04 Valjni I Klizni Lezajevi EKIIABC 2021 WEB

Sveučilište u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za konstruiranje - Katedra za elemente strojeva i konstrukcija
Ležajevi
(podloge uz predavanja - za internu upotrebu)
ELEMENTI KONSTRUKCIJA IIA, B i C ak. g. 2021.

nositelj kolegija: izv. prof. dr. sc. Krešimir Vučković
UVOD
A B
[11]
LEŽAJEVI su strojni elementi koji se upotrebljavaju za vođenje pokretnih dijelova te

prijenos opterećenja između dijelova koji se nalaze u međusobnom relativnom gibanju.
EK IIA, B i C – Ležajevi – Uvod 2

Podjela ležajeva s obzirom na način vođenja
[3]

Primjeri
Linearni ležaj [W9] Rotacijski ležaj [W6]
Sferni ležaj [W7] Linearno-rotacijski ležaj [W8]

Podjela rotacijskih ležajeva s obzirom na smjer prenošenja opterećenja
1. Radijalni (poprečni) ležaj 2. Aksijalni (uzdužni) ležaj
3. Radijalno-aksijalni (poprečno-uzdužni) ležaj

TRENJE
➢ Trenje je otpor koji se javlja između površina
nalijeganja dvaju tijela i protivi se
međusobnom gibanju. Razlikuju se dvije
osnovne vrste trenja:
➢ Trenje mirovanja (statičko trenje)

koje onemogućava gibanje
➢ Trenje gibanja (kinetičko trenje)

koje se dijeli na:
➢ trenje klizanja,
Ovisnost sile trenja FTR o pogonskoj sili F za slučaj suhog trenja klizanja,
➢ trenje kotrljanja i gdje je FN normalna sila, μst statički, a μk kinetički faktor trenja
➢ trenje valjanja (tr. klizanja + tr. kotrljanja)
trenje mirovanja > trenja klizanja >> trenja valjanja > trenja kotrljanja
➢ Kod ležajeva primarno značenje ima trenje gibanja!

EK IIA, B i C – Ležajevi – Trenje 6
Podjela ležajeva s obzirom na vrstu trenja gibanja
➢ Klizni ležajevi – ležajevi čije se blazinice u mirovanju izravno dodiruju s kliznim

plohama rukavca, a djeluju na principu trenja klizanja.
[W3]
➢ Valjni ležajevi – ležajevi s valjnim tijelima koja se valjaju između dvaju međusobno
rotirajućih prstenova ili ploča, a djeluju na principu trenja valjanja.
[W9]

VISKOZNOST FLUIDA
➢ VISKOZNOST FLUIDA je unutarnji otpor trenja fluida koji se suprotstavlja međusobnom gibanju
slojeva fluida. Što je otpor veći, veća je i viskoznost.
➢ Prema Newtonovom zakonu, smično naprezanje t je

F dv
proporcionalno promjeni brzine u odnosu na promjenu =t = 
međusobne udaljenosti slojeva fluida iz čega slijedi: A dy
EK IIA, B i C – Ležajevi – Viskoznost fluida 8

Dinamička (apsolutna) viskoznost fluida– η (eta)
➢ Predstavlja smično naprezanje koje će nastupiti kada između

dy
slojeva udaljenih 1 m postoji razlika u brzinama od 1 m/s.  =t 
dv
➢ SI jedinica dinamičke viskoznosti je paskal-sekunda, Pa·s.
N m N
Zamijenila je staru cgs jedinicu Poise (poaz), P u omjeru: Pa  s =  = s
1 Pa·s = 10 P = 103 cP. m 2 m/s m 2
Kinematička viskoznost fluida – ν (ni)

➢ Predstavlja omjer dinamičke viskoznosti η i gustoće ρ.
 m2
=
➢ Važan je zbog toga što proizvođači ulja daju taj podatak.  s
➢ Razlikuje se: ν40 i ν50 (mjereno na 40 °C i mjereno na 50 °C).
➢ SI jedinica kinematičke viskoznosti je m2/s.

Zamijenila je staru cgs jedinicu Stokes, St u omjeru:
1 m2/s = 104 St = 106 cSt, pa je 1 mm2/s = 1 cSt
EK IIA, B i C – Ležajevi – Viskoznost 9

VALJNI LEŽAJEVI
su ležajevi s valjnim tijelima koja se valjaju između dvaju međusobno rotirajućih prstenova ili ploča,
a djeluju na principu trenja valjanja.
valjno tijelo
kavez
valjna ploča
valjno tijelo
[W20] [W21]
kavez valjna ploča
(brtvena ploča)
unutarnji prsten vanjski prsten
Osnovni elementi valjnih ležajeva
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi 10

Prednosti valjnih ležajeva u odnosu na klizne
➢ visoka nosivost pri relativno malim dimenzijama
➢ manji faktor trenja, manje se zagrijavaju, manji gubici snage
➢ preciznija vrtnja zbog manje zračnosti među valjnim elementima
➢ niži troškovi održavanja
➢ mogu se upotrijebiti za sve položaje vratila
➢ normirani su (jednostavna zamjenjivost)
Nedostatci valjnih ležajeva [W22]
Zupčani prijenosnik - reduktor

➢ veća osjetljivost na udarna opterećenja
➢ slaba otpornost na meh. vibracije, a zvučne čak proizvode
➢ u slučaju kvara nema popravka – mijenja se cijeli ležaj
➢ skuplji od jednostavnijih kliznih ležajeva
➢ sastavljeni iz velikog broja pojedinačnih dijelova
➢ zahtjevnija montaža i demontaža
➢ veće dimenzije u radijalnom smjeru

Podjela valjnih ležajeva prema smjeru prenošenja opterećenja
➢ Valjni ležajevi mogu prenositi:
- radijalno i aksijalno,
- samo radijalno ili
- samo aksijalno opterećenje.
[11] [11] [11]
➢ Obzirom na iznos nazivnog kuta dodira, α valjni

ležajevi dijele se na
- radijalne (α od 0° do uključivo 45°) i
- aksijalne (α od 45° do uključivo 90°).
Nazivni kut dodira (kut tlačenja), α je kut između ravnine

okomite na os ležaja i smjera djelovanja rezultante sila koje se s
ležajnoga prstena prenose na valjno tijelo.
Napomena: Kod ležajeva s asimetričnim valjnim tijelima kut α određuje se u odnosu na valjnu stazu bez ramena (rubnika) za osiguranje
valjnih tijela od pomicanja po širini valjne staze.
Podjela valjnih ležajeva s obzirom na vrstu valjnog tijela
Vrste valjnih tijela
kugla valjak stožac bačvica iglica
Radijalni valjni ležajevi
kuglični ležaj [11] valjkasti ležaj [11] stožasti ležaj [11] bačvasti ležaj [11] igličasti ležaj [11]

Podjela valjnih ležajeva s obzirom na vrstu valjnog tijela
Aksijalni valjni ležajevi
kuglični ležaj [11] valjkasti ležaj [11] stožasti ležaj [11]
Napomena:
Za razliku od radijalnog bačvastog ležaja
kod kojeg valjna tijela imaju oblik simetričnih
bačvica, kod aksijalnog bačvastog valjna
tijela imaju oblik asimetričnih bačvica.
bačvasti ležaj [11] igličasti ležaj [11]

simetrična bačvica asimetrična bačvica

Kavezi za valjna tijela
omogućavaju vođenje valjnih tijela po valjnoj stazi, sprječavaju međusoban
dodir valjnih tijela te omogućavaju jednakomjernu raspodjelu valjnih tijela
po obodu ležaja. S obzirom na izvedbu dijele se na
➢ limene i
➢ masivne kaveze te na kavezi sa svornjacima

lijevo za valjke i
➢ kaveze sa svornjacima desno za stošce [11],
primijetite da su valjna
tijela probušena!!!
limeni kavezi masivni kavezi

lijevo za kuglice [W23] i desno za stošce [W24] lijevo za valjke i desno za bačvice [W25]

Zaštitne i brtvene ploče
Zaštitne ploče (štitnici) sprječavaju oštećenje valjnog sustava stranim

tijelima, dok brtvene ploče pored navedenog sprječavaju i izlaz maziva
iz ležaja čime se ušteđuje brtvljenje na drugim mjestima.
Razlikuju se brtvene ploče s niskim faktorom trenja te kontaktne

brtvene ploče.
zaštitne ploče
prema SKF-u [11]
brtvene ploče s niskim faktorom trenja kontaktne brtvene ploče

prema SKF-u [11] prema SKF-u [11]

Materijali za izradu dijelova valjnih ležajeva
➢ Unutarnji i vanjski prsten te valjna tijela
➢ izrađuju se najčešće od čelika legiranih kromom
100Cr2, 100Cr6, 100CrMn6, 100CrMo7, 100CrMnMo8
➢ za stožaste i valjkaste ležajeve večih dimenzija upotrebljavaju se čelici za cementiranje

17MnCr5, 19MnCr5, 16CrNiMo6, 17NiCrMo1-4
➢ za aksijalne ležajeve dizalica upotrebljavaju se čelici za poboljšavanje
C54G, 44Cr2, 43CrMo4, 48CrMo4
➢ Za valjne ležajeve koji rade u agresivnom okolišu (kiseline i lužine) upotrebljavaju se nehrđajući čelici
X45Cr13, X102CrMo17, X89CrMoV18-1
➢ za ekstremno visoke temperature upotrebljavaju se temperaturno postojani čelici
80MoCrV42-16, X82WMoCrV6-5-4
➢ elementi se nakon oblikovanja kale, bruse i poliraju. Kale se na tvrdoću 58-65 HRc
➢ izrađuju se samo iz središnjeg dijela ingota (vidjeti sliku)

odbacujemo
➢ Kavezi
➢ štancani čelični lim
➢ mjed
➢ slitine aluminija odbacujemo
➢ plastične mase (Poliamid – PA 6.6 (Najlon))

Ingot

KONSTRUKCIJSKI OBLICI VALJNIH LEŽAJEVA
Prema normi ISO 281:2007 Valjni ležajevi -- Proračun dinamičkog opterećenja i vijeka trajanja
Radijalni valjni ležajevi dijele se na

➢ jednoredne i
➢ dvoredne ležajeve,
te na ležajeve s teorijskim dodirom

➢ u točki i
➢ u liniji. [11]
Aksijalni valjni ležajevi dijele se s obzirom na smjer

prenošenja aksijalnog opterećenja na
➢ jednosmjerne i
➢ dvosmjerne. [11]
te na ležajeve s teorijskim dodirom

➢ u točki i
➢ u liniji.
[11] [11]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Konstrukcijski oblici valjnih ležajeva 18

Radijalni ležajevi s teorijskim dodirom u točki
[2]
jednostavni jednostavni samopodesivi jednoredni dvoredni kuglični ležaj s
jednoredni dvoredni kuglični ležaj kuglični ležaj s kuglični ležaj s dodirom u četiri
kuglični ležaj kuglični ležaj kosim dodirom kosim dodirom točke
Radijalni ležajevi s teorijskim dodirom u liniji
[2]
jednoredni dvoredni stožasti dvoredni igličasti ležaj igličasti ležaj
valjkasti ležaj valjkasti ležaj ležaj samopodesivi s unutarnjim bez unutarnjeg
bačvasti ležaj prstenom prstena

Aksijalni ležajevi s teorijskim dodirom u točki
Jednosmjerni Dvosmjerni
kuglični ležaj kuglični ležaj
Aksijalni ležajevi s teorijskim dodirom u liniji
Jednosmjerni Jednosmjerni Jednosmjerni samopodesivi

valjkasti ležaj igličasti ležaj bačvasti ležaj

OZNAČIVANJE VALJNIH LEŽAJEVA
Ležajevi se, u današnje vrijeme, najčešće označuju prema normi DIN 623,
međutim u upotrebi je i “stari” način označivanja prema normi HRN M.C3.506 koji je bio
ustrojen prema danas napuštenim, ISO preporukama.
Oznake osnovnih dimenzija valjnih ležajeva

d – unutarnji promjer ležaja; D – vanjski promjer ležaja;
B – širina unutarnjeg prstena radijalnog valjnog ležaja (odgovara ukupnoj širini ležaja T kod većine ležajeva);
T – širina stožastog valjnog ležaja (T ≥ B); H – visina aksijalnog valjnog ležaja
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Označivanje valjnih ležajeva 21

