Emocije Prema Jačini I Trajanju, Poremećaji Emocija

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 2

EMOCIJE PREMA JAČINI I TRAJANJU, INDIVIDUALNE RAZLIKE EMOCIONALNOG

REAGOVANJA I POREMEĆAJI EMOCIJA

Emocije prema jačini i trajanju:

Afekti su emocionalna stanja vrlo velikog intenziteta, ali vrlo kratkog trajanja. To su prave
„emocionalne eksplozije“. Svaka emocija postaje afekt kada se razvije do velikog intenziteta.
Pri afektu nam je jako smanjena svjesna kontrola sopstvenih postupaka. U stanju smo
uraditi i reći stvari zbog kojih se kasnije kajemo.

Strasti su emocije koje imaju veliku jačinu i dugo traju. To je pretjerana emocionalna
usmjerenost na neke sadržaje. Strasti su najčešće povezane sa interesima. Strasti dijelimo
na plemenite (strast za naukom, umjetnošću i sl.), štetne strasti (kockanje, alkoholizam i sl.) i
neutralne strasti (igranje šaha, lov i td.).

Individualne razlike u emocionalnom djelovanju

Kada zaključujemo o emocionalnom stanju drugih ljudi polazimo od vanjskih znakova


emocija , naročito od izraza lica. Prilično je lako pogoditi hedonistički ton emocionalnog
doživljaja (ugoda/neugoda), dok je dosta teže razlikovati pojedine vrste emocija, npr.bol od
straha, ljubav od radosti i sl. U tim situacijama nam pomaže poznavanje opće situacije u
kojoj se osoba nalazi, ali i poznavanje konvencionalnih (ustaljenih, uobičajenih) izraza
emocije u određenoj društvenoj sredini.

Npr.razlikujemo suze koje su izraz emocija žalosti, od suza koje su posljedica dima. Nadalje,
izraz lica, mimika – kojim izražavamo emocije – nisu iste u različitim društvima/sredinama..
Npr.pljeskanje rukama kod nas je izraz zadovoljstva, sreće, a kod Kineza znači brigu i
razočarenje i sl. Vidimo da je izražavanje emocija i pod uticajem kulture.

Kontrola emocija

Emocije su relativno nezavisne od naše volje i ne mogu se direktno kontrolisati. Emocije


kontrolišemo indirektno: izbjegavanjem situacija u kojima se javljaju nepoželjne emocije i
stvaranjem uslova nastanka emocionalnog rasterećenja. Dobro je poznavati neke
principe/tehnike ovakve emocionalne kontrole.

Suočavanje je jedan način uspostave kontrole nad emocijama. To zahtijeva gledanje u lice
svakoj emociji i to hrabro. Ma koliko to bilo bolno, suočavanje nam pomaže da dođemo do
olakšanja. Npr.ako se bojimo trebamo sebi priznati strah, u suprotnom javit će se još jedan
strah i td. (učenik je sakrio slabu ocjenu od roditelja i zbog toga je imao još većih problema ili
zbog velike tuge i neprihvatanja gubitka člana porodice, nastaju teške posljedice).

Izbjegavanje emocionalno zasićenih situacija – situacije koje dovode do pojave štetnih


emocija moguće je izbjeći (npr.ako nam je stresan odlazak na utakmicu, ne treba ni ići i sl.).
Povećanje vlastite spremnosti je način suprotstavljanja neugodnih emocija (dobro se
pripremiti za ispit ili za sastanak i sl.)

Uklanjanje briga za uklanjanje ove emocije, koja je dosta česta, korisno je raditi vježbe
relaksacije, odbacivati štetne misli, ako se nešto i dogodilo – prošlo je. U stvarnosti veliki
broj naših briga se ne ostvaruje.

Reinterpretacija situacije – ako se osjećamo bespomoćno, korisno je još jednom razmisliti ili
bolje pričati o tome sa osobom u koju imamo povjerenje. Ovaj način donosi rasterećenje, jer
ono što kazujemo dobija logički smisao, odnosno objašnjenje situacije pomaže da se nađe
izlaz, a savjet slušaoca nam može biti od koristi.

Humor , vic na vlastiti račun korisni su za razbijanje štetnih emocija. Humor je snaga koja
čovjeka nosi naprijed; ublaži loša osjećanja.

Poremećaji emocionalnog života čovjeka:

- Depresija - bolesnik je tužan, bezvoljan, opsjednut crnim mislima pun sumanutih


ideja, sklon suicidu.
- Euforija – pretjerana veselost, eskalirane emocije.
- Apatija – privremeno ili trajno ugašena emocionalna reagovanja. Najčešći uzroci su
psihotraume.
Kvalitativni poremećaji:

- Paratimija: Pojava kad određena osjećanja izazivaju suprotna osjećanja. Ono što
izaziva tugu izaziva radost i obratno.
- Paramimija: Pojava kad se ispoljavanje osjećanja javlja suprotno od onog što
osjećamo. Osoba se smije iako osjeća tugu.

PONAVLJANJE
- Šta su afekti, a šta strasti?
- Na koji način zaključujemo o emocijama drugih ljudi?
- Kako možemo kontrolisati vlastite emocije?

You might also like