Biologija+2 Rješenja+radne+bilježnice

Rješenja izradila: Marija Volarić, prof.
RJEŠENJA RADNE BILJEŽNICE

Stranica 6
Pojava života na Zemlji
1. Kozmička evolucija.
2. c
3. Sunce 4,6 milijardi godina, Zemlja 4,5 milijardi godina.
4. b
5. b
6.
Stranica 7
7. e
8.
Stranica 8
9. Vodikova veza je usmjerena privlačna sila, ostavlja šupljine. Zbog toga

(šupljina) gustoća leda je manja od gustoće vode. Topljenjem leda narušava se
njegova struktura i molekule vode slažu se bliže jedna drugoj.
10. Ne. Svaki organizam ovisno o svojim fiziološkim potrebama, stanju vode u
organizmu i okolišnim čimbenicima regulira vlastitu potrebu za vodom.
11. Dehidracija nastaje zato što organizam pijenjem ne može nadoknaditi

izgubljenu tekućinu. Dehidracija je opasnija kod djece jer je volumen tekućine u
organizmu djeteta manji nego u odrasle osobe i brže dolazi do gubitka vode.
12. Ljudski organizam prima vodu hranom i pićem, a gubi je znojenjem,

mokrenjem, slinom, suzama i stolicom.
Stranica 9
Kemijska evolucija
1. e
2. b
3.
4. Male organske molekule mogu se sintetizirati abiotički – aminokiseline.
5. Nije dokazao kako su se sintetizirali ugljikohidrati, lipidi, proteini i nukleinske

kiseline.
Stranica 10
6. d
Prve organske molekule bile su monomeri npr. aminokiseline i nukleotidi koji su

nastali sintezom i nakupljanjem malih neorganskih molekula. Povezivanjem malih
jedinica monomera nastali su polimeri među kojima su prvi bili proteini i nukleinske
kiseline.
7. Reakcijama je potrebna energija (sunčeva i geotermalna ).
8. RNA. Visoka očuvanost molekule RNA u ribosomima koja određuje srodnost

organizama.
9. Kapljice masti udružuju se i čine nešto poput membrane.
Ne možemo ih gurnuti na dno tanjura niti razdvojiti.
Juha je pojam za ocean koji se pretvorio u prebiotičku juhu. Današnji ocean je

citoplazma stanice.
10.
Stranica 11
Biološka evolucija
1. Biološka evolucija odnosi se na sve organizme koji rastu, razmnožavaju se i

svoje osobine predaju potomcima.
2. Mutacija – trajna nasljedna promjena
Varijabilnost – nenasljedna promjenjivost organizma
Selekcija – prirodni odabir
Prilagodba – sposobnost za preživljavanje
3. Termofili su stare bakterije koje žive u uvjetima visoke temperature, a

ekstremofili su sve stare bakterije koje žive u ekstremnim uvjetima.
4. c
5. Za prelazak života iz vode na kopno bio je potreban kisik, a najvažniju ulogu u

prelasku su odigrale cijanobakterije.
6. a
b
Stranica 12
Prvi organizmi – prokarioti
1.
2. Prokarioti imaju sposobnost izmjene genskog materijala sa svojim okolišem.
3. U jednom danu može nastati 2 72 novih bakterijskih stanica. Ovom brzinom

razmnožavanja povećavaju se bakterijske kolonije i osigurava opstanak.
4. Biofilm je složena zajednica mikroorganizama s jedinstvenim načinom života. U

biofilmu je osigurana vlaga, hrana i temperatura za opstanak i razmnožavanje.
Stranica 13
Rasprostranjenost arheja
1. Arheje žive u uvjetima gdje ne može opstati niti jedan drugi organizam.
2. b
3. Razgrađuju uginule biljne i životinjske ostatke do anorganskih tvari.
4. Mutualizam je suživot dvaju organizama gdje oba organizma imaju zajedničku

korist.
Komenzalizam je suživot dvaju organizama gdje jedan organizam živi na račun
drugog, a ovaj pri tome ne trpi nikakvu štetu.
5.
Stranica 14 i 15
Bakterije u nama i oko nas
Praktičan zadatak na str. 14 učenici će sami provesti i zapisati bilješke ovisno

o rezultatima koje su dobili.
1. Mutacijom i konjugacijom dolazi do razmjene genskog materijala što je važno

za opstanak i evoluciju prokariota.
2. b
3.
4. Autotrofne bakterije mogu biti fotoautotrofne i kemoautotrofne. Fotoautotrofne

koriste energiju ugljikovog dioksida za fotosintezu, a kemoautotrofne kao izvor
energije koriste anorganske spojeve; npr. vodik, amonijak i ugljikov monoksid.
5. Bakterije mliječno kiselog vrenja koje razgrađuju mliječni šećer do mliječne

kiseline, a iste sprječavaju razvoj štetnih bakterija u probavilu čovjeka.
6. Heterotrofne bakterije, uzročnici kuge, kolere, tetanusa, upale pluća.
7. Kuga, kolera, tifus, tetanus, karijes, sifilis.
8. d
Stranica 16
9. Prvobitna atmosfera nije imala kisik, a današnja atmosfera je bogata kisikom.

Promjena se dogodila kada su cijanobakterije svojom fotosintezom oslobodile
kisik u atmosferu. Stromatoliti su fosilni ostatci cijanobakterija koji potvrđuju
ovu tezu.
10. Bakterije svojim enzimima sudjeluju u procesu razgradnje i sinteze spojeva

kojima se održava život na Zemlji. Mliječne bakterije, octene bakterije, bakterije
maslačnog vrenja, dušične bakterije itd.
11. Do danas je opisano 5000 vrsta bakterija. Njihov broj je znatno veći, a mi malo
znamo o njihovoj biološkoj snazi i značenju većine bakterija.
12. Bakterija karijesa dlačicama (pilima) pričvrsti se za zubnu caklinu i razara je.
Hrani se ugljkohidratima koji se razgrađuju u ustima. Higijenske navike (pranje
zuba) eliminira bakterije iz usta.
13. Učenički rad

Stranica 17
14.
A.
a) rast
b) početak rasta
c) stacionarna faza
B.
I. faza – bakterije se hrane
II. faza – ovisi o utjecaju zavisne varijable tj. o količni hrane u hranjivoj podlozi
C.
Dodavanjem više hrane u hranjivu podlogu.
D.
Unošenjem ugljikohidrata u organizam i ne održavanjem higijene usta.
E.
Dodavanjem antibiotika zaustavlja se rast bakterija čime dolazi do pada krivulje rasta.
Stranica 18
15. c
16. a.
Kružnim pokretima ruke dolazi do homogenizacije tekućeg agara i pravilnog
rasporeda mikroorganizama u agaru. Prozirni komadići agara (pahuljice)
moraju potpuno nestati.
Stranica 19
b. U vodenoj kupelji neće doći do razdvajanja dva sloja agara. Uranjanjem u

posudu s vodom masa će se ravnomjerno hladiti.
17.
18.
Stranica 20 i 21
Pojava eukariota i razvoj mnogostaničnih organizama
Praktičan zadatak na str. 20, 21, 22 i 23 učenici će sami provesti i zapisati bilješke
ovisno o rezultatima koje su dobili.
Razmisli i odgovori:
1. Zavisna varijabla je čimbenik kojeg mjerimo, a izravni je rezultat utjecaja
nezavisne varijable (otopina fenolftaleina). Nezavisna varijabla je čimbenik koji
određuješ sam. Kontrolna varijabla je čimbenik.
2. Podatke u tablici izračunat ćeš s pomoću formule za volumen i površinu.

