Specijalistički diplomski stručni studij javne uprave

Danko Garapić
NASTANAK I RAZVOJ E UPRAVE
(seminarski rad)

Mentor: prof. dr. sc. Božidar Kovačić

Student: Danko Garapić

Rijeka, 2022.
SAŽETAK:

U ovom seminarskom radu obradit će se tema Nastanka i razvoja e uprave gdje će se u

uvodnom djelu rada objasniti pojam e uprave, njene zadaće i ciljevi te modeli i načela.
Nadalje, drugi dio rada posvetit će se nastanku i razvoju općenito e uprave, dok u trećem djelu
u kratkim crtama se govori o razvoju e uprave na području Republike Hrvatske. U zaključnom
djelu sažima se cjelokupna problematika i ističe mišljenje o samom razvoju e uprave.

Ključne riječi: e uprava, nastanak, razvoj, Republika Hrvatska, problematika

I
SADRŽAJ:

1. UVOD..................................................................................................................................1
2. POJAM E UPRAVE............................................................................................................2
2.1. Zadaća i ciljevi e-uprave..............................................................................................3
2.2. Modeli i načela e uprave..............................................................................................4
2.3. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.....................................................5
3. NASTANAK I RAZVOJ E – UPRAVE.............................................................................7
3.1. Tehnološka evolucija..................................................................................................10
3.2. Evolucija uprave.........................................................................................................10
3.3. Utjecaj e uprave na javnu upravu...............................................................................11
4. ELEKTRONIČKA JAVNA UPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ...........................12
5. ZAKLJUČAK....................................................................................................................14
POPIS LITERATURE..............................................................................................................16

II
 1. UVOD

O važnosti javne uprave neupitno je raspravljati jer ona predstavlja strateško važno
područje svake zemlje. Oduvijek je bila predmetom raznih reformi u nastojanju da
pruži što kvalitetnije usluge svojim korisnicima, a u zadnje vrijeme te su reforme sve
intenzivnije i učestalije.

U posljednjih petnaestak godina razvoj modernih informacijsko komunikacijskih

tehnologija transformirao je način života ljudi, pa se samim time i državna uprava
morala prilagođavati novo nastalom trendu informatizacije. Razvoj modernih
informacijsko komunikacijskih tehnologija odvija se enormnom brzinom, pa se tako i
javna uprava mora prilagođavati iz dana u dan.

Javna uprava u Republici Hrvatskoj obuhvaća tijela državne uprave, tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti
(javno pravna tijela). Modernizacija javne uprave te pružanja brzih i pouzdanih javnih
usluga preduvjet su za stvaranje povoljne poduzetničke klime i podizanje standarda
svih građana. Javna uprava u Republici Hrvatskoj u svojem je razvojnom ciklusu do
danas prošla kroz četiri faze koje su se počele odvijati od osamostaljenja Republike Hrvatske
te traju još i dan danas.

Elektronska javna uprava pojavila se kao rezultat uporabe suvremenih tehnologija u

javnom poslovanju. Usmjerena je na povećanje djelotvornosti, transparentnosti i
kvalitete javne uprave, te se njezinom primjenom omogućuje bolja povezanost i jača
suradnja na svim razinama vlasti i stvara se efikasan sustav prikupljanja, obrade i
korištenja podataka.

Upravo predmet ovog seminarskog rada je Nastanak i razvoj e-uprave u kojem će se navesti i
objasniti cjelokupan razvoj e uprave na području Republike Hrvatske. Svrha i ciljevi ovog
rada su istaknuti važnost razvoja e – uprave kako za Republiku Hrvatsku tako i za građane
koji u njoj žive.

1
 2. POJAM E UPRAVE

Elektronska uprava je organizacijski oblik države koji integrira tokove i međuovisnost

između države, tvrtki, korisnika i javnih institucija pomoću informacijsko –
komunikacijske tehnologije.

Pored ove u literaturi se nailazi na mnogo različitih definicija elektronske ili e-uprave,
međutim većini je zajedničko to da se baziraju na strateškom korištenju informacijsko
– komunikacijskih tehnologija kako bi na najefikasniji način mogli pružiti odgovore i
ispuniti zahtjeve korisnika javnih usluga. Uporaba ICT9-a u javnoj upravi otvara
mogućnosti promjene odnosa s građanima, poduzećima i drugim sektorima javne
uprave.1
Uporabom mehanizama e-uprave omogućuje se korisnicima javnih usluga permanentan
pristup servisima javne uprave, a javnim službenicima jednostavno i efikasno obavljanje
poslova uz smanjenje troškova. Također približava korisnicima administraciju putem
korištenja interneta te ubrzava proces tranzicije prema ekonomiji baziranoj na znanju.

