POJAM SLUČAJNOG

DOGAĐAJA. ALGEBRA
DOGAĐAJA
Slučajni eksperiment – eksperiment čiji se ishod ne moze sa
sigurnošću predvidjeti i koji se može ponoviti neograničen broj puta
(pod istim uslovima)
Slučajne pojave: kretanje temperature vazduha u nekom mjestu u toku
godine, promjena cijene neke robe, padanje meteorita na zemlju...
Slučajni eksperimenti: bacanje metalnog novčića, kontrola kvaliteta
proizvoda, izvlačenje dobita u igri na sreću, gađanje u metu uz puške...
Za događaj koji u datom slučajnom eksperimentu može ili da se desi ili
da se ne desi, i pritom nema nikakvu treću mogućnost kažemo da je
slučajan i zovemo samo događaj.
Siguran događaj- događaj koji u svakom izvođenju eksperimenta
obavezno nastupa
Nemoguć događaj- događaj koji u nekom eksperimentu ne može da se
ostvari
Oznake: događaje - velikim slovima latinice (A,B,C,...)
- nemoguć događaj – ∅

Primjeri:
Slučajni esperiment bacanje
kocke za igru, bacanje novčića,
kontrola kvaliteta proizvoda,
rađanje djetet,a gađanje u metu,
igra loto...
Slučajni događaji pojavljivanje
parnog broja, pojavljivanje
pisma, grba, pojava defektnog
proizvoda, rađanje ženskoga
djeteta, pogodak, bar tri
pogođena broja

Primjeri:
Bacanje kocke za igru je primjer eksperimenta
Siguran događaj: -pojavljivanje jednog od brojeva 1,2,3,4,5,6
-pojavljivanje broja ne većeg od 6
Nemoguć događaj: -pojavljivanje broja manjeg od 1
-pojavljivanje broja većeg od 6
A ⊂ B Ako se pri svakom ostvarenju događaja A ostavruje i događaj B
kažemo da događaj A povlači događaj B
Primjer: Bacanje kocke
A - pojavljivanje broja manjeg od 3
B – pojavljivanje broja manjeg ili jednakog 5
Elementaran događaj – događaj koji ne sadrži nijedan drugi događaj
Za događaj koji nije elementaran kaže se da je složen. Skup svih
elementarnih događaja (ishoda) slučajnog eksperimenta: Ω = {ω1 , ω2 , …,
ω𝑛 } – prostor elementarnih događaja
Događaj A i B cu jednaki ako se jedan od njih ostvaruje tačno onda kad
se ostvari drugi.
Primjer:
 - Bacanje novčića
Elementarnih događaja: pojavljivanje pisma, pojavljivanje grba
Ω = {P, G}
- Bacanje kocke
Elementarni događaj: pojavljivanje broja 1, broja 2, .., broja 6
Ω = {ω1 , ω2 , ω3 , ω4 , ω5 , ω6 } ω𝑖 -pojavljivane broja i (i = 1, 2, ..., 6)
- Istovremeno bacanje dvije kocke
Elementarni događaji: svaki urađeni par brojeva od 1 do 6
Ω = {(1, 1), (1, 2), (1, 3), ..., (6, 1), (6, 2), (6, 3), (6, 4), (6, 5), (6, 6)}
Suprotan događaj – događaj koji se ostvaruje tačno onda kad se događaj
A ne ostvaruje naziva se suprotnim za A (𝐴̅)
Primjer: Bacanje novčića 5 puta
A- Pojavljivanje grba bar dva puta
𝐴̅- Pojavljivanje grba jedan ili nijedan put
Zbir događaja (A + B)- zbirom događaja A i B nazivamo događaj koji
se ostvaruje tačno onda kad se ostvari bar jedan od događaja A i B
Primjer: Bacanje kocke
A - pojavljivanje parnog broja
B – pojavljivanje broja djeljivog sa 3
A + B – pojavljivanje broja 2, 3, 4, 6
Proizvod događaja (AB)- pod proizvodom događaja A i B podrazumjeva
se događaj koji se ostvaruje tačno onda kad se ostvare oba događaja
istovremeno
Primjer: Kutija sa 10 kuglica, 3 bijele, ostale crne
 Eksperiment – izvlačenje nasumice dvije kuglice iz kutije
A - izvučene kuuglice su iste boje
B - izvučena je bar jedna bijela kuglica
AB - oba izvučene kuglice su bijele
Disjunktni događaji – događaji koji ne mogu da se ostvare istovremeno