Omjer površine i volumena mora biti 2:1.
3. Najučinkovitija difuzija bila je u srednjoj kockici jer je kod nje najidealniji omjer
površine i volumena. Ona uzima onoliko tvari koliko joj je stvarno potrebno.
4. Povećanjem površine i volumena stanica će uzimati manje tvari nego joj

stvarno potrebno. Zbog ovoga stanice ne narastu do golemih veličina.
Stranica 22 i 23
5. Veći organizmi tj. organizmi s većim volumenom izgrađeni su od više manjih

stanica. Razmjena plinova obavlja se preko površine, a ne preko volumena stanice.
6. Stanice mnogostaničara ujedinjavaju se i stvaraju organske sustave koji na

sebi imaju tvorbe za povećanje površine (stanice crijevnih resica, stanice škrga).
7. Tijelo mnogostaničara izgrađeno je od većeg broja specijaliziranih stanica

prilagođenih za određene funkcije.
Koji je oblik stanice idealan?
Učenici osmišljavaju i provode vlastiti istarživački rad i bilježe i grafički prikazuju

rezultate sukladno datim uputama.
1. Mitohondrij je nastao procesom endosimbioze u biofilmu. Pojedine stanice

prokariota ulaze u drugu stanicu prokariota, jezgra diferencira i nastaje
organela koja proizvodi energiju.
Stranica 24
2. Mnogostanični organizmi imaju specijalizirana tkiva i mogu iskoristiti male

zalihe energije za preživljavanje dok jednostaničari to ne mogu.
3. Što su eukarioti veći potrebna im je veća količina kisika za opstanak. Zato je

razvoj eukariota dug i spor proces u odnosu na prokariote kojima treba malo
kisika.
4. Povećana vulkanska aktivnost prije 650 milijuna godina dovela je do ledenog

doba. U uvjetima niskih temperatura preživjeli su ekstremofili sa staničnom
stjenkom koja se prilagodila temperaturi nižoj od nule te ekstremofili u
dubinama oceana. Preživljavaju iskorištavajući oskudne zalihe hrane, a to su
eukarioti sa specijaliziranim tkivima ( pokrovno, vezivno, mišićno i živčano ) tj.
preci prvih mnogostaničnih organizama.
5. Ugljikov (IV) oksid je dobro topiv u vodi. Otapa se u morima i oceanima,

smanjuje mu se koncentracija u atmosferi i dolazi do pada temperature. Danas
se događa isto zbog velike koncentracije ugljikovog (IV) oksida u atmosferi.
Postojeće klimatske promjene prema navodima fizičara vode prema novom
ledenom dobu.
6.
Stranica 25
7.
8. c
9. N = M/m = 65kg/10-12 – 10-11 kg

Stranica 26
Opća načela građe mnogostaničnih organizama
1.
2.
3. c
Stranica 27
4.
5. c
6.
Stranica 28
7. Dvonožno kretanje, potporanj tijela, hematopoeza, zaštita unutarnjih organa,

oblik tijela.
8. Prednji udovi omogućili su čovjeku radnje koje ne bi mogao obavljati da nema

dvonožnog kretanja: pisanje, slikanje, sviranje, ručni rad.
9. Muška zdjelica je uža, a ženska šira zbog rađanja.
10. Vrste mišićnog tkiva su: poprečnoprugasto, glatko i srčano. Skeletne mišiće
izgrađuje poprečnoprugasto tkivo.
11. Mišići su antagonisti. Kada se jedan stegne drugi se opusti. Uvijek rade u paru.
Kontrakciju tricepsa prati relaksacija bicepsa i obratno.
Stranica 29
12. Povećanim mišićnim radom oslobađa se energija u obliku topline. Ako nam je
hladno kontrakcija mišića se usporava pa se manje topline gubi preko kože.
Kada se tjelesna temperatura smanjuje aktiviraju se mehanizmi koji smanjuju
izdavanje topline iz tijela i povećavaju njezinu proizvodnju. Dolazi do
vazokonstrikcije u koži, naježimo se od hladnoće (dlake stoje uspravno, krvne
žile su sužene, žlijezde znojnice ne izlučuju znoj). Zbog povećanog lučenja
adrenalina dolazi do drhtavice. To traje dok organizam ne povisi temperaturu.
13. b
14. Hrana se uspješno kreće kroz probavni trakt astronauta zbog sposobnosti
kontrakcije crijeva neovisno o bestežinskom stanju.
Stranica 30 i 31
Čvrstoća kostiju
Istraži:
1. Papir savijen u cijev predstavlja duge kosti – cjevaste, a papir savijen u
vrpcu kratke – kubične kosti.
2. Duge kosti su kosti ekstremiteta ruku i nogu, a kratke kosti su kosti u šaci i
stopalu.
3. Povezali smo vrpcu i cijev u zajedničku cjelinu i dobili vezu cjevastih i

kubičnih kostiju.
4. Valjkasti oblik tijela ima manju površinu u odnosu na volumen.
5. Najčešći oblik nosača je greda – prenosi težinu opterećenja (vozila i tereta)

u obliku vertikalnih sila.
6. Duge kosti zbog svoje građe-imaju dva dijela epifizu i dijafizu.
Savitljivost kralježnice je pokus koji đaci samostalno izvode sukladno priloženim

uputama.
Stranica 32
Prehrana organizama
1. Fagocitoza je uzimanje krutih hranjivih čestica od strane stanice ili nekog

protoktista.
2. Probavilo gujavice je prohodno. Čine ga usta, ždrijelo i dugačko crijevo. U

probavilu se nalaze žljezde za probavu. Kod žarnjaka se probava odvija u
gastrovaskularnoj šupljini, hranjivi sastojci se apsorbiraju, a neprobavljeni
ostatci se izbacuju kroz usnu šupljinu.
Žarnjaci su prva skupina organizama u kojih se pojavila izvanstanična probava

koja se odvija u gastrovaskularnoj šupljini. Evolucijska prednost probavila
gujavice povezana je sa kolutićavosti tijela koja je dovela do razvoja tjelesne
šupljine celoma odnosno prohodnog probavila koje počinje u ustima, a
završava izmetnim otvorom.
3. Treba izabrati materijal označen na slici „a”. Naborana struktura ručnika

povećava njegovu površinu, a time i sposobnost većeg upijanja vode s tijela.
Naboranom površinom dobivamo veću apsorpcijsku površinu predmeta ili tkiva.
4. Uzimanje hrane, prerada, apsorpcija i odstranjivanje neprobavljenih ostataka.
5.
Stranica 33
6. Energetsku vrijednost imaju: d, a, e
Energetsku vrijednost nemaju: b, f, c
7. Bakterija Helicobacter pylori, lijekovi, stres, način života i genetska

predispozicija.
8. b
9. DA
DA
DA
NE
10. Pretilost, dijabetes, ateroskleroza.

a) Namirnice bogate željezom (špinat, jaja, jetrica) spriječiti će pojavu
anemije.
b) Anemiju uzrokuje nedostatak željeza u prehrani, a skorbut
nedostatak vitamina C.
c) Emocionalni poremećaji, poremećaj ličnosti, kultura hranjenja,
genetska i biološka predispozicija.
d) Psihički poremećaji zbog izgleda, kardiovaskularni poremećaji
zbog povišene razine kolesterola i šećera u krvi.
Stranica 34
Praktičan zadatak na str. 34 učenici će sami provesti i zapisati bilješke ovisno o

rezultatima koje su dobili.
Istraži:
1. BMI = Tjelesna težina/visina u m2
2. Primjer izračuna: BMI = 65/1, 652 = 65/2,7= 24
3. Povećanjem fizičke aktivnosti kod svih ispitanika povećava se tjelesna

temperatura.
4. Najveću razliku pokazuju osobe sa najvećom tjelesnom težinom. Zbog

pretilosti potrebno je uložiti veći napor pri čemu se troši više energije.
5. Organizirati trčanje na istu udaljenost s različitim dobnim skupinama koje

imaju normalni BMI. Mlađa dobna skupina istu udaljenost prijeći će za
kraće vrijeme i potrošiti će manje energije. Starenjem za istu aktivnost
potrebna je veća energija.
Stranica 35
Regulacija volumena i sastava tjelesnih tekućina
1. b
2.
3. B
E
D
C
4. c
E. coli živi u debelom crijevu u vrsti simbioze s čovjekom. Kada zbog oslabljenog
imuniteta prijeđe u mokraćnospolni sustav ponaša se kao parazit i izaziva upalne
procese.
Stranica 36
5. Hemodijaliza i transplatacija.
6. b
7. a
8. b
9. b
10. b
11. a) Na suncu ne bismo smjeli biti u periodu od 10 do 17 sati.
b) Zbog oštećenja stanica kože UV zračenjem.
c) Pojavljuje se melanom kože.
d) Djelovanjem Sunčeve svjetlosti u koži se stvara veća količina pigmenta

melanina.
Stranica 37 i 38
Praktičan zadatak na str. 37. i 38. učenici će sami provesti i zapisati bilješke ovisno o
Sekcija bubrega
1. Vanjska površina bubrega je glatka.
2. U presjeku bubrega uočavamo bubrežnu koru koja je tamnosmeđe boje i srž