E-uprava omogućava korisnicima da rješavaju svoje potrebe i obaveze iz ugodnosti vlastita

doma, da jednostavnije dođu do potrebnih informacija te doprinosi unapređenju privatnog i
profesionalnog života.

E-uprava zapravo predstavlja proces automatizacije odnosno kompjuterizacije tradicionalnog

„papirnog sistema“ i dovodi do novih stilova upravljanja, kreiranja novih strategija razvoja,
novog načina obavljanja poslova i postavljanja organizacijske strukture te novih načina
dostave podataka.

E-uprava trebala bi svojim postojanjem osigurati:

 brzo i efikasno prikupljanje raznih podataka i informacija,

 adekvatno čuvati i pohraniti prikupljene informacije,
 zadovoljavajući protok informacija prema korisnicima,
 stalno ažuriranje informacija,
 donošenje optimalnih odluka baziranih na točnim informacijama te
 korištenje prikupljenih podataka po unaprijed određenim strategijama i
propisima.2

1
Čerić Vlatko i Varg, Mladen, Informacijska tehnologija u poslovanju, Zagreb, Element, 2004, str. 66
2
Ibidem., str., 68

2
 2.1. Zadaća i ciljevi e-uprave

E-uprava služi kao sredstvo za ostvarivanje ciljeva kroz modernizaciju javne uprave,
pruža podršku administrativnim postupcima, poboljšava kvalitetu usluga i povećava
učinkovitost javnog sektora.

Digitalne javne usluge doprinose poboljšanju interakcije građana i poduzeća sa javnom

upravom, smanjuju administrativno opterećenje te čine javnu upravu bržom, efikasnijom,
jednostavnijom i transparentnijom.

Digitalna transformacija javne uprave značajan je element u doprinosu stvaranja

jedinstvenog tržišta, odnosno ona je sredstvo kojim se nadilazi jednostavna
efikasnost u obavljanju javnih poslova i prelazi k cjelokupnoj reformi i općem gospodarskom
napretku.

Primjenom novih tehnologija omogućuje se bolja povezanost i jača suradnja na svim

razinama vlasti, te se stvara efikasan sustav prikupljanja, obrade i korištenja podataka.

Javna uprava trebala bi implementacijom informacijsko komunikacijskih tehnologija

približiti svoje poslovanje korisnicima javnih usluga i ostvariti pomak od krute
birokracijske uprave prema fleksibilnoj i prema korisnicima susretljivoj upravi.
Primjenom e-uprave dolazi do promjena u načinu rukovođenja i donošenja odluka,
načinu komunikacije i pristupa servisima, načinu provođenja poslovnih transakcija,
prihvata povratnih informacija te načinu organizacije i dostave informacija.
E-uprava ima veliki značaj za širu javnost zato jer pruža usluge od općeg interesa
privatnim i poslovnim korisnicima. 3

Korisnici usluga e-uprave očekuju stalan pristup, dvadeset četiri sata u danu, sedam dana u
tjednu, tristošezdeset i pet dana u godini pri pružanju istih. Tako da upravljanje odnosima sa
potrošačima, odnosno korisnicima postaje sastavni dio e-uprave. Pružanje takvih usluga
korisnicima samo je jedna od aktivnosti javne uprave, dok je temeljna zadaća pronalaženje
načina kojima će se to omogućiti. Krajnji cilj je svim korisnicima omogućiti jednostavan
pristup uslugama e-uprave, te se samo brza, efikasna i jednostavna komunikacija sa
svim korisnicima može smatrati ispunjenjem zadaća javne e-uprave.

3
Klarić Mirko i Lozina, duško, Nova javna uprava, Pravni fakultet sveučilišta u Splitu, 2010, str 115.

3
 2.2. Modeli i načela e uprave

Poslovanje e-javne uprave možemo promatrati kao eksterno i interno. Eksterno se odnosi
prema krajnjim korisnicima dok se eksterno odnosi na promjene u radu tijela državne uprave.

Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije uvjetuje stvaranje elektronske uprave kao

nove dimenzije u procesu razvoja javne uprave.

Ciljne skupine elektroničke uprave ili osnovni pojmovi koji se primjenjuju prilikom
koncipiranja e-uprave jesu:

1. E-Government (elektronska vlada)

2. E-Employee (zaposleni)
3. E-Business (poslovni sektor)
4. E-Citizen (građani)
Implementacija e-javne uprave ne zahtijeva samo automatizaciju već potpuni redizajn
poslovnih procesa. Za postizanje krajnje moderne i informatizirane javne uprave potrebno je
uz pomoć moderne informacijske tehnologije napraviti radikalan redizajn poslovnih procesa
jer se samo tako može dostići vizija moderne javne uprave orijentirane prema građanima.

Da bi se bilo koji od gore navedenih mehanizama uspio uspješno implementirati potrebno je

pridržavati se određenih načela, a ona su sljedeća:

1. “Sve usluge elektroničke uprave i javne informacije moraju biti u potpunosti

prihvatljive, raspoložive i dostupne svim korisnicima usluga, bez ograničenja, na
jednak način i pod jednakim uvjetima neovisno o njihovim posebnostima
2. Uvođenjem novih oblika pružanja usluga elektroničke uprave neće se ukidati postojeći
oblici i načini pružanja usluga državne uprave građanima i poslovnim subjektima,
osim u slučajevima povećanja broja korisnika usluga elektroničke uprave.
3. Usluge državne uprave koje se ne pružaju kroz sustav elektroničke uprave ne mogu
biti ukinute prije nego se osigura da svi postojeći i mogući korisnici imaju pristup i
znanja korištenja usluga elektroničke uprave
4. Razvoj novih usluga državne uprave mora se temeljiti na primjeni informacijsko-
komunikacijske tehnologije, a njihovo pružanje mora se omogućiti kroz raznovrsne,
korisnicima najdostupnije komunikacijske kanale

4
 5. Informacije javno dostupne kroz sustav elektroničke uprave moraju biti strukturirane i
isporučene na način koji u potpunosti osigurava jednostavan, razumljiv i slobodan
pristup za sve korisnike.
6. Svaki podatak odnosno informacija unosi se samo jednom i na jednom mjestu u sustav
elektroničke uprave, a svi subjekti koji zahtjevaju određeni podatak ga moraju preuzeti
kroz otvorene oblike komunikacije u skladu s utvrđenim pravnim temeljem
7. Oblici elektroničkog zapisa koje koriste i razmjenjuju tijela državne uprave ne smiju
korisnike informacija, odnosno usluga elektroničke uprave, dovesti u položaj nužnosti
kupovine komercijalnih proizvoda kako bi pristupili i koristili javne usluge
8. Tehnološka osnovica razvoja i obavljanja usluga elektroničke uprave koja se odnosi na
računala, programska rješenja i komunikacijsku mrežu mora u što većoj mjeri biti
neovisna o dobavljaču roba i usluga
9. Sigurnost i pouzdanost sustava elektroničke uprave mora se provoditi u skladu s
utvrđenim normama informacijske sigurnosti i u skladu s pravnim i normativnim
okruženjem zaštite osobnih podataka
10. Usluge elektroničke uprave moraju podržavati stručno i profesionalno osposobljeni
službenici, te sukladno tome svi zaposleni moraju imati odgovarajuću razinu
informatičke pismenosti, sukladno utvrđenoj međunarodnoj podlozi European
Computer Driving Licence (ECDL).”4

2.3. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva je državna upravna organizacija sa

zadatkom praćenja i unaprjeđenja razvoja digitalnog društva te usklađivanja sa smjernicama i
regulativom Europske unije na području digitalnog društva i ekonomije.5 

Unutarnje ustrojstvo Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva utvrđeno je

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Prema navedenoj Uredbi u sastavu Središnjeg državnog ureda ustrojena su sljedeća tijela:

“1. Kabinet državnog tajnika Središnjeg državnog ureda

4
Vlada Republike Hrvatske, Strategija razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009.
do 2012. godine, str. 8-9., dostupno na:
https://www.mingo.hr/public/trgovina/strategija_e_Uprave_HRV_final.pdf, posjećeno: 15.12.2021.
5
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, O Središnjem državnom uredu, dostupno na:
https://rdd.gov.hr/o-sredisnjem-drzavnom-uredu/9, posjećeno: 15.12.2021.

