZA BAZNU GODINU 2005. 51
8.1. Analiza emisije CO2 u sektoru zgradarstva 51
8.1.1. Emisija CO2 u objektima u vlasništvu/nadležnosti općine Travnik 51
8.1.2. Emisija CO2 u objektima koji nisu u vlasništvu/nadležnosti
općine Travnik 53
8.1.3. Emisija CO2 u zgradama namjenjenim za stanovanje
na podrućju općine Travnik 54
8.1.4. Pregled emisije CO2 u sektoru ZGRADARSTVO na podrućju
općine Travnik 55
8.1.5. Emisija CO2 prema energentima u sektoru zgradarstva 57
8.2. Analiza emisije CO2 za javnu rasvjetu 58
8.2.1. Emisija CO2 u javnoj rasvjeti na području Općine Travnik 58
8.3. Analiza emisije CO2 u sektoru saobraćaj 59
8.3.1. Emisija CO2 za vozila u vlasništvu Općine Travnik 59
8.3.2. Emisija CO2 za vozila javnog prevoza u Općini Travnik 60
8.3.3. Emisija CO2 za privatna i komercijalna vozila u Općini Travnik 60
8.3.4. Ukupna emisija CO2 za sektor saobraćaj u Općini Travnik 63
8.4. Analiza ukupne emisije CO2 u Općini Travnik 64
9. PLAN PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA CO2 DO 2020. GODINE 66
9.1. Pripremne aktivnosti za provedbu prioritetnih mjera za smanjenje emisija
CO2 do 2020. godine 67
9.1.1. Uspostava jedinstvenog registra objekata i potrošača 67
4
9.1.2. Uspostava informacionog sistema za praćenje energetske potrošnje
na podrućju općine Travnik 67
9.1.3. Uspostava organizacione strukture, nadzornih i radnih tjela
za provođenje akcionog plana 67
9.1.4. Uspostava modela za sopstveno financiranje 68
9.2. Plan prioritetnih mjera za smanjenje emisije CO2 do 2020. godine 68
9.2.1. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja zgrade, oprema, uređaji 68
9.2.2. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja saobraćaj 70
9.2.3. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja lokalna proizvodnja
električne energije 72
9.2.4. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja sistem daljinskog grijanja 73
9.2.5. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja planiranje zemljišta 74
9.2.6. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja promocija 74
9.2.7. Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja elektrodistribucija 75
9.2.8. Pregled prioritetnih mjera za smanjenje emisije CO2 76
9.3. Opis prioritetnih mjera za smanjenje emisija CO2 do 2020. godine 78
9.3.1. Zgrade, oprema, uređaji 78
9.3.2. Saobraćaj 90
9.3.3. Lokalna proizvodnja električne energije 95
9.3.4. Sistem daljinskog grijanja 96
9.3.5. Planiranje zemljišta 101
9.3.6. Promocija 110
9.3.7. Ostalo- elektrodistribucija 113
9.4. Plan promocije akcionog plana 114
10. IZVORI FINANSIRANJA 116
10.1. Budžet općine Travnik 116
10.2. Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine 116
10.3. ESCO model općine Travnik 116
10.4. Razvojna Banka Federacije Bosne i Hercegovine 117
10.5. USAID-Fond za finansiranje pilot projekata iz oblasti energetske
efikasnosti 117
10.6. Otvoreni regionalni fond za jugoistočnu Europu-GIZ 118
10.7. Programi Europske unije i instrument predpristupne pomoći 119
10.8. Transnacionalni program jugoistočna Europa (SEE) 119
5
10.9. Twinning program Europske unije 119
10.10. Programi zajednice 120
10.11. Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj iogledne
aktivnosti-F7 120
10.12. Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP) 120
10.13. Program cjeloživotnog učenja 121
10.14. Strukturni instrumenti Europske unije 121
11. MONITORING I IZVJEŠTAVANJE O PROVOĐENJU ODRŽIVOG ENERGETSKOG
AKCIONOG PLANA OPĆINE TRAVNIK, SEAP-a 122
11.1. Uspostavljanje organizacione strukture, nadzornih i radnih tijela
za provođenje akcionog plana 123
11.2. Uspostava informacionog sistema za praćenje energetske potrošnje
na području općine Travnik 123
11.3. Uspostava jedinstvenog registra objekata potrošača 124
11.4. Uspostava informaciono-edukacijskog centra za klimatske
promjene i energetsku efikasnost 124
12. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA 125
6
COVENANT OF MAYORS
EU (Evropska Unija) vodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena i uspostavila je glavne prioritete.
Njeni ambiciozni ciljevi su izraženi u „EU paketu za klimatske promjene i obnovljivu energiju“, koji
obavezuje zemlje članice da smanje svoju emisiju CO2 za najmanje 20% do 2020. godine. EU je,
donijevši odluku 20:20:20, motivisala evropske gradove da se, u okviru Covenant of Mayors (CoM) -
Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova, aktivno uključe u realizaciju postavljenih ciljeva.
Ako se posmatraju samo koristi koje lokalna zajednica može ostvariti kroz pristupanje Savezu
gradonačelnika evropskih gradova, tada lokalna zajednica:
Dobija SEAP – Sustainable Energy Action Plan (Održivi energetski akcioni plan) u kojem su
jasno definisani ciljevi za smanjenje emisije CO2 za 20% do 2020 godine kroz povećanje
energetske efikasnosti za 20% i korišćenja obnovljivih izvora energije za 20%,
Ima jasno definisane mjere, odnosno projekte za dostizanje ciljeva 20-20-20,
7
Posjeduje dokument spreman za odabrane investicije i raspoložive kredite,
8
1. UVOD
Izrada Održivog energetskog akcionog plana (SEAP-a) Općine Travnik ima prije svega za cilj:
Zapošljavanje,
Ekonomski rast,
Korištenje obnovljivih izvora energije.
Načelnik Općine Travnik je formirao Tim za Izradu Održivog energetskog akcionog plana čiji je cilj da u
saradnji s predstavnicima Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) izrade Akcioni plan,
kao i da prate njegovu dalju realizaciju.
Lokalna zajednica kroz pristupanje Savezu gradonačelnika evropskih gradova ima sljedeće prednosti:
Dobija SEAP – Sustainable Energy Action Plan (Održivi energetski akcioni plan) u kojem su
jasno definisani ciljevi za smanjenje emisije CO2 za 20% do 2020 godine kroz povećanje
energetske efikasnosti za 20% i korišćenja obnovljivih izvora energije za 20%,
Ima jasno definisane mjere, odnosno projekte za dostizanje ciljeva 20-20-20,
Posjeduje dokument spreman za odabrane investicije i raspoložive kredite,
Postaje ravnopravna sa ostalim članicama Saveza gradonačelnika evropskih gradova, te ima
direktan pristup aktuelnim informacijama iz Saveza gradonačelnika evropskih gradova,
Ima pristup programima EK koji su namjenjeni za sufinansiranje ili kreditiranje projekata
definisanih u SEAP-u kao podrška članicama Saveza gradonačelnika evropskih gradova,
Otvara mogućnost da bude viđena kao pro-aktivno područje od strane međunarodnih
kompanija i stranih investitora,
9
2. SPORAZUM GRADONAČELNIKA
Evropska unija (EU) provodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena koja predstavlja jedan od
njenih najznačajnijih prioriteta. EU se obavezala da do 2020 godine reducira sveukupnu
emisiju CO2 za najmanje 20% u odnosu na nivoe emisije iz 1990. godine. Obzirom da su, prema
zvaničnim podacima Evropskog statističkog zavoda (EUROSTAT), urbana područja u EU
odgovorna za 80% energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO2, lokalne vlasti imaju ključnu
ulogu u ispunjavanju energetskih i klimatskih ciljeva EU. Zbog toga je Evropska komisija 29. januara
2008. godine pokrenula veliku inicijativu povezivanja gradonačelnika energetski osviještenih
evropskih gradova u trajnu mrežu sa ciljem razmjene iskustava u provedbi efikasnih mjera za
poboljšanje energetske efikasnosti urbanih sredina.
Lokalne vlasti mogu pomoći u informisanju i motivisanju svojih građana, preduzeća i drugih subjekata
na lokalnom nivou kako efikasnije koristiti energiju, te provoditi aktivnosti na podizanju svijesti o
značaju uključenja cjelokupne zajednice u podržavanju politika energetske efikasnosti. Također
mogu raditi na promociji lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i ohrabrivanju građana
davanjem finansijske podrške za implementaciju njihovih projekata i inicijatva vezanih za energetsku
efikasnost i obnovljive izvore energije.
Ove obaveze i uloge lokalnih vlasti koje proističu iz potpisivanja Sporazuma gradonačelnika će se
postići kroz izradu inventara emisija kao osnove za izradu i implementaciju Održivog energetskog
akcionog plana razvoja grada. Tokom provedbe ovog akcionog plana lokalne vlasti će podnositi
redovne izvještaje o njegovoj realizaciji Evropskoj komisiji svake dvije godine i redovno informisati
javnost o njegovim rezultatima, te prednostima i mogućnostima korištenja energije na
efikasniji način. Za nesmetano provođenje svih navedenih aktivnosti je potrebno prilagoditi
inf rastrukturu općine i osigurati dovoljne ljudske potencijale. Tokom cjelokupnog procesa
lokalne vlasti će rezmjenjivati iskustva i znanja s drugim gradovima i općinama, organizovati
Energetske dane, te dati svoj doprinos godišnjoj Konferenciji gradonačelnika EU o energetski
održivoj Europi.
10
U Bosni i Hercegovini inicijativu za izradu Održivog energetskog akcionog plana (SEAP) pokrenule
su: tokom 2009. godine Banja Luka (januar) i Sarajevo (mart), tokom 2010. godine Tuzla (februar),
Bijeljina (oktobar), Prijedor (novembar), Bihać, Kakanj, Trebinje i Zenica (decembar), te u 2011.
godini Laktaši, Livno i Travnik (mart), Bosanska Gradiška (april) i Zvornik (maj).
Osnovna ciljana područja su zgradarstvo i javni prevoz. SEAP također može obuhvatiti akcije koje
se odnose na lokalnu proizvodnju električne enerije (razvoj PV, snage vjetra, CHP, poboljšanje u
lokalnoj proizvodnji energije) kao i proizvodnju energije za grijanje/hlađenje. Pored toga, SEAP bi
trebao obuhvatiti područja u kojima lokalne vlasti dugoročno mogu uticati na potrošnju
energije (kao što je prostorno planiranje), ohrabriti tržište proizvodima energetske efikasnosti
i usluga (javno-privato partnerstvo i ESCO), kao i promjene u ponašanju krajnjih potrošača (rad
sa građanima i drugim interesnim skupinama). Nasuprot tome, industrijski sektor nije ključni cilj
Sporazuma gradonačelnika, te lokalne vlasti mogu odabrati da uključe akcije u ovom sektoru ili
ne. U bilo kojem slučaju, fabrike pokrivene sa Emission CO2 Trading Scheme (ETS) ne bi trebale
biti uključene, osim ukoliko nisu uključene u postojeće planove lokalnih vlasti.
Vremenski okvir za Sporazum gradonačelnika je 2020. Zbog toga, SEAP mora sadržavati jasne upute
za strateške akcije koje lokalne vlasti moraju poduzeti kako bi ispunile obaveze do 2020. SEAP
može pokrivati i duži period, ali u tom slučaju mora sadržavati međurezultate i ciljeve za 2020.
godinu.
Potpisnici sporazuma se obavezuju da će podnijeti SEAP za svoju općinu u roku od godine dana
nakon potpisivanje te dostavljati periodične izvještaje o implementaciji koji odražavaju tok
njihovog akcionog plana. SEAP mora biti usvojen od strane Općinskog vijeća, te dostavljen na
nacionalnom jeziku.
11
3. VIZIJA
12
4. METODOLOGIJA IZRADE ODRŽIVOG ENERGETSKOG
AKCIONOG PLANA OPĆINE TRAVNIK
Proces pripreme i izrade Održivog energetskog a k cionog plana razvoja Općine Travnik, mogao bi se
podijeliti u nekoliko osnovnih koraka:
Pripremne radnje za pokretanje procesa (politička volja, koordinacija, stručni resursi i dr.);
Usvajanje Akcionog plana od strane Općinskog vijeća kao službenog dokumenta Općine
Travnik.