bubrega koji je svjetlosmeđe boje.
3. Krvne žile bubrega su bubrežna arterija i bubrežna vena. Bubrežna arterija

dovodi krv za filtriranje, profiltrirana krv vraća se natrag u tijelo kroz bubrežnu
venu. Višak vode s talogom koji ostaje nakon filtriranja naziva se mokraća i
izbacuje se iz tijela mokrenjem.
4. Osnovna funkcionalna jedinica je nefron.
5. Bubreg je dobro prokrvljen. Krvne žile bubrega su bubrežne arterije – aferenta

dovodna arteriola koja stvara kapilarno klupko kroz koji se filtrira krvna
plazma. Iz nefrona izlazi tanja odvodna eferentna arteriola. Prokrvljenost
bubrega povezana je sa filtracijom krvne plazme.
Stranica 39
Razvoj optjecajnog sustava
1. Optjecajni sustav služi za prijenos kisika, ugljikovog (IV) oksida, hranjivih tvari,
vitamina, minerala i hormona. Prvi put u evoluciji pojavljuje se u mekušaca.
Neki organizmi nemaju optjecajni sustav jer nemaju razvijene organe, tijelo im
je skup specijaliziranih stanica ili izmjenu vrše preko površine tijela. Njihove
potrebe za energijom nisu prevelike pa im je dovoljna izmjena tvari preko
površine tijela.
2. b
3. b
4. c
5. a) Srce je smješteno u sredini prsnog koša.

Stranica 40
b) Srce je obavijeno opnom (osrčje ili perikard) ispod koje se nalazi

perikardijalna tekućina. Ona sprječava oštećenja srca prilikom trenja.
6. a) Srce (lijeva klijetka) – aorta – stanice – vene – srce (desna klijetka)
b) Plućni krvotok
c) Srce (desna klijetka) – plućne arterije – plućne vene – srce (lijeva

predklijetka)
d) Plućnim venama teče arterijska krv, a plućnim arterijama venska krv
e) kisik, ugljikov (IV) oksid
7. c
8. Uloge krvi su: prijenos plinova između pluća i svih tkiva u tijelu, prijenos
hranjivih tvari, hormona, vitamina, štetnih tvari, regulacija tjelesne temperature i
obrana organizma.
Stranica 41
9.
Krvna plazma Eritrociti Leukociti Trombociti
sadrži vodu i
proteine,
hormone,
vizamine,
enzime, lipide,
ugljikohidrate, opskrba
kalij, magnezij, stanica zgrušavanje
kalcij, natrij. kisikom i obrambena funkcija krvi
preuzimanj
e CO2
10. a
11. DA, Nastala bi transfuzijska reakcija zbog razlike u RH faktoru. AB krvna

grupa je univerzalni primatelj tako da može primiti krvnu grupu 0.
12. Pušenje, pretilost, stres, nedostatak tjelesne aktivnosti, prehrana i način

života.
13. a) A
b) Citoplazma stanice rjeđa je u odnosu na medij u kojem se stanica nalazi.

Zbog toga voda izlazi iz stanice i stanica dehidrira.
Stranica 42, 43, 44 i 45
Praktičan zadatak na str. 42, 43, 44 i 45 učenici će sami provesti i zapisati bilješke
ovisno o rezultatima koje su dobili.
Sekcija srca
1. Srce je poprečno prugasti mišić izvana obavijen opnom koja se naziva osrčje
ili perikard. Između opne i srčanog mišića nalazi se perikardijalna tekućina.
Srce je građeno od dvije pretklijetke i dvije klijetke.
2. Lijeva strana srca je arterijska, a desna je venska.

Lijeva strana srca je jača jer lijeva klijetka ubacuje krv u aortu koja se dalje
grana u arterije po čitavom tijelu.
3. Između svake pretklijetke i klijetke nalaze se srčani zalisci, na prijelazu desne

pretklijetke u desnu klijetku nalaze se tri zaliska, a na prijelazu lijeve
pretklijetke u lijevu klijetku nalaze se dva zaliska.
4. Iz lijeve klijetke izlazi aorta.
5. Na površini srčanog mišića nalaze se dvije male srčane arterije i dvije male
srčane vene (koronarne arterije i vene).
6. Koronarne arterije izlaze iz početnog dijela aorte i dovode srcu krv bogatu
kisikom. Koronarna arterija i vena čine hranidbeni ili nutritivni krvotok srčanog
mišića. Osim kisika opskrbljuju srce i hranjivim tvarima.
Mjerenje krvnog tlaka

1. U stanju mirovanja krvni tlak je normalan ili blago snižen.
2. Krvni tlak tijekom i neposredno nakon tjelesne aktivnosti je povišen zbog

jačeg pritiska krvi na stjenke arterija.
3. Kod starijih osoba krvne žile postaju kruće, srce otežano radi, žile se ne mogu
dovoljno rastegnuti kako bi omogućile protok iste količine krvi pa se povećava
pritisak na stjenke arterija.
4. Najčešći uzroci povišenog krvnog tlaka su pretilost, nedostatak tjelesne

aktivnosti, stres, pušenje.
5. Promjenom prehrane i načina života ili lijekovima.
6. Ne. Prolaskom krvi kroz arterije, arteriole, kapilare prema venskom sustavu
opada pritisak krvi na stjenke krvnih žila. Venski krvni tlak mnogo je niži od
arterijskog. Krvni tlak šupljih vena na ulazu u srce izjednačen je s
atmosferskim tlakom.
7. Najčešći znakovi hipertenzije su glavobolja, lupanje srca i opća slabost.
8. Najčešći znakovi hipotenzije su vrtoglavica, gubitak svijesti i umor.
Istraži
1. Povećanjem inteziteta aktivnosti sistolički tlak se povećava.
2. Povećanjem inteziteta aktivnosti dijastolički tlak ostaje isti.
3. Fizička aktivnost trčanje. Trčanjem se povećava broj srčanih otkucaja pri

čemu je i jači pritisak krvi na stjenke arterija. Pri većoj aktivnosti sistolički tlak
se povećava.
4.
Stranica 46
Disanje i razvoj dišnog sustava
1. Difuzija je prolazak tvari iz područja veće u područje manje koncentracije bez

utroška energije. Difuzija se događa u probavnim organima, organima za
izlučivanje i organima za disanje.
2.
Stranica 47
3. a) Orijentacija škržnih niti i lamela osigurava da se voda koja protječe preko

njih kreće u obrnutom smjeru u odnosu na protok krvi kroz kapilare. Counter-
current je pojam koji opisuje protok vode, kao dio okoline, kao krv, kao vezivno
tkivo ribe, u neposrednoj blizini te u međusobno suprotnim smjerovima. Pojam
cocurrent opisuje proces u kojem voda i krv protječu u istom smjeru, odnosno
međusobno paralelno. To će naposljetku utjecati na samu učinkovitost
ekstrakcije kisika vezane za pojedini proces.
b) Proces counter-current osigurava maksimalnu učinkovitost izmjene plinova

(ekstrakcija je 3 puta brža nego kod čovjeka) za raliku od procesa cocurrent.
Kako krv protječe u smjeru suprotnom od vode podrazumijeva se da stalno
dolazi u izravan dotjecaj s vodom koja daje sve manje kisika kroz proces
difuzije. Način koji podrazumijeva counter-current, krv upija sve više kisika dok
se kreće kroz kapilarno obogaćene škrge. Čak i kad je krv visoko zasićena
kisikom još uvijek postoji gradijent koncentracije te krv može nastaviti
apsorbirati kisik iz vode. Cocurrent omogućuje maksimalnu zasićenost krvi
kisikom do 50%.
c)
Stranica 48
4. a)
b) Disanje se temelji na procesu difuzije jer se plinovi izmjenjuju u alveolama i

krvnim kapilarama zbog razlike u parcijalnim tlakovima.
5. a) prva slika
b) druga slika
6. UDISAJ: B, D, A
IZDISAJ: E, F, C
Stranica 49
7. 4
5
6
3
2
1
8. c
9. kapljičnim pneumonija, bakterije, virusi i mikoplazme, gljivice

alergijama, burne
10. rudar, zidar, radnik u cementari, mlinar.