Označivanje valjnih ležajeva prema normi DIN 623
[11]
PRIMJER OZNAKE - 32940

➢ 3 - stožasti ležaj, reda širine 2, reda vanjskog promjera 9 te unutarnjeg promjera d = 40 x 5 = 200 mm

Označivanje valjnih ležajeva prema normi DIN 623
Osnovna oznaka
➢ Osnovna oznaka ležaja sastoji se od odgovarajuće kombinacije brojeva i slova.
PRVI BROJ (ili slovna oznaka) označuje vrstu ležaja
(0) - dvoredni radijalni kuglični ležaj s kosim dodirom (u zagradama jer se ne piše)
1 - samopodesivi radijalni kuglični ležaj
2 - samopodesivi bačvasti ležaj (može označivati aksijalni, ali i dvoredni radijalni ležaj)
3 - stožasti ležaj (u pravilu je radijalni, premda kao specijalna izvedba postoje i aksijalni)
4 - jednostavni (kruti) dvoredni radijalni kuglični ležaj
5 - aksijalni kuglični ležaj (može označivat jednosmjerni, ali i dvosmjerni)
6 - jednostavni (kruti) jednoredni radijalni kuglični ležaj
7 - jednoredni radijalni kuglični ležaj s kosim dodirom
8 - aksijalni valjkasti ležaj
C jednoredni radijalni bačvasti ležaj (oznaka prema SKF-u, tzv. CARB ležaj Compact Aligning Roller Bearing)
N jednoredni radijalni valjkasti ležaj (s obzirom na izvedbu postoje N, NU, NUP i NJ)
NN dvoredni ili višeredni radijalni valjkasti ležaj
NA igličasti ležaj (nije prikazan na prethodnom slajdu)
QJ radijalni kuglični ležaj s dodirom u četiri točke

Oznake pojedinih izvedbi jednorednih radijalnih valjkastih ležajeva
S obzirom na namjenu razlikuju se
➢ slobodni (NU i N)
➢ potporni (NJ i NU+HJ) te
➢ vodeći (NUP i NJ+HJ) radijalni valjkasti ležajevi
Napomena: NU i NJ ležajevi s kutnim prstenom HJ koriste se kao zamjena za NU odnosno NUP

ležajeve u uvjetima visokog opterećenja zbog šireg dodira između valjnog tijela i unutarnjeg prstena.

Označivanje valjnih ležajeva prema normi DIN 623 - nastavak
DRUGI BROJ označuje red širine radijalnog odnosno red visine aksijalnog ležaja
- pri tom se
- za širinu radijalnih ležajeva koriste brojevi 8, 9, 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7, a
- za visinu aksijalnih ležajeva, brojevi 7, 8, 9, 0, 1, 2, 3, 4, 5 i 6.
TREĆI BROJ označuje red vanjskog promjera ležaja.

- pri tom se koriste brojevi 7, 8, 9, 0, 1, 2, 3, 4 i 5.
Napomena:
Broj s početka niza predstavlja najmanju, a s kraja niza najveću mjeru, za sve slučajeve.
DRUGI I TREĆI BROJ u kombinaciji predstavljaju dimenzijsku seriju.
PRVI BROJ (ili slovna oznaka) u kombinaciji s DRUGIM I TREĆIM BROJEM

predstavljaju seriju ležaja (vidjeti sljedeći slajd).

Serije ležajeva prema SKF-u [11]

Označivanje valjnih ležajeva prema normi DIN 623 - nastavak
ZADNJA DVA BROJA predstavljaju unutarnji promjer ležaja podijeljen s brojem 5 uz sljedeće iznimke
➢ Za unutarnje promjere od 10 do 17 mm vrijede slijedeće oznake:
00 - unutarnji promjer d = 10 mm,
03 - unutarnji promjer d = 17 mm.
➢ Za unutarnje promjere < 10 mm ili ≥ 480 mm piše se stvarni unutarnji promjer u mm
odvojen kosom crtom od serije ležaja.
Primjeri: 618/8 - unutarnji promjer d = 8 mm,
511/530 - unutarnji promjer d = 530 mm.
➢ Za ležajeve unutarnjeg promjera < 10 mm i oznake: 604, 607, 608, 609, 623, 624, 625, 626,
627, 628, 629, 634, 635, 108, 126, 127, 129, 135, 705, 706, 707, 708 i 709 piše se stvarni
unutarnji promjer u mm, ali se od oznake serije ležaja NE ODVAJA kosom crtom.
Primjer: 629 - unutarnji promjer d = 9 mm.
➢ Za unutarnje promjere standardnih ležajeva prema ISO 15 koji iznose 22, 28 ili 32 mm,
piše se stvarni unutarnji promjer u mm odvojen kosom crtom od oznake serije ležaja.
Primjer: 62/22 - unutarnji promjer d = 22 mm.
➢ Za unutarnje promjere koji odstupaju od standardnih, piše se stvarni unutarnji promjer u
mm i to s najviše 3 decimalna mjesta odvojen kosom crtom od osnovne oznake ležaja
Primjer: 6202/15,875 - unutarnji promjer d = 15,875 mm = 5/8 in.
Kreiranje dimenzijske serije
Odnos širine i vanjskog promjera ležaja za zadani

unutarnji promjer radijalnog ležaja d, prema SKF-u [11]
Ako je poznat unutarnji promjer ležaja, dimenzijska serija ležaja se kreira

tako da se redu vanjskog promjera ležaja pridružuje s lijeve strane red širine za
radijalni, odnosno red visine za aksijalni ležaj.
Svi radijalni ležajevi istog unutarnjeg promjer d te iste dimenzijske serije

imaju jednak vanjski promjer D, ali i jednaku širinu ležaja B (napomena: kod stožastih
ležajeva B je širina unutarnjeg prstena, dok se širina ležaja označuje s T).
Dimenzijske serije i stvarne dimenzije ležajeva
Dimenzijska serija
Oznaka ležaja Veličina ležaja Komentar
Red širine Red vanjskog promjera
30207
NU(0)207 0 2 07
a) -
6(0)207
(B = 17 mm) (D = 72 mm) (d = 35 mm)
20207
32207
NU2207 2 2 07 U odnosu na grupu a) red
b) širine je drugačiji pa se
62207 razlikuje samo širina ležaja B.
(B = 23 mm) (D = 72 mm) (d = 35 mm)
22207
30307 U odnosu na grupu a), red

NU(0)307 0 3 07 vanjskog promjera je drugačiji
c) pa se razlikuje: vanjski
6(0)307 promjer D, ali i širina ležaja B
(B = 21 mm (D = 80 mm) (d = 35 mm)
20307 (iako je red širine ostao isti).
30208 U odnosu na grupu a), veličina

0 2 08 ležaja je drugačija pa se
NU(0)208 razlikuje: unutarnji promjer d,
d)
6(0)208 vanjski promjer D te širina
(B = 18 mm) (D = 80 mm) (d = 40 mm) ležaja B (iako su red širine i
20208 vanjskog promjera ostali isti).

DOPUNSKE OZNAKE na valjnim ležajevima
➢ Osim osnovne oznake valjni ležajevi označuju se i odgovarajućim dopunskim

oznakama koje znače odstupanje ležaja od standardnih izvedbi.
➢ Dopunske oznake se navode ispred ili iza osnovne oznake, a njihovo detaljno
značenje nalazi se u odgovarajućim normama ili katalozima proizvođača. Ovdje
ćemo dati pregled samo dijela njih:
• označivanje tolerancija mjera i kružnosti vrtnje,
• označivanje tolerancija unutarnje zračnosti,
• označivanje dopuštene pogonske temperature,
• označivanje zaštitnih i brtvenih ploča.

Dopunske oznake za tolerancije mjera i kružnosti vrtnje
➢ Tolerancije mjera i kružnosti vrtnje obuhvaćaju

dozvoljena odstupanja unutarnjeg i vanjskog
promjera ležaja d i D, širine ležaja B (ili visine H kod
aksijalnih) te aksijalnu i radijalnu toleranciju
kružnosti vrtnje.
➢ Sva odstupanja osnovnih mjera kod radijalnih valjnih

ležajeva (izuzev stožastih ležajeva) su u minusu. Znači,
sve nazivne mjere su ujedno i gornje granične mjere.
➢ Osim normalnog odstupanja mjera postoje još i uže

tolerancije koje se označuju s dopunskim oznakama
P6, P5 ili P4, a pišu se iza osnovne oznake.
Tolerancije unutarnjih i vanjskih promjera ležajeva

ne izvode se pa time i ne označuju prema ISO
tolerancijama za provrte i rukavce!!!

Dopunske oznake za tolerancije unutarnje zračnosti valjnih ležajeva
➢ Pod unutarnjom zračnošću ležaja podrazumijevamo

mjeru za koju se jedan prsten u odnosu na drugi
može pomaknuti bilo u radijalnom bilo u aksijalnom
smjeru.
➢ Zračnost treba tako odabrati da ležaj ugrađen s

predviđenim dosjedima ima pri pogonskoj
temperaturi traženu zračnost. Neugrađeni ležaj ima
veću zračnost.
➢ Ležajevi se izrađuju s različitim unutarnjim [11]
zračnostima:
➢ zračnosti manje od normalne označuje se dopunskom oznakom C1 ili C2, (C1 < C2)
➢ normalne zračanosti CN se ne označuju dok se
➢ zračnosti veće od normalne označuju dopunskom oznakom C3, C4, C5 ili C6, (C3 < C4 < C5 < C6)

Dopunske oznake valjnih ležajeva za povišene temperature
➢ Ležajevi su tako termički obrađeni da su u pravilu

dimenzijski stabilni do 120 °C.
➢ Radne temperature iznad 120 °C zahtijevaju posebnu

termičku obradu te takvi ležajevi, radi razlikovnosti,
dobivaju iza osnovne oznake i dopunsku.
➢ Ležajevi dimenzijski stabilni

Ilustrativni prikaz širenja topline na primjeru dvorednog
do 120 °C označuju se sa (SN), radijalnog valjkastog ležaja prema
Schaeffler KG-u [13]
do 150 °C označuju se sa S0,
do 350 °C označuju se sa S4.
Napomena:
Oznaka (SN) je u zagradama jer se obično ne piše!!!

Dopunske oznake za zaštitne i brtvene ploče
na primjeru radijalnog kugličnog ležaja
Z - izvedba s jednom zaštitnom pločom
2Z - izvedba s dvije zaštitne ploče
RS - izvedba s jednom brtvenom pločom
2RS - izvedba s dvije brtvene ploče
N - izvedba s prstenastim utorom
ZN - izvedba s prstenastim utorom i jednom zaštitnom pločom
RSN - izvedba s prstenastim utorom i jednom brtvenom pločom

Primjeri označivanja ležajeva
Primjer osnovne oznake ležaja (62209) s dopunskom oznakom tolerancije mjera i oblika P6
te dopunskom oznakom dimenzijske stabilnosti pri povišenoj temperaturi S2
Primjer označivanja aksijalnih ležajeva

UGRADNJA VALJNIH LEŽAJEVA
Oblikovanje ležajnog mjesta
➢ Oblikovanje ležajnog mjesta ovisi o zadaći ležaja, odnosno o tome treba li on preuzeti aksijalnu silu, te da li
je preuzima iz jednog ili iz oba smjera.
➢ LEŽAJNO MJESTO može biti oblikovano kao
➢ SLOBODNO – preuzima samo radijalne sile, omogućava

- aksijalno pomicanje vratila u odnosu na nepokretno kućište, na način da se ležaj pomiče
a) po kućištu, b) po vratilu ili c) da su ležajni prsteni aksijalno pokretni između sebe (NU ležaj).
➢ POTPORNO – preuzima aksijalnu silu samo iz jednog smjera

- vanjski i unutarnji prsten preuzimaju silu samo iz jednog (međusobno suprotnog) smjera
- primjer su kuglični ležajevi s kosim dodirom koji se ugrađuju u parovima, asimetrično,
svaki za svoje ležajno mjesto
➢ ČVRSTO – preuzima aksijalne sile iz oba smjera

- ležajni prsteni moraju biti aksijalno nepokretni između sebe te s obje strane imati čvrste oslonce
- da bi se omogućila dilatacija vratila samo jedno ležajno mjesto smije biti čvrsto
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Ugradnja valjnih ležajeva – Oblikovanje ležajnog mjesta 36
Grafički simboli za ležajna mjesta na kinematičkim dijagramima
prema ISO 3952-4:1984
Čvrsto ležajno mjesto Slobodno ležajno mjesto NAPOMENA:

Ako u tekstu ili na crtežu
nije drukčije naznačeno,
svi prikazani simboli
predstavljaju klizne
ležajeve!!!
prenose se sile u radijalnom te u oba prenose se samo

aksijalna smjera sile u radijalnom smjeru
Potporna ležajna mjesta
prenose se sile u radijalnom te u prenose se sile u radijalnom te u

naznačenom aksijalnom smjeru naznačenom aksijalnom smjeru
Ležajna mjesta za prijenos isključivo aksijalnih sila
prenose se sile u naznačenom aksijalnom smjeru prenose se sile u oba aksijalna smjera
(npr. jednosmjerni aksijalni kuglični ležaj) (npr. dvosmjerni aksijalni kuglični ležaj)
Aksijalno osiguranje unutarnjeg prstena
[5]
s postavnim prstenom s odstojnim prstenom s dvije matice s odstojnom

osiguranim vijkom i uskočnikom čahurom
Aksijalno osiguranje vanjskog prstena
[5]
s uskočnikom i s dva s uskočnikom i s uskočnikom i
poklopcem poklopca poklopcem dijeljenim kućištem
Primjeri oblikovanja čvrstih ležajnih mjesta
[5]
s kugličnim ležajem s dva kuglična ležaja s s valjkastim ležajem sa samopodesivim bačvastim
kosim dodirom oznake NUP ležajem i nateznom ljuskom
Primjeri oblikovanja slobodnih ležajnih mjesta
[5]
s kugličnim ležajem s dva kuglična ležaja s s valjkastim ležajem sa samopodesivim kugličnim
kosim dodirom oznake NU ležajem i nateznom ljuskom
Uležištenje vratila
1. KLASIČNO uležištenje
jedno čvrsto i jedno slobodno ležajno mjesto
Na predočenom primjeru oba ležajna mjesta izvedena su
pomoću dvorednog radijalnog sampodesivog bačvastog ležaja.
Uočava se da vanjski prsten desnog ležaja nije osiguran od
aksijalnog pomaka!
Č S
2. PLIVAJUĆE uležištenje (tzv. plivajuće vratilo)

oba ležajna mjesto slobodna
S S Na predočenom primjeru uslijed promjene smjera vrtnje
zupčanika, aksijalna sila na zupčaniku mijenja smjer te se pri tom
mijenja i oslonac koji je preuzima odnosno prenosi na kućište
prijenosnika.
Ovakav način uležištenja se koristi i kod zupčanika sa strelastim
zubima kako bi se omogućilo prilagođavanje položaja zubi
jednog zupčanika zubima drugog strelastog zupčanika.
3. PODESIVO uležištenje - oba ležaja su potporna
Koriste se jednoredni kuglični radijalni ležajevi s kosim dodirom i rjeđe radijalni stožasti ležajevi. Ugrađuju se u
parovima u O ili X poretku, svaki za svoje ležajno mjesto i to asimetrično tako da jedan ležaj preuzima aksijalnu
silu u jednom, a drugi u drugom smjeru.
Ovaj način uležištenja omogućava PODEŠAVANJE zračnosti u ležajevima i/ili aksijalnog položaja cijelog vratila što
je osobito važno kod koničnih zupčanika jer omogućava podešavanje slike nošenja.
Zbog utjecaja toplinske dilatacije, koristi se kod vratila male dužine tj. ako je raspon između oslonaca manji od
trostrukog srednjeg promjera vratila.
kalibrirani
limovi
Jednoredni radijalni kuglični ležajevi s kosim dodirom u X Radijalni stožasti ležajevi u O poretku, podešavanje
poretku, podešavanje zračnosti se obavlja preko zračnosti se obavlja okretanjem matice(a) na vratilu
kalibriranih limova postavljenih ispod poklopca prema SKF-u [11]
prema SKF-u [11]
Uležištenje vratila te oblikovanje čvrstih (Č) i slobodnih (S) ležajnih mjesta
Dva čvrsta ležajna mjesta
(loše zbog mogućnosti

zaglavljivanja uslijed toplinske
dilatacije!)
[5]
Slobodno ležajno mjesto s Slobodno ležajno mjesto

mogućnošću aksijalnog pomaka oblikovano primjenom
ležaja u kućištu igličastog ležaja
Uležištenje vratila te oblikovanje čvrstih (Č) i slobodnih (S) ležajnih mjesta
Slobodno ležajno mjesto s Dva slobodna ležajna mjesta s [5]

mogućnošću aksijalnog pomaka aksijalnom zračnošću u provrtu kućišta
ležaja na vratilu (tzv. plivajuće vratilo)
[5]
Slobodno ležajno mjesto Dva slobodna ležajna mjesta s ležajevima
oblikovano primjenom prednapregnutim oprugama
valjkastog ležaja (oznake NU) (tzv. plivajuće vratilo)
Ugradnja aksijalnih ležajeva
Jednosmjerni aksijalni ležajevi
[5]
Aksijalni kuglični ležaj Aksijalni valjkasti ležaj Podesivi aksijalni Samopodesivi aksijalni
kuglični ležaj s bačvasti ležaj
kuglastom pločom
Dvosmjerni aksijalni ležajevi
Dvosmjerni aksijalni kuglični ležaj ,

Dvosmjerni aksijalni kuglični ležaj , prema [7]
prema SKF-u [11]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Ugradnja valjnih ležajeva 45

TOLERANCIJE RUKAVACA I PROVRTA NA KUĆIŠTU
➢ Položaj ležaja na vratilu dosjedom osiguran je samo radijalno i tangencijalno,

dok se protiv aksijalnog pomicanja ležaj osigurava na već opisane načine.
➢ Obzirom na smjer i način djelovanja opterećenja odlučuje se koji od prstena ne

mora biti izveden s čvrstim dosjedom, te će tako biti pokretan na rukavcu ili u
provrtu kućišta. Pri tome su odlučujući sljedeći načini opterećenja.
➢ OBODNO opterećenje
• kada se ležajni prsten vrti, a opterećenje miruje,
• odnosno kada ležajni prsten miruje, a vrti se opterećenje.
➢ Opterećenje u TOČKI
• kada se ležajni prsten i opterećenje vrte,
• odnosno kada ležajni prsten i opterećenje miruju.
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Ugradnja valjnih ležajeva – Tolerancije rukavaca i provrta na kućištu 46
Tolerancije rukavaca i provrta na kućištu - Načini opterećenja
[11]
[11]
[11]
[11]
Izbor tolerancijskog polja rukavca i provrta na kućištu za radijalne valjne ležajeve
Tolerancijska polja za rukavce i provrte na kućištu kod ugradnje radijalnih valjnih ležajeva
s cilindričnim provrtom – djelomični prikaz prema DIN 5425
Unutarnji prsten / rukavac Vanjski prsten / provrt na kućištu
Tolerancijsko polje Tolerancijsko polje

Opterećenje rukavca 1) Opterećenje provrta na kućištu 1)
Primjer Primjer
Dosjed ležaja Dosjed ležaja
opterećenja Kuglični Ostali opterećenja Kuglični Ostali
Pr, N Pr, N
ležajevi ležajevi ležajevi ležajevi
4) h k
< 0,07·C
k m
k
Obodno j J 2)
0,07·C do m Opterećenje
opterećenje Nužan k Dozvoljen H
0,15·C 4) n vanjskog Proizvoljno
unutarnjeg preklop m zazor G 3)
p prstena u točki
prstena F 3)
n
4) m
> 0,15· C p
n
r
< 0,07·C 4) J K
j Obodno
Opterećenje 0,07·C do K M
Dozvoljen h opterećenje Nužan
unutarnjeg Proizvoljno 0,15·C 4) M N
zazor g vanjskog preklop
prstena u točki N
f prstena > 0,15·C 4) -
P
Pr – dinamičko ekvivalentno radijalno opterećenje ležaja u N
C – dinamička nosivost ležaja u N
1) Tolerancijska polja (od gore prema dolje) biraju se prema porastu veličine ležaja.
2) Nije primjereno za dijeljeno kućište.
3) Tolerancijska polja „G“ i „F“ se također upotrebljavaju i u slučaju kada toplina prelazi s vratila.
4) Preporuča se odabir stupnja temeljne tolerancije (IT kvalitete) 5, 6 ili 7.
Izbor tolerancijskog polja rukavca i provrta na kućištu za aksijalne valjne ležajeve
Tolerancijska polja za rukavce i provrte na kućištu kod ugradnje aksijalnih valjnih ležajeva
s cilindričnim provrtom – prema DIN 5425
Valjna ploča / rukavac Valjna ploča / provrt na kućištu
Način Vrsta valjnog

opterećenja ležaja Tolerancijsko Tolerancijsko
Primjer Primjer
Dosjed polje Dosjed polje provrta
opterećenja opterećenja
rukavca 1) na kućištu 1)
j
Samoudesivi Obodno Nužan Opterećenje Dozvoljen H
k
aksijalni opterećenje preklop u točki zazor J
m
Kombinirano bačvasti i
opterećenje aksijalni
stožasti Opterećenje Dozvoljen Obodno Nužan K
j
ležajevi u točki zazor opterećenje preklop M
Aksijalni
Čisto kuglični i h H
aksijalno aksijalni - - j - - G
opterećenje valjkasti k E
ležajevi
1) Tolerancijska polja (od gore prema dolje) biraju se prema porastu veličine ležaja
Izbor dosjeda na mjestu ugradnje valjnog ležaja
1 – Nul linija
2 – Nazivni promjer
3 – Labavi dosjed
4 – Prijelazni dosjed
5 – Čvrsti dosjed
6 – Vratilo
7 – Kućište
ΔDmp – Tolerancija vanjskog

promjera ležaja
Δdmp – Tolerancija unutarnjeg

promjera ležaja
prema Schaeffler KG -u [13]
Montaža valjnih ležajeva
➢ Važe slijedeća pravila
➢ Nikada se ne smije udarati neposredno po ležajnom prstenu, kavezu ili valjnim tijelima jer pri tom
može doći do loma prstena ili do raspada ležaja.
➢ Montažna sila se ne smije nikada prenositi s jednog prstena na drugi preko valjnih tijela [2].
➢ Razlikuju se
➢ HLADNA montaža – kod manjih ležajeva koristi se čekić i udarna kapa, a kod većih hidraulička preša
➢ montaža na TOPLO – ležaj ili barem jedan od prstenova se prije montaže zagrijava ili hladi, pri čemu se
prsten rastegne ili skupi zbog čega je preklop između ležaja i rukavca (ili kućišta) odgovarajuće manji.
Max. temp. = 120 °C
zaštitnim ili brtvenim

pločama max. 80 °C
a za ležajeve sa
Hladna montaža pomoću udarne kape, prema SKF-u [11] Zagrijavanje ležaja indukcijskim grijačem, prema SKF-u [11]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Ugradnja valjnih ležajeva – Montaža valjnih ležajeva 51
Demontaža valjnih ležajeva
➢ Važna kada se ležaj želi ponovno upotrijebiti.
➢ Pri demontaži je potrebno paziti da se ne ošteti rukavac vratila ili sjedište ležaja
u kućištu.
➢ Mali i srednje veliki ležajevi s čvrstim dosjedom na vratilu, demontiraju se

pomoću izvlakača koji se po mogućnosti namješta na unutarnji prsten.
➢ Upotreba hidrauličke preše se preporučuje prvenstveno za demontažu većih

ležajeva.
Demontaža valjnog ležaja injektiranjem ulja, prema SKF-u [11] Demontaža valjnog ležaja pomoću izvlakača, prema SKF-u [11]
Demontaža valjnih ležajeva
Utor(i) na vratilu
koji omogućavaju pristup
ležaju sa strane naslona
Demontaža UNUTARNJEG PRSTENA jednorednog radijalnog

valjkastog valjnog ležaja u NU izvedbi pomoću izvlakača,
prema Schaeffler KG -u [13]
PODMAZIVANJE VALJNIH LEŽAJEVA
➢ Provodi se prvenstveno MASTIMA pri čemu se koriste
kalcijeve, natrijeve, litijeve i silikonske masti. Prednost
podmazivanja mašću su:
➢ niski konstrukcijski zahtjevi,
➢ dobro brtvljenje i
➢ dugotrajno podmazivanje bez naknadnog

dodavanja masti.
Dovođenje masti,
prema SKF-u [11]
➢ Podmazivanje ULJEM provodi se iznimno i to u slijedećim slučajevima:
➢ kod visokih brzina vrtnje (obodna brzina > 5 m/s) i visokih temperatura,
➢ kada uljem treba odvesti toplinu koja se izvana dovodi ležaju ili se razvija trenjem i
➢ kada su ležajevi ugrađeni u prostor koji se inače podmazuje uljem (npr. reduktor).
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Podmazivanje valjnih ležajeva 54