Da bi se osigurao uspjeh procesa za pokretanje i realizaciju (od izrade Akcionog plana do provedbe i
praćenja) bitno je postići političku volju Načelnika i Općinskog vijeća Travnik. Pristupanje Sporazumu
gradonačelnika pokazuje pozitivno stajalište i predstavlja prvi korak općinske uprave u smjeru
održivog energetskog razvoja Općine Travnik. Dovoljan pokazatelj je taj da je i prije pistupa
Sporazumu gradonačelnika u Općini Travnik na inicijativu Načelnika formiran Tim za izradu i
implementaciju Akcionog plana.
Izrada Referentnog inventara emisija CO2 prema rezultatima analize energetske potrošnje;
13
Izrada Plana prioritetnih aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja CO2 do
2020. godine;
Određivanje dinamike i mehanizama finansiranja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i
mjera;
Određivanje mehanizama nadgledanja i izvještavanja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i
mjera;
14
5. OPĆINA TRAVNIK
Općina Travnik prostire se na površini od 563 km2, a prema geografskim koordinatama nalazi se na
4414' sjeverne geografske širine i 1740' južne geografske dužine.
Travnik je smješten na nadmorskoj visini od 517 m, dok je planina Vlašić jedna od najviših planina u
BiH s nadmorskom visinom do 1943 metra .
Travnik je administrativno sjedište Srednjobosanskog kantona koji ukupno čini 12 općina (Travnik,
Novi Travnik, Bugojno, Vitez, Busovača, Jajce, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Kiseljak, Fojnica, Kreševo i
Dobretići). Najveći broj institucija i javnih ustanova od kantonalnog značaja ima sjedište u Travniku.
Općinu Travnik čine 34 mjesne zajednice.
1
FAO (Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu), Projekat-Inventar stanja zemljišnih resursa u
BiH
15
Ranker+Eutric Kambisol 289,24 0,52
Rendzina 202,02 0,37
Rendzina+Eutric Kambisol 2.890,97 5,22
Rendzina+Ranker+Eutric Kambisol 623,37 1,13
Vertisol 1.323,36 2,39
Ukupno: 55.337,44 100
16
Tabela 5.2: Osnovni meteorološki pokazatelji2
2
Strategija razvoja Općine Travnik 2010-2015
17
objekata Travnika,
U donjem tabelarnom prikazu dati su uporedni podaci o broju domaćinstava i broju stanova za
Općinu Travnik 1971. 1981. i 1991. godine.
Tabela 5.3: Broj domaćinstava i broj stanova za 1971. 1981. i 1991. Godinu u Općini Travnik3
Vidljivo je da je 1981. godine stambeni deficit na području Općine Travnik prešao u suficit, iako
navedene brojke treba uzeti s blagom rezervom, jer ako bi se iz ukupnog broja stanova izuzele
posebne sobe, te stambeni fond s veoma niskim tehničkim standardom, dobila bi se drugačija slika.
Ovo tim više što zvanična statistika i vikendice tretira kao stambene jedinice.
U tabelarnom pregledu dati su podaci za sva naselja Općine Travnik o broju stanovnika,
domaćinstava, broju stanova, te deficit, odnosno suficit stanova sa stanjem marta mjeseca 1991.
godine. Ovi podaci omogućuju da se dobije okvirna slika o stanju u svakom naselju na području
Općine Travnik.
3
Strategija razvoja Općine Travnik 2010-2015
18
Tabela 5.4: Podaci o naseljima i broju stanovnika/domaćinstava u Općini Travnik4
Red.
Naselje Stanovništvo Domaćinstva Stanovi Razlika
br.
1. Bačvice 748 187 169 -18
2. Bandol 272 67 78 +11
3. Bijelo Bučje 924 205 197 -8
4. Bilići 335 78 86 +8
5. Brajići 673 185 180 -5
6. Brajkovići 520 113 126 +13
7. Brankovac 282 61 63 +2
8. Čifluk 147 32 40 +8
9. Ćosići 685 164 349 +185
10. Čukle 1.370 281 293 +12
11. Đelilovac 1.232 289 308 +19
12. Dolac 673 153 164 +11
13. Dolac na Lašvi 492 154 174 +20
14. Donja Trebeuša 261 68 73 +5
15. Donje Krčevine 497 103 115 +12
16. Donji Korićani 657 137 143 +6
17. Dub 964 199 199 0
18. Fazlići 197 41 41 0
19. Gladnik 315 82 87 +5
20. Gluha Bukovica 1.039 215 216 +1
21. Goleš 1.081 253 252 -1
22. Gornja Trebeuša 306 65 66 +1
23. Gornje Krčevine 759 165 180 +15
24. Gornji Korićani 752 149 149 0
25. Gradina 569 130 135 +5
26. Grahovčići 1.284 263 273 +10
27. Grahovik 334 95 117 +22
28. Guča Gora 815 224 230 +6
29. Hamandžići 501 109 126 +17
30. Han Bila 655 158 156 -2
31. Jezerci 641 123 127 +4
32. Kljaci 741 187 198 +11
33. Kokošari 130 34 34 0
34. Komar 312 79 77 -2
35. Kraljevice 169 49 52 +3
36. Krpeljići 716 154 175 +21
37. Kula 441 106 115 +9
38. Kundići 120 32 33 +1
39. Lovrići 135 35 36 +1
40. Mala Bukovica 252 56 61 +5
41. Maline 1.484 319 357 +38
42. Miletići 83 18 18 0
4
Republički zavod za statistiku (prvi rezultati popisa)
19
Red.
Naselje Stanovništvo Domaćinstva Stanovi Razlika
br.
43. Miškića Brdo 139 40 54 +14
44. Mosor 319 75 87 +12
45. Mudrike 741 150 182 +32
46. Nova Bila 737 204 209 +5
47. Orahovo 399 82 87 +5
48. Orašac 170 32 32 0
49. Orlice 41 11 16 +5
50. Ovčarevo 564 132 129 -3
51. Paklarevo 1.255 312 336 +24
52. Podkraj 456 103 109 +6
53. Podovi 1.039 226 231 +5
54. Podstinje 729 161 172 +11
55. Pokrajčići 1.382 333 332 -1
56. Poljanice 296 62 65 +3
57. Polje Slavka Gavrančića 417 114 130 +16
58. Prići 399 86 94 +8
59. Pulac 499 111 102 -9
60. Putićevo 1.511 416 478 +62
61. Radića Brdo 310 87 102 +15
62. Radojčići 293 70 76 +6
63. Radonjići 214 45 46 +1
64. Ričice 635 146 161 +15
65. Runjići 309 74 69 -5
66. Sažići 362 70 63 -7
67. Sečevo 333 68 145 +77
68. Seferi 527 115 141 +26
69. Selići 448 101 95 -6
70. Skomorje 225 53 48 -5
71. Slimena 943 263 309 +46
72. Suhi Dol 576 127 127 0
73. Šešići 251 60 63 +3
74. Šipovik 352 96 111 +15
75. Šišava 611 127 834 +707
76. Travnik 18.849 5.878 5.970 +92
77. Turbe 4.467 1.193 1.332 +139
78. Turići 793 188 214 +26
79. Varošluk 746 181 196 +15
80. Velika Bukovica 235 56 61 +5
81. Vidoševići 224 59 65 +6
82. Vilenica 272 79 97 +18
83. Višnjevo 969 197 201 +4
84. Vitovlje 702 177 194 +17
85. Vlahovići 340 75 68 -7
86. Vranići 61 12 13 +1
87. Zagrađe 639 118 124 +6
88. Zaselje 60 12 12 0
Ukupno 70.402 17.994 19.850 1.856
20
Prema popisnim podacima iz 1991. godine, u tom periodu Općina Travnik je imala 19.850 stambenih
jedinica u kojima je živjelo 17.994 domaćinstava. Od ovog broja, 5.970 stanova je bilo na gradskom
području, u kojem je tada bilo nastanjeno 5.878 domaćinstava. Prema tome, stambeni suficit na
području Općine Travnik iznosio je 1.856 stambenih jedinica, a u Gradu Travniku 92 stambene
jedinice. To znači da je i u Gradu 1991. godine uglavnom došlo do ujednačenja stanova i
domaćinstava, ako se uzmu u obzir i oni stanovi čiji prostorni i tehnički standard ne zadovoljava
potrebe gradskih domaćinstava. Od ratnih razaranja oko 58% stambenog fonda kolektivne izgradnje
i oko 69% stambenog fonda u individualnom sektoru svojine pretrpjelo je veća ili manja oštećenja
na području Kantona. Na području Grada i općine Travnik preduzimane su brojne mjere kako bi se
stambeni fond doveo u stanje upotrebljivosti, nakon ratnih razaranja.
Polja 8.348
Voćnjaci 1.007
Travnjaci 8.023
Pašnjaci 5.396
Šume 28.364
Ukupno 52.138
5.7. Šumarstvo
Šumsko zemljište na kojem prevladava bukva, jela i smrča, izvanredne kvalitete, predstavlja osnov za
5
Strategija razvoja Općine Travnik 2010-2015
21
razvoj privrede u Općini Travnik. Šume i šumsko zemljište su u privatnom i državnom vlasništvu.
Stručne poslove u pogledu gospodarenja privatnim šumama obavlja Kantonalno Ministarstvo putem
Kantonalne uprave, a šumsko-privredno društvo pod nazivom „Srednjobosanske šume/Šume
središnje Bosne d.o.o.“, gospodari državnim šumama.
U narednoj tabeli dat je prikaz površina šuma po kategorijama šuma i gazdinskim klasama:
Šumsko bogatstvo i rijeke Lašva, Bila, Ugar, Kozica, Jasenica predstavljaju značajne kapacitete za
razvoj obnovljivih izvora energije.
22
6. POTENCIJALI OPĆINE U OBNOVLJIVIM IZVORIMA
ENERGIJE
Izvori energije se mogu podijeliti na neobnovljive i obnovljive. Neobnovljivi izvori energije su fosilna
goriva (nafta, ugljen i prirodni plin) i nulklearna goriva (uran i plutonij). Rezerve neobnovljivih izvora
energije su ograničene i podložne konačnom iscrpljivanju.
Obnovljivi izvori energije su oni kod kojih se energija troši u iznosu koji ne premašuje brzinu kojom se
stvara u prirodi. Ponekad se u obnovljive izvore energije svrstavaju i oni izvori za koje se tvrdi da su
rezerve tolike da se mogu eksploatisati milionima godina. U obnovljive izvore energije ubrajamo
energiju biomase, sunčevu energiju, energiju vjetra, energiju vode, geotermalnu energiju.
23
6.2. ENERGIJA VJETRA
Sunce neravnomjerno zagrijava različite dijelove Zemlje i to rezultira različitim pritiscima zraka, a
vjetar nastaje zbog težnje za izjednačavanjem pritisaka zraka.
Za područje Bosne i Hercegovine do danas nije izrađen atlas vjetra jer je mjerenje potrebnih brzina
vjetra dugotrajan i skup proces. Procjena potencijala vjetroenergije u BiH bazira se, prvenstveno na
prostornoj raspodjeli srednje godišnje brzine i snage vjetra koje su rezultat primjene globalnog
modela atmosfere, uobličene u Svjetski atlas vjetra.
Srednja godišnja brzina vjetra na visini 50 m iznad tla za razdoblje 1997-2006. Rezultat primjene
globalnog modela vremena. Rezolucija modela je 2,5 stepeni.
24
Slika 6.2: Jačina vjetrova za razdoblje 1997-2006.
Na području BiH prva mjerenja provedena su u aprilu 2002. godine na lokalitetu Sveta gora,
Podveležje, Mostar. Na području općine Travnik u toku 2011. godine je bilo zainteresovanih
subjekata da provode mjerenja na području planine Vlašić, a u toku je izdavanje koncesije jednoj
kompaniji.
Prednosti korištenja energije vjetra su:
Vjetar je obnovljivi izvor energije s velikim potencijalom, besplatan je, dostupan je svima i ne
može se potrošiti;
Pridonosi ukupnom privrednom rastu, razvoju domaće industrije i uključivanje domaćih firmi
i zapošljavanje;
Brza i lagana montaža/demontaža cijelog postrojenja bez negativnog utjecaja na kvalitetu
okoliša;
Vjetroelektrane su energetska postrojenja bez štetnih emisija;
25
6.3. ENERGIJA VODE
Tekuća voda sadrži u sebi energiju koja se može pretvoriti u električnu energiju. Energija vode je
najznačajniji obnovljivi izvor energije, jer je konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji.
Hidroenergija se može koristiti samo tamo gdje ima obilje brze tekuće vode. Da bi se održao vodostaj
tokom čitave godine grade se brane i akumulacije. Izgranja hidroelektrana je veoma skupa.