Kroničnog.
Stranica 50
11. a) muškarci
b) pretjerano konzumiranje cigareta
c) povećava se broj žena pušača
d) prestanak pušenja
e) kronični bronhitis, emfizem pluća
12. a
Stranica 51 i 52
Praktičan zadatak na str. 51 učenici će sami provesti i zapisati bilješke ovisno o

Parcijalni tlakovi
1. Krivulje se razlikuju zbog razlike u zasićenosti hemoglobina kisikom. Na
većoj nadmorskoj visini zasićenost kisikom je veća, a parcijalni tlak je
manji.
2. Fiziološka korist takvog kampiranja je poticanje koštane moždine na

stvaranje većeg broja eritrocita čime se stvara prilagodba za opstanak na
većim nadmorskim visinama.
3. Učenički rad
Gripa
1. Kapljičnim putem, zaraženim predmetima, neodržavanje higijene ruku
2. Od gripe obolijevaju najčešće djeca u dobi 5 – 6 godina te osobe iznad 65

godine života.
3. Ukupan broj oboljelih ovisi o dobnoj skupini stanovništva i broju cijepljenih

osoba.
4. b
Stranica 53
Razmnožavanje
1.
2.
3. Briga za potomstvo, stalna tjelesna temperatura, selekcija, varijabilnost,

prilagodba.
4. Veći gubitak za morski ekosustav je gubitak 5000 jajašaca jastoga zbog razlike
u hranidbenom lancu. Na nižem hranidbenom lancu biomasa je veća.
5. Mačka rađa žive mačiće koji sišu majčino mlijeko. Roda leži na jajima i hrani
ptiće dok ne budu spremni za let i samostalan život. Šaran ne brine o
oplođenim jajima. Na temelju ovog možemo zaključiti kako šaran ima najmanji
postotak preživljavanja jer odrasli ne brinu o potomstvu.
Stranica 54
6. a)
b) Najveći broj potomaka imaju sisavci jer imaju najveći postotak preživljavanja
bez obzira što ostavljaju manji broj potomaka u odnosu na beskralježnjake.
Ribe ostavljaju najveći broj oplođenih jaja, ali imaju najmanji postotak
preživljavanja.
Stranica 55
7. a)
b)
c) stvaranje jajnih stanica i spolnih hormona
8. Ljuštenje zadebljalog endometrija – krvarenje jer nije došlo do oplodnje.

Stranica 56
Oslobađa se jajna stanica iz Graafova folikula.

Period od ovulacije do slijedeće menstruacije je stabilan 14 – 15 dana, ali prvi dio
ciklusa može biti nestabilan 7 – 21 dan.
Ciklus od 28 dana ima ovulaciju 14. dana ciklusa, a plodni dani su od 11. – 17.
dana. Ciklus od 24 dana ima ovulaciju 10. dana ciklusa, a plodni dani su od 7. –
13. dana. Ciklus od 32 – 33 dana ima ovulaciju 18. ili 19. dana ciklusa, a plodni
dani su od 15. – 22. dana.
9. Ne može, jer jajna stanica nije izbačena iz Grafova folikula u jajovod gdje se
događa oplodnja.
10.
11. akrozina opnu

PGTH – placentarni gonadotropni hormoni, progesteron, estrogen trofoblast
posteljica
embrij, plod ili fetus.
Stranica 57 i 58
12. g, f, a, d
e, c,
b
13. kolostrum.
Bogato je protutijelima i hranjivim tvarima s malom količinom masti.
14. I. i, g, b
II. h,
III. d, a, e
IV. c
V. f
15. b
16. Određivanjem termina ovulacije, bez uporabe sredstava za sprječavanje

trudnoće.
17. b
18. a) Plodnim razdobljem obično se smatra tri dana prije ovulacije i tri dana nakon
ovulacije iako su najplodniji dani sam dan ovulacije te dan prije i dan poslije
ovulacije.
b) Ne, ovulacija se može dogoditi u bilo kojem od sedam dana između

jedanaestog i osamnaestog dana ciklusa.
c) Hormonski poremećaji, pretilost, anoreksija, stres, pretjerana tjelovježba itd.
d) Pobačaj je prekid trudnoće, a kontracepcija je sprječavanje trudnoće.
19. a) Bakterije
b) Antibiotici
Stranica 59
20. c
21. Zaraza HPV virusom, rano stupanje u spolne odnose, često mijenjanje
partnera.
22. I. d
II. c
III. e
IV. f
V. g
VI. a
Stranica 60
Signalizacija, regulacija i upravljanje
1. Primanje, pohrana, obrada i odgovor na podražaje.
2. Primanje podražaja kratkim izdancima prijenos istih kroz tijelo živčane stanice
te preko aksona do završnih nožica.
3. Živčani sustav hidre je mrežast s nedefiniranim živčanim stanicama, a kod

virnjaka je vrpčast sa stanicama udruženim u ganglije i aksonima udruženim u
živčane vrpce.
4. Mozak upravlja radom osjetnih organa i usklađuje njihove reakcije s ostalim

organima u tijelu. Dovobočno simetričnim životinjama osigurava koordinaciju
pokreta.
5. b
6. Žarnjaci, hidra i meduza – mrežasti živčani sustav – životinja se ne može

oduprijeti podražaju iz okoliša.
Virnjaci – vrpčasti živčani sustav – udruživanje u ganglije i živce.
Žabe, kukci – cefalizacija – koncentracija živčanih stanica u predjelu glave.
Predci kolutićavaca – mijelizirani akson.
7. Primozak, stražnji mozak, srednji mozak, prednji mozak i mirisni režnjevi.

Stranica 61
8.
9. Informacije u jednostaničnih organizama prenose se difuzijom iona preko

stanične membrane.
10. Ubrzavanje prijenosa impulsa preko membrane bez kemijskog glasnika.
11. U evoluciji se prvi put pojavljuje prije 270 milijuna godina kod predaka
kolutićavaca. Brzina prijenosa impulsa raste proporcionalno povećavanje
promjera aksona i debljinom mijelina.
12. Endokrini i živčani sustav funkcioniraju zajedno. Usklađuju i povezuju udaljene

dijelove tijela sa živčanim sustavom i upravljaju radom svih ostalih sustava.
13. Proteini – imaju ulogu signalnih molekula.
14. Inzulin – regulira koncentraciju glukoze u krvi. Estrogen – spolni hormon,

sazrijevanje jajnih stanica, adrenalin – izlučuje se u stresnim situacijama,
hipofiza – upravlja svim žlijezdama
15. živčani sustav : b, e, f
endokrini sustav: a, c, d
Stranica 62
16. Na slici odgovori pod a i b.
c) Zovemo ih žljezdama s unutrašnjim izlučivanjem jer svoje produkte – hormone

izlučuju direktno u krv.
d) Bjelančevine ili steroidi.
17. c
18. b
19. b
Stranica 63
Globalne katastrofe kao selekcijski pritisak za razvoj složenih organizama
1. Evolucija tehnološkog napretka.

2. Pješačenje je oblik prijevoza koji nema nijednu od značajki označenih na
kladogramu.
3. Ne, jer svaka vrsta prijevoza ima svoje prednosti i nedostatke. Ne, jer
vožnja biciklom ili zrakoplovom ovisi o razlogu uporabe sredstva. Vožnja
biciklom ima prednosti kada putujemo na kratke udaljenosti ili vodimo brigu
o zdravom životu.
Stranica 64 i 65
1.
2. Današnji kukci su mali, nemaju unutarnji kostur nego egzoskelet, nemaju pluća
ni arterije , a sve ovo temelji se na zakonima fizike.
3. Dokaze o izumiranju vegetacije nalazimo u promjenama oceanske cirkulacije

(anoksija), u promjenama razine mora, vulkanskim aktivnostima, padom
meteora, fosilnim ostacima npr. kameni ugljen.
4. Pojam „usko grlo” tumači adaptaciju. Čovjek se morao adaptirati, moralo je doći
do određene frekvencije gena da bi nastao današnji čovjek.
5. I. d
II. c
III. a
IV.
6. Puž – mekušac, kućna muha – člankonožac – kukac, komarac – člankonožac