Načini podmazivanja uljem
➢ Podmazivanje u uljnoj kupci
- valjna tijela su do polovice uronjena u uljnu kupku,
- primjereno za male brzine vrtnje,
- najjednostavniji oblik podmazivanja.
➢ Cirkulacijsko podmazivanje
- primjereno za srednje i velike brzine vrtnje,
- zahtijeva pumpu,
- primjereno za visoke temperature,
- zbog filtriranja ulja ležajevi imaju dulji vijek trajanja
➢ Podmazivanje uljnom maglom
- za vrlo visoke brzine vrtnje, Podmazivanje u uljnoj kupci,

prema SKF-u [11]
- izbjegava se zbog negativnog utjecaja na okoliš.
➢ Podmazivanje rasprskavanjem
- pomoću specijalnih rasprskivala ili
- pomoću ugrađenih rotirajućih strojnih dijelova (npr. zupčanika).
➢ Podmazivanje brizganjem – pomoću tlačne pumpe (prikladno za visoke brzine vrtnje)

Primjeri podmazivanja uljem
slobodni
prsten
Podmazivanje pomoću slobodnog Optočno (cirkulacijsko) podmazivanje

prstena, prema SKF-u [11] uljem, prema SKF-u [11]

pumpa
Podmazivanje uljnom Podmazivanje

maglom [1] brizganjem ulja, prema SKF-u [11]

putovanje ulja
ulje
Primjer podmazivanja valjnih ležajeva u reduktoru

rasprskavanjem ulja pomoću zupčanika [12]

IZBOR VALJNOG LEŽAJA
Uvjeti za izbor ležaja su:
➢ prostor za ugradnju,
➢ opterećenje – iznos moguće opteretivosti,
➢ smjer opterećenja,
➢ radijalna opteretivost,
➢ aksijalna opteretivost,
➢ kombinirana opteretivost,
➢ krutost,
➢ kutna podesivost – samopodesivost,
➢ aksijalna pokretljivost,
➢ rastavljivost,
➢ stožasti ili cilindrični provrt,
➢ granična brzina vrtnje – ovisi o dozvoljenom zagrijavanju (najveća je kod kugličnih ležajeva
posebno kod jednostavnog dvorednog radijalnog kugličnog ležaja),
➢ točnost vođenja – za vratila kod kojih se traži visoka točnost prilikom okretanja (npr. alatni strojevi),
➢ bučnost – (ležaj koji proizvodi najmanju buku je jednostavni jednoredni radijalni kuglični ležaj),
➢ cijena.
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Izbor valjnog ležaja 59

Izbor ležaja s obzirom na prostor za ugradnju
Ograničen prostor za ugradnju u radijalnom smjeru
Usporedba vanjskih promjera različitih radijalnih igličastih Usporedba vanjskih promjera te širina jednostavnog
ležajeva s istim unutarnjim promjerom, prema SKF-u [11] radijalnog kugličnog ležaja i radijalnog igličastog ležaja
istog unutarnjeg promjera, prema SKF-u [11]
Ograničen prostor za ugradnju u aksijalnom smjeru
Usporedba širina jednorednog radijalnog valjkastog ležaja

Usporedba visina različitih aksijalnih ležajeva u NJ izvedbi i jednostavnog radijalnog kugličnog ležaja
s istim unutarnjim promjerom, prema SKF-u [11] s istim unutarnjim promjerom, prema SKF-u [11]

Opterećenje – iznos moguće opteretivosti
Teorijski dodir u točki Teorijski dodir u liniji Teorijski dodir u liniji

STVARNI u obliku elipse STVARNI u obliku pravokutnika STVARNI u obliku bačvastog otiska
➢ Kod istih dimenzija, a zbog manje stvarne projekcijske površine dodira kuglični
valjni ležajevi imaju manju opteretivost od valjkastih, a valjkasti pak manju od
bačvastih valjnih ležajeva.

Izbor ležaja s obzirom na smjer prenošenja opterećenja
(odnosno na iznos nazivnog kuta dodira α)
[13]
Napomena:
Strelice ne predstavljaju
rezultantno opterećenje, već smjer
prenošenja opterećenja s ležajnog prstena ili
ploče na valjno tijelo!!!

Krutost ležaja
➢ Krutost općenito možemo definirati kao otpornost

elastičnog tijela prema deformiranju.
➢ Kod valjnih ležajeva razlikujemo aksijalnu i radijalnu

krutost, a ovisne su o vrsti i veličini ležaja te o unutarnjoj
zračnosti (pri radu).
➢ Valjni ležajevi s teorijskim dodirom u liniji, općenito, imaju

veću krutost od ležajeva s teorijskim dodirom u točki.
Krutost raste s povećanjem broja opterećenih valjnih
tijela kao i s povećanjem njihovih dimenzija.
Shematski prikaz radijalnog pomaka δr
uslijed djelovanja radijalne sile Fr
➢ Ako se zahtjeva velika radijalna krutost potrebno je (S – označuje unutarnju radijalnu zračnost)
koristiti ležajeve sa što manjim nazivnim kutom dodira, a

ako se zahtjeva velika aksijalna krutost vrijedi obratno.
➢ Elastične deformacije opterećenih ležajeva su male,

međutim krutost ležaja kod alatnih strojeva ima
odgovarajući značaj.

Kutna podesivost- samopodesivost
➢ Ležajevi koji imaju mogućnost podešavanja kuta

(samopodesivi ležajevi) izravnavaju greške
kutnog odstupanja (otklona) osi rukavca i osi
provrta na kućištu.
➢ Greške kutnog odstupanja nastaju:
➢ kao posljedica izrade ako se rukavci ležaja Kutna podesivost dvorednog samopodesivog
radijalnog kugličnog ležaja [W23]
vratila/osovine ili provrti kućišta jednog uležištenja ne
obrade u jednom upinjanju,
➢ kao posljedica progiba vratila/osovine pod

opterećenjem
➢ kao posljedica montaže pojedinačnih kućišta
prirubničkih i transmisijskih ležajeva. a) b)
Kućišta a) prirubničkog i b) transmisijskog (stojećeg),

valjnog ležaja prema SKF-u [11]

Ležajevi s mogućnošću podešavanja kuta (samopodesivi ležajevi)
Samopodesivi Dvoredni samopodesivi Jednoredni Jednosmjerni samopodesivi

radijalni kuglični ležaj, radijalni bačvasti ležaj, radijalni bačvasti ležaj, aksijalni bačvasti ležaj,
prema SKF-u [11] prema SKF-u [11] (tzv. CARB ležaj) prema SKF-u [11]
prema SKF-u [11]
(ovisno o dim. seriji (ovisno o dim. seriji (ovisno o dimen. seriji i ekvivalentnom
(max. kut otklona do 0,5°) statičkom opterećenju
max. kut otklona 1,5 do 3°) max. kut otklona 1,5 do 3,5°)
max. kut otklona 0,3 do 3°)
➢ Napomena: Jednoredni radijalni bačvasti ležaj prema FAG-u ima drugačiju konstrukciju te max. kut otklona do 4°!

Aksijalna pokretljivost ležajeva
Radijalni Jednoredni radijalni Jednoredni radijalni Jednoredni radijalni

igličasti ležaj valjkasti ležaj u NU izvedbi valjkasti ležaj u N izvedbi bačvasti ležaj,
prema SKF-u [11] prema SKF-u [11] prema SKF-u [11] (tzv. CARB ležaj)
prema SKF-u [11]
➢ Aksijalna pokretlljivost ležaja podrazumijeva aksijalnu pokretljivost između unutarnjeg i

vanjskog prstena ležaja, a koristi se za omogućavanje dilatacije vratila ili osovine.
➢ U uvjetima kada je potrebno osigurati aksijalnu pokretljivost, ali i kutnu podesivost do

0,5° pogodno je izabrati jednoredni radijalni bačvasti ležaj (tzv. CARB ležaj) po SKF-u.
➢ Napomena: Jednoredni radijalni bačvasti ležaj prema FAG-u ima drugačiju konstrukciju koja ne omogućava aksijalnu pokretljivost!

Rastavljivost
Kuglični ležaj s Jednoredni valjkasti Radijalni igličisti Radijalni stožasti

dodirom u 4 točke ležaj u NU izvedbi ležaj ležaj
prema SKF-u [11] prema SKF-u [11] prema SKF-u [11] prema SKF-u [11]
➢ Rastavljivi ležajevi s cilindričnim provrtom omogućavaju odvojenu montažu

unutarnjeg i vanjskog prstena. Navedeno je posebno pogodno u slučaju čvrstog
dosjeda između rukavca i unutarnjeg prstena ležaja ili između vanjskog prstena
ležaja i kućišta. Također je pogodno i u slučaju kada je nužna česta demontaža i
ponovna montaža ležaja.

Ležajevi sa stožastim (koničnim) provrtom
Valjni ležajevi Postavljanje ležaja sa stožastim Postavljanje ležaja sa stožastim

sa stožastim provrtiom provrtom na glatko vratilo, provrtom na stožasti rukavac,
nagib obično iznosi 1:12 ili 1:30 prema SKF-u [11] prema SKF-u [11] prema SKF-u [11]
➢ Kako bi se na GLATKIM VRATILIMA osiguralo prenošenje aksijalne sile u oba smjera

upotrebljavaju se ležajevi sa stožastim provrtom u kombinaciji s nateznom ljuskom.
Moguć je prijenos velikih aksijalnih sila na principu trenja.
➢ Ležajevi sa stožastim provrtom koriste se i kod stožastih rukavaca, a u odnosu na

ležajevi s cilindričnim provrtom omogućavaju jednostavniju montažu.
➢ Dopunskom oznakom K iza osnovne oznake ležaja označuju se ležajevi sa stožastim

provrtom omjera 1:12, a sa K30 sa stožastim provrtom omjera 1:30.
Ležajevi sa stožastim (koničnim) provrtom - nastavak
matica za zvjezdasta ležaj sa elastična

aksijalno sigurnosna pločica stožastim provrtom natezna ljuska
osiguranje
Sastavni dijelovi sklopa koji se koristi za prenošenje aksijalnih sila na

glatkim vratilima, prema SKF-u [11]

Izbor ležaja s obzirom na funkciju

Izbor ležaja s obzirom na cijenu

EKVIVALENTNO OPTEREĆENJE
je teorijski izračunano opterećenje pod kojim bi se valjni

[11] [11]
ležajevi ponašali kao i u stvarnim uvjetima opterećenja.
Kod radijalnih ležajeva razlikujemo Fa
➢ dinamičko ekvivalentno radijalno opterećenje, Pr te Fr
Pr, P0r
➢ statičko ekvivalentno radijalno opterećenje, P0r,
a kod aksijalnih ležajeva [11] [11]
➢ dinamičko ekvivalentno aksijalno opterećenje, Pa te

Fa
➢ statičko ekvivalentno aksijalno opterećenje, P0a. Pa, P0a
Fr
Napomena:
Pr je po vrijednosti različit od P0r
a isto tako je i Pa po vrijednosti različit od P0a
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Ekvivalentno opterećenje 72

Određivanje dinamičkog ekvivalentnog radijalnog opterećenja, Pr
Iz ovisnosti omjera, Pr / Fr o omjeru, Fa / Fr uz Fa = konst.

razvidno je da se eksperimentalno dobiveni podaci za
radijalni kuglični ležaj mogu aproksimirati dvama pravcima.
Ako apscisa e predstavlja njihovo sjecište tada vrijedi
Pr Fa
=1 za slučaj  e,
Fr Fr
Pr F Fa
= X +Y  a za slučaj  e.
Fr Fr Fr
Poopćavanjem na sve vrste radijalnih valjnih ležajeva,

gornje jednadžbe mogu se pisati kao jedna u obliku
Pr = X  Fr + Y  Fa gdje je X dinamički radijalni, a Y dinamički aksijalni faktor valjnog ležaja.
Napomena:
Za sve radijalne ležajeve koji prenose isključivo radijalno opterećenje te im je nazivni kut dodira α = 0 vrijedi
Pr = Fr