Barijere za izgradnju mini i malih hidroelektrane su sljedeće:
7
Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH
26
6.4. GEOTERMALNA ENERGIJA
Geotermalna energija predstavlja toplinu unutrašnjosti zemlje. Geotermalna energija se koristi za
proizvodnju električne energije, proizvodnju toplotne energije i dr.
Geotermalna energija se nalazi u zemljinoj kori i to u stijenama, podzemnoj vodenoj pari i magmi. U
prirodi se geotermalna energija najčešće pojavljuje u formi izvora vruće vode i gejzira.
Geotermalna energija se danas veoma malo koristi, to govori i udio geotermalne energije u ukupno
proizvedenoj energiji koja u svijetu iznosi 0,06%.
Geotermalni potencijali Bosne i Hercegovine za grijanje prostora procjenjuju se na oko 33 MW. Na
geotermalnim nalazištima u BiH temperature vode su preniske za proizvodnju električne energije, te
se iste koriste za proizvodnju toplotne energije i u zdravstvene svrhe.
27
7. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE OPĆINE TRAVNIK ZA
BAZNU 2005. GODINU
Analiza energetske potrošnje za općinu Travnik izrađena je za 2005. godinu, koja je odabrana kao
bazna godina. Kriterijum za odabir bazne godine je raspoloživost i pouzdanost podataka koji su se
koristili za proračun utroška toplotne i električne energije, a kasnije za proračun emisije CO2.
Analiza energetske potrošnje općine Travnik obuhvata tri sektora: zgradarstvo, saobraćaj i javnu
rasvjetu.
3. Kanton SBK/KSB,
4. JP “Elektroprivreda”,
5. JP “Elektroprivreda HB”,
28
ekonomske Studije gasifikacije SBK.
Zgrade administrativne i mjesne samouprave čine zgrada općine Travnik i prostori mjesnih zajednica
(MZ) i mjesnih ureda. Na području Općine Travnik ima ukupno 34 MZ, a analiza je rađena za 10
prostora u kojima rade MZ, ostale MZ nisu posjedovale podatke o potrošnji energije za baznu 2005.
godinu.
Analiza potrošnje energije za preduzeća kojima je osnivać Općina Travnik je rađena za: JP „Bašbunar”
Travnik, JP „Trebišnjica”, Nova Bila, JP „Stan” Travnik i JP „PD”Vlašić” Travnik.
Zgrade kulturne djelatnosti za koje je vršena analiza potrošnje energije su: JU „Centar za kulturu”
Travnik, JU „HKC” Nova Bila, JU”Zavičajni muzej” Travnik, JU „ Gradska Biblioteka” Travnik.
U JU „Obdanište” Travnik je vršena analiza potrošnje električne energije iz skupine zgrada obrazovne
djelatnosti kojima je osnivać Općina Travnik.
Zgrade zdravstvene zaštite kojima je osnivać Općina Travnik su: JU „Dom zdravlja” Travnik i JU
„Apoteka” Travnik.
Ostali objekti koji su u nadležnosti Općine Travnik su zdrada JU „Centar za socijalni rad” i JP
„Veterinarska stanica”, JP SRC „Vlašić” nije posjedovao podatke za baznu 2005. godinu.
Na području općine Travnik ukupno je analizirano 24 zgrade u vlasništvu/nadležnosti općine ukupne
površine 13.087 m2. Ukupna godišnja potrošnja energije iznosi 5.320.964 kWh, pri čemu je specifična
potrošnja energije 406,58 kWh/m2 godišnje dok je specifična energija grijanja 131,40 kWh/m2
godišnje.
U tabeli 7.1 prikazana je struktura potrošnje energije za objekte u vlasništvu/nadležnosti Općine
Travnik.
29
Tabela 7.1: Struktura potrošnje energije u objektima u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik
U tabeli 7.2 i na slici 7.1 prikazana je potrošnja energije za objekte u vlasništvu/ nadležnosti općine
podjeljena prema namjeni zgrada i vrsti energenata, dok je na slici 7.2 prikazan udio energetske
potrošnje prema vrsti energenta.
Tabela 7.2: Potrošnja energije u objektima u vlasništvu Općine Travnik prema namjeni objekata
El. Biomasa
Površina Ugalj Lož ulje Ukupno
Objekti u nadleznosti Općine energija - drvo
m2 MWh MWh MWh MWh MWh
Zgrade administrativne uprave 3.462 117 0 412 85 614
Zgrade preduzeća u vlasništvu općine 570 2.898 112 0 0 3.010
Zgrade kulturne djelatnosti 2.458 294 0 82 67 444
Zgrade obrazovne djelatnosti 1.000 13 0 0 89 102
Zgrade zdravstvene zaštite 4.021 132,68 290 115,04 467 1.004
Ostali objekti u nadležnosti općine 1.576 146,12 0 0 0 146
Ukupno: 13.087 3.601 402 610 708 5.321
30
Ostali objekti u nadležnosti općine
Slika 7.1: Potrošnja energije prema namjeni objekata u vlasništvu Općine Travnik, izraženo u MWh
13,30%
11,46% Električna energija
Ugalj
67,68%
7,56% Lož ulje
Biomasa - drvo
7.2: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta u zgradama u vlasništvu Općine Travnik
31
7.1.3. Potrošnja energije u objektima koji nisu u vlasništvu/nadležnosti Općine
Travnik
Analiza potrošnje energije za objekte koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik razvrstana je
prema djelatnosti koju obavljaju i to kako slijedi:
Vjerski objekti;
Ostale zgrade i prostori u nadležnosti kantona, FBiH ili BiH.
Prikupljanje podataka o potrošnji energije je bilo veoma složeno jer ne postoji sistem za prikupljanje
podataka. Mnogi od objekata nisu imali pouzdane podatke o potrošnji energenata, tako da se u
procesu izrade ovog dokumenta dolazilo do podataka koji su nerjetko bili netačni, što je za posljedicu
imalo potrebu za provjerom podataka iz drugih izvora.
Na području općine Travnik ukupno je analizirano 115 zgrada koji nisu u vlasništvu/nadležnosti
općine površine 153.322 m2. Ukupna godišnja potrošnja energije iznosi 27.643.578 kWh, pri čemu je
specifična potrošnja energije 140,13 KWh/m2 godišnje dok je specifična energija grijanja 176,83
kWh/m2 godišnje.
U tabeli 7.3. prikazana je struktura potrošnje energije za objekte koje nisu u vlasništvu/nadležnosti
Općine Travnik.
Tabela 7.3: Struktura potrošnje energije u objektima koji nisu u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik
U tabeli 7.4 i na slici 7.3 prikazana je potrošnja energije za sve zgrade koje nisu u vlasništvu/
nadležnosti općine podjeljena prema namjeni zgrada i vrsti energenata, dok je na slici 7.4 prikazan
udio energetske potrošnje prema vrsti energenta.
32
Tabela 7.4: Potrošnja energije u objektima koji nisu u vlasništvu Općine Travnik prema namjeni
objekata
Privatni sektor
Vojni objekti
Vjerski objekti
Slika 7.3: Potrošnja energije prema namjeni zgrada za objekte koji nisu u vlasništvu Općine Travnik,
izraženo u MWh
33
12,94% 20,76%
Električna energija
28,85% Ugalj
25,59% Mazut
7.4: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta u objektima koji nisu u vlasništvu Općine
Travnik
U 2005. godini sve zgrade namjenjene za stanovanje na području općine Travnik su koristile
individualni sistem grijanja. Ukupan broj stambenih jedinica na području općine Travnik je 16.755,
ukupne grejne površine 921.525 m2.
Ukupna godišnja potrošnja energije iznosi 217.561.500kWh, pri čemu je specifična potrošnja energije
180,00 KWh/m2 godišnje dok je specifična energija grijanja 182,40 kWh/m2 godišnje.
Tabela 7.5: Pregled broja i površina stambenih objekata na podrućju Općine Travnik
Površina (grejna),
Stambeni objekti: Br.
m2
Stambeni objekti s individualnim sistemom grijanja 16.755 921.525
Tabela 7.6: Struktura potrošnje energije u stambenim objektima na području Općine Travnik
Stambeni objekti
Potrošnja el.energije kWh/god. 51.687.000
2
Specifična potrošnja el. energije kWh/m god. 56,09
El. energija za grijanje kWh/god. 36.492.390
Energija iz uglja kWh/god. 36.492.390
Energija iz lož ulja kWh/god. 0
Energija iz biomase - drvo kWh/god. 92.889.720
Ukupna potrošnja energije za grijanje kWh/god. 165.874.500
2
Specifična potrošnja energije za grijanje kWh/m god. 180,00
UKUPNO kWh/god. 217.561.500
34
UKUPNO kWh/m2 god. 236,09
U tablici 7.7 i na slici 7.5 prikazana je potrošnja energije za stambene jedinice na području općine
podjeljena prema vrsti energenata, dok je na slici 7.6 prikazan udio energetske potrošnje prema vrsti
energenta.
Tabela 7.7: Potrošnja energije u objektima u vlasništvu Općine Travnik prema namjeni objekata
El. Biomasa
Površina Ugalj Lož ulje Ukupno
Stambeni objekti energija - drvo
m2 MWh MWh MWh MWh MWh
Ukupno - grijanje: 921.525 36.492 36.492 0 92.890 165.875
100000
90000
80000
70000
Električna energija
60000
MWh/god.
Ugalj
50000
Lož ulje
40000
Biomasa - drvo
30000
20000
10000
0
Stambeni objekti
Slika 7.5: Ukupna potrošnje energije u stambenim objektima prema vrsti energenta
35
28,55%
Električna energija
51,30% Ugalj
0,00%
Slika 7.6: Udio ukupne energetske potrošnje prema vrsti energenta u stambenim objektima
U tablici 6.8 i na slici 7.79 prikazana je potrošnja energije u sektoru zgradarstva na području općine
podjeljena prema vrsti energenata i prema podsektorima, dok je na slici 7.8 prikazan udio
energetske potrošnje prema podsektorima - podjeli objekata.
36
Tabela 7.9: Potrošnja energije u sektoru zgradarstvo na području Općine Travnik prema podsektorima
200000
180000
160000
140000
MWh/god.
37
2,49%
12,92%
Objekti u nadleznosti
Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
84,60%
Stambeni objekti
Slika 7.8: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta u sektoru zgradarstvo
- Ugalj se najviše koristi u podsektoru stambenih objekata (82,99%), zatim u objektima koji
nisu u nadležnosti općine (16,09%), te u objektima koji su u nadležnosti općine (0,91%).
- Lož ulje se najviše koristi u podsektoru objekata koji nisu u nadležnosti općine (92,90), te u
objektima koji su u nadležnosti općine (7,10%).
Tabela 7.10: Potrošnja energenata po objektima u sektoru zgradarstvo na području Općine Travnik
38
Zgrade preduzeća u vlasništvu Općine
JKP Trebišnjica 150 119.843
JKP Bašbunar 420 2.778.155 25
Zgrade kulturne djelatnosti
Gradska biblioteka 200 2.904 23
Centar za kulturu 1.270 276.335
Zavičajni muzej 500 5.616 7.065
HKC Nova Bila 488 9.600
Zgrade obrazovne djelatnosti
Dječiji vrtić Travnik 1.000 13.020 7.655
Zgrade zdravstvene zaštite
Dom zdravlja 4.021 132.684 64,5 9.860 160
Ostali objekti u nadležnosti Općine
JP Stan 211 15.300
JP Vlašić 25 4.925
Veterinarska stanica 240 11.830
Apoteka/ljekarna 1.100 114.060
UKUPNO 13.087 3.601.349 90 0 59.905 212
39
Srednja tehnička škola 3.300 57.918 15.400
MSŠ Travnik 1.858 319.824
Vjerski objekti
Pravoslavna crkva 300 600
Samostan Dolac 4.000 9.600 10 10
Samostan Guča Gora 7.000 16.800 60 10
Župni ured Travnik 300 14.230 20
Župna crkva fra Mato Nikolić 2.000 14.400 40
Katoličke crkve 7 objekata (5 grijano) 15.000 33.600 75 25
Džamije (45 džamija + 29 mekteba) 20.000 42.160 450 740
Vojni objekti
Kasarna Travnik 13.532 454.577 156.600
Privatni sektor
Hotel Lipa 2.000 95.774 58.000
Pharmamed 3.300 197.405 35.000
Tvornica mašina Slimena 4.200 582.060 150
Hotel Babanovac 4.000 158.948 160 50
Hotel Pahuljica 3.500 244.245 35
Hotel Vlašić 1.000 55.000 15.080
UKUPNO 156.322 5.737.767 1.574 281.188 683.438 1.226
STAMBENI OBJEKTI
Stambeni objekti s individualnim
921.525 51.687.000 8.119 31.845
sistemom grijanja
5,90%
9,40%
Objekti u nadleznosti
Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
84,70% Stambeni objekti
40
0,91%
7,10%
Objekti u nadleznosti
Općine
Objekti koji nisu u
92,90% nadleznosti Općine
0,73% 3,68%
Objekti u nadleznosti
Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
Nema potrošnje mazuta u stambenom sektoru već samo u podsektrima „objekti u nadležmosti
Općine” i ''objekti koji nisu u nadležnosti Općine''.