– kukac, pauk – člankonožac – klještar, gujavica – kolutićavac
Stranica 66, 67 i 68
Raznolikost algi
Istraži:
1. Mogu pretpostaviti o čemu je riječ. Ove tegobe mogla je izazvati zagađena voda
(najvjerojatnije su se nagutali vode). Mogli su predvidjeti što će se dogoditi da su
malo bolje naučili biologiju. Morska salata je indikator onečišćenja vode.
2. Brevetoksin izaziva veliki pomor ribe jer se veže na natrijeve kanale stanice, a
posljedica je preopterećenje i pucanje živčanih stanica riba.
3. Vidljiv je porast koncentracije u oba slučaja, ali je u 5 km od obale koncentracija
mnogo viša nego na 25 km od obale.
4. Hipoteza je potvrđena. Ispiranje nutrijenata s okolnih obalnih površina dokazano
pospješuje bujanje dinoflagelata.
5.
6. Vidljivo je povećanje na nižim koncentracijama te smanjenje u područjima viših
koncentracija.
7. Njihovo povećanje znači i povećanje lučenja štetnih tvari od kojih se dio
zadržava u organizmu riba. Konzumiranjem ribljeg mesa otrovi dospijevaju u
organizam čovjeka.
8. Bioakumulacija je povećanje akumulacije štetnih tvari u organizmima
prehrambenog lanca. Biomagnifikacija je porast koncentracije spojeva u tkivima
organizama prilikom prelaska spojeva kroz hranidbeni lanac.
9. Ljudi bi trebali manje koristiti pesticide i gnojiva koja su bogata fosforom.
Kanalizacijski odvodi ne bi smjeli biti u moru jer fekalije sadrže fosfor i druge
štetne tvari.
Istraži:
1. Razvile su spore s debelim omotačem i tvari koje ih štite od smrzavanja. Crvena
boja jako privlači svjetlost i omogućava im brže razmnožavanje.
2. Ljudi bi mogli više konzumirati mrkvu, bundevu, rajčicu, agrum jer se u njima
nalaze karotenoidi žute, crvene i narančaste boje.
3. Povećani unos karotenoida ima učinak na zdravlje jer čuvaju i jačaju imunitet.
Stranica 69 i 70
1. Algama nedostaju pravi vegetativni organi. Nemaju reproduktivne značajke

kopnenih biljaka, žive u vodi i imaju sposobnost fotosinteze.
2. Alge su imale ključnu ulogu u razvoju živog svijeta zbog sposobnosti
fotosinteze. Obogatile su atmosferu kisikom i osigurale uvjete za razvoj
aerobnih organizama.
3.
4. Svjetlucanje mora uzrokuju svjetleći bičaši koji imaju sposobnost

bioluminiscencije. Posjeduju tvar luciferin i enzim luciferazu koji svijetle.
5.
6.
Stranica 71
7.
8. Caulerpa taxifolia razmnožava se vegetativnim načinom. Stvara podvodne

livade, ima brzu regeneraciju i nema prirodnog neprijatelja.
9. Stvaranje crvene plime i pomor riba uzrokuju dinoflagelati.
10. Na cvjetanje mora ili kopnenih voda utječe masovno razmnožavanje

cijanobakterija.
11. Uspostavljanje ravnoteže pri cvjetanju mora postiže se smanjivanjem direktnog

sunčevog zračenja što je posljedica promjene godišnjih doba.
12. b
Alge kremenjašice zaštićene su kremenom ljušturom koja ih štiti od mehaničkih

oštećenja.
Stranica 72, 73, 74

Raznolikost svijeta životinja
Istraži:
1. U petom ponavljanju je uginuo najveći broj rakova i kontrolne i
eksperimentalne skupine.
2. Rezultati istraživanja pokazuju manju stopu preživljavanja nakon postupka
krvarenja. Postupak krvarenja više šteti rakovima nego život u zatočeništvu.
3. Krv raka je plave boje zbog pigmenta hemocijana, a krv sisavaca je crvene
boje zbog pigmenta hemoglobina.
4. Smanjenjem brojnosti rakova bodljaša narušit će se hranidbeni lanac. Povećat
će se biomasa organizama na višoj razini hranidbenog lanca što će poremetiti
ravnotežu ekosustava.
5. Učenici pišu kratak esej na zadanu temu.
Istraži:
1. Komercijalni pesticidi izazivaju ugibanje rakova jer prodiru u njihov krvotok
preko površine tijela što kod riba nije slučaj.
2. Mekušci – puževi, školjkaši, glavonošci
Člankonošci – rakovi
Bodljikaši – ježinci, zvjezdače, zmijače
Istraži:
Dihotomski ključ
Stranica 77
1. a) spužve, žarnjaci, rebraši
b) bodljikaši, polusvitkovci, svitkovci, plaštenjaci, sljepulje i kralješnjaci
c) životinje s lovkama, mekušci i plošnjaci
d) oblići su srodniji plošnjacima
2.
Stranica 78
3. Spužva se hrani filtriranjem različitih čestica iz vode što znači da se evolucijski
nalaze na nešto višoj razini hranidbenog lanca.
4. Spužve nisu tkivne životinje jer stanice nisu udružene u tkiva nego su zadržale
visoki stupanj nezavisnosti.
5. Slika „C”. Imamo tri tipa građe tijela spužve: askon, sikon i leukon. Leukon je
najsloženiji tip građe spužvi, kod koga je mezogleja razvijena više nego kod
prostijih, askon i sikon tipa. Spužve leukon tipa građe dostižu najveće dimenzije,
od nekoliko cm do preko 1 m. Kod leukon spužvi protok vode se ostvaruje kroz
kompleksnu mrežu kanala u krupnom tijelu spužvi.
6. radijalnom simetrijom meduza polip.
7.
Stranica 79
8. Povećanje volumena tijela žarnjaka omogućila je gastrovaskularna šupljina sa

gastrodermalnim stanicama koje imaju bičeve.
9. Porast raznolikosti posljedica je velike količine kisika u atmosferi oko 12 %. Kisik

podržava kompleksnije biokemijske reakcije, a životni oblici mogu iskorištavati
nove izvore energije i ulagati u rast.
10. b
11. c
12. Ljuštura je građena od kalcijeva karbonata. U puževa je jednodijelna i zove se

kućica, a u školjkaša je dvodijelna i zove se školjka.
13.
Stranica 80
14. Plaštana šupljina pretvorena je u pluća, razvijena je unutarnja oplodnja. Imaju

trenicu za usitnjavanje hrane, izlučuju sluz koja smanjuje trenje pa se lakše
kreću.
15.
16. Ganglije su povezane živčanim vrpcama, kod glavonožaca su stopljeni u mozak

obavijen hrskavičnom čahurom. Selektivna prednost je bolji opstanak zbog
naprednijeg živčanog sustava.
17. Trovanje ljudi je moguće i sa svježim školjkama. Školjkaši se hrane česticama

koje se zadržavaju na škrgama, jer imaju sposobnost filtriranja vode. Ako je
voda zagađena štetnim tvarima npr. teškim metalima i organskim zagađivačima,
oni će se akumulirati u škrgama i tijelu školjkaša. Školjkaši mogu poslužiti kao
pokazatelj kvaliteta vode.
18. Kukci, pauci, rakovi. Rakovi su najbrojniji vodeni člankonošci.
19. Neurosekrecija se prvi put pojavljuje kod rakova. Zadaća joj je izlučivanje
hormona koji pomažu pri presvlačenju i razmnožavanju.
Stranica 81
20.
21. Živčani sustav raka je gangliozan i ljestvičast.
22. Oči raka sastavljene su od malih okašaca (omatidija), a svako oko prima samo
dio slike poput mozaika.
23. Planktonski rakovi čine hranidbenu mrežu vodenih ekosustava. Hrana su

većem broju riba.
24. Morski ježinac, zvjezdača, zmijača, trpovi.
25. d
Stranica 82
Kralježnjaci su svitkovci
1. Živčana cijev nalazi se na leđnoj strani tijela, preteča je u razvoju leđne

moždine.
2. Glavna obilježja kralježnjaka: kralježnica potporanj tijela, razvijeni organi, različiti

oblici kretanja, lubanja koja štiti mozak, prilagodba različitim staništima, briga za
potomstvo itd.
3. Predci svih današnjih kralježnjaka bili su svitkovci. Današnji živući predstavnici

su: plaštenjaci i svitkoglavci.
4. Selektivna prednost u razvoju čeljusti je hvatanje plijena i hranjenje raznolikom

hranom.
5. d
6. Peraje služe za plivanje i održavanje ravnoteže. Razlikujemo parne peraje

