Životinjska tkiva

Tkivo-skup specijaliziranih stanica koje obavljaju istu ulogu

Pokrovno, vezivno, mišićno, živčano

POKROVNO

-ili epitelno

-prekriva vanjsku površinu tijela, površinu svih organa i oblaže sve unutarnje tjelesne šupljine

-sposobnost regeneracije , glavna uloga je zaštita dijelova tijela

-stanice mogu biti različitih oblika (pločast,kubičan,cilindričan)

a) žljezdani epitel- dio žlijezde koje svoje produkte izvlači u krvotok (endokrine žlijezde) ili na površinu
tijela i u probavni sustav ( egzokrine)

b) trepetljikavi epitel – čini sluznicu reproduktivnog sustava i gornjih dišnih putova iz koje izbacuje
sluz i strane čestice s pomoću trepetljiki

c) endotel – oblaže sluznicu unutarnjih organa i krvne žile te omogućuje difuziju i filtraciju

VEZIVNO

-povezuje sve stanice i organe u tijelu

-stanice razbacane u izvanstaničnoj tvari ok vlakna, proteina i glikoprotiena

-rahlo, gusto i vezivno tkivo s posebnim svojstvima

a) rahlo tkivo- drži organe na mjestu i pričvršćuje epitalno tkivo na ostala tkiva

b) gusto tkivo- u tetivama koje povezuje mišiće s kostima i ligamente koje povezuje kosti u
zglobovima , od kolagenih materijala.

c) vez tkivo s posebnim svojstvima- masno tkivo hrskavica kosti krv i limfa

masno – labavo tkivo koje štiti od gubitka topline i istezanja, rezerva energije

hrskavica- vlaknasto tkivo koji je sastavni dio kostura riba i ljudskih embrija, elastičnost i
fleksibilnost ( uši,nos,dušnik)

kost- izgrađeno ok koštanog matriksa , spužvasto i kompaktno

krv i limfa- tekućine koje povezuju sve organe s hranjivim tvarima i kisikom

MIŠIĆNO TKIVO

- mišićna vlakna koja se na podražaju stežu i relaksiraju

-srčani, poprečno-prugasti i glatki

a) srčani mišić- od poprečno prugastih vlakna i nisu pod našom voljom

b) poprečno- prugasti- duga vlakna s velikom brojem jezgra, ispod koze, daju oblik tijelu, za voljne
pokrete tijela

c) glatko- nisu pod utjecajem naše volje , oblaže sve šuplje organe
ŽIVČANO

-prima, prenosi i obrađuje podražaje i reagira na svaku promjenu unutar i izvan tijela

-neuron i glija – stanice

a) neuron- živčana stanica , tijelo (soma), dendriti (kratki nastavci), akson (duži nastavci)

dendriti primaju podražaje iz okoline i onda prenose do tijela i onda se živčani impuls prenosi do
drugih stanica preko aksona , sinapsa – veza između dvaju neurona

uloga neurona je prijenos informacija između stanica

b) glija-stanice – hranidbena, zaštitna i potporna uloga

Biljna tkiva
-tvorna i trajna tkiva

Tvorna – ili meristemi , sposobnost trajnog dijeljenja,

Vršni- na vrhu stabljike i na vrhu korijena

Bočni- ili kambij , omogućuje rast korijena i stabljike u debljinu , dijeljenjem stanica kambija
nastaje ksilem ili drvo a prema vani nastaje floem, ksilem provodi vodu i mineralne tvari a floem
provodi produkte fotosinteze

Godovi- krugovi koji pokazuju starost stabla

Trajno – specijalizirane za određenu ulogu i ne dijele se, pokrovno, provodno, potporno, žljezdano
Osnovno tkivo je najzastupljenije ( parenhim ) , izgrađuje sve dijelove biljke

Asimilacijski parenhim- provodi fotosintezu, čine ga stanice s kloroplastom

Spremišni parenhim – pohranjuje hranjive tvari

Spužvasti ili transpiracijski parenhim – izmjena plinova i isparavanje vode

Pokrovno tkivo – prekriva sve dijelove biljka , primarno pokrovno tkivo listova i stabljike = epiderma ,
tkivo koje pokriva korijen = rizoderma , puči ili stome = otvori na na epidermi kroz koje se odvija
izmjena kisika i drugih plinova , glavna uloga rizoderme je uzimanje vode i mineralnih tvari, kora je
sekundarno pokrovno tkivo