41
7.2. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE ZA JAVNU RASVJETU
Javna rasvjeta je u nadležnosti Općine Travnik, odnosno Službe za zajedničke i komunalne poslove, a
to podrazumjeva da Općina Travnik obezbjeđuje sredstva za izgradnju, rekonstrukciju, održavanje,
troškove utrošene električne energije.
Na području Općine Travnik javna rasvjeta osvijetljava Magistralni put M5, naselja, trgove, pješačke
zone, kao i važnije objekte. U Općini Travnik postoje 34 Mjesne zajednice. U 28 Mjesnih zajednica
postoji mreža javne rasvjete. U zavisnosti od raspoloživih sredstava planira se proširenje javne
rasvjete u ostalih 6 Mjesnih zajednica.
Značajan dio sistema javne rasvjete zasnovan je na zastarjelim tehnološkim rješenjima. Uzroke za
takvo stanje treba prije svega tražiti u starosti cjelokupnog sistema javne rasvjete. Većina svjetiljki je
starija od 30 godina. Zbog nedostatka finansijskih sredstava nije moguće sistematski pristupiti
rješavanju problema. Održavanje javne rasvjete svodi se samo na zamjenu sijalica i popravku većih
oštećenja.
Analize koje su rađene za gradsko područje Travnika pokazuju da u sistemu javne rasvjete 87% čine
svjetiljke koje kao izvor svjetlosti koriste živine sijalice, a ostalo čine natrijeve sijalice.
Električnu energiju za javnu rasvjetu Općina Travnik dobija od JP “Elektroprivreda” d.d. Sarajevo i JP
“Elektroprivreda HZ-HB” d.d. Mostar.
Potrošnja električne energije za javnu rasvjetu na području Općine Travnik u 2005. godini je iznosila
1.691,09 MWh.
Za utrošak električne energije, za potrebe javne rasvjete za Općinu Travnik prosječna godišnja
potrošnja iznosi oko 400.000,00 KM, a za održavanje javne rasvjete na području Općine Travnik, se
prosječno godišnje izdvaja 55.000,00 KM.
42
7.3. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU SAOBRAĆAJ
Za izradu analize energetske potrošnje u sektoru saobraćaja izvršena je podjela na sljedeće
podsektore:
- Vozni park u vlasništvu Općine Travnik;
- Javni prevoz putnika;
- Privatna i komercijalna vozila.
Relevantni podaci za analize potrošnje goriva u sektoru saobraćaja prikupljeni su iz sljedećih izvora:
Vozni park u vlasništvu Općine Travnik uključuje automobile koji su u vlasništvu Općine Travnik.
Ukupan broj vozila u vlasništvu općine je 12, od toga 8 vozila koristi za pogon gorivo benzin, a 4 vozila
koristi za pogon gorivo dizel.
Vozila u vlasništvu Općine Travnik su u 2005. godini ukupno potrošila 18.582 l goriva. Učešće
benzinskog goriva je 66,25%, a dizelskog je 33,75%. Ukupne potrošnje goriva prikazane su u tabeli
7.11.
Tabela 7.11: Potrošnja energije vozila u vlasništvu Općine Travnik prema vrsti goriva
Potrošnja Energija
Vrsta goriva Broj vozila
goriva (l) (MWh)
Benzin 8 12.652 116,40
Dizel 4 5.930 59,30
UKUPNO 12 18.582 175,70
43
33,75%
66,25% Benzin
Dizel
Javni prevoz u Općini Travnik obavlja 8 privatnih prevoznika. Ukupan broj vozila kojim se obavlja javni
prevoz je 54. Broj općinskih autobusnih linija na kojima se obavlja javni prevoz je ukupno 40.
U 2005. godini u autobuskom javnom prevozu potrošeno je 825.960 litara dizela, što predstavlja
8.259,6 MWh energije.
Tabela 7.12: Potrošnja energije vozila javnog prevoza Općine Travnik prema vrsti goriva
Potrošnja Energija
Vrsta goriva Broj vozila
goriva (l) (MWh)
Benzin 0 0
Dizel 54 825.960 8.259,6
UKUPNO 54 825.960 8.259,6
Podsektor privatnih i komercijalnih vozila u Općini Travnik čine slijedeće kategorije vozila: putnička
vozila, teretna vozila i autobusi.
Podaci o strukturi i ukupnoj potrošnji goriva iz privatnih i komercijalnih vozila nisu bili dostupni te je
za potrebe ovog Akcionog plana napravljena procjena potrošnje goriva za navedene kategorije vozila.
Ukupan broj vozila lokalnog saobraćaja je 10.439, od toga je 9.530 putničkih vozila i 909 teretnih
motornih vozila. U podsektoru vozila lokalnog saobraćaja dizel je najzastupljenije gorivo čiji udio u
ukupnoj potrošnji goriva ovog podsektora iznosi 56,19% , udio potrošnje benzina iznosi 39,55%, a
tečnog naftnog gasa (LPG) 4,26% ukupne potrošnje.
44
Tabela 7.13: Potrošnja energije za lokalni saobraćaj prema vrsti goriva
4,26%
39,55%
Benzin
56,19%
Dizel
LPG
45
Autobusi 110 0 240.900 0.00 2.409
UKUPNO 9.726 2.581.900 6.013.192 23.753,48 60.131,92
28,32%
Benzin
71,68% Dizel
46
2,52%
34,96%
Benzin
62,52%
Dizel
LPG
80000,00
70000,00
60000,00
50000,00
MWh/god.
Benzin
40000,00
Dizel
30000,00 LPG
20000,00
10000,00
0,00
Putnička vozila Teretna motorna Autobusi
vozila
40,83%
Slika 7.18: Energetsko učešće lokalnog i tranzitnog saobraćaja u podsektoru privatna i komercijalna
vozila
47
7.3.5. Ukupna potrošnja energije u sektoru SAOBRAĆAJ u Općini Travnik
Provedena analiza potrošnje goriva sektora saobraćaja na području Općine Travnik pokazuje da
najveći udio potrošnje otpada na podsektor privatnih i komercijalnih vozila.
Ukupna potrošnja goriva sektora saobraćaja Općine Travnik iznosi 22.217.269 litara goriva. Od čega
96,06% otpada na podsektor privatnih i komercijalnih vozila, 3,86% na podsektor javnog prevoza, a
0,08% na vozila u vlasništvu Općine Travnik.
U skladu s time predložene su mjere koje će doprinjeti poboljšanju kretanja saobraćaja kroz Općinu
Travnik.
0,08% 3,86%
96,06%
48
140000,00
120000,00
100000,00
MWh/god.
80000,00 Benzin
Dizel
60000,00
LPG
40000,00
20000,00
0,00
Vozila u vlasništvu Vozila javnog Privatna i
općine prevoza komercijalna vozila
SEKTORI MWh
Javni objekti u vlasništvu opštine 5.320,96
Javni objekti koji nisu u vlasništvu opštine 27.643,58
Stambeni sektor 181.069,11
Javna rasvjeta 1.691,09
Saobraćaj 213.902,60
Ukupno 429.627,34
Na slici 7.21 prikazana je energetska potrošnja prema udjelu pojedinog sektora. Potrošnja energije u
sektoru zgradarstva i u sektoru saobraćaja je gotovo identična, na sektor zgradarstva se troši 49,82%
dok na sektor saobraćaja 49,79%, javna rasvjeta kao energetski potrošać ima neznatnu udio sa svega
0,39%.
49
U sektoru zgradarstva najveća energetska potrošnja je u stambenom sektoru (42,15%), zatim u
javnim objektima koji nisu u nadležnosti općine (6,43%), dok je u javnim objektima koji su u
nadležnosti općine zanemariva (1,24%).
49,79%
42,15%
0,39%
50
8. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 ZA BAZNU GODINU
2005.
Referentni inventar emisije CO2 za općinu Travnik izrađen je za 2005. godinu za tri obuhvačena
sektora: zgradarstvo, saobraćaj i javnu rasvjetu. Proračunom su obuhvaćene direktne emisije nastale
sagorijevanja goriva i indirektne (od utroška električne energije i toplote) koje su posljedica ljudske
djelatnosti.
Izrada referentnog inventara emisije CO2 za općinu Travnik urađena je u skladu sa preporukama i
ponuđenim metodologijama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC, Intergovermental
Panel of Climate Change) koji daje uređenu strukturu proračuna na različitim nivoima i sektorima,
zavisno od raspoloživih podataka, a čime se osigurava mogućnost poređenja izvještaja o izračunatim
emisijama sa drugim opštinama ali i drugim zemljama.
Za proračun emisija iz potrošnje električne i toplinske energije korišteni su emisioni faktori navedeni
u narednoj tabeli.
Prema podacima navedenim u tabeli 8.1. ukupna emisija CO2 za podsektor zgrada koje su u
nadležnosti općine je 3.085 tCO2. Najveći udio u ukupnoj emisiji CO2 su imale zgrade preduzeća u
vlasništvu općine sa 2.251 tCO2, a najmanji udio su imale zgrade obrazovne djelatnosti 35 tCO2.
Objekti u nadležnosti Općine Travnik su najviše tCO2 emitovali korištenjem električne energije (2.748
tCO2), zatim lož ulja (170 tCO2), uglja (142 tCO2), a najmane korištenjem biomase (25 tCO2).
51
Tabela 8.1: Emisija CO2 u objektima u vlasništvu općine Travnik prema namjeni objekata
Biomasa
Površina El.energija Ugalj Lož ulje Ukupno
Objekti u nadleznosti Općine - drvo
m2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2
Zgrade administrativne uprave 3.462 89 0 115 0 204
Zgrade preduzeća u vlasništvu općine 570 2.211 40 0 0 2.251
Zgrade kulturne djelatnosti 2.458 225 0 23 0 248
Zgrade obrazovne djelatnosti 1.000 10 0 25 0 35
Zgrade zdravstvene zaštite 4.021 101 103 32 0 236
Ostali objekti u nadležnosti općine 1.576 111 0 0 0 111
Ukupno: 13.087 2.748 142 170 25 3.085
Slika 8.1: Emisija CO2 prema namjeni zgrada u vlasništvu Općine Travnik
4,65% 5,56%
Električna energija
Ugalj
52
8.2: Udio emisije CO2 prema vrsti energenta u zgradama u vlasništvu Općine Travnik
Ukupna emisija CO2 u objektima koji nisu u nadležnosti općine Travnik 10.023 tCO2.
Najveći udio u ukupnoj emisiji CO2 su imale zgrade zdravstvenu zaštitu sa 3.676 tCO2.
Objekti koji nisu u nadležnosti Općine Travnik su najviše tCO2 emitovali korištenjem električne
energije (4.378 tCO2), zatim ugalj (2.504 tCO2), lož ulje (2.225 tCO2), mazut (915 tCO2), a prema
raspoloživim podacima biomasa nije korištena.
Tabela 8.2: Emisija CO2 u objektima koji nisu u vlasništvu općine Travnik prema namjeni objekata
El.energi Biomasa
Objekti koji nisu u Površina Ugalj Mazut Lož ulje Ukupno
ja - drvo
nadleznosti Općine
m2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2
Ustanove u vlasništvu
6.270 252 64 0 419 0 735
kantona, FBiH, BiH
Zgrade zdravstvene zaštite 28.834 2.175 0 915 586 0 3.676
Zgrade obrazovne djelatnosti 41.086 486 882 0 358 0 1.726
Vjerski objekti 48.600 100 1.010 0 0 0 1.111
Vojni objekti 13.532 347 0 0 510 0 857
Privatni sektor 18.000 1.017 549 0 352 0 1.918
Ukupno: 156.322 4.378 2.504 915 2.225 0 10.023
Privatni sektor
Vojni objekti
Vjerski objekti
53
Slika 8.3: Emisija CO2 prema namjeni zgrada za objekte koji nisu u vlasništvu Općine Travnik
22,20%
43,68% Električna energija
9,13%
Ugalj
Mazut
24,99%
Lož ulje
8.4: Udio emisije CO2 prema vrsti energenta u objektima koji nisu u vlasništvu Općine Travnik
Prema raspoloživim podacima emisija CO2 za podsektor zgrada namjenjenim za stanovanje ukupno
iznosi 52.355 tCO2. Objekti namjenjeni za stanovanje na području Općine Travnik su najviše tCO2
emitovali korištenjem električne energije (39.437 tCO2), zatim ugalj (12.918 tCO2).