(prsne i trbušne) i neparne peraje (leđna, repna i podrepna).
Stranica 83
7. c
8. d
9. b
10. Plivaći mjehur je hidrostatski organ koji ribi služi da potone i ispliva na površinu.
11.
Istraži:
Pas modrulj i raža kamenica oblikom i bojom tijela prilagodili su se svom okolišu. Pas
modrulj nalazi se na vrhu hranidbenog lanca, hrani se manjim ribama i kontrolira
gustoću i brojnost njihovih populacija. Raža kamenica je mesožder koji nastanjuje
sva mora, hrani se organizmima manjim od sebe, ali se može hraniti i filtriranjem
vode.
Stranica 84, 85, 86
Kratak pregled raznolikosti kopna
1.
Uvod u evoluciju i raznolikost biljaka

Istraži:
1. Mahovinama i papratnjačama za razmnožavanje treba voda, dok sjemenjačama
nije nužno potrebna.
2. U sporofitu se mejotičkom diobom stvaraju spore. Iz spore klijanjem nastaje
prokličnica iz koje se razvija mladi gametofit. U gametofitu se stvaraju spolne
stanice gamete.
3. Muška i ženska mahovina morale su biti priljubljene jedna uz drugu da bi nastala
oplodnja bez prisutnosti kukaca.
4. Mahovinama je nedostajala voda što znači da je razmnožavanje ovisilo samo o
kukcima.
5. Da, kukci pomažu oplodnju mahovina čime se potvrđuje početna hipoteza.
6. Grinje i skokuni dolazili su više na mušku i žensku fertilnu mahovinu u odnosu
na broj posjeta sterilnoj biljci.
Stranica 87
1. Biljna tkiva daju biljci potporu i omogućavaju zadržavanje oblika i položaja u

zraku koji je manje gustoće od vode.
2. Provodni elementi se nisu razvili u algi jer su alge ovisne o vodi. Nisu trebale
razviti prilagodbe za život na kopnu.
3. Neveskularne i vaskularne biljke.
4.
5. b
6. Rast kristala zasnovan je na procesu kristalizacije gdje se povezivanjem atoma

stvara kristalna rešetka. Rast biljaka je prirodni proces zasnovan na
povećavanju mase. Sličnosti postoje – kristal i biljka će povećavati veličinu
ovisno o tvarima koje su im dostupne.
7. Glavna značajka sjemenjača je stvaranje sjemenke- organa za

rasprostranjivanje jedinstvenog genskog materijala. Sjemenke sadržavaju embrij
s dva seta kromosoma koji klija u sporofit. Sjemenka sadržava skladišno tkivo
koje osigurava klici energiju za rast i razvoj. Sjemenka ima zaštitni sloj koji je štiti
od isušivanja i nije ovisna o vodi. Može se prilagoditi različitim načinima
rasprostranjivanja.
Stranica 88, 89, 90
Nevaskularne biljke – mahovine
Istraži:
1. Mahovina je građena od rizoida, stabljike kauloida i listića filoida.
2. Učenik nakon mikroskopiranja skicira presjek mahovine.
1. Uvjeti za razvoj nevaskularnih biljaka su: vlaga jer im razmnožavanje ovisi o

vodi.
2.
Prve vaskularne biljke
Istraži:
1.
2.
Sorusi su nakupina sporangija, a po obliku mogu biti okrugli, bubrežasti i

kuglasti. Oblik služi za određivanje vrste paprati.
1. Evolucijske prednosti vaskularnog sustava su mogućnost korištenja vode i

mineralnih tvari s pomoću korijena, dominantan sporofit, pravi listovi koji
omogućavaju apsorpciju sunčeve svjetlosti i fotosintezu.
2. Crvotočine i paprati pojavile su se u kasnijem devonu. Fosilne dokaze nalazimo

u Europi i Sjevernoj Americi.
3.
4. a
Stranica 91, 92
Sjemenjače
Istraži:
1.
Istraži:
1. Sjemenke služe za nastavak vrste – razmnožavanje.

2. Sjemenke suncokreta sadrže 50% masti-nezasićenih, oko 23%
bjelančevina i oko 8% ugljikohidrata. U svakom sjemenu je vrlo malo
zasićenih masti, oko 20%.
3. Sjemenke su bogate vitaminima, omega3-masnim kiselinama i mineralima.
Kalorijska vrijednost im je 584 kcal/100 g. Dnevna potreba čovjeka je šaka
suncokretovih sjemenki.
4. Kukuruz, ječam, zob, lan
5. Odabrali smo lan, a vrijednosti su vidljive u gornjoj tablici.
6. Sjemenke lana bogatije su ugljikohidratima, bjelančevinama i vlaknima u
odnosu na sjemenke suncokreta koje su bogatije mastima.
Stranica 92, 93
1. Klimatske promjene osigurale su stvaranje sjemenki i preživljavanje sjemenki u

nepovoljnim uvjetima. Sjemenkama za oplodnju nije neophodna voda.
2. Sjeme sadrži embrij sa dva seta kromosoma koji klijaju u sporofit. Sjeme sadrži
energiju za rast i razvoj.
3. d
4. Sjemenke cvjetnjača su zatvorene u plodnim listovima (zaštićene), a kod
golosjemenjača su na otvorenom plodnom listu (nezaštićene).
5. c
6.
7. Listovi nalik na iglice ili ljuske otporni su na hladnoću pa se ne moraju

odbacivati.
8.
Jela na naličju lista ima dvije bijele pruge, smreka ima četverobridne listove, a u bora
su iglice smještene po dvije zajedno, izdužene su i valjkaste.
9. U ginka se oplodnja vrši s pomoću pokretnih spermatozoida. To znači da mu je

za oplodnju potrebna voda.
Stranica 94
Istraži:
1. Listovi se razlikuju po građi i funkciji. Listovi sukulenata mesnati su i debeli i
time prilagođeni preživljavanju u nedostatku vode i vlage. Imaju sposobnost
akumulirati vodu i dugo je zadržavati u lišću. Filodendron ima velike
plosnate narezane listove čija je zadaća apsorpcija svjetla, fotosinteza i
zaštita vegetativnih pupova.
2. ……. A ……. B …… .
3. Plojka lista (A) je velika što osigurava bržu izmjenu tvari i bržu transpiraciju.
Plojka lista (B) je mesnata, zbijena čime se štiti od gubitka vode. Plojke
listova ovise o ekološkim uvjetima staništa.
1.
2. Kod jednodomnih biljaka jednospolni cvjetovi muški i ženski nalaze se na istoj

biljci, npr. orah i šaš. Kod dvodomnih biljaka na odvojenim jedinkama razvija se
muški ili ženski cvijet npr. kivi.
Stranica 95
3.
4. Razmnožavanje reznicama, gomoljima, lukovicama, podancima i vriježama.
5. Povećana uporaba insekticida smanjuje broj insekata na nekom području. To

znači manji broj oprašivača pa biljka daje manje plodova.
6. Sjemenka daje energiju potrebnu za klijanje sjemena. To znači da sjeme ima

dovoljno hrane za nahraniti klicu. Biljke bez sjemena ovise o vegetativnom
razmnožavanju.
7. Da, osigurali bi brže rasprostranjenje vrste s pomoću životinja koje bi se hranile

plodovima ili bi oprašivale cvijeće.
Stranica 96
8.
vjetar-krilca vjetar-dlačice
9.
- jednosupnica – tulipan (lukovica, cvijet prema broju 3, listovi s usporednim

žilama)
- jednosupnica – trave (cvijet klas, čupavo korijenje, listovi s usporednim žilama)
- dvosupnice – lavanda (pravi korijen, unakrsni listovi, cvijet na osnovi broja 4)
- dvosupnice – žabnjaci (pravi korijen, razgranate žile, cvijet na osnovi broja 5)
10. Cvjetovi čuvaju sjemeni zametak, bojom i oblikom prilagođeni su oprašivačima.