Određivanje dinamičkog ekvivalentnog aksijalnog opterećenja, Pa
Analogno dinamičkom radijalnom, dinamičko aksijalno

ekvivalentno opterećenje određuje se prema izrazu
Pa = X  Fr + Y  Fa
gdje je X dinamički radijalni, a Y dinamički aksijalni

faktor valjnog ležaja.
Napomene:
➢ za sve aksijalne valjne ležajeve vrijedi da je
Fa
Y =1 uz uvjet  e,
Fr
➢ jednosmjerni aksijalni valjni ležajevi nisu samostalno primjenjivi za slučajeve kada je Fa / Fr ≤ e.
➢ Za sve aksijalne ležajeve koji prenose isključivo aksijalno opterećenje te im je nazivni kut dodira
α = 90° vrijedi
Pa = Fa

Određivanje faktora X i Y
Faktori X i Y ovise o vrsti ležaja.
Za radijalne kuglične ležajeve vrijednosti faktora X i Y
određuju se iz tablica koje se mogu naći u normi ISO 281:2007 ili u
katalozima proizvođača. Dane vrijednosti funkcija su nazivnog kuta
dodira α, relativnog aksijalnog opterećenja (f0·Fa)/C0, referentne
vrijednosti e te omjera Fa/Fr.
Tablica prema normi ISO 281:2007 iz koje se određuju

faktori X i Y za jednostavne radijalne kuglične ležajeve (α = 0°) s
normalnom zračnošću
Za sve ostale ležajeve vrijednosti faktora X i Y mogu se
očitati iz kataloga proizvođača ili izračunati prema
izrazima danim u funkciji nazivnog kuta dodira α, referentne
vrijednosti e te omjera Fa/Fr u normi ISO 281:2007.
Tablica prema normi ISO 281 s izrazima za izračunavanje faktora X i Y

kod aksijalnih ležajeva s teorijskim dodirom u liniji za koje je α ≠ 90°

Primjeri izraza prema SKF-u [11]
za određivanje dinamičkog ekvivalentnog rad. opterećenja Pr nekih radijalnih valjnih ležajeva
Jednostavni jednoredni i jednostavni dvoredni radijalni kuglični ležajevi
Fa
za slučaj  e, Pr = Fr (što znači da je X = 1, a Y = 0)
Fr
Fa
za slučaj  e, Pr = X  Fr + Y  Fa (X i Y iz tablica)
Fr
Jednoredni i dvoredni radijalni valjkasti ležajevi u izvedbi N i NU (α = 0)
za sve slučajeve Pr = Fr (što znači da je X = 1, a Y = 0)
Dvoredni samopodesivi radijalni bačvasti ležajevi

Fa
za slučaj  e, Pr = Fr + Y1  Fa (što znači da je X = 1, dok se Y1 očitava iz tablica)
Fr
Fa
za slučaj  e, Pr = 0, 67  Fr + Y2  Fa (što znači da je X = 0, 67, dok se Y2 očitava iz tablica)
Fr
Jednoredni radijalni kuglični ležajevi s kosim dodirom
Fa
Fr
Fa
za slučaj  e, Pr = X  Fr + Y2  Fa X = 0,35, a Y2 = 0,57 za  = 40; X = 0, 41, a Y2 = 0,87 za  = 25
Fr
Stožasti radijalni ležajevi
Fa
Fr
Fa
za slučaj  e, Pr = 0, 4  Fr + Y  Fa (što znači da je X = 0, 4, dok se Y očitava iz tablica)
Fr
Primjeri izraza prema SKF-u [11]
za određivanje dinamičkog ekvivalentnog aks. opterećenja, Pa nekih aksijalnih valjnih ležajeva
Jednosmjerni i dvosmjerni aksijalni kuglični ležajevi (α = 90°)
za sve slučajeve Pa = Fa (što znači da je X = 0, a Y = 1)
Jednosmjerni aksijalni valjkasti ležajevi (α = 90°) i jednosmjerni stožasti ležajevi
za sve slučajeve Pa = Fa (što znači da je X = 0, a Y = 1)
Jednosmjerni samopodesivi aksijalni bačvasti ležajevi
za slučaj Fr  0,55  Fa , nije samostalno primjenjiv
za slučaj Fr  0,55  Fa , Pa = X  Fr + Fa što znači da je X = 1,1, a Y = 1 za SKF seriju 292

X = 1, 2, a Y = 1 za SKF seriju 293
X = 1,3, a Y = 1 za SKF seriju 294
Za valjne ležajevi koji nisu navedeni u ovom pregledu

pogledajte katalog proizvođača ili normu ISO 281:2007

Statičko ekvivalentno opterećenje
upotrebljava se pri proračunu statički opterećenih ležajeva (vanjski prsten/ploča ležaja miruje u
odnosu na unutarnji), zatim za ležajeve koji se vrte s vrlo malim brzinama vrtnje (prema [11], nm < 10 min-1) te
za ležajeve koji relativno prema osovini imaju njišuće gibanje. Također se uzima u obzir kada na inače
dinamički opterećene ležajeve djeluju snažni kratkotrajni udari [2].
statičko ekvivalentno radijalno opterećenje, P0r, određuje se prema izrazu
P0r = X 0  Fr + Y0  Fa
gdje je X0 statički radijalni, a Y0 statički aksijalni faktor valjnog ležaja.
statičko ekvivalentno aksijalno opterećenje, P0a, određuje se prema izrazu
P0a = X 0  Fr + Y0  Fa
gdje je X0 statički radijalni, a Y0 statički aksijalni faktor valjnog ležaja.

Vrijednosti statičkih radijalnih i aksijalnih faktora za neke ležajeve
Izrazi za određivanje statičkog ekvivalentnog opterećenja za ležajeve koji ovdje nisu navedeni mogu se pronaći u
katalozima proizvođača ili odrediti iz tablica / izraza danih u funkciji nazivnog kuta dodira α, u normi ISO 76.

DINAMIČKA NOSIVOST I NAZIVNI VIJEK TRAJANJA
Vanjsko ekvivalentno opterećenje valjnog

ležaja P raspodjeljuje se na veći broj valjnih tijela.
Pretpostavimo li da je ležaj bez zračnosti te da sva
valjna tijela imaju potpuno jednak promjer, sila se
raspodjeljuje samo na ona tijela koja se nalaze ispod
meridijanske ravnine.
Najveća sila F0 je na onom valjnom tijelu
koje se nalazi na pravcu djelovanja vanjskog
ekvivalentnog opterećenja P, a može se odrediti iz
izraza
P
F0 = k0 
Z
gdje je
Z – ukupni broj valjnih tijela, a
k0 – faktor proporcionalnosti,
(k0 = 5 za ležajeve s teorijskim dodirom u točki dok je za ležajeve s teorijskim dodirom u liniji k0 = 4).
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Dinamička nosivost i nazivni vijek trajanja 80

Pritisak na dodirnim plohama dvaju valjaka s paralelnim osima
Iznos najvećeg dodirnog pritiska između dvaju

valjaka s paralelnim osima opterećenih normalnom
silom Fn određuje se prema Hertzu iz izraza
Fn
pmax =
 1 − 12 1 − 2 2 
π    B  + 
 1 E E 2 
gdje je:
Fn – normalna sila
B – širina dodira (vidi sliku)
E – Youngov modul elastičnosti
ν – Poissonov faktor
ρ – srednji (ekvivalentni) polumjer zaobljenja valjaka
1   2
= za konveksno-konveksni dodir (prikazan na slici)
 2 + 1
 
= 1 2 za konkavno-konveksni dodir
 2 − 1

Pritisak na dodirnim plohama valjkastog valjnog tijela ležaja
Za normalnu silu Fn između najopterećenijeg valjnog tijela i
unutarnjeg, odnosno vanjskog prstena ležaja vrijedi
P
Fn = F0 = k0 
Z
Uz pretpostavku da su valjna tijela te oba prstena izrađeni iz čelika
te imaju isti Youngov modul elastičnosti E te isti Poissonov faktor
ν = 0,3, Hertzov izraz za određivanje najvećeg dodirnog pritiska
između najopterećenijeg valjkastog valjnog tijela i unutarnjeg,
odnosno vanjskog prstena ležaja možemo napisati u obliku
P  k0  E
pmax = 0,175 
Z B
gdje je ρ srednji (ekvivalentni) polumjer zaobljenja s tim da je
 up   vt
= za konveksno-konveksni dodir (unutarnji prsten – valjno tijelo)
 up +  vt
 vp   vt
= za konkavno-konveksni dodir (vanjski prsten – valjno tijelo)
 vp −  vt

Vijek trajanja valjnog ležaja
Vijek trajanja valjnog ležaja je broj okretaja N jednoga
ležajnog prstena ili ploče u odnosu na drugi prsten ili ploču
prije prve pojave znaka zamora u materijalu jednoga prstena

P
ili ploče ili jednoga valjnog tijela.
[W23]
Eksperimentalno je utvrđeno da se krivulja
vijeka trajanja ležaja može aproksimirati
eksponencijalnom krivuljom
 m  N = konst.
gdje je σ normalno naprezanje, a N broj okretaja ležaja.

Izjednačavanjem normalnog naprezanja σ u prethodnom izrazu s
odgovarajućim najvećim dodirnim pritiskom prema Hertzu pmax , tj. σ = pmax slijedi
m
 P  k0  E 
 0,175    N = konst.
 Z B 
Prenošenjem konstanti s lijeve na desnu stranu dobiva se izraz
Pm/2  N = konst.
odnosno uz supstituciju ε = m / 2 izraz
P  N = konst.
gdje je ε eksponent vijeka trajanja za kojeg vrijedi:

ε=3 za ležajeve s teorijskim dodirom u točki
ε = 10/3 za ležajeve s teorijskim dodirom u liniji
ε
Eksponencijalna krivulja vijeka trajanja ležaja P · N = konst.
transformira se u pravac u logaritamskom mjerilu.

Nazivni vijek trajanja valjnog ležaja L10 je vijek trajanja valjnog ležaja pri 90-postotnoj
pouzdanosti.
Dinamička nosivost valjnog ležaja C je opterećenje nepromjenjive veličine koje valjni ležaj
može teorijski podnijeti pri nazivnom vijeku trajanja L10 od milijun (106) okretaja.
Iz navedenih definicija te definicije krivulje vijeka

trajanja ležajeva pri 90-postotnoj pouzdanosti slijedi
P   N = konst  P   L10 = C 106

pa se nazivni vijek trajanja L10 u okretajima ležaja
može odrediti iz izraza

C 
L10 = 10    ,
6
P
a nazivni vijek trajanja L10h u satima rada iz izraza

L10 106  C 
L10h = =  
60  nm 60  nm  P 
gdje je nm brzina vrtnje ležaja u min-1.

Ograničenja u primjeni jednadžbi za izračun nazivnog vijeka trajanja
Jednadžbe za izračun nazivnog vijeka trajanja L10 u brojevima okretaja

C 
L10 = N = 106    ,
P
te za izračun nazivnog vijeka trajanja L10h u satima rada

L10 106  C 
L10h = =  
60  nm 60  nm  P  gdje je nm brzina vrtnje ležaja u min-1
SU VALJANE ZA
- RADIJALNE KUGLIČNE ležajeve ako je
Pr  C0 i Pr  0,5  C
- RADIJALNE valjne ležajeve S TEORIJSKIM DODIROM U LINIJI ako je
Pr  0,5  C
- SVE AKSIJALNE valjne ležajeve ako je
Pa  0,5  C
Oštećenje ležaja uslijed zamora materijala
Najčešće oštećenje ležaja uslijed zamora

materijala je piting (rupičenje). Teorijski rupice
nastaju kao posljedica koncentracije naprezanja
kojeg izazivaju dodirni pritisci na mjestima
najvećih smičnih naprezanja τmax.
[W26]

STATIČKA NOSIVOST VALJNOG LEŽAJA
Statička nosivost valjnog ležaja, C0 je ono opterećenje ležaja pri kojem

računski Hertzov pritisak na najopterećenijem mjestu između valjne staze i
valjnog tijela na sredini dodirne plohe iznosi
- 4600 MPa za samopodesive radijalne kuglične ležajeve

- 4200 MPa za sve ostale kuglične ležajeve
- 4000 MPa za sve ležajeve s teorijskim dodirom u liniji
Pri navedenim opterećenjima trajno se deformira valjno tijelo i valjna staza na

najopterećenijem mjestu u ukupnom iznosi od približno 0,0001 promjera valjnog
tijela.
Statička nosivost valjnog ležaja, C0 se koristi pri proračunu statički opterećenih

ležajeva (vanjski prsten ležaja miruje u odnosu na unutarnji), zatim za ležajeve
na niskim brzinama vrtnje (prema [11], nm < 10 min-1) te za ležajeve koji,
relativno prema osovini, imaju njišuće gibanje. Također se uzima u obzir kada na
inače dinamički opterećene ležajeve djeluju snažni kratkotrajni udari [2].
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Statička nosivost valjnog ležaja 88