5
2. Glavno tajništvo

3. Sektor za sigurnost i koordinaciju razvoja digitalnog društva

4. Sektor za razvoj javnih usluga digitalnog društva

5. Sektor za razvoj digitalne infrastrukture

6. Sektor za službene dokumente i informacije”6

Središnji državni ured obavlja poslove upravljanja procesom digitalizacije  u svim tijelima
državne i javne uprave, poslove praćenja, međusobne povezanosti i koordinacije projekata iz
područja informacijsko-komunikacijske tehnologije u tijelima državne i javne uprave, poslove
definiranja smjernica i metodologije za praćenje napretka i procjenu učinka politika za razvoj
digitalnog društva, upravne i stručne poslove koji se odnose na standardizaciju, uspostavu,
korištenje i održavanje državne informacijske infrastrukture i servisa u tijelima državne i
javne uprave te drugi poslovi kojima se unapređuju uvjeti za informiranje, ponovnu uporabu
dokumenata i informacija. 7

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva nastavlja s radom i preuzima poslove iz
djelokruga Ministarstva uprave koji se odnose na razvitak informacijskog sustava državne
uprave, uspostavu tehnološke i sigurnosne informatičke infrastrukture u tijelima državne
uprave, povezivanje informacijskih sustava tijela državne uprave kroz jedinstvenu
informacijsko-komunikacijsku mrežu, praćenje i koordinaciju projekata iz područja
informacijsko-komunikacijske tehnologije u tijelima državne uprave, sudjelovanje u
donošenju i praćenju provedbe zakona i drugih propisa u području primjene informacijsko-
komunikacijske tehnologije u državnoj upravi, razvitak primjene informacijske i
komunikacijske tehnologije te sustava elektroničke uprave. Navedeno je uređeno Zakonom o
ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.8

3. NASTANAK I RAZVOJ E – UPRAVE

6
Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Narodne novine, br.,
97/20
7
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Djelokrug, dostupno na: https://rdd.gov.hr/o-sredisnjem-
drzavnom-uredu/djelokrug-138/138, posjećeno: 15.12.2021.
8
Čl., 22., Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, Narodne novine, br., 85/20

6
Dok je termin e-uprava bio samo u općenitoj upotrebi prošlih 15 godina, fenomen se razvija
od sredine 1980-ih. E-uprava se može opisati kao nastajanje od interakcija između tri
odvojena skupa snaga od kojih je svaki prošao vlastitu evoluciju: komunikacije i
informacijske tehnologije, pojmovi menadžmenta i sama uprava. Osobita značajka je ta da
većina tehnoloških inovacija i novih mišljenja u praksi menadžmenta se dogodila izvan vlade-
dok su na vladu značajno utjecale vanjske snage, osobito potrebe i kapaciteti javnosti. U tom
smislu, e-uprava je još rastući koncept; dok se uprava upoznaje s karakteristikama i
instrumentima e- uprave, prolazi istovremeno i značajnu evoluciju.

Šire shvaćanje e-uprave odnosi se na čitav niz uloga i aktivnosti uprave koje se oblikuju i
koriste informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Naziv za ovakvo shvćanje jest uprava
temeljena na znanju u ekonomiji i društvu temeljenom na znanju (knowledge-based
government in the knowledge-based economy and society).

Konkretnije, e-uprava spaja dva elementa koja nisu bila prirodno spojena u prošlosti. Jedan je
okolina, unutar uprave i šireg društva, stvorena korištenjem elektroničke tehnologije kao što
je računarstvo, e-mail, World Wide Web, wireless i drugi ICT, kombinirano sa modelima
menadžmenta kao što su usmjerenost na klijente/građane i single-window (sve na jednom
mjestu) usklađivanje.

Drugi je temeljni model države i javne uprave koji unutar toga povezuje dinamiku
demokracije, vladavine (governance) i javnog menadžmenta. Ovaj širi pogled situira e-upravu
u četiri domene na koje vladavina i javna uprava mogu biti podijeljene.