Provodno tkivo- žile koje provode vodu i mineralne tvari po biljci, sastoje se od floema i ksilema,
Floem= provodi produkte fotosinteze od listova do svih dijelova biljke, građena je od sitnih cijevi.
Ksilem = provodi vodu i minerale , daje čvrstoću

Potporno ili mehaničko tkivo – daje čvrstoću i elastičnost , čine kolenhima i sklerenhima. Kolenhim =
u biljkama koje još rastu Sklerenhim= potporno tkivo koje daje čvrstoću i tvrdoću

Žljezdano tkivo- građeno od stanica različitih oblika, stvarima koje stvaraju i izlučuju i gdje su
smještene u biljci , unutarnje i vanjske žlijezde
TUMORI
-nastaje kao posljedica umnožavanje abnormalnih stanice

-nastaje kada dođe do nekontrolirane diobe stanica zbog greške u staničnom ciklusu

-skup ćelija koje nepravilno i brzo rastu

-dobroćudan ( lenigni) – ne ugrožava organizam

-zloćudni tumor- ugrožava

-metastaza – stanice zloćudnih tumora koje su se proširile iz primarnog dijela raka

ŽIVOTNI CIKLUS STANICA

Stanična dioba- za rast i razmnožavanje

a) Mitoza- dioba tjelesnih stanica, stalan broj kromosoma

b) Mejoza- dioba kojom nastaju spolne stanice , smanjenje broja kromasona
c) Dvojan dioba – binarna dioba , bakterije , nespolno, nukleodi se podjele na 2 molekule DNA,
klonovi, pupanje ( žarnjaci ) , vegetivno razmnožavanje biljka,

STANIČNI CIKLUS EUKARIOTSKIH STANICA

a) Interfaza – priprema za diobu , G1,S,G2

G1- stanica raste , sinteza proteina, diploidna stanica, priprema za umnožavanje DNA
S- stvara se još jedna kopija DNA molekula , stvaranje strukture potrebna za razdvajane
kromosoma tijekom diobe
G2- dodatno raste, kromosomi su dvostruki
b) Mitoza- dioba tjelesnih stanica , uloge = rast organizma, regeneracija, nespolno
razmnožavanje , FAZE profaza,metafaza,anafaza,telofaza.

Profaza-Kromosomi se kondenziraju. Slobodno su raspoređeni u stanici i sastavljeni od dvije

identične kromatide spojene centromerom. Centrosomi putuju na suprotne polove stanice.
Centrosomi organiziraju diobeno vreteno, a nalaze se po jedan na svakome kraju diobenog vretena.
Jezgrina se ovojnica počinje razgrađivati.

Metafaza-Kromosomi su još uvijek dvostruki. Centrosomi se nalaze na suprotnim polovima stanice i

nitima diobenog vretena prihvaćaju kromosome na području centromere. Diobeno vreteno ih
raspoređuje u sredinu stanice u pravilnoj ravnini.
Anafaza-Niti diobenog vretena se skraćuju i time povlače po jednu kromatidu svakog dvostrukog
kromosoma prema suprotnim polovima stanice. Svaka kromatida sad postaje samostalni jednostruki
kromosom. Na svaki pol stanice odlazi jednaka količina molekula DNA.

Telofaza-Stanica dovršava diobu i ponovno dobiva svoju strukturu. Diobeno vreteno se rastavlja,
ponovno se formira jezgrina ovojnica, a jednostruki kromosomi se dekondenziraju. Svaka od stanica
koje će nastati imat će jednaku količinu nasljednog materijala koji je identičan nasljednome
materijalu stanice od koje su nastale.

Kariokineza- dioba jezgre

Citokineza- dioba citoplazme, nakon kariokineze

TUMORI
-nastaje kao posljedica umnožavanje abnormalnih stanice

-nastaje kada dođe do nekontrolirane diobe stanica zbog greške u staničnom ciklusu

-skup ćelija koje nepravilno i brzo rastu

-dobroćudan ( lenigni) – ne ugrožava organizam

-zloćudni tumor- ugrožava

-metastaza – stanice zloćudnih tumora koje su se proširile iz primarnog dijela raka

KROMASONI
DNA – genska uputa , geni – dvolančana molekula

Eukariotska stanica- najviše DNA u jezgri

DNA- OMOTAVANJE ( HISTIONI)-KROMATIN- KROMATID- KROMASOM

Histoni -proteini u jezgri , da DNA kompaktnije stane

Kromatin- nukeloproteinski sadržaj kromosoma , sadrži histone

Kromatida- sadrži jednu stanicu DNA i bjelančevine

Kromosom – skup molekula u stanici, DNA, nasljedne upute

46 kromosoma = 92 DNA