Vrijednosti statičke nosivosti valjnih ležajeva, C0 se mogu izračunati prema
normi ISO 76, ili očitati iz kataloga proizvođača ležajeva.
Da ne bi došlo do pogoršanja uvjeta valjanja uslijed plastičnih
deformacija mora biti ispunjeno
za radijalne ležajeve za aksijalne ležajeve
C0 C0
s0 =  s0 _ min s0 =  s0 _ min
P0r P0a
Vrijednosti najmanje potrebne statičke sigurnosti valjnih ležajeva,

s0_min u ovisnosti o zahtjevima opterećenja mogu se pronaći u normi ISO 76 ili
u katalozima proizvođača. Prema [2] i [5] iznose
s0_min = 1,5 … 2,5 pri VELIKIM zahtjevima za mirnoćom hoda

s0_min = 1,0 … 1,5 pri SREDNJIM zahtjevima za mirnoćom hoda
s0_min = 0,7 … 1,0 pri MALIM zahtjevima za mirnoćom hoda
s0_min ≥ 4 za aksijalne samopodesive bačvaste ležajeve
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Statička nosivost valjnog ležaja 89

Granična brzina vrtnje
Što je veća brzina valjanja valjnih tijela, to više rastu gubici zbog trenja i
zagrijavanja. Nepoželjni su i utjecaji centrifugalne sile, koja valjna tijela tlači prema van.
Radi toga je u svakom normalnom valjnom ležaju ograničena maksimalna
brzina vrtnje.
Granična brzine vrtnje ovisi o vrsti i veličini ležaja, a može se pronaći u

katalozima proizvođača.
Minimalno potrebno opterećenje ležaja

Da bi se osigurao zadovoljavajući rad, valjni ležaj mora biti podvrgnut
minimalnom potrebnom opterećenju. Prema približnoj metodi, minimalno potrebno
opterećenje
za ležajeve s teorijskim dodirom u liniji iznosi: 0,02 · C,
a za ležajevi s teorijskim dodirom u točki: 0,01 · C.
Preporuke za točniji izračun minimalnog potrebnog opterećenja za pojedinu

vrstu valjnih ležajeva mogu se pronaći katalozima proizvođača.
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Granična brzina vrtnje 90

KONTROLNI PRORAČUN VALJNOG LEŽAJA
Kontrolni proračun dinamički opterećenog valjnog ležaja može se provesti na jedan od dva načina:
1. način – preko kontrole dinamičke nosivosti C

Za zahtijevani nazivni vijek trajanja ležaja u satima L10h_min i poznato opterećenje, proračunava
se dinamička opterećenost ležaja C1 prema izrazu
1
 60  nm  L10h_min  
C1 = P   6 
 10 
te odabire ležaj iz kataloga proizvođača uz uvjet
C1  C.
2. način – preko kontrole nazivnog vijeka trajanja

Ležaj se prvo odabere iz kataloga proizvođača prema konstrukciji i geometriji uležištenja, a
zatim se na temelju njegove dinamičke nosivosti C očitane iz kataloga, određuje nazivni vijek
trajanja u satima L10h prema izrazu

106  C 
L10h =  
60  nm  P 
ako je izračunani vijek trajanja L10h veći od zahtijevanog L10h_min ležaj zadovoljava.
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Kontrolni proračun valjnog ležaja 91

Uobičajeni vijek trajanja valjnih ležajeva prema [16]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Kontrolni proračun valjnog ležaja 92

Numerički primjer
Jednostavni dvoredni radijalni kuglični ležaj 4208 (odnosno 4(2)208) ugrađen je u brodski
prijenosnik (pogon). Potrebno je provjeriti da li zadovoljava UOBIČAJENI nazivni vijek trajanja, ako je
opterećen radijalnom silom Fr = 2,8 kN te aksijalnom silom Fa = 0,65 kN. Brzina vrtnje vratila na kojem je
ugrađen ležaj iznosi nm = 1450 min-1.
Riješen na predavanju!!!
PRIMJER
Uobičajeni nazivni vijek trajanja valjnih ležajeva prema [8]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Kontrolni proračun valjnih ležajeva – Numerički primjer 93
Numerički primjer - nastavak
Podaci za ležaj 4208 ATN9 prema SKF-u [W9]
Numerički primjer - nastavak
Određivanje faktora X i Y za ležaj 4208 ISO 281
OBAVEZNO PROVESTI
LINEARNU INTERPOLACIJU!
Tablica je važeća za jednostavne jednoredne i jednostavne dvoredne radijalne kuglične ležajeve

(i prvi i drugi s nazivnim kutom dodira α = 0) normalne zračnosti
Nije važeća za kuglične ležajeve s otvorom za punjenje (kuglica), za samopodesive kuglične ležajeve,
za kuglične ležajeve s kosim dodirom i za kuglične ležajeve s dodirom u 4 točke
te za kuglične ležajeva sa zračnošću drugačijom od normalne
MODIFICIRANI VIJEK TRAJANJA VALJNOG LEŽAJA
Proračun nazivnog vijeka trajanja L10 ili L10h obuhvaća konvencionalne
čelike za valjne ležajeve te u praksi uobičajene radne uvjete kao što su dobro
odjeljivanje površina mazivom, visoka čistoća maziva te ispravna montaža.
Proračun modificiranog vijeka trajanja Lnm i Lnmh prema normi ISO
281:2007 uzima u obzir pouzdanost različitu od 90%, neuobičajena svojstva
materijala, način podmazivanja, stanje okoliša, prisutnost čestica u mazivom sloju,
te uvjete pri montaži, a provodi se prema izrazu
Lnm = a1  aISO  L10
gdje je
a1 - faktor pouzdanosti valjnog ležaja
aISO - faktor modificiranog vijeka trajanja
L10 - nazivni vijek trajanja ležaja u okretajima
EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi – Modificirani vijek trajanja valjnog ležaja 96

Faktor pouzdanosti a1
prema ISO 281:2007
Oštećenja valjnih ležajeva uslijed zamora materijala podliježu statističkim

zakonitostima. Faktor a1 uzima u obzir vjerojatnost nastanka oštećenja na ležaju, odnosno
pouzdanost ležaja, a određuje se prema ISO 281:2007 iz donje tablice. Desni dijagram je
proširenje za pouzdanost manju od 90% koje nije obuhvaćeno normom (tablicom).

Faktor modificiranog vijeka trajanja aISO
određuje se iz dijagrama koji se mogu pronaći u katalozima
proizvođača ili u normi ISO 281: 2007, a dani su za radijalne i aksijalne ležajeve s
teorijskim dodirom u točki te radijalne i aksijalne ležajeve s teorijskim dodirom u
liniji (sveukupno dakle 4 dijagrama) i to kao funkcija
 e C 
aISO = f  c u ,  
 P 
gdje je
ec - faktor razine onečišćenja maziva (0 < ec < 1)
(ec = 1 – ekstremna čistoća, a ec = 0 – vrlo značajno onečišćenje)
(za podrobniji izbor vidjeti sljedeći slajd, ISO 281:2007 ili kataloge proizvođača)
Cu - granično opterećenje ispod kojeg ne dolazi do oštećenja uslijed zamora materijala
(u SKF katalogu granično opterećenje označeno je s Pu)
P - dinamičko ekvivalentno opterećenje

ϰ - omjer kinematičkih viskoznosti za kojeg vrijedi

= (gdje je ν radna, a ν1 referentna (potrebna) kinematička viskoznost maziva)
1
Faktor onečišćenja maziva ec
prema ISO 281:2007
Vrijednosti za
faktor onečišćenja mogu se
uzeti iz lijeve tablice, koja
prikazuje tipične razine
onečišćenja za dobro
podmazane ležajeve.
Točnije vrijednosti mogu se

dobiti iz dijagrama ili jednadžbi
danih u Prilogu A norme ISO
281:2007.

Referentna (potrebna) kinematička viskoznost ν1
(prema [13])
Postupak:
Za odabrani ležaj izračuna
se srednji promjer dm = (d +D) / 2 što
daje točku na apscisi. Zatim se podigne
okomica do kose (crvene) crte koja
predstavlja poznatu brzinu vrtnje ležaja
nm u min-1. Za tako dobivenu točku na
ordinati očita se referentna kinematička
viskoznost ν1 u mm2s-1.
Radna kinematička viskoznost ν
(za mineralna ulja prema [13])
Postupak 1:
Radna temperatura ϑ u °C
daje točku na apscisi. Zatim se podigne
okomica do crvene (kose) crte koja
predstavlja poznatu ISO-VG viskoznost
maziva ν40. Za tako dobivenu točku na
ordinati se očita radna kinematička
viskoznost ν u mm2s-1
Postupak 2 (nije prikazan primjerom):

Radna temperatura ϑ u °C
daje točku na apscisi. Točka na ordinati se
dobije tako da se iz prethodnog dijagrama
prenese iznos referentne kinematičke
viskoznost ν1 u mm2s-1. Ako iz točke na
apscisi povučemo okomicu, a iz točke na
ordinati horizontalu, njihovo sjecište nam
daje potrebnu ISO-VG viskoznost ν40 na
osnovu koje biramo mazivo.
ZA RADIJALNE LEŽAJEVE
S TEORIJSKIM DODIROM U LINIJI
(prema [13])
ec - faktor razine onečišćenja maziva

(0 < ec < 1)
Cu - granično opterećenje ispod
kojeg ne nastupa zamor materijala
ϰ - omjer viskoznosti ( ν / ν1 )
Napomena:
- za slučaj kada je ϰ > 4 → ϰ = 4
- iz praktičnih razloga aISO ≤ 50
- aISO ≤ 50 i za slučaj ecCu/P > 5
- dijagram nije primjenjiv za slučaj ϰ < 0,1
ZA RADIJALNE LEŽAJEVE
S TEORIJSKIM DODIROM U TOČKI
(prema [13])

(0 < ec < 1)
Napomena:
ZA AKSIJALNE LEŽAJEVE
S TEORIJSKIM DODIROM U LINIJI
(prema [13])

(0 < ec < 1)
Napomena:
ZA AKSIJALNE LEŽAJEVE
S TEORIJSKIM DODIROM U TOČKI
(prema [13])

(0 < ec < 1)
Napomena:
KLIZNI LEŽAJEVI
➢ Za razliku od valjnih, klizni ležajevi omogućavaju “neposredan” prijenos opterećenja s rukavca
na blazinicu. Klizne površine podmazane su uljem, a rjeđe mašću ili krutim sredstvima za
podmazivanje.
➢ Prednosti kliznih ležajeva:

➢ Dozvoljavaju velike brzine vrtnje,
➢ Hod im je miran i tih
➢ Jednostavna izrada
➢ Pogodni su za prenošenje udarnih opterećenja
➢ Nisu osjetljivi na prašinu
➢ Jeftiniji su od valjnih ležajeva
➢ U radijalnom smjeru zauzimaju manje prostora
➢ Prigušuju udarce, vibracije i šumove slojem ulja

[W5]
➢ Mogu biti izrađeni u dijeljenoj izvedbi
➢ Uz dobro podmazivanje imaju nizak faktor trenja te time praktički neograničen vijek
trajanja
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi 106

➢ Nedostatci kliznih ležajeva:
➢ Veliko trenje kod pokretanja i malih brzina
➢ Neprecizno vođenje, odnosno pozicioniranje pokretnih strojnih dijelova
➢ Osjetljivi su na nedostatak podmazivanja, potrošnja maziva je velika
➢ Zahtijevaju urađivanje i pažljivo održavanje
➢ Komplicirana konstrukcija kod vertikalnih vratila
➢ Na kvalitetu ležajeva bitno utječu materijal i toplinska obrada rukavaca osovina ili vratila
[W27] [W27]

Vrste TRENJA KLIZANJA prema stanju površina nalijeganja

➢ SUHO TRENJE – nastaje kada između naliježućih površina nema dodirnog sloja (maziva).
Koristi se kod kočnica i tarnih spojki.
➢ Faktor trenja zavisi o vrsti materijala i stanju površine
➢ Faktor trenja ne ovisi o brzini kao ni o veličini površine nalijeganja
➢ GRANIČNO TRENJE – nastaje kad su površine nalijeganja prekrivene tankim, ali tvrdim
graničnim slojem maziva, oksida, vlage i nečistoća, a dodiruju se samo u najisturenijim
točkama površinskih neravnina u kojima je isti granični sloj probijen.
➢ Poseban slučaj graničnog trenja, s posebno visokim faktorom graničnog trenja, je trenje pokretanja koje
nastaje pri sasvim malim brzinama vrtnje i pri kojem se granični sloj probija na velikom broju mjesta.
➢ MJEŠOVITO TRENJE – je prijelazni oblik između graničnog i tekućeg trenja kod kojeg se
naliježuće površine dodiruju preko graničnih slojeva, a pritisak maziva je još uvijek
nedostatan da ih u potpunosti razdvoji.
➢ TEKUĆE TRENJE – naliježuće površine se ne dodiruju, a vrhove površinskih neravnina

(hrapavosti) razdvaja kontinuirani sloj maziva.