Prva domena e-uprave je nadležnost države i njezine uloge i odnosi unutar ekonomije i
društva. Dva osnovna cilja javne politike (public policy) su potpomaganje ekonomskog rasta i
prosperiteta i poticanje socijalne kohezije. U ekonomiji temeljenoj na znanju, informacija je
novi oblik bogatstva a tehnologija je novo sredstvo za stvaranje tog bogatstva.

E-uprava se tako bavi poduzimanjem vladinih mjera radi promoviranja osnivanja poduzeća i
inovacija unutar ekonomije znanja kroz regulaciju i programsku aktivnost te kroz
uspostavljanje nacionalne tehnološke infrastrukture. Ove brige ekonomske prirode vode vladu
do brojnih problema unutar socijalne politike.

Ekonomija znanja zahtjeva nove vještine i investicije u ljudski kapital. Naglašava se

neformalno i cjeloživotno učenje, izgradnja na široj definiciji pismenosti. Također se kreiraju
nove forme kulturalnih izraza a digitalizacija otvara nove mogućnosti čuvanja i prenošenja

7
kulturalne informacije. Međutim, razlike u pristupu i korištenju informacijske tehnologije
stvaraju ekonomske i socijalne podjele koje su jednako stvarne kao bilo koje druge (podjele) u
ranijim ekonomskim razdobljima.

Stoga je na e-upravi da poduzimanjem mjera – uklanjanjem barijera i izgradnjom kapaciteta –

potpomogne segmente društva koji su u nepovoljnijem položaju i marginalizirani djelovanjem
ekonomije znanja.

Druga domena e-uprave je legitimitet države i njezin odnos sa građanima i vladavinom prava,
ulazak u područje e-demokracije i e-vladavine. Jedan set problema tiče se demokratskog
donošenja odluka (decision-making) korištenjem elektroničke tehnologije, uključujući
eglasanje i elektroničke kanale za javne konzultacije o vladinim odlukama i akcijama. Sa tim
usko povezana pitanja tiču se odnosa građana i države. 9

E-uprava pruža nova sredstva za usluge javnosti, naglašavajući samoposlugu i jačanje

položaja građana. Do višeg stupnja nego u prošlosti, ovo također stvara direktan odnos
građana i državnih pružatelja usluga, vršeći pritisak na tradicionalnu ulogu političara kao
posrednika između vlasti i podčinjenih (governed). Drukčija vrsta odnosa stvorena je s
rastućom vrijednosti osobnih podataka i u upravi i u privatnom sektoru. Pružanje takvih
podataka od strane građana je uveliko analogno klasičnoj dinamici građana-poreznog
obveznika u kojoj obveza plaćanja poreza stvara skup recipročnih obveza na strani države za
korištenje prihoda – i osobnih podataka – koji su prikupljeni na odgovoran način. Te obveze
zauzvrat dovode do donošenja zakonodavstva dizajniranog za promoviranje privatnosti i
zaštitu osobnih podataka.

E-uprava je potaknula donošenje novih zakona i u drugim područjima. E-trgovina zahtjeva

zakonodavni okvir za ugovore i odgovornost, a sudovi zahtijevaju vlast za pregled
elektroničkih transakcija i dostavu elektroničkog dokaza. Također, zakon treba biti prilagođen
tako da uzme u obzir elektronički kriminal koji se kreće od hakiranja pa do krađe identiteta i
prijevara. Mjere državne sigurnosti trebaju uzeti u obzir elektroničke prijetnje. U isto vrijeme,
rastuća vrijednost informacija povećava važnost i obujam zakonodavstva u području
intelektualnog vlasništva.

Treća domena su unutarnje operacije državnih institucija, otvaranje pitanja elektroničke javne
uprave. Središnje pitanje je utjecaj ICT-a na upravne operacije, u rasponu od kreiranja
9
Grimsley Mike , Meehan Anthony, Kushaan Sen Gupta, Evaluative Design of e-Government Projects: A Public
Value Perspective, 2006., str., 112-135.