Primjer: Bacanje kocke za igru

A – pojavlivanje neparnog broja
B – pojavljivanje broja djeljivog sa 3
A/B – pojavljivanje broja 1,5
Neka se 𝐴1 , 𝐴2 , ..., 𝐴𝑛 takvi slučajni događaji da je njihov zbir siguran
događaj 𝐴1 + 𝐴2 + ⋯ + 𝐴𝑛 = Ω i da su svaka dva (međusobno
različita) od njih nesaglasan 𝐴𝑖 𝐴𝑗 = ∅ za i≠j, 1≤ i ≤ n, 1≤ j ≤ n.
Tada se kaže da događaji 𝐴1 , 𝐴2 , ..., 𝐴𝑛 čine potpun sistem događaja.
Primjer: Bacanje novčića
𝐴1 − pojavljivanje grba, 𝐴2 − pojavljivanje pisma
𝐴1 𝐴2 − ćine potpun sistem događaja
Bacanje kocke
𝐴𝑖 − pojavljivanje broja i (i = 1,2, ...,6)
𝐴1 , 𝐴2 , … , 𝐴6 – čine potpun sistem događaja

ZADACI:
1.) Neka je pri bacanju kocke A događaj da kocka pokaže broj ne manji
od 3, a B događaj da kocka pokaže broj veći od 1 i ne veći od 4. Naći
razliku događaja A i B.
Rješenje:
A= {3, 4, 5, 6}
B= {2, 3, 4}
A/B= {5, 6}
2.) Novčić je bačen tri puta. Opiši prostor elementarnih događaja. Koje
elementarne događaje sadrže sledeći događaji; A- grb se pojavio najmanje
jednom, B- grb se pojavio u drugom bacanju, C- pismo se pojavilo u
trećem bacanju
Naći A+C, BC, ̅̅̅̅̅̅̅̅
𝐵+𝐶
Rješenje:
Ω= {GGG, PPP, GPP, PGP, PPG, PGG, GPG, GGP}
A= {GGG, GPP, PGP, PPG, PGG, GPG, GGP}
B= {GGG, PGP, PGG, GGP}
C= {GPP, PGP, GGP, PPP}
A+C= {GGG, GPP, PGP, PPG, PGG, GPG, GGP, PPP}
BC= {PGP,GGP}
̅̅̅̅̅̅̅̅
𝐵 + 𝐶 = {PPG, GPG}
3.) Bacaju se dvije kocke odjednom. Neka je A događaj da kockc pokažu
brojeve čiji je zbir 8 i B događaj da pokažu brojeve čiji je proizvod 12.
Odrediti događaj A+B, AB, A.
Rješenje:
A= {(2,6), (3,5), (4,4), (6,2), (5,3)}
B= {(2,6), (6,2), (3,4), (4,3)}
A+B= {(2,6), (6,2), (3,4), (4,3), (3,5), (5,3), (4,4)}
AB= {(2,6), (6,2)}
𝐴̅ = Ω/A

ZADACI ZA VJEŽBU:

1.) Kocka za igru (čije su strane numerisane brojevima 1,2,3,4,5,6) baca

se dvaput.
a) Odrediti prostor elementarnih događaja
b) Odrediti prostor elementarnih događaja kada povratimo zbireve
brojeva na kockama
c) Odrediti sledeće događaje: A- u oba bacanja pao je paran broj
B- pojavila se bar jedna jedinica
C- u prvom bacanju pojavio se manji broj
nego u drugom bacanju
D- zbir brojeva na objema kockama je veći
od 8
2.) U kutiji se nalaze 3 bijele i 3 crne kuglice. Na slučajan način iz kutije
su izvučene 4 kuglice. Opšti prostor elementarnih događaja. Koje
elementarne događaje sadrže sledeći događaji:
A- najmanje dvije izvučene kuglice su crne
B- tačno dvije kuglice su crne
C- nijedna izvučena kuglica nije crna
Naći A+B, AB, A+B+C, ̅̅̅̅̅̅̅̅
𝐴 + 𝐶 , 𝐵𝐶