Princip rada
➢ Kod kliznih ležajeva težimo tekućem trenju.
➢ Za postizanje tekućeg trenja potrebno je u sloju maziva osigurati tlak koji omogućava ravnotežno
stanje s vanjskim opterećenjem ležaja što se postiže odgovarajućim načinom podmazivanja
S obzirom na način postizanja tekućeg trenja razlikujemo
Hidrostatičko podmazivanje
[2]
Hidrodinamičko podmazivanje
uljni klin
Zakrivljene površine [5] Ravne površine [5]

Klizni ležajevi s hidrostatičkim podmazivanjem
Potrebni tlak u sloju maziva postiže
se pumpom koja tlači ulje na
p0 ≤ 20 MPa (≈ 200 bar).
Gubici trenja su manji nego kod

ostalih vrsta ležajeva.
U praksi se malo upotrebljavaju

zbog dodatnog troška za
visokotlačnu pumpu.
Princip rada aksijalnog kliznog ležaja s hidrostatičkim

podmazivanjem prema [6]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Klizni ležajevi s hidrostatičkim podmazivanjem 111
Raspodjela tlaka u
nosivom uljnom
sloju kod
prstenastog
aksijalnog kliznog
ležaja s
hidrostatičkim
podmazivanjem
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Klizni ležajevi s hidrostatičkim podmazivanjem 112

Klizni ležajevi s hidrodinamičkim podmazivanjem
➢ Kod hidrodinamičkog podmazivanja radijalnog kliznog ležaja, nosivi uljni sloj nastaje tako da površina
rukavca nosi ulje u klinasti procijep (uljni klin) i tamo ga tlači. Zbog toga u procijepu raste tlak koji
premješta (zanosi) rukavac u jednu stranu, a onda ga podiže tako da pliva na uljnom sloju debljine h0.
➢ Potrebni tlak za nošenje rukavca stvara se, dakle, gibanjem (rotacijom) rukavca!!!
Nastanak nosivog uljnog sloja u radijalnom kliznom ležaju
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Klizni ležajevi s hidrodinamičkim podmazivanjem 113

Položaj rukavca u ležaju pri hidrodinamičkom podmazivanju
radijalnog kliznog ležaja u zavisnosti o kutnoj brzini, ω

STRIBECKOVA krivulja
(za jednu vrstu maziva i konstantan tlak među kliznim površinama)
Prikazuje karakteristiku promjene faktora trenja kao funkciju kutne brzine rukavca

Proračun radijalnih kliznih ležajeva s hidrodinamičkim podmazivanjem
Raspodjela tlaka p u nosivom uljnom sloju po

obodu radijalnog kliznog ležaja pod djelovanjem
konstantnog opterećenja F, prema [7]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Proračun radijalnih kliznih ležajeva s hidrodinamičkim podmazivanjem 116
Definiranje pojmova potrebnih za proračun
➢ 1. APSOLUTNA ZRAČNOST Z – razlika stvarnih mjera promjera ležajne blazinice D i promjera rukavca d
Z = D−d Z  4  h0 , m
➢ Za poznati dosjed se procjenjuje kao srednja zračnost
Z max + Z min
Z = Zm = , m
2
➢ Primjeri dosjeda prema [16], a u skladu s DIN 31698:1979, su: H5/IT4, H6/IT5, H7/IT6.
Izbor dosjeda kliznog ležaja u

skladu s DIN 31698:1979, a u
ovisnosti o srednjoj relativnoj
zračnosti ψm i nazivnom
promjeru d.
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Proračun radijalnih kliznih ležajeva s hidrodinamičkim podmazivanjem – Definiranje pojmova potrebnih za proračun 117
➢ 2. RELATIVNA ZRAČNOST ψ (psi) – definirana je omjerom
Z D−d
= =  Z =  D
D D
➢ srednja relativna zračnost ψm za ležajne kovine određuje se putem približnog izraza iz ISO 7902-3:1998
Zm v
m = = 0,0008  4 gdje je v = d∙π∙n obodna brzina rukavca (brzina klizanja) u m/s
D ms
Uobičajeni raspon: 0,0005 ≤ ψm ≤ 0,003.
➢ Efektivna relativna zračnost uzima u obzir utjecaj temperature
 eff =  m + 
gdje je
 = ( L −  V )  (teff − 20 C)
αL – koeficijent toplinskog rastezanja materijala ležaja u K-1
αV – koeficijent toplinskog rastezanja materijala vratila u K-1
teff – efektivna temperatura maznog filma u °C
teff = tL – za slučaj konvekcijskog odvođenja topline (tL - temp. ležaja u °C)
teff = tm = 0,5∙(t1 + t2) – za slučaj odvođenja topline mazivom pri čemu je tm srednja,
t1 ulazna, a t2 izlazna temperatura maziva u °C
➢ 3. EKSENTRICITET e – udaljenost između centra rukavca i centra ležaja
D−d Z
e = R − r − h0 = − h0 = − h0 , m
2 2
➢ 4. RELATIVNI EKSENTRICITET ε (epsilon)
- definiran je omjerom
e 2e
= =
Z 2 D−d
➢ a također vrijedi
Z 
2   − h0 
=
e
= 
2  = 1 − 2  h0 = 1 − 2  h0
Z 2 Z Z  eff  D
➢ 5. APSOLUTNA DEBLJINA ULJNOG SLOJA h0 (u ISO 7902-1:1998 označuje se s hmin)
D−d Z
h0 = R − r − e = − e = − e, m
2 2
➢ da bi došlo do hidrodinamičnog plivanja
(tj. tekućeg trenja) mora vrijediti
h0  h0 lim
h0 lim – empirička minimalna dopuštena debljina uljnog sloja pri kojoj

dolazi do hidrodinamičkog plivanja, navedena je u donjoj tablici
➢ 6. RELATIVNA DEBLJINA ULJNOG SLOJA δ (delta) – definirana je omjerom
h0 2  h0
= = 0,04    0,35
Z 2 (D − d )
Kako je
h0 2  h0
Z =  eff  D  = =
Z 2  eff  D
odnosno
Z h0 Z 2−e e
h0 = −e  = = = 1− = 1− 
2 Z 2 Z 2 Z 2
dolazimo do vrlo važnog izraza
2  h0
= = 1−   h0 = 0,5  D  eff  (1 −  )
 eff  D
RELATIVNA ŠIRINA LEŽAJA λ
- predstavlja omjer širine B i promjera blazinice ležaja D
B
=
D
Prema [7]
B
0, 2   1 (1,5)
D
➢ S porastom λ = B/D
➢ raste najveći tlak pmax koji se može postići u uljnom sloju,
➢ manje se ulja gubi pri bočnom istjecanju (curenju),
➢ lošije je odvođenje topline, tj. raste temperatura ležaja,
➢ raste opasnost od rubnih pritisaka uslijed nagibanja vratila.
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Proračun radijalnih kliznih ležajeva s hidrodinamičkim podmazivanjem – Relativna širina ležaja 122
Raspodjela tlaka, p u nosivom uljnom sloju u aksijalnom smjeru [7]
Raspodjela tlaka Raspodjela tlaka, p Raspodjela tlaka, p

p - za konačnu širinu ležaja B za nagnuto vratilo za savijeno vratilo
p(B→∞) – za beskonačnu širinu ležaja
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Proračun radijalnih kliznih ležajeva s hidrodinamičkim podmazivanjem – Raspodjela tlaka u aksijalnom smjeru 123
Kontrola nosivosti kliznog ležaja
SREDNJI POVRŠINSKI PRITISAK u ležaju pm
računa se kao pritisak sile F na projekcijsku površinu rukavca B·D i mora biti manji od pm, dop.
F F Dopušteni srednji pritisak

pm = = 2  pm, dop , Pa
Materijal
za hidrodinamičke ležajeve
B D d  blazinice
pm,dop u MPa
Pb legura 5 (15)
Sn legura 5 (15)
CuPb legura 7 (20)

Z
CuSn legura 7 (25)
AlSn legura 7 (18)
AlZn legura 7 (20)
NAPOMENA:
Vrijednosti u zagradama su potvrđene za individualne
slučajeve i za posebne uvjete primjerice kao što je vrlo
mala brzina vrtnje.
[5]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Proračun radijalnih kliznih ležajeva s hidrodinamičkim podmazivanjem – Kontrola nosivost kliznog ležaja 124
Kontrola laminarnosti strujanja u uljnom filmu
Laminarno strujanje u uljnom filmu bit će ostvareno ako je Reynoldsov broj manji od
njegove kritične vrijednosti, za koju nastupa turbulentno strujanje.
Re  Re kr Ako uvjet nije ispunjen treba ponoviti proračun

sa smanjenom relativnom zračnošću ψ.
Pri tome se Reynoldsov broj računa prema izrazu
  v  D  eff   v  Z
Re = =
2  2 
gdje je
ρ kg/m3 - gustoća maziva (za ulje ≈ 900 kg/m3)
v m/s - brzina klizanja (obodna brzina)
ψeff - - efektivna relativna zračnost u ležaju
η Pa·s - dinamička viskoznost maziva pri radnoj temperaturi
D m - promjer blazinice ležaja
Z m - zračnost
dok se njegova kritična vrijednost računa prema izrazu
D 41,3
Rekr = 41,3 =
Z  eff
Karakteristika ležaja – Sommerfeldov broj So
Bezdimenzijska veličina mjerodavna za

radijalno opterećene ležajeve
pm  eff
2
So =
 
pm – srednji pritisak, Pa
Ψeff – efektivna relativna zračnost, -
η – dinamička viskoznost, Pa·s
ω – kutna brzina, rad/s
Prevelik So znači da je
relativna δ, a time i apsolutna h0
debljina uljnog sloja premala.
Ovisnost Sommerfeldovog broja So o

relativnom eksentricitetu ε i omjeru širine i
promjera ležaja B/D za radijalne ležajeve s
obuhvatnim kutom Ω = 360° - dijagram
prema [16].
Konstrukcijske izvedbe kliznih ležajeva
Oblikovanje radijalnih kliznih ležajeva - JEDNODIJELNI klizni ležajevi
[W3] [W3]
Jednodijelni transmisijski (stojeći) klizni ležaj Prirubnički klizni ležaj za

za Staufferovo podmazivanje – DIN 504 Staufferovo podmazivanje – DIN 502
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Konstrukcijske izvedbe kliznih ležajeva – Oblikovanje radijalnih kliznih ležajeva 127
DIJELJENI klizni ležajevi
[W12]
Stojeći dvodijelni ležaj s poklopcem
Ležajne blazinice s podmazivanjem u više točaka
➢ Rabe se kada vratilo radi nemirno što je posljedica kolebanja opterećenja uslijed čega mjesto gdje je
uljni sloj najtanji mijenja svoj položaj po obodu malo na jednu malo na drugu stranu.
K- područje uljnog klina; N – područje utora za podmazivanje; R – područje uljnog sloja jednake debljine
Ležajne blazinice s podmazivanjem: a) u dvije točke; b) u četiri točke; c) u tri točke i d) u 5 točaka [5]
Raspodjela tlaka u uljnom sloju po

obodu za ležajnu blazinicu s
podmazivanjem u tri točke [5]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Maziva – Razvođenje maziva 129

Segmentni radijalni klizni ležajevi
Upotrebljavaju se kada je potrebna preciznost vrtnje odnosno minimalni radijalni
pomaci osovine ili vratila u ležaju.
Segmenti su pričvršćeni u kućište
ležaja preko elastičnog elementa što im uz kružno
oblikovanu kliznu površinu osigurava radijalnu
samopodesivost tijekom rada (segment se lagano
njiše te tako mijenja položaj u odnosu na rukavac
osovine ili vratila) [2].
segment
rukavac
klizni sloj
elastični
element
kućište
Segmentni radijalni klizni ležaj Segmentni radijalni klizni ležaj