8
umrežene interne radne okoline do zahtijeva za novim vještinama u državnoj službi i novih
administrativnih procesa. ICT ima značajan utjecaj na sve državne aktere, uključujući
zakonodavno tijelo, izvršnu vlast i sudove. Upregnut menadžerskom filozofijom u pružanju
usluga klijentima, ICT ima duboki utjecaj na odnos između države i njezinih građana kao i
zaposlenika. Državna ovisnost o privatnom sektoru da razvije nove tehnologije, a često i da
upravlja njima u ime države, stvara međuovisnost između javnog i privatnog sektora dok
fokus na građana dovodi do konvergencije između različitih razina uprave i između javnog i
privatnog sektora. 10

Četvrta domena e-uprave je država u međunarodnoj okolini: njezin odnos sa ostalim

državama, međunarodnim institucijama i međunarodnim privatnim i nevladinim akterima.
Ponovno, ovaj odnos je promijenjen sa ICT-om. U elektroničkom okruženju, vlade imaju
pristup ne samo jedne drugima, na svim razinama uprave i bez obzira na formalnosti
međudržavnih odnosa, nego i svojim uvaženim građanima. Na isti način, institucije
transnacionalnog javnog sektora proširile su svoj doseg unutar konstitutivnih država, a
transnacionalni privatni i nevladini akteri dolaze u kontakt sa vladama i zainteresiranim
građanima u svijetu. Nacionalni suverenitet ostaje kamen temeljac međunarodnog sustava, ali
kontekst u kojem djeluje i instrumenti kojima ga (suverenitet) izražava su izmijenjeni.

Faze razvoja e-uprave možemo podijeliti u sljedeće četiri kategorije:

• „Faza 0 – Nema informacija – informacije i usluge nisu dostupne na

internetu, euprava ne postoji
• Faza 1 – Informacija – na internetu je omogućena samo informacija o
načinu ostvarivanja usluga, uključujući opis postupka i uvjete, pravni
okvir i slično
• Faza 2 – Jednosmjerna interakcija – mogućnost djelomičnog
ostvarivanja usluga putem formulara u elektroničkom obliku za
pohranjivanje na računalu ili mogućnost djelomične usluge online
• Faza 3 – Dvosmjerna interakcija – djelomično ostvarivanje usluge
putem interaktivnog ispunjavanja formulara i prijave uz autentifikaciju,
ali finalizacija usluge je i dalje moguća samo u fizičkom obliku

10
Ibidem., str., 135-137.

9
 • Faza 4 – Transakcija – cijela usluga je dostupna online, bez potrebe da
se dio usluge ostvari u fizičkom smislu“11

3.1. Tehnološka evolucija

U posljednjih 15 godina brzi napredak tehnoloških promjena uvukao se u administraciju i sve

više u svakodnevni život. Sažeti pregled uključivao bi pola tuceta glavnih događaja. Rana faza
bila je konvergencija s računalstvom i telekomunikacijama, što je rezultiralo raširenim
prihvaćanjem zajedničkog računalstva kroz model klijent-poslužitelj.

To je utjecalo na postavljanje osobnih računala na stolove iu prtljagu širokog spektra državnih

službenika i pretvaranje njih u njihove osobne pisaće mašine i službenike za dokumente.
Slijedilo je uvođenje interneta - posebno elektroničke pošte - izvan akademskih krugova i
vojske.

Godine 1994. pokrenut je konzorcij World Wide Weba koji koristi tehnologije uključujući
široku upotrebu grafike i teksta i nudi mogućnosti za lak pristup Internetu. Ubrzo nakon toga
uslijedio je razvoj vladinih web stranica, kao i zaštita mrežnih informacija i pružanja usluga,
čime je omogućena dvosmjerna transakcija između vlade i građana te vanjski pristup
državnim bazama podataka.12

3.2. Evolucija uprave

Ostale snage svojstvene javnom sektoru imale su važan utjecaj na razvoj eUprave. Prva je bila
potreba da se odgovori na zahtjeve i kapacitete javnosti, gospodarstva i zajednice. Političari su
također faktor: iako su oprezni u političkom procesu, privukli su ih ušteda novca, učinkovit
potencijal tehnologije i vjerojatnost približavanja administracije građanima.

Drugi važan pokretač je i sama javna služba, uz zapošljavanje tehnološki osposobljenog

osoblja i uklanjanje tehnoloških vještina iz svakodnevnog života. Konačno, važna značajka
11
Vrček,Neven, Musa, Anamarija.; „E-uprava u Hrvatskoj: Izazovi transformacije uprave u digitalnom društvu“
u: Forum za javnu upravu – Uprava u digitalno doba. Transformacijski potencijal e-uprave za veću učinkovitost i
odgovornost., 2016., str. 13. - 14.
12
Brown David, 'Electronic government and public administration'; 'International Rewiew of Administrative
Sciences', 2005., str., 5

10
upravljanja u elektroničkom okruženju je njegova općenito velika razmjera i složenost u
usporedbi s privatnim sektorom te potreba za donošenjem odluka i osiguravanjem vodstva s
bitnim tehnološkim komponentama od strane laičkih menadžera.