Tabela 8.3: Emisija CO2 u objektima u vlasništvu općine Travnik prema namjeni objekata
Električna Biomasa
Površina Ugalj Lož ulje Ukupno
Stambeni objekti energija - drvo
m2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2
Ukupno - grijanje: 921.525 27.844 12.918 0 0 40.762
54
40000
35000
30000
25000
tCO2/god.
Električna energija
20000
Ugalj
15000
Lož ulje
10000
5000
0
Stambeni objekti
0,00%
24,67%
Električna energija
75,33% Ugalj
Lož ulje
Slika 8.6: Udio emisije CO2 prema vrsti energenta u stambenim objektima
Analizom u sektoru zgradarstva utvrđeno je da od ukupne emisije CO2, stambeni objekti emituju
najveću količinu CO2 i to 52.355 tCO2, zatim objekti koji nisu u nadležnosti Općine 10.023 tCO2, te
objekti u nadležnosti Općine koji emituju 3.085 tCO2.
Emisija CO2 u sektoru zgradarstva na području Općine Travnik prema sektorima prikazano je u tabeli
8.4.
55
Tabela 8.4: Emisija CO2 u sektoru zgradarstvo na podrućju općine Travnik prema podsektorima
El.energ Biomas
Zgradarstvo - pregled Površina Ugalj Mazut Lož ulje Ukupno
ija a - drvo
potrošnje energije
m2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2
Objekti u nadleznosti Općine 13.087 2.748 142 0 195 0 3.085
Objekti koji nisu u nadleznosti
156.322 4.378 2.504 915 2.225 0 10.023
Općine
Stambeni objekti 1.843.050 39.437 12.918 0 0 0 52.355
Ukupno: 2.012.459 46.563 15.565 915 2.395 25 65.463
60000
50000
40000
tCO2/god.
Lož ulje
30000
Mazut
20000 Ugalj
Električna energija
10000
0
Objekti u Objekti koji nisu Stambeni
nadleznosti u nadleznosti objekti
Općine Općine
4,71%
56
Slika 8.8: Udio emisije CO2 prema vrsti energenta u sektoru zgradarstvo
U odnosu na ukupnu emisiju CO2 iz električne energije stambeni objekti imaju najveće učešće i to
84,70%, zatim objekti koji nisu u nadležnosti općine 9,40%, te objekti koji su u nadležnosti općine
5,90%.
Što se tiče emisija CO2 iz uglja stambeni objekti proizvode naviše emisija tCO2 i to 82.99%, zatim
objekti koji nisu u nadležnosti općine 16,09 tCO2, te objekti u nadležnosti Općine 0,91%.
Emisije CO2 iz lož ulja imaju objekti koji nisu u nadležnosti općine i to 92,90% i objekti koji su u
nadležnosti općine 7,10%.
5,90%
9,40%
Objekti u nadleznosti
Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
84,70% Stambeni objekti
0,91%
16,09%
Objekti u nadleznosti
Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
57
7,10%
Objekti u nadleznosti
Općine
Objekti koji nisu u
nadleznosti Općine
92,90%
Emisija CO2 iz električne energije za javnu rasvjetu na podrućju Općine Travnik iznosi 1.290,30 tCO2.
Kako bi se ista smanjila potrebno je izvršiti modernizaciju javne rasvjete koja bi imala znatno manju
potrošnju električne energije i bolje svjetlotehničke rezultate. Modernizacijom javne rasvjete bi se
znatno poboljšali uslovi življenja, a postigao bi se pozitivan efekat na okoliš jer proizvodnjom
električne energije nastaje emisija stakleničnih plinova, a smanjenom potrošnje električne energije
smanjuje se njihova emisija.
58
8.3. ANALIZA EMISIJE CO2 U SEKTORU SAOBRAĆAJ
Motorna vozila predstavljanju značajnu grupu zagađivaća vazduha, stoga je veoma bitno poduzimati
mjere u tom sektoru kako bi se doprinijelo smanjenju emisija CO2.
Referentni inventar emisija CO2 iz sektora saobraćaja Općine Travnik je podjeljen na tri podsektora:
- Emisije CO2 vozila u vlasništvu Općine Travnik;
- Emisije CO2 vozila javnog prevoza putnika;
- Emisije CO2 privatnih i komercijalnih vozila.
U tabeli 8.5. navedeni su emisioni faktori koji su korišteni za izračunavanje emisija CO2.
Tabela 8.5. Emisioni faktori
Emisioni faktori korišteni u proračunu
tCO2/MWh
Benzin 0,249
Dizel 0,267
LPG 0,227
Vozni park u vlasništvu Općine Travnik u 2005. sastojao se od 12 vozila od toga 4 vozila koriste kao
pogon gorivo dizel, a 8 vozila koriste za pogon gorivo benzin.
U tabeli 8.6. prikazane su emisije CO2 za vozila u vlasništvu Općine Travnik prema vrsti goriva.
Tabela 8.5: Emisija CO2 vozila u vlasništvu Općine Travnik prema vrsti goriva
Emisija
Vrsta goriva
(tCO2)
Benzin 28,98
Dizel 15,83
UKUPNO 44,82
35,33%
64,67% Benzin
Dizel
59
Slika 8.12: Udio emisije CO2 iz goriva za vozila u vlasništvu Općine
Podsektor javnog prevoza obuhvata autobuski prevoz, koji kao gorivo isključivo koristi dizel.
U tabeli 8.6. prikazana je emisija CO2 iz goriva za vozila javnog prevpza Općine Travnik prema vrsti
goriva.
Tabela 8.6: Emisija CO2 iz goriva za vozila javnog prevoza Općine Travnik prema vrsti goriva
Benzin 0
Dizel 2.205,31
UKUPNO 2.205,31
Emisija (tCO2)
Kategorija
Benzin Dizel LPG
Putnička vozila 11.902,33 11.056,00 1.174,97
Teretna motorna vozila 71.47 7.184,97 0,00
UKUPNO 11.973,81 18.240,97 1.174,97
60
3,74%
38,15%
Benzin
58,11%
Dizel
LPG
Emisija (tCO2)
Kategorija
Benzin Dizel
Putnička vozila 5.914,617 5.495,00
Teretna motorna vozila 0 9.917,02
Autobusi 0 643.20
UKUPNO 5.914,62 16.055,22
26,92%
Benzin
73,08% Dizel
61
Ukupna emisija CO2 za privatna i komercijalna vozila
Prema potrošnji goriva udio emisija (tCO2) je za dizele 64,27%, benzin 33,52% i LPG 2,20%. Emisiono
učešće u podsektoru lokalnih i komercijalnih vozila za lokalni saobraćaj je 58,83% a za tranzitni
saobraćaj 41,17%.
Kako se vidi iz navedenog emisiono ućešće je najviše izraženo kod privatnih vozila lokalnog
saobraćaja.
Tabela 8.9: Emisija CO2 za privatna i komercijalna vozila prema vrsti goriva
Emisija (tCO2)
Kategorija
Benzin Dizel LPG
Putnička vozila 17.816,95 16.551,00 1.174,97
2,20%
33,52%
Benzin
64,27%
Dizel
LPG
18000,00
16000,00
14000,00
12000,00
tCO2/god.
10000,00 Benzin
8000,00 Dizel
6000,00 LPG
4000,00
2000,00
0,00
Putnička vozila Teretna motorna Autobusi
vozila
62
Slika 8.17: Emisija CO2 iz goriva za privatna i komercijalna vozila
41,17%
Slika 8.18: Emisiono učešće lokalnog i tranzitnog saobraćaja u podsektoru privatna i komercijalna
vozila
Analiza prema udjelu emisija CO2 goriva za sektor saobraćaja na području Općine Travnik pokazuje
da najveći udio otpada na sektor privatnihi i komercijalnih vozila koja koriste vrstu goriva
dizel.(Tabela 8.10.)
Tabela 8.10: Ukupna emisija CO2 u sektoru saobraćaja u Općini Travnik
0,08% 3,97%
95,95%
63
Slika 8.20. prikazuje Emisije CO2 u sektoru saobraćaja prema potrošenoj vrsti goriva, podsektorima
saobraćaja i MWh/god.
Grafički prikaz nam pokazuje, a kako smo i ranije naveli da najveći emisioni udio ima podsektor
privatnih i komercijalnih vozila. Prema vrsti goriva najveći emisioni udio imaju vozila koja koriste kao
gorivo dizel.
35000,00
30000,00
25000,00
tCO2/god.
20000,00 Benzin
15000,00 Dizel
LPG
10000,00
5000,00
0,00
Vozila u vlasništvu Vozila javnog Privatna i
općine prevoza komercijalna vozila
SEKTORI tCO2
Javni objekti u vlasništvu opštine 3.085,24
Javni objekti koji nisu u vlasništvu opštine 10.022,51
Stambeni sektor 52.355,49
Javna rasvjeta 1.290,30
Saobraćaj 55.609,72
Ukupno 122.363,26
64
Najveći udio u ukupnim emisijama ima sektor zgradarstva 53,50% od čega stambeni sektor ima
42,79%, javni objekti koji nisu u vlasništvu općine 8,19% i objekti koji su u vlasništvu općine 2,52%,
zatim slijedi sektor saobraćaja koji ima 45,45% udjela u ukupnoj emisiji CO2, dok sektor javne rasvjete
učestvuje svega sa 1,05% (slika 8.22.)
2,52% 8,19%
45,45%
42,79%
1,05%
65
9. PLAN PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA CO2
DO 2020. GODINE
Prema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcionog plana, Plan prioritetnih mjera za smanjenje
emisije CO2 do 2020. godine sadrži identifikovane mjere energetske efikasnosti i korištenja
obnovljivih izvora energije za sektore djelovanja:
66
iznosa, potencijalnim izvorima financiranja, vremenskim okvir provedbe i tijela zadužena za njihovu
implementaciju i kontrolu.
Izrada godišnjeg energetskog bilansa općine Travnik prema klasifikaciji iz ovog Akcijskog
plana.
67
tijelo koje će imati ulogu komuniciranja sa javnošću i svim zainteresovanim stranama, kao i
davanja povratnih informacija općinskoj upravi o efektima realizacije Akcionog plana i
smjerovima energetskog razvoja općine.
Pored gore imenovanih tijela za uspješnu realizaciju Akcionog plana, potrebno je definisati
osoblje/tijela zadužena za:
Detaljan opis organizacione strukture biće propisan Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih
mjesta Administrativne službe općine Travnik.
U ovom poglavlju se nalazi pregled svih mjera po navedenim sektorima s nazivom mjera, procjenom
investicionih troškova, vremenskim okvirom provedbe, uštedama energije i smanjenju emisija CO2.
Definisano je 11 mjera i aktivnosti za sektor djelovanja zgrade, oprema, uređaji na području općine
Travnik. Ukupna investicija za mjere u ovom sektoru djelovanja iznosi 3.592.945 EUR, pri čemu se
postiže smanjenje emisije CO2 za 3,42%, povečanje energetske efikasnosti za 2,20%, dok je uvođenje
obnovljivih izvora energiju za proizvodnju, u ovom slučaju, toplotne energije, 0,05% u odnosu na
ukupnu utrošenu energiju, odnosno ukupnu emisiju CO2, za tri analizirana sektora u baznoj
2005.godini.
68
Pregled mjera u ovom sektoru djelovanja sa očekivanim uštedama energije i emisija CO2, potrebnim
financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli 9.1.