(Sartorius, Göttingen )[W17] s 5 segmenata (GTW) [W18]
Radijalni klizni ležajevi s hidrostatičkim podmazivanjem
Izvedba radijalnog kliznog ležaja s hidrostatičkim podmazivanjem

Oblikovanje aksijalnih kliznih ležajeva
Stvaranje uljnog klina ostvaraje se pomoću nosivog prstena s klinastim oblicima oslonih ploha ili
pomoću samopodesivih nagibnih (pomičnih) segmenata
Aksijalni klizni ležaj Aksijalni klizni ležaj

s nosivim prstenom [7] sa samopodesivim nagibnim segmentima [7]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Konstrukcijske izvedbe kliznih ležajeva – Oblikovanje aksijalnih kliznih ležajeva 132
Aksijalni prstenasti klizni ležaj sa Nosivi prsten aksijalnog kliznog ležaja s
samopodesivim nagibnim (pomičnim) klinastim oblicima oslonih ploha[W4]
segmentima [W2]
➢ Aksijalni klizni ležajevi su posebno važni kod vodenih turbina koje su se do njihove primjene gradile
za snage do 2 MW, dok se danas rade za snage do 750 MW [9].
➢ Aksijalni klizni ležaj omogućio je gradnju velikih brodova s jednim pogonskim sklopom, dok su se
nekada putnički brodovi gradili s 4 pogonska sklopa [9].
Aksijalni klizni ležaj s nosivim prstenom za vrtnju u
oba smjera [7]
N – područje utora za podmazivanje

K – područje uljnog klina
R – područje uljnog sloja jednake debljine
F – aksijalna sila
v – obodna brzina
h0 – debljina uljnog sloja
b – širina prstena sa segmentima
dm – srednji promjer prstena
Aksijalni klizni ležajevi s hidrostatičkim podmazivanjem
Izvedba PRSTENASTOG aksijalnog kliznog

ležaja s hidrostatičkim podmazivanjem
Kliknite za link na video
Rotirajuća kugla kao primjer primjene kliznog ležaja s hidrostatičkim podmazivanjem u
oblikovanju prostora – postavljena u botaničkom vrtu u Singapuru [W1]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Konstrukcijske izvedbe kliznih ležajeva 136

Aerodinamički klizni ležajevi
➢ Zrakom “podmazivani” aerodinamički ležaji rade na istom
principu kao i hidrodinamički ležajevi.
➢ Budući da je viskoznost zraka iznimno malena (ηzraka kod 20 °C

i p = 105 Pa = 1 bar iznosi 1,8·10-5 Pa·s dok je ηsrednje teškog ulja
približno 0,3 Pa·s) nosivi sloj stvara se tek kod velikog
približavanja kliznih površina. Zbog toga je zrakom
“podmazivani” ležaj iznimno osjetljiv na hrapavost kliznih
površina, točnost izrade i balansiranje (hrapavost površina
treba biti između 0,125 do 0,375 μm). Također zbog male
Demonstracijski primjer
viskoznosti kutna brzina mora biti jako velika. aerodinamičkog kliznog ležaja
proizvođača Kingsbury – izvor Youtube
➢ Primjenjuju se kod centrifuga i viskoturažnih elektromotora. Kliknite za link na video

animaciju
➢ Nosivost ležaja je relativno malena.
➢ Aerodinamički klizni ležajevi su jako dobri tamo gdje se mogu

primijeniti.
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Konstrukcijske izvedbe kliznih ležajeva – Aerodinamički klizni ležajevi 137
Ležajne blazinice
➢ S obzirom NA NAČIN KONSTRUKCIJE dijele se na:
➢ JEDNODIJELNE
(Izvori fotografija [W4], [W11], [W12], [W14])

➢ DVODIJELNE (eventualno višedijelne)
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Ležajne blazinice 138

➢ S obzirom NA NAČIN IZRADE dijele se na:
➢ JEDNOSLOJNE
(Izvori fotografija [W10], [W15])

➢ DVOSLOJNE – sastoje se od noseće blazinice koja daje krutost i klizne blazinice koja se
lijeva ili nanosi platiranjem te galvanizacijom (elektroplatiranjem).
➢ TROSLOJNE – između noseće (čelik ili čelični lijev) i

klizne blazinice npr. bijela kovina nalazi se sigurnosni
međusloj od olovne bronce.
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Ležajne blazinice 139

MAZIVA
➢ Koriste se sa svrhom smanjenja trenja između površina nalijeganja, štite ih od

korozije, odvode toplinu, prenose pritisak i štite od nečistoća.
➢ MAZIVOST je svojstvo maziva da tvori granični sloj.
➢ Klizni ležajevi pretežno se podmazuju uljem, dok se masti koriste u slijedećim

slučajevima:
➢ pri malim brzinama klizanja (v < 2 m/s), zbog nemogućnosti postizanja

tekućeg trenja
➢ kod ležajeva koji rade povremeno, pri visokim pritiscima ili visokim
temperaturama (ležajevi preša, dizalica, liftova)
➢ ležajevi kod kojih ne smije doći do kapanja maziva – ulja (prehrambena

industrija)
➢ gdje ima prašine i vlage
EK IIA, B i C – Ležajevi – Maziva 140

Vrste maziva – osnovna podjela prema agregatnom stanju
➢ TEKUĆA MAZIVA - najčešća kod kliznih ležajeva
➢ MINERALNA ULJA – najraširenija; dobivaju se iz sirove nafte, kamenog i mrkog ugljena te škriljca. Radna
temperatura im je do 80 °C.
➢ SINTETSKA ULJA – osnovni sadržaj su poliesteri; imaju izvrsna radna svojstva, ne stare, ne oksidiraju, ne
razgrađuju se, ali su 2 do 3 puta skuplja od mineralnih. Radna temperatura im je do 150 °C.
➢ ORGANSKA ULJA – biljnog i životinjskog podrijetla: ricinusovo, repičino, koštano ulje …, Nisu stabilna,
podložna su oksidaciji. Imaju odlična mazivna svojstva pa se koriste kao legirajuća za mineralna ulja.
➢ PLASTIČNA MAZIVA - 90% svih valjnih ležajeva

➢ MASTI – po svom sastavu su mješavine mineralnih ulja i sapuna (natrijev, kalcijev, aluminijev, stroncijev,
litijev, olovni, magnezijev). Sapuni su spojevi masnih kiselina i hidroksida metala. Masti se kod kliznih ležajeva
koriste za obodne brzine do 2 m/s.
➢ KRUTA MAZIVA
➢ GRAFIT – jedna od tri stabilne alotropske modifikacije ugljika. Dobra mazivost je posljedica Van der Waalsovih
veza između slojeva. Isporučuje se u pahuljicama ili u prahu.
➢ MOLIBDEN-DISULFID (MoS2) – veličina čestica 1-100 µm. Stabilnost do 350 °C. Na ležajeve se nanosi
uglačavanjem. Dobra mazivost je posljedica slojevite strukture. Isporučuje se u obliku praha ili paste.
➢ DUKTILNI METALI – aluminij, kositar, olovo ili bakar u prahu, te koloidno srebro. Miješaju se s mazivima.
➢ PLINOVITA MAZIVA – Zrak (npr. kod aerodinamičnog ležaja).
EK IIA, B i C – Ležajevi – Maziva 141

Dovođenje maziva
MASTI se dovode
➢ POVREMENO pomoću
➢ preše za mast (ručna)
➢ Staufferove mazalice (DIN 3411)
➢ KONTINUIRANO pomoću
➢ mazalica s oprugom
➢ odgovarajućom konstrukcijom ležaja (komora za mast)

Ručna preša za mast [W19]
➢ centralne mazalice
Glave za dovođenje maziva [5]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Maziva – Dovođenje maziva 142

Pomagala za podmazivanje kliznih ležajeva mašću
Staufferova (navojna) mazalica Mazalica s oprugom [5] Mazalica s komorom za

(DIN 3411) [5] mast prema [5]

ULJA se dovode
➢ POVREMENO pomoću
➢ ručne kantice (v < 1,5 m/s)
➢ brizgalice
➢ mazalica s fitiljem (v < 3 m/s)
➢ otkapne mazalice (v < 5 m/s)
➢ centralne mazalice
➢ tlačnih uređaja (v < 5 m/s)
➢ KONTINUIRANO pomoću
➢ slobodnog (mazivog) prstena
➢ čvrstog prstena
Podmazivanje pomoću slobodnog (mazivog) prstena
➢ uljne kupke 1 – kućište; 2 – poklopac; 3 – vratilo
4 – slobodni prsten; 5 – ulje; 6 – blazinica;
➢ rasprskavanjem (v > 4 m/s) 7 - dio konstrukcije; 8 – čep odvoda ulja;
9 - čep otvora za promatranje i nadolijevanje ulja
➢ cirkulacijskog podmazivanja

Pomagala za podmazivanje kliznih ležajeva uljem
Mazalica s fitiljem [5] Otkapna mazalica [5]

Razvođenje maziva
➢ Za razvođenje maziva koriste se utori (kanali).
➢ Da li će ih biti te gdje će i kakvi će biti ovisi o:
➢ načinu podmazivanja
➢ obliku površina klizanja
➢ položaju površina nalijeganja

[W4]
➢ obodnoj brzini
➢ veličini, smjeru i položaju sile koja opterećuje ležaj
Različite izvedbe utora za razvođenje maziva na blazinici prema [10]

Utjecaj položaja utora za razvođenje maziva na raspodjelu tlaka u uljnom sloju
[5]
Vrijedi opće pravilo da se utori za razvođenje maziva ne postavljaju

u tlačnu zonu da ne bi došlo do prekida uljnog sloja!

Podmazivanje krutima mazivima
➢ Upotrebljava se pri malim brzinama klizanja i visokim površinskim

pritiscima i temperaturama. Sredstvo podmazivanja najčešće je olovo
(Pb), grafit (C), molibden-disulfid (MoS2), volfram-disulfid (WS2) i drugi.
➢ Krutim mazivima prvenstveno se podmazuju metalni klizni ležajevi.
➢ Ležajne blazinice su u pravilu izrađene skupa s mazivom koje je utisnuto

u utore za podmazivanje odakle se raznosi po čitavoj kliznoj površini i
tako podmazuje ležaj. [W16]
[14]
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Podmazivanje krutim mazivima 148

MATERIJALI - INFORMATIVNO
Pri odabiru materijala za klizne ležajeve potrebno je, pored o materijalu blazinice ležaja, voditi računa i o
materijalu rukavca i materijalu maziva. Ova tri materijala tvore tribološki sustav čija svojstva su presudna za ispravan
rad kliznih ležajeva pri graničnom i mješovitom trenju. Svojstva koja bi tribološki sustav trebao imati dijele se na:
➢ ANTIFRIKCIONA SVOJSTVA:
➢ međusobno „uglačavanje“ materijala rukavca i osovine,
➢ pri radu na suho ne dolazi do zaribavanja,
➢ prilagodljivost ležaja elastičnim i plastičnim deformacijama,
➢ otpornost na trošenje,
➢ otpornost na nagrizanje kliznih površina,
➢ sposobnost razrađivanja ležaja,
➢ otpornost na utiskivanje krutih (otpalih) dijelova u površinu.
➢ OPĆENITA SVOJSTVA:
➢ sposobnost odvođenja viška topline,
➢ otpornost na dodirni pritisak,
➢ odgovarajuća dinamička čvrstoća,
➢ što ravnomjernije rastezanje pri povišenim temperaturama i da ne dolazi do bubrenja,
➢ dobro vezanje materijala za platiranje za podlogu.
EK IIA, B i C – Ležajevi – Klizni ležajevi – Materijali 149

INFORMATIVNO
Materijali za rukavce
➢ Rukavci se izrađuju najčešće od čelika, pri čemu se prednost daje čelicima za cementiranje i kaljenje u
odnosu na konstrukcijske čelike i čelike za poboljšavanje.
➢ Nakon grube mehaničke te toplinske obrade, rukavci kliznih ležajeva se prije ugradnje još i fino
mehanički obrade (fino brušenje, honanje, lepanje …) čime se postižu vrlo glatke klizne površine.
➢ Površina rukavca treba biti približno 3 do 5 puta tvrđa od površine blazinice ležaja. Time se trošenje
ležaja ograničava prije svega na trošenje blazinice ležaja koja je lako zamjenjiva.