3.3. Utjecaj e uprave na javnu upravu

E-uprava je imala značajan utjecaj na javnu upravu, mijenjajući okruženje u kojem usluge
djeluju, dodajući nove koncepte i metode svom načinu rada te mijenjajući relativno
opterećenje i odnose između uspostavljenih elemenata javne uprave. Kao i kod Vlade u
cjelini, promjene su još uvijek u tijeku i teško je predvidjeti kamo će krenuti.

4. ELEKTRONIČKA JAVNA UPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

11
Elektronička javna uprava u Republici Hrvatskoj prošla je kroz mnoge reforme te se
nastavlja kontinuirano razvijati. Svoj put započela je 2002. godine kada je Vlada
Republike Hrvatske donijela Strategiju – „Informacijska i komunikacijska tehnologija –
Hrvatska u 21. stoljeću“ . To je bio prvi dokument kojim se potiče primjena
suvremenih informacijsko komunikacijskih tehnologija u javnoj upravi. Sljedeći
dokument koji je donesen u cilju informatizacije javne uprave bio je Program e-
Hrvatska 2007. On se naslanja na preporuke Europske unije i usklađen je sa
Lisabonskom agendom. Glavni cilj bio mu je ubrzanje priključenja Hrvatske u
informacijsko društvo. 13

Nedugo nakon, 2008. godine donesena je i Strategija reforme državne uprave za razdoblje od
2008. do 2011. godine u kojoj se ističe specifični cilj broj 7 - primjena moderne informatičko
komunikacijske tehnologije.

Sljedeća u nizu bila je Strategija razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2009. do 2012. godine s namjerom utvrđivanja okvira i ciljeva postojećih i novih
aktivnosti elektroničke uprave, a poseban naglasak stavljen je na zadovoljstvo
korisnika i racionalizaciju administrativnih poslova.

Strategija razvoja javne uprave za razdoblje od 2015.do 2020. godine donesena je u lipnju
2015. godine i predstavlja sveobuhvatan dokument u kojem je predstavljen daljnji okvir za
razvoj javne uprave. Strategija e-Hrvatska 2020 je trenutno aktulana strategija, donesena u
svibnju 2017. godine. Glavni cilj joj je omogućiti građanima što veći broj e-usluga te smanjiti
opterećenja u interakciji s javnom upravom kroz umrežavanje tijela javne uprave iz
svih sektora.

Osim navedenih dokumenata značajan doprinos razvoja e-uprave

omogućila je i platforma e-Građani koja omogućuje korisnicima pristup uslugama e-
uprave na jednom mjestu, te je kao takav projekt osvojila prvo mjesto na summitu
Partnerstvo za otvorenu vlast i svrstala Republiku Hrvatsku na sam vrh ambicioznog
pokreta povećanja kvalitete javnih usluga.

Temelji na kojima počiva e-uprava u Republici Hrvatskoj određuju smjer, očekivane rezultate
te su im ciljevi prvenstveno usmjereni ka osnaživanju postojeće tehnološke osnovice,

13
Središnji državni portal, Moja uprava, dostupno na: https://www.gov.hr/, posjećeno: 15.12.2021.

12
preusmjeravanje uredskog poslovanja na sustav elektroničke komunikacije te podizanje razine
dostupnosti elektroničkih usluga državne uprave.

Te temelje možemo podijeliti na sljedeće:

1. računalna i komunikacijska infrastruktura

2. podatkovno/informacijska i dokumentacijska osnovica

3. dostupnost elektroničkih usluga

4. ljudski potencijali14

5. ZAKLJUČAK

14
Strategija razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. Godine, op., cit.,
str., 7

13
U svim demokratskim državama svijeta prisutan je stalan pritisak u vidu modernizacije države
i javne uprave. Razvoj moderne informacijsko komunikacijske tehnologije otvorio je veliki
prostor za poboljšanje rada javne uprave i njenu modernizaciju.