Znači dogodila im se zajednička evolucija (koevolucija).
Stranica 97
Gljive
Istraži:
1. Antibiotici su proizvod zelene plijesni kistaca koja se može uzgajati u
laboratorijskim uvjetima za potrebe farmaceutske industrije. Fungicidi se
teže proizvode jer su oni protugljivični lijekovi. Uzgoj gljiva i testiranje
utjecaja kemikalija na gljivična oboljenja je teži proces.
2. Fungicid je kemijsko sredstvo za uništavanje gljivičnih infekcija, a
fungistatik je protugljivični lijek koji zaustavlja rast i razmnožavanje gljiva,
ali ih ne ubija.
3. Flukonazol – protugljivični lijek za razne gljivične infekcije kao
dermatomikozu i kandidijazu.
Penicilin – vrsta antibiotskog lijeka koji je učinkovit protiv bakterijskih
infekcija. Uništava različite bakterijske sojeve.
1. Gljive su algama bile posrednici u apsorpciji hranjivih tvari čime je omogućen

prelazak života na kopno.
2. a
Stranica 98
3. c
4. Gljive su saprofiti jer razlažu uginulu organsku tvar do anorganskih tvari.
5. Paraziti – ražova hrđa, ražova gljivica. Mutualisti – gljive mješinarke koje s

cijanobakterijama ulaze u simbiozu i nastaje lišaj.
6. Ražina hrđa izaziva smanjen prinos usjeva, a time i manje hrane za čovjeka.
Ražina gljivica izlučuje ergotamin koji izaziva trovanje kod ljudi, halucinacije i
grčenje mišića.
7. Gljiva candida – bolest kandidijaza koja se javlja u probavnom i spolnom

sustavu.
8. Najpoznatiji mikotoksini nastaju u metabolizmu plijesni. Plijesan se na hrani

razvija zbog visoke vlage i temperature.
9.
10. Penicilin je antibiotik dobiven iz zelene plijesni kistaca koja ima antibiotsko
djelovanje, lučenjem tvari penicilin.
Stranica 99
Prelazak beskralježnjaka iz vode na kopno
1. Preduvjet za kolonizaciju kopna bilo je smanjenje UV-zračenja zbog stvaranja

ozona.
2. Kopnene organizme dijelimo na: poikilohidrične (žive u uvjetima visoke vlage, ali
mogu podnijeti i isušivanje), homohidrični (održavaju stalnu koncentraciju vode u
organizmu).
3. Egzoskelet je čvrsti vanjski potporanj. Organizmu daje oblik i služi kao okosnica
na koju se nadovezuju drugi organi.
4. Ekskrecijski sustav omogućava zadržavanje vode i osmoregulaciju u tijelu

beskralježnjaka.
5. Osnovno obilježje tijela stonoge je jednolika kolutićavost slična onoj u

kolutićavaca.
6.
7. Krpelji su vanjski nametnici koji ugrizom mogu prenijeti uzročnika bolesti poput
encefalitisa, piroplazme i borelioze.
Stranica 100
8. Cijepiti se možemo protiv encefalitisa, a protiv borelioze ne, jer je ona

bakterijska bolest. Cijepljenje je važno zbog preventive bolesti.
9. Prednost vanjskog skeleta je zaštita tijela, a nedostatak neproporcionalan rast u

odnosu na tijelo. Zbog toga se većina člankonožaca presvlači.
10. Veličinu rasta člankonožaca ograničava egzoskelet. Ne mogu narasti do veličine

od nekoliko metara jer je njihovo presvlačenje pod utjecajem neurohormona.
11. Korisni: pčele – oprašivanje biljaka, stvaranje meda i propolisa.
Štetni: ličinka kupusnog bjelca – uništava lisnu masu kupusa.
12. Kukcima je opstanak na kopnu omogućila hitinska kutikula koja pokriva tijelo,
krila za let, usni organi prilagođeni načinu prehrane, poprečnoprugasti mišići
odgovorni za kretanje krila i nogu i uzdušnice ili traheje koje služe za disanje.
13.
Stranica 101
14. a) potpuna preobrazba
b) u stadiju ličinke
c) gusjenica, kukuljica, jedinka
d) ne, skakavac ima nepotpunu preobrazbu bez stadija kukuljice
15. Prednosi uzdušnica su transport ili prijenos zraka do svih stanica, a nedostatak
je reduciranje opticajnog sustava da bi se razvio uzdušnički.
16. b
17. Kukci se glasaju mišićima za glasanje koji se mogu nalaziti u čeljustima, na glavi
i hitinskom pokrovu. Muhe, komarci i leptiri glasaju se zamahom krila, a cvrčci i
zrikavci opnama na zatku koje titraju stezanjem mišića.
18.
19. Svako oko građeno je od više okašaca, a svako okašce prima samo dio slike.
Kukci gledaju mozaički. Možemo usporediti s fotoaparatom.
20. Plošnjaci su dobili ime po plosnatom tijelu. Jedna strana tijela je uvijek blizu
podloge kako bi se mogli kretati puzanjem ili plivanjem.
Stranica 102
21.
trakavica virnjak metilj
22. U pasije trakavice su potrebna dva domaćina. Konačni domaćin je pas , a

prijelazni je čovjek. Ako pas pojede zaraženo meso u njemu će se razviti
trakavica. Oplođena jaja trakavice mogu dospjeti na dlaku psa. Čovjek se može
zaraziti diranjem dlake zaraženog psa. Ovako složeni životni ciklus parazita
omogućava preživljavanje kada se izmjenjuje više domaćina i kada se daje
prednost energetskom utrošku.
23.
24. b
25. Konzumiranjem neopranog voća i povrća, loše higijenske navike. Zarazu
možemo spriječiti usvajanjem higijenskih navika i navika hranjenja.
Stranica 103
26.
27. a
28. Vanjska kolutićavost ista je kao i unutrašnja. U svakom kolutiću ponavljaju se isti
organi. Kod nekih je stapanje kolutića uvjetovalo jaču povezanost unutrašnjih
organa.
29. MNOGOČETINAŠI MALOČETINAŠI PIJAVICE
Veliki morski crv Gujavica Medicinska pijavica
30. Pijavice proizvode tvar hirudin koja sprječava zgrušavanje krvi.
31. anaerobna
diše kožom
diše škrgama
diše difuzijom
Stranica 104
Prelazak kralježnjaka iz vode na kopno
Istraži:
A-svitak
B – hrskavični potporanj tijela
C – koštani potporanj tijela
D – koštani potporanj tijela
E – koža, koštano-mišićni sustav
F – koža, koštano-mišićni sustav, stalna tjelesna temperatura
G – koža, koštano-mišićni sustav, stalna tjelesna temperatura
1. Promjena klime, načini prehrane, razmnožavanja, kretanja, disanja, razvoj

osjetila i pomicanje glave.
2. Pomična glava omogućava životinjama lakši pronalazak hrane.

Stranica 105
Vodozemci
1. Pluća vodozemaca razvila su se kao slijepi izdanak probavila.
2. Vodozemci su ugroženi zbog onečišćenja, isušivanja i krčenja staništa.
3. Pluća vodozemaca dosta su smanjena (razvijaju se kao slijepi izdanak

probavila) jer se izmjena plinova dijelom obavlja kroz kožu i ždrijelno-usnu
šupljinu što omogućava disanje na kopnu i u vodi.
4. a
5. Diše škrgama, ima rep, nemaju noge.
Gmazovi
1. Ljuskaši, kornjače, krokodili i premosnioci
2. Gmazovi su egzotermni organizmi čija temperatura tijela ovisi o okolišu ili je

neznatno veća od temperature okoliša. Veća toplina staništa povećava njihovu
aktivnost. Zbog niže temperature u sjevernim krajevima njihove životne
aktivnosti su smanjene. Gmazovi se razmnožavaju isključivo na kopnu, a mlado
se razvija u jajetu. Pri niskim temperaturama oplođena jaja ne mogu preživjeti.
3. unutrašnja mladunci koji izlaze iz jajeta.
4. dvije pretklijetke i jedne klijetke.
5. Kosti lubanje, kralješnica, rebra, oplećje, kukovlje i kosti udova.
6. Poskok, riđovka i žutokrug.

Stranica 106, 107, 108

Ptice
Istraži:
Seciranje ptice učenici rade prema uputama.

Pitanja: A
1. Bijela opna je vezivno kolagensko tkivo. Njezina uloga je stvaranje
mišićne mreže koja spaja i razdvaja dijelove tijela.
2. Mišići su crvene boje, organizirani su kao mišići glave, trupa i
ekstremiteta. Mogu biti glatki i poprečnoprugasti.
Pitanja: B Ispitivanje rada mišića
1. Mišići biceps, triceps i mišići podlaktice. Stezanjem bilo kojeg mišića

javlja se kontrakcija slijedećeg.
2. Antagonistički rad znači da mišići prate međusobni rad. Kada je jedan
mišić aktivan drugi je u stanju mirovanja.
3. To su tetive.
4. Drugi kraj tetive vezan je za kost. Mišići svojom aktivnošću osiguravaju
pokrete tijela jer su kosti pasivni pokretači.
Pitanja: C Uloga zgloba

1. Kosti u zglobu sjedaju u zglobnu čahuru. Zglobna čahura veže rubove
zgloba i stvara zglobnu šupljinu koja je posebna funkcijska cjelina
vezana za gibanje.
2. Na površini zgloba nalazi se zglobna ovojnica. Ona je glatka i razlikuje
se u debljini.
3. Bjelkasta struktura koja pokriva površinu zgloba je hrskavica koja
smanjuje trenje u zglobu prilikom kretanja.
4. Na površini svake kosti uočavaju se ligamenti.
5. Ligamenti su vezivno tkivo koje povezuje kosti.
6. U sredini šuplje kosti uočava se koštana srž. Uloga koštane srži je
hematopoeza ili stvaranje krvnih stanica.
Stranica 109
7.
1.
2. Volja služi za lakšu probavu hrane. Hrana u volji bubri i omekšava. Također volja
služi i kao rezervoar hrane.
Stranica 110
3. c
4. d
5. a
6. volju nečisnicom mokraćne i spolne
7.
Stranica 111, 112
Sisavci
1. Ptice i sisavci imaju stalnu tjelesnu temperaturu i ne ovise o temperaturi okoliša.
2. b
3. b
4. osje malje osjetne.
5. maternica posteljice.
6. Jednootvori, tobolčari, pravi sisavci (plodvaši).
7. U tobolčara mladi završavaju svoj razvoj u tobolcu, a u plodvaša se u potpunosti

razvijaju u maternici.
8. Dvobočno simetrične životinje imaju živčane strukture grupirane u glavi koje čine
mozak i povezane su s leđnom moždinom. Zajedno čine središnji živčani sustav.
Evolucija dvobočno simetričnih životinja išla je u pravcu razvoja mozga koji je
glavno upravljačko središte zaštićen kostima lubanje. Uočava se povećavanje
velikog mozga što je praćeno povećavanjem lubanje, a time se razvijala
sposobnost pamćenja i razmišljanja.
9. d
10. e
11. a
Stranica 113
Evolucija primata
1. Položaj velikog otvora u kostima lubanje, kružno pokretanje ramenog zgloba,

palac i nokti.
2. Zadnja lubanja. Zaključujemo prema položaju velikog otvora na donjem dijelu

lubanje kroz koji prolazi leđna moždina.
3. Veća masa i manji ekstremiteti (Bergmanovo pravilo) smanjen gubitak topline

tijela – carski pingvin.
4. Slobodne ruke za lov, termoregulacija, smanjena dlakavost, znojenje i veća

sposobnost obrane od prirodnog neprijatelja.

Biologija+2 Rješenja+radne+bilježnice

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Biologija+2 Rješenja+radne+bilježnice

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Rješenja izradila: Marija Volarić, prof.

RJEŠENJA RADNE BILJEŽNICE

Pojava života na Zemlji

3. Sunce 4,6 milijardi godina, Zemlja 4,5 milijardi godina.

9. Vodikova veza je usmjerena privlačna sila, ostavlja šupljine. Zbog toga

11. Dehidracija nastaje zato što organizam pijenjem ne može nadoknaditi

12. Ljudski organizam prima vodu hranom i pićem, a gubi je znojenjem,

4. Male organske molekule mogu se sintetizirati abiotički – aminokiseline.

5. Nije dokazao kako su se sintetizirali ugljikohidrati, lipidi, proteini i nukleinske

Prve organske molekule bile su monomeri npr. aminokiseline i nukleotidi koji su

7. Reakcijama je potrebna energija (sunčeva i geotermalna ).

8. RNA. Visoka očuvanost molekule RNA u ribosomima koja određuje srodnost

9. Kapljice masti udružuju se i čine nešto poput membrane.

Ne možemo ih gurnuti na dno tanjura niti razdvojiti.

Juha je pojam za ocean koji se pretvorio u prebiotičku juhu. Današnji ocean je

1. Biološka evolucija odnosi se na sve organizme koji rastu, razmnožavaju se i

2. Mutacija – trajna nasljedna promjena

Varijabilnost – nenasljedna promjenjivost organizma

Selekcija – prirodni odabir

Prilagodba – sposobnost za preživljavanje

3. Termofili su stare bakterije koje žive u uvjetima visoke temperature, a

5. Za prelazak života iz vode na kopno bio je potreban kisik, a najvažniju ulogu u

Prvi organizmi – prokarioti

2. Prokarioti imaju sposobnost izmjene genskog materijala sa svojim okolišem.

3. U jednom danu može nastati 2 72 novih bakterijskih stanica. Ovom brzinom

4. Biofilm je složena zajednica mikroorganizama s jedinstvenim načinom života. U

3. Razgrađuju uginule biljne i životinjske ostatke do anorganskih tvari.

4. Mutualizam je suživot dvaju organizama gdje oba organizma imaju zajedničku

Bakterije u nama i oko nas

Praktičan zadatak na str. 14 učenici će sami provesti i zapisati bilješke ovisno

1. Mutacijom i konjugacijom dolazi do razmjene genskog materijala što je važno

4. Autotrofne bakterije mogu biti fotoautotrofne i kemoautotrofne. Fotoautotrofne

5. Bakterije mliječno kiselog vrenja koje razgrađuju mliječni šećer do mliječne

6. Heterotrofne bakterije, uzročnici kuge, kolere, tetanusa, upale pluća.

7. Kuga, kolera, tifus, tetanus, karijes, sifilis.

9. Prvobitna atmosfera nije imala kisik, a današnja atmosfera je bogata kisikom.

10. Bakterije svojim enzimima sudjeluju u procesu razgradnje i sinteze spojeva

13. Učenički rad

Dodavanjem više hrane u hranjivu podlogu.

Unošenjem ugljikohidrata u organizam i ne održavanjem higijene usta.

b. U vodenoj kupelji neće doći do razdvajanja dva sloja agara. Uranjanjem u

Pojava eukariota i razvoj mnogostaničnih organizama

2. Podatke u tablici izračunat ćeš s pomoću formule za volumen i površinu.

4. Povećanjem površine i volumena stanica će uzimati manje tvari nego joj

5. Veći organizmi tj. organizmi s većim volumenom izgrađeni su od više manjih

6. Stanice mnogostaničara ujedinjavaju se i stvaraju organske sustave koji na

7. Tijelo mnogostaničara izgrađeno je od većeg broja specijaliziranih stanica

Koji je oblik stanice idealan?

Učenici osmišljavaju i provode vlastiti istarživački rad i bilježe i grafički prikazuju

1. Mitohondrij je nastao procesom endosimbioze u biofilmu. Pojedine stanice

2. Mnogostanični organizmi imaju specijalizirana tkiva i mogu iskoristiti male

3. Što su eukarioti veći potrebna im je veća količina kisika za opstanak. Zato je

4. Povećana vulkanska aktivnost prije 650 milijuna godina dovela je do ledenog

5. Ugljikov (IV) oksid je dobro topiv u vodi. Otapa se u morima i oceanima,

9. N = M/m = 65kg/10-12 – 10-11 kg

7. Dvonožno kretanje, potporanj tijela, hematopoeza, zaštita unutarnjih organa,

8. Prednji udovi omogućili su čovjeku radnje koje ne bi mogao obavljati da nema

9. Muška zdjelica je uža, a ženska šira zbog rađanja.

3. Povezali smo vrpcu i cijev u zajedničku cjelinu i dobili vezu cjevastih i

4. Valjkasti oblik tijela ima manju površinu u odnosu na volumen.

5. Najčešći oblik nosača je greda – prenosi težinu opterećenja (vozila i tereta)

6. Duge kosti zbog svoje građe-imaju dva dijela epifizu i dijafizu.

Savitljivost kralježnice je pokus koji đaci samostalno izvode sukladno priloženim