Tabela 9.1: Pregled prioritetnih mjera za sektor djelovanja zgrade, oprema, uređaji
Ušteda Smanjenje
Br. Investicija Početak Kraj OIE
Naziv projekta energije CO2
pr.
euro godina godina MWh t MWh
ZGRADE, OPREMA I UREĐAJI
OBJEKTI U VLASNIŠTVU OPĆINE
Unapređenje energetske
efikasnosti u zgradi općine
1 100.000 2011 2013 194,53 54,28 0
(termoizolacija i zamjena
stolarije)
Unapređenje energetske
efikasnosti zgrada koje su u
2 nadležnosti Općine 300.000 2014 2019 285,56 116,73 0
(termoizolacija i zamjena
stolarije)
Ugradnja štednih rasvjetnih
3 tijela u zgradama koje su u 50.000 2015 2020 193,74 147,82 0
nadležnosti Općine
Postavljanje solarnih panela
4 na zgrade u nadležnosti 10.000 2018 2020 14,33 10,93 14.33
Općine
Uspostavljanje
5 informacionog sistema za 50.000 2012 2020 106,42 61,7 0
upravljanje energijom
OBJEKTI KOJE NISU U VLASNIŠTVU OPĆINE
Unapređenje energetske
efikasnosti zgrada koje nisu u
6 nadležnosti Općine 1.000.000 2016 2020 5.742,66 1.565,62 0
(termoizolacija i zamjena
stolarije)
Ugradnja štednih rasvjetnih
7 tijela u zgradama koje nisu u 130.000 2016 2020 234,47 179,9 0
nadležnosti Općine
Postavljanje solarnih panela
8 na zgrade koje nisu u 15.000 2015 2020 216,26 165 216,26
nadležnosti Općine
STAMBENI OBJEKTI
Ugradnja štednih rasvjetnih
9 1.200.000 2012 2020 2.127,25 1.623,09 0
tijela u domaćinstvima
JAVNA RASVJETA
Unapređenje energetske
10 737.945 2012 2020 342,19 261,09 0
efikasnosti javne rasvjete
OSTALO - ODLUKE
Donošenje odluke o zabrani
11 0 2011 2012 0 0 0
loženja uglja na Babanovcu
UKUPNO 3.592.945 9.457,41 4.186,16 230,59
69
Pojedinačni udjeli mjera u ukupnom smanjenju emisije CO2, povećanju energetske efikasnosti i
korištenju OIE su prikazani na slici 9.1. Redni brojevi projekata na slici se odnose na opisane
mjere/aktivnosti u tabeli 9.1 pod istim rednim brojevima.
11
10
0% 1% 2% 3% 4% 5%
Slika 9.1: Udio prioritetnih mjera za zgrade, opremu, uređaje u ukupnom smanjenju emisije CO2,
povećanju energetske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije
Definisane su 4 mjere za sektor djelovanja saobraćaja općine Travnik. Ukupna investicija za mjere i
aktivnosti u ovom sektoru djelovanja iznosi 210.000 EUR, pri čemu se postiže smanjenje emisije CO 2
za 0,10%, dok povečanje energetske efikasnosti iznosi 0,11% u odnosu na ukupnu utrošenu energiju,
odnosno ukupnu emisiju CO2, za tri analizirana sektora u baznoj 2005. godini.
Pregled mjera za sektor saobraćaja sa očekivanim uštedama energije i emisija CO 2, potrebnim
financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli 9.2.
70
Tabela 9.2: Pregled prioritetnih mjera za sektor saobraćaja
Ušteda Smanjenje
Br. Investicija Početak Kraj OIE
Naziv projekta energije CO2
pr.
euro godina godina MWh t MWh
SAOBRAĆAJ
Rekonstrukcija postojeće
12 raskrsnice sa kružnim tokom 35.000 2013 2014 26,35 6,86 0
kod kasarne Travnik
Izgradnja postojeće
raskrsnice sa kružnim tokom
13 50.000 2015 2016 26,35 6,86 0
na postojećoj raskrsnici -
Meljanac Travnik
Izgradnja transferzalne ulice
14 između ul.bosanska i 25.000 2011 2012 8,78 2,28 0
magistrale M5
Formiranje centra za
15 automatsko upravljanje i 100.000 2012 2014 423,98 110,3 0
regulaciju saobraćaja
UKUPNO 210.000 485,46 126,3 0
Pojedinačni udjeli mjera za sektor saobraćaja u ukupnom smanjenju emisije CO2, povećanju
energetske efikasnosti i korištenju OIE su prikazani na slici 9.2. Redni brojevi projekata na slici se
odnose na opisane mjere u tabeli 9.2 pod istim rednim brojevima.
15
14
13
12
0% 1% 2% 3% 4% 5%
Slika 9.2: Udio prioritetnih mjera za saobraćaj u ukupnom smanjenju emisije CO2, povećanju
energetske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije
71
9.2.3 Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja lokalna proizvodnja električne
energije
Tabela 9.3: Pregled prioritetnih mjera za sektor djelovanja lokalne proizvodnje električne energije
Ušteda Smanjenje
Br. Investicija Početak Kraj OIE
Naziv projekta energije CO2
pr.
euro godina godina MWh t MWh
LOKALNA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
HIDRO ELEKTRANE
Izgradnja malih
16 12.000.000 2011 2020 0 33.419 43.800
hidroelektrana
VJETRO ELEKTRANE
Izgradnja parka
17 vjetroelektrana na Vlašićkom 7.500.000 2014 2020 0 10.025,82 13.140
platou
UKUPNO 19.500.000 0 43.444,82 56.940
Pojedinačni udjeli mjera za sektor lokalna proizvodnja električne energije u ukupnom smanjenju
emisije CO2, povećanju energetske efikasnosti i korištenju OIE su prikazani na slici 9.3. Redni brojevi
projekata na slici se odnose na opisane mjere u tabeli 9.3 pod istim rednim brojevima.
17
16
Slika 9.3: Udio prioritetnih mjera za sektor lokalna proizvodnja električne energije u ukupnom
smanjenju emisije CO2, povećanju energetske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije
72
9.2.4 Plan prioritetnih mjera za sektor djelovanja sistem daljinskog grijanja
Definisano je 5 mjera za sektor djelovanja sistem daljinskog grijanja na području općine Travnik.
Ukupna investicija za mjere i aktivnosti u ovom sektoru djelovanja iznosi 23.900.000 EUR, pri čemu
se postiže smanjenje emisije CO2 za 7,35%, a povećanje energetske efikasnosti za 1,23% u odnosu na
ukupnu utrošenu energiju, odnosno ukupnu emisiju CO2, za tri analizirana sektora u baznoj 2005.
godini.
Pregled mjera za sektor djelovanja sistem daljinskog grijanja sa očekivanim uštedama energije i
emisija CO2, potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli
9.4.
Tabela 9.4: Pregled prioritetnih mjera za sektor djelovanja daljinski sistem grijanja
Ušteda Smanjenje
Br. Investicija Početak Kraj OIE
Naziv projekta energije CO2
pr.
euro godina godina MWh t MWh
SISTEM DALJINSKOG GRIJANJA
KOMBINOVANA PROIZVODNJA TOPLOTNE I ELEKTRIČNE ENERGIJE
18 Kogeneracij na gas 7.500.000 2017 2019 0 4.864 0
TOPLANA
Uspostava sistema daljinskog
19 12.000.000 2010 2012 1.392,24 2.064,54 0
grijanja
Postavljanje mjernih mjesta
20 za mjerenje potrošnje 150.000 2014 2016 2.047 725 0
toplotne energije
21 Sanacija sekundarne mreže 2.500.000 2014 2017 1.365 483,25 0
22 Gasifikacija grada travnik 1.750.000 2014 2020 495 852,09 0
UKUPNO 23.900.000 5.299,24 8.988,88 0
Pojedinačni udjeli mjera za sektor djelovanja sistem daljinskog grijanja u ukupnom smanjenju emisije
CO2, povećanju energetske efikasnosti i korištenju OIE su prikazani na slici 9.4. Redni brojevi
projekata na slici se odnose na opisane mjere u tabeli 9.4 pod istim rednim brojevima.
22
21
20
19
18
0% 1% 2% 3% 4% 5%
73
Slika 9.4: Udio prioritetnih mjera za daljinski sistem grijanja u ukupnom smanjenju emisije CO2,
povećanju energetske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije
Plan prioritetnih mjera u sektoru djelovanja planiranje zemljišta nije ušao u analizu smanjenje emisije
CO2, kao ni finasijska sretstva potrebna za realizaciju međutim, definisane mjere dovode do ponora
emisija CO2. U ovom poglavlju su predstavljeni ponori CO2 kao i finansijska sredstva potrebna za
realizaciju ali isključivo informativno. Pregled mjera za sektor djelovanja planiranje zemljišta sa
očekivanim ponorima emisija CO2, potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir
provedbe je prikazan u tabeli 9.5.
Smanjenje
Br. Investicija Početak Kraj
Naziv projekta CO2
pr.
euro godina godina t
PLANIRANJE ZEMLJIŠTA
Uređenje platoa iznad
23 2.000 2013 2014 55,05
skakaonice na Babanovcu
24 Uređenje aleje Turbe 2.000 2014 2015 45,87
25 Zaštićeni krajolik Vlašić 100.000 2018 2019 68,81
Uređenje lokaliteta Veliko i
26 2.500 2015 2016 36,7
Malo Draževo
Pošumljavanje izdanaćke
27 2.200.000 2012 2020 33.277,72
šume
Pošumljavanje neobraslog
28 37.000 2012 2020 562,75
šumskog zemljišta
29 Pošumljavanje visoke šume 3.139.100 2012 2020 48.001,67
Pošumljavanje zemljišta u
30 13.500 2018 2019 45,87
Grahovčićima
Uređenje zaštićenog
31 2.500 2018 2019 9,17
područja Pljačkavac
32 Pošumljavanje Ovnak 150.000 2018 2019 45,88
UKUPNO 5.648.600 82.149,49
Definisane su 3 mjere za sektor djelovanja promocija na području općine Travnik. Ukupna investicija
za mjere i aktivnosti u ovom sektoru djelovanja iznosi 190.000 EUR, pri čemu se postiže smanjenje
emisije CO2 za 1,50%, a povećanje energetske efikasnosti za 1,28% u odnosu na ukupnu utrošenu
energiju, odnosno ukupnu emisiju CO2, za tri analizirana sektora u baznoj 2005. godini.
Pregled mjera za sektor djelovanja promocija sa očekivanim uštedama energije i emisija CO2,
potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli 9.6.
74
Tabela 9.6: Pregled prioritetnih mjera za sektor djelovanja promocija
Ušteda Smanjenje
Br. Investicija Početak Kraj OIE
Naziv projekta energije CO2
pr.
euro godina godina MWh t MWh
PROMOCIJA
Obrazovanje i promjena
ponašanja
33 50.000 2012 2020 2.469,98 785,71 0
djelatnika/korisnika zgrada u
vlasnistvu Općine i građana
Obrazovanje i promocija
34 energetske učinkovitosti za 40.000 2012 2020 3.021,38 1.047,11 0
građane
35 Energetski dani 100.000 2012 2020 0 0 0
UKUPNO 190.000 5.491,36 1.832,82 0
Pojedinačni udjeli mjera za sektor djelovanja promocija u ukupnom smanjenju emisije CO2, povećanju
energetske efikasnosti i korištenju OIE su prikazani na slici 9.5. Redni brojevi projekata na slici se
odnose na opisane mjere u tabeli 9.6 pod istim rednim brojevima.
35
34
33
0% 1% 2% 3% 4% 5%
Slika 9.5: Udio prioritetnih mjera za sektor djelovanja promocija u ukupnom smanjenju emisije CO2,
povećanju energetske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije
Definisana je 1 mjera za sektor djelovanja elektrodistribucije. Investicija iznosi 15.000.000 EUR, pri
čemu se postiže smanjenje emisije CO2 za 3,91%, a povećanje energetske efikasnosti za 1,46% u
odnosu na ukupnu utrošenu energiju, odnosno ukupnu emisiju CO2, za tri analizirana sektora u
baznoj 2005. godini.
75
Pregled mjera za sektor djelovanja distribucija sa očekivanim uštedama energije i emisija CO2,
potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli 9.7.
Udio mjere za sektor djelovanja distribucija u ukupnom smanjenju emisije CO2, povećanju energetske
efikasnosti i korištenju OIE je prikazani na slici 9.6. Redni broj projekata na slici se odnosi na opisanu
mjeru u tabeli 9.7 pod istim rednim brojem.
36
0% 1% 2% 3% 4% 5%
Slika 9.6: Udio mjera za sektor djelovanja elektrodistribucija u ukupnom smanjenju emisije CO2,
povećanju energetske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije
Na osnovu analaize potrošnje energije za baznu godinu, te analize plana prioritetnih mjera za sektore
djelovanja koje će dovesti do ostvarivanja postavljenih ciljeva smanjenja emisije CO2 do 2020. godine
kroz povečanje energetske efikasnosti i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za općinu Travnik
dobijeni su sledeći rezultati:
76
Ostvareni ciljevi do 2020. godine
Ukupan potencijal smanjenja emisija svih identificiranih mjera iznosi oko 63.364 t CO2, odnosno oko
52% emisija CO2 iz 2005. godine, što je više od planiranog cilja. Iz tog razloga, za ostvarenje cilja nije
potrebna provedba svih analiziranih mjera, već je moguć odabir određenih mjera prema
mogućnostima provedbe (vremenskim, organizacijskim i finansijskim).
Najznačajnije smanjenje emisija CO2 se ostvaruje provedbom mjera za lokalnu proizvodnju električne
energije kroz koje je moguće postići smanjenje emisija CO2 do 35,50%, te koristiti obnovljive izvore
energije čak preko 13%, u odnosu na baznu 2005. godinu.
Kroz mjere i aktivnosti za sistem daljinskog grijanja moguće je postići takođe značajno smanjenje
emisije CO2, preko 7%, te smanjenje potrošnje energije više od 1%.
Projekcije uštede energije, smanjenje emisija CO2 i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, kao i
potrebna financijska sredstva za sve sektore djelovanja prikazane su u tabeli 9.8.
Grafički prikaz projekcije ušteda energije, smanjenja emisija CO2 i proizvodnje energije iz obnovljivih
izvora po sektorima djelovanja u odnosu na baznu 2005. godinu je predstavljen na slici 9.9.
77
60%
50% Elektrodistribucija
Promocija
40%
Daljinski sistem grijanja
30%
Lokalna proizvodnja
električne energije
20% Saobraćaj
0%
Ušteda energije
Smanjenje
emisije CO2 Proizvodnja
energije iz OIE
Slika 9.9: Projekcija ušteda energije, smanjenja emisija CO2 i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora
po sektorima djelovanja do 2020. godine
Tabela broj : 1.
Opis aktivnosti : Zgrada opcine je izgradjena oko 1960. godine. Objekat je građen sa
nosivim zidovima debljine 35 cm od opeke na kojima nije izvedena
termo izolacija. Tokom svog postojanja objekat je do danas
promjenio svoj organizacioni oblik, a objekat je današnji izgled
dobio kroz rekonstrukciju i dograđivanje u periodu 2009. Godine.
Dograđen je jedan sprat i urađen na jednom dijelu zgrade kosim
krovom od lima na koji je stavljenja i izolacija. Potrebno je saniranje
dijela krova koji je trenutno ravan. Prozori i vrata na dva sprata su u
veoma lošem stanju.
Ovaj projekat obuhvata izradu energetskog audita na osnovu kojeg
ce se procijeniti toplotni gubici objekti, odnosno ukupni gubici
ukljucujuci i elektricnu energiju, nakon kojega ce se provesti
predlozene mijere definisane auditom, odnosno:
- Termoizolacija spoljnih zidova 10cm
78
- Zamjena prozora sa PVC stolarijom (U<1.8 kW/m2K)
- Sanacija ravnog dijela krova i postavljanje termoizolacije
10 cm.
Tabela broj : 2.
79
- JU „Dom zdravlja” Travnik – površine cca 2000m2
- JU „Centar za socijalni rad” Travnik – površine cca 203m2.
Navedeni objekti su starije gradnje bez toplinske izolacije. Na istim
je dotrajala fasada i fasadna stolarija. Projektom se predviđa izrada
energetskih audita za sve objekte i adaptacija 60% površine
objekata koja obuhvata:
- Termoizolaciju spoljnih zidova 10cm
- Zamjenu prozora sa PVC stolarijom (U<1.8 kW/m2K)
- Sanaciju krova i postavljanje termoizolacije 10 cm.
Tabela broj : 3.
80
Opis aktivnosti : Izvršiti nabavku i zamjenu postojećih rasvjetnih tijela sa štednim
rasvjetnim tijelima koje imaju bolje tehničke karektaristike u
zgradama Javnih ustanova.
Na području općine Travnik postoji osam zgrada Javnih ustanova
kojima je osnivač općina Travnika a to su :
- JU ”Obdanište” Travnik – površine cca 1000m2
- JU „Apoteka” Travnik – površine cca 350m2
- JU „Centar za kulturu” Travnik – površine cca 1200m2
- JU ”Zavičajni muzej” Travnik – površine cca 500m2
- JU „HKC Nova Bila” – površine cca 488m2
- JU „Gradska biblioteka” Travnik – površine cca 200m2
- JU „Dom zdravlja” Travnik – površine cca 2000m2
- JU „Centar za socijalni rad” Travnik – površine cca 203m2.
Prema EU uredbi predviđeno je da se do 2016 godine prestane
proizvoditi klasična sijalica s žarenom niti te da se ista zamijeni s
štednom sijalicom. Izvršiti zamjenu sijalica sa žarenom niti sa
štednim sijalicama u svim objekata koji su u nadležnosti općine.
81
Odgovorni za aktivnost : Služba za razovoj, privredu i vanprivredu općine Travnik
Tabela broj : 4.
Opis aktivnosti : JU „Dom zdravlja” Travnik za zagrijavanje vode koristi bojlere koji
su priključeni na električnu energiju i predstavljaju velike potrošaće
energije. Za pripremu potrošne tople vode koriste se 82 protoĉna
bojlera na elektriĉnu energije. S obzirom na njihov instalisani
kapacitet i broj radnih sati ustanovljena je potrošnja elektriĉne
energije na godišnjoj osnovi. Tako potrošnja elektriĉne energije u
svrhu pripreme potrošne tople vode za 2010. godinu iznosi 16.974
kWh, odnosno 21,6 % od ukupne potrošnje električne energije u
objektu.
82
Odgovorni za aktivnost : - Menadžment JU „Dom zdravlja” Travnik
- Općinske službe
Tabela broj : 5.
83
Odgovorni za aktivnost : - Služba za zajedničke i komunalne poslove
- Služba za razvoj, privredu i vanprivredu
- Javne ustanove
Tabela broj : 6.
Opis aktivnosti : Izraditi energetski audit zgrada koje nisu nadležnosti općine, te na
osnovu istog poduzeti mjere (utopljavanje, izmjena stolarije isl.)
Općina Travnk je administrativno sjedište Srednjobosanskog
kantona, te se u Travniku nalaze dvije zgrade kantona, tri zgrade
kantonalnih bolnica, 17 zgrada osnovnih i srednjih škola, javna
preduzeća, ...
Navedeni objekti su starije gradnje bez toplinske izolacije. Na istim
je dotrajala fasada i fasadna stolarija. Projektom se predviđa
adaptacija 20% objekata, koja podrazumijeva:
- Termoizolaciju spoljnih zidova 10cm
- Zamjenu prozora sa PVC stolarijom (U<1.8 kW/m2K)
- Sanaciju krova i postavljanje termoizolacije 10 cm.
84
- Viši nivoi vlasti kantona SBK i Federacije BiH i države BiH
Tehnički kapaciteti:
- Opcinski tehn. kapaciteti (dipl.ing.grad., dipl.ing arh. ...)
Tabela broj : 7.
85
Postojeći ekonomski i tehnički Ekonomski kapaciteti:
kapaciteti:
- Budžet općine Travik
- Federalni fond za zaštitu okoliša
- Budžet JP “Elektroprivreda” BiH
- Budžet JP “Elektroprivreda” HZHB
- IPA FOND
- GIZ
- EEE / USAID
- UNDP
- Budžeti programa energetske efikasnosti
Tabela broj : 8.
86
Postojeći ekonomski i tehnički Ekonomski:
kapaciteti:
- Općinski budžet
- ESCO MODEL
- Sredstva iz predpristupnih fondova EU
- UNDP
- USAID
Tehnički:
- Spoljni tehnički kapaciteti ( Projektantska kuća za projekte
solarne energije
Tabela broj : 9.
87
Postojeći ekonomski i tehnički Ekonomski kapaciteti:
kapaciteti:
- Budžet općine Travik
- Federalni fond za zaštitu okoliša
- Budžet JP “Elektroprivreda” BiH
- Budžet JP “Elektroprivreda” HZHB
- IPA FOND
- GIZ
- EEE / USAID
- UNDP
- Budžeti programa energetske efikasnosti
Javna rasvjeta
Opis aktivnosti : Energetska ušteda postaje sve više način života i ona predstavlja
jedan od važnih elemenata u zaštiti okoline. Smanjenje potrošnje
električne energije je važno zbog povećanja efekta staklenih bašta
na Zemlji, zbog toga što se ovdje oslobađaju plinovi poput ugljičnog
dioksida, ozona i metana. Jedno od područja na kojima se može
vršiti energetska efikasnost, uštedom u potrošnji električne
energije, je javna rasvjeta koja je pod ingerencijom općine Travnik.
Zato su uštede u ovoj oblasti jako važne za ovu općinu. Energetsku
efikasnost u javnoj rasvjeti možemo postići:
- Upotrebom energetski efikasnih sijalica, efikasnih svjetiljki
i predspojnih uređaja,
- Način na koji se vrši uključenje, kao i način na koji se vrši
osvjetljenje prostora utiče na potrošnju el.energije.
Potreba za svjetlošću varira u toku cijelog dana tako da
primjenom regulacije rasvjete u toku dana utječemo na
smanjenje potrošnje energije. U ovom slučaju se mora
voditi računa o sigurnosnim aspektima koja se zahtijevaju
od rasvjete,
- U cilju zaštite okoline trebaju se u javnoj rasvjeti koristit
ekološki prihvatljivi materijali i supstance,
Općina Travnik je potpisnik „Sporazuma gradonačelnika evropskih
gradova“. U članu 3 ovoga sporazuma stoji za uštede CO2: „ići iznad
ciljeva postavljenih od strane Europske Unije za 2020.godinu,
smanjujući emisiju ugljen dioksida na svojim područjima za
najmanje 20%“.
88
energije, povećanje energetske efikasnosti, eliminacija svjetlosnog
zagađenja i smanjenje troškova održavanja javne rasvjete, koja
treba da osvijetli javne površine i saobraćajnice u noćnim satima i
to na što efikasniji i kvalitetniji način kako bi se doprinijelo
socijalnoj sigurnosti, sigurnosti u saobraćaju i javnom životu.
Ostalo - odluke
89
Procjenjena ušteda energije : Navedeni objekti koji podležu ovoj odluci nisu uzeti u obzir za bazni
inventar, ali se nalaze na podrućju općine
9.3.2. Saobraćaj
90
Procjenjena redukcija emisije CO2 : 6,86 t CO2
91
Izvršiti postavljanje adekvatne saobraćajne signalizacije
92
Tabela broj : 14.
93
Tabela broj : 15.
94
9.3.3. Lokalna proizvodnja električne energije
Postojeći ekonomski i tehnički Općina ima sve tehničke i ekonomske kapacitete da provede
kapaciteti: proceduru izdavanja koncesija.
Odgovorni za aktivnost : Komisija za koncesije
Odgovorni za monitoring : Projektni tim SEAP Travnik, Kantonalno nadležno ministarstvo
privrede i Kantonalno nadležno ministarstvo šumarstva,
poljoprivrede i vodoprivrede
Vodoprivredni inspektor
95
Opis aktivnosti : - Energije vjetra na području općine Travnik
- Izgradnja parka vjetroelektrana, nastavak aktivnosti na
istraživanju i mjerenju potencijala vjetra na Vlašičkom
platou
- Izrada studije o mogućnosti iskorištenja energije vjetra i
izgradnje vjetroelektrane na Vlašičkom platou snage cca. 5
MW.
Maksimalna proizvodnja elektricne energije na godisnjem nivou iz
vjetra iznosi 13.140 MWh
Ciljevi : - Na području općine Travnik do 2020. godine postići udio
“zelene energije” proizvedene iz energije vjetra u ukupnoj
potrošnji električne energije od cca. 20%
- Otvaranje novih radnih mijesta-razvoj male privrede
- Uredjenja okoliša
- Izgradnja infrastrukture
- Razvoj turizma
Postojeći ekonomski i tehnički Općina ima sve tehničke i ekonomske kapacitete da provede
kapaciteti: proceduru izdavanja koncesija.
Odgovorni za aktivnost : Komisija za koncesije
Odgovorni za monitoring : Projektni tim SEAP Travnik, Kantonalno nadležno ministarstvo
privrede
96
prirodni gas.
Proizvodnja električne energije će iznositi 16 GWh/god.
Toplana
97
- Povećanje energetske efikasnosti za 5 %.
98
Procijenjeno vrijeme završetka 2016. godina
realizacije aktivnosti :
Opis aktivnosti : Uspostava sistema na daljinsko grijanje koje obuhvata grijanje cca
2.000 stanova (110.000 m2) i cca 100 poslovnih objekata (c. 85.000
m2).
99
realizaciju aktivnosti:
Procjenjena ušteda energije : 500 dom x 55 m2=27.500 m2 x 180 kWh/m2 = 4.950 MWh
Ušteda 4.950 MWh x 0,1(10%) = 495 MWh
Procjenjena redukcija emisije CO2 : Bazne emisije: 4.950 MWh x 0,354 tCO2/MWh = 1.752 tCO2
Smanjenje CO2: 4.950 MWh - 495 MWh = 4.450 MWh x 0,202
tCO2/MWh = 899,91 tCO2
1.752 tCO2 – 899,91 tCO2 = 852,09 tCO2
100
Indikator finansijske atraktivnosti : ---
Odgovorni za aktivnost : Operator gasnog sistema (očekuje se da bude poznat 2013. godine)
i Služba za privredu Općine Travnik
Odgovorni za monitoring : Projektni tim SEAP Travnik, Operator gasnog sistema (očekuje se da
bude poznat 2013. godine) i Služba za privredu Općine Travnik
Opis aktivnosti : Lokalitet Babanovac je poznati turistički centar koji pored bogataog
sadržaja za zimski turizam obiluje i prekrasnim pejzažima, šumama,
pašnjacima i brojnim izvorima.
Navedeni projekat bi obuhvatao pripremanje površine od 2 ha oko
skakaonice, zatim sadnju smrće i jele
101
- Budžet viših nivoa vlasti
Tehnički kapaciteti:
- Postoje relevantna udrženja za organizaciju i provođenje
planirani aktivnosti
Opis aktivnosti : Pored rijeke Lašve u naseljenom mjestu Turbe nalazi se aleja na
kojoj se trenutno nalaze stara stabla koja je potrebno ukloniti, te
izvšiti sadnju novih sadnica. Površina na kojoj bi se trebala izvršiti
uklanjanje i sadnja novih sadnica je cca 2 ha.
102
- Postoje relevantna udrženja za organizaciju i provođenje
planirani aktivnosti
Ciljevi : - Obilježavanje
- Sadnja drveća
103
Odgovorni za aktivnost : Služba za razvoj, privredu i vanprivredu, Služba za civilnu zaštitu,
Služba za zajedničke i komunalne poslove
Opis aktivnosti : Urediti i pošumiti lokalitet veliko i malo Draževo na površini od oko
2 ha, te za isto nabaviti zečeve i fazane.
104
Odgovorni za monitoring : Projektni tim SEAP Travnik
105
Tabela broj : 28.
106
sastojina na površini 2.325,24 ha.
107
Procijenjeno vrijeme početka 2018. godina
realizacije aktivnosti :
Opis aktivnosti : Dva vodopada na rječici Pljačkavac, desnoj pritoci Ugra, između sela
Sažići, Radojčići i Krika pod zaštitom su bivše države od 1954.g.
Vodopadi su visine cca 18-20m, širine 2-4m prema stanju vode jer
su ljeti nešto manji ali vode uvijek ima. Nalaze se u podnožju pećine
Pljačkavac te je čitav kraj s mnoštvom pećina, okomitih klisura, sa
šumovitim livadama veoma interesantan i privlačan za posjetioce.
Ovim projektom se planira uređenje i pošumljavanje cca 2 ha
površine navedenog parka prirode.
108
realizacije aktivnosti :
109
Indikator finansijske atraktivnosti :
9.3.6. Promocija
Opis aktivnosti : Mjera obuhvata cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno
provode:
- Organizacija obrazovnih radionica o načinima uštede
energije;
- Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, brošura,
postera,naljepnica, i sl.)
- Organizacija tribina, i slično.
Također, uspostavljanje info kancelarije u kojoj će se građani moći
informisati o EE mjerama primjenljivim za njih. Sav promotivni
materijal, kao i tematske brošure i priručnici će im biti dostupni.
Lokalne firme koje se bave proizvodnjom i/ili prodajom energetsko
efikasne opreme, te OIE će moči reklamirati svoje proizvode što će
potstaći razvoj lokalne privrede i trgovine u ovoj oblasti.
Osim obrazovnih aktivnosti u okviru ove mjere potrebno je uvesti i
poticajnu shemu za štednju energije (primjerice shema 50/50) u
sklopu čega dio financijskih sredstava od ostvarene uštede u
energiji ostaje na raspolaganju pojedinoj ustanovi u kojoj je ušteda
ostvarena.
110
Procjenjena ušteda energije : (2% + 2% + 1% ) 2.469,98 MWh
Opis aktivnosti : Mjera obuhvaća cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno
provode:
- Kontinuirano informiranje potrošača o načinima
energetskih ušteda i aktualnim energetskim temama;
- Provedba tematskih promotivno-informativnih kampanja
za podizanje svijesti građana o energetskoj učinkovitosti u
zgradama;
- Organizacija skupova za promicanje racionalne upotrebe
energije i smanjenja emisije;
- Izrada i distribucija obrazovnih i promotivnih materijala o
energetskoj učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora
energije;
111
učinkovitosti i uštedi energije
- Smanjiti potrošnju energije
- Smanjiti emisiju CO2
112
Procijenjeno vrijeme završetka 2020. godina
realizacije aktivnosti :
113
Procijenjeno vrijeme završetka 2020. godina
realizacije aktivnosti :
održati kampanju na kojoj bi trebale biti uključeni svi građani, privrednici, javna preduzeća,
administrativne službe i dr. Kampanja bi imala za cilj predstaviti SEAP, informisati građane i
ostale interesne grupe o trenutnom stanju u oblasti potrošnje energije na području općine
Travnik, promjeni ponašanja da bi se jačala svijest o potrebi i koristi uštede energije,
114
uspostavljanje info-ureda za energetsku efikasnost.
Za provođenje gore navedenih mjera je potrebno je koristiti i sredstva komuniciranja sa građanima
kao što su : TV, radio, štampa, internet i dr.
115
10. IZVORI FINANSIRANJA
116
10.6. RAZVOJNA BANKA FBIH
Razvojna banka Federacije BiH posjeduje kreditnu liniju za kreditiranje nabavke stalnih sredstava, kao
i za direktno kreditiranje preduzeća koja se bave proizvodnjom i uslugama.
Za kreditnu liniju za kreditiranje nabavke stalnih sredstava, krediti se dodjeljuju na period do 7
godina, uz grace period do 12 mjeseci, a kamatna stopa je 5,00% na godišnjem nivou.
Druga kreditna linija, može se koristiti za direktno kreditiranje poduzeća koja se bave proizvodnjom i
uslugama, sa kamatnom stopom od 5,45%, za iznos kredita do 100.000 KM i rokom otplate 7 godina.
Dostupne kreditne linije za finansiranje projekata energetske efikasnosti:
1. Kreditna linija za energetsku efikasnost – EBRD program finansiranja održivih energija za
Zapadni Balkan realizuje se preko Raiffeisen banke DD Sarajevo i UniCredit banke DD
Sarajevo i ima u planu finansirati sljedeće projekte:
Projekti za energetsku efikasnost u industriji;
117
Mjere energetske efikasnosto koje će 3E implementirati se odnose na sljedeće:
poboljšanje rasvjete;
118
iznosima na projektu. Projekti obično traju 2-3 godine. Fond učestvuje finansijski u projektu u iznosu
od 100.000 -400.000 EURA ili pružanjem usluga (izrada studija, koncepata, razrada ciljeva, izrada
strategija).
IPA-CBC-prekogranična saradnja.
119
10.12.PROGRAMI ZAJEDNICE
Osnovu za pristupanje Bosne i Hercegovine zajednici čine „Okvirni sporazum između Evropske
zajednice i BiH o općim načelima sudjelovanja BiH u programima zajednice”.
Cilj programa je pružanje podrške politikama EU, te unapređenju saradnje između država članica EU i
njegovih građana u oblastima: kulturi, nauci, transportu, zaštiti okoline, energiji, obrazovanju,
zdravstvu, potrošačjoj politici, pravosuđu, fiskalnoj i carinskoj politici.
U ovom trenutku Bosna i Hercegovina može aplicirati projekte prema programima FP 7 i programu
Kultura. U pripremi su aktivnosti za pristupanje i programu Evropa za građane, kao i programu
Poduzetništva za inovacije. Na razmatranju su aktivnosti pristupanja programu zajednice Media, kao i
programu Inteligentna energija za Evropu (IEE).
Učesnici u projektu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne te međunarodne organizacije sa
sjedištem u jednoj od zemalja članica EU, zemljama EFTA-e i Bosni i Hercegovini.
120
10.15.PROGRAM CJELOŽIVOTNOG UČENJA
Program omogućava pojedincima da nastave s daljim usavršavanjem i učenje u toku svog života bez
obzira na starost. Program cjeloživotnog učenja ima i podprograme koji su namjenjeni školama, za
visoko školstvo, obrazovanje odraslih i za stručno obrazovanje i obuku.
121
11. MONITORING I IZVJEŠTAVANJE O PROVOĐENJU
ODRŽIVOG ENERGETSKOG AKCIONOG PLANA OPĆINE
TRAVNIK, SEAP-a
122
Pored obaveze izvještavanja o rezultatima provedbe SEAP-a, prema Evropskoj komisiji (vanjski
monitoring), predlaže se i redovno godišnje izvještavanje Općinskog vjeća Travnik ( unutrašnji
monitoring ).
Planirano je i redovno informisanje građana Općine Travnik o provedbi SEAP-a, Akcionog plana
energetski održivog razvoja općine Travnik, a aktivnosti će se odvijati putem prezentacije dijela
realizovanih projekata, čime će se osigurati aktivnije učestvovanje građana i promovisanje
odgovornog i racionalnog korištenja energije na području općine Travnik.
Praćenje, kontrola i izvještavanje o postignutim rezultatima provođenja SEAP-a, Akcionog plana,
zahtjeva:
123
11.5. USPOSTAVA JEDINSTVENOG REGISTRA OBJEKATA I POTROŠAČA
Podaci o energetskoj potrošnji zahtjevaju izradu jedinstvenog registra objekata i potrošača za ključne
sektore te njihovo povezivanje u informacioni sistem općine Travnik.
124
12. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
Održivi energetski akcioni plan Općine Travnik izrađen je u skladu s obvezama proizašlima iz
pristupanja Općine Travnik Sporazumu gradonačelnika (Covenant of Mayors). Izrada Akcionog plana
je tehnički podržana od strane GIZ kroz Projekat Konsultacije za energetsku efikasnost. Akcioni plan
donosi prijedlog mjera za smanjenje emisija CO2 na nivou Općine Travnik za 52% do 2020. godine u
odnosu na baznu 2005. godinu. Metodologija izrade Akcionog plana je u skladu sa smjernicama
Europske komisije. Energetska potrošnja i prateća emisija CO2 posmatrana je odvojeno za tri sektora:
1. Zgradarstvo;
2. Saobraćaj;
3. Javna rasvjeta.
Također su analizirani obnovljivi izvori enerije, a sve u skladu sa preporukama Europske komisije kao i
posebnostima Općine Travnik.
Sektor zgradarstva se dijeli na, radi efikasnije analize, sljedeća tri podsektora:
Objekte u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik;
Objekte koji nisu u vlasništvu/nadležnosti Općine Travnik;
Stambene objekte;
Sektor saobraćaja također sadrži tri podsektora:
Vozni park u vlasništvu Općine Travnik;
Vozila javnog prevoza putnika;
Privatna i komercijalna vozila.
125
Planiranje zemljišta (informativni podaci-ne ulaze u proračun emisija);
Promocija;
Elektrodistribucija.
Ukupan potencijal smanjenja emisija svih identificiranih mjera iznosi preko 63 kt CO2, odnosno oko
52% emisija CO2 iz 2005. godine, što je više od planiranog cilja od minimalno 20%. Iz tog razloga, za
ostvarenje cilja nije potrebna provedba svih analiziranih mjera, već je moguć odabir određenih mjera
prema mogućnostima provedbe (vremenskim, organizacijskim i finansijskim).
Za sve je mjere predviđena vremenska dinamika provedbe (početak i kraj), predloženi su nosioci
provedbe, procijenjeni su troškovi (jedinični ili ukupni po mjeri), uštede (MWh), odnosno potencijal
smanjenja emisije (t CO2) te pripadajući troškovi (EUR/MWh). Značajno je da se za svaku mjeru
donosi i prijedlog izvora sredstava za provedbu (budžet Općine Travnik i javnih preduzeća, te domaći i
strani izvori i fondovi).
126