U nekim se raspravama o tehnološkoj revoluciji govori kao podjednako značajnom događaju

kakva je bila industrijska revolucija.

Najvažnija posljedica razvoja informacijsko komunikacijske tehnologije jest znatno

olakšavanje pristupa informacijama i pojednostavljenje komunikacije. Te pogodnosti
prepoznale su mnoge države i uočile mogućnost za stvaranje potpuno nove dimenzije u
procesu razvoja javne uprave.

Iz svega navedenog proizišao je potpuno novi pojam u javnoj upravi, takozvana elektronska
ili e – uprava. Elektronska uprava usmjerena je na povećanje kvalitete, brzine, učinkovitosti i
transparentnosti javne uprave.

E-upravom pruža se podrška administrativnim postupcima, poboljšava kvaliteta usluga i

povećava konkurentnost cjelokupnog gospodarstva. Digitalna transformacija javne uprave
preduvjet je stvaranja bolje poduzetničke klime i podizanja životnog standarda svih građana.

Republika Hrvatska napravila je značajne korake u vidu implementacije modernih

informacijsko komunikacijskih rješenja u svakodnevno poslovanje javne uprave. Od samih
početaka do danas postignuti su značajni rezultati i vidljiv je veliki napredak u stanju javne up

U Hrvatskoj, danas, građani i poslovni subjekti mogu za dvadeset područja djelovanja javne
administracije (koja su propisana EU smjernicama) putem Interneta doći do svih potrebnih
informacija ili obrazaca potrebnih za pokretanje postupka.

Ti postoci ne govore o tome da je korištenje usluga jako rašireno, te da su usluge optimalno

izvedene uz punu potporu promjena poslovnih procesa i procedura u javnoj upravi tamo gdje
je to potrebno.

Dostupnost elektroničkih javnih usluga u Hrvatskoj će se (međuostalim i otvaranjem novih

usluga) i dalje povećavati, ali će u određenom trenutku biti potrebno poraditi više na kvaliteti
usluga, korisnosti za građane i poslovne subjekte, te na zadovoljstvu korisnika.

No, potreban je kontinuirani rad na poboljšanju informatizacije javne uprave. Potrebno je

prije svega poduzeti dodatne napore kako bi se ubrzalo standardiziranje usluga te osigurala

14
uporaba postojećih i novih europskih i međunarodnih normi kojima će se postići najviši
stupanj korisnički orijentirane javne uprave.

POPIS LITERATURE:

15
Knjige i članci:

1. Brown David, 'Electronic government and public administration'; 'International

Rewiew of Administrative Sciences', 2005., str., 5
2. Čerić Vlatko i Varg, Mladen, Informacijska tehnologija u poslovanju, Zagreb,
Element, 2004.
3. Grimsley, Mike, Meehan, Anthony, Kushaan Sen Gupta, Evaluative Design of e-
Government Projects: A Public Value Perspective, 2006., str., 112-135.
4. Klarić Mirko i Lozina, duško, Nova javna uprava, Pravni fakultet sveučilišta u Splitu,
2010., str. 115.
5. Vrček,Neven, Musa, Anamarija.; „E-uprava u Hrvatskoj: Izazovi transformacije
uprave u digitalnom društvu“ u: Forum za javnu upravu – Uprava u digitalno doba.
Transformacijski potencijal e-uprave za veću učinkovitost i odgovornost., 2016., str.
13. - 14.

Pravni izvori:

1. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog

društva, Narodne novine, br., 97/20
2. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, Narodne novine, br., 85/20

Internetski izvori:

1. Središnji državni portal, Moja uprava, dostupno na: https://www.gov.hr/, posjećeno:

15.12.2021.
2. Vlada Republike Hrvatske, Strategija razvoja elektroničke uprave u Republici
Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine, str. 8-9., dostupno na:
https://www.mingo.hr/public/trgovina/strategija_e_Uprave_HRV_final.pdf,
posjećeno: 15.12.2021.
3. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, O Središnjem državnom uredu,
dostupno na: https://rdd.gov.hr/o-sredisnjem-drzavnom-uredu/9, posjećeno:
15.12.2021.

16
4. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Djelokrug, dostupno na:
https://rdd.gov.hr/o-sredisnjem-drzavnom-uredu/djelokrug-138/138, posjećeno:
15.12.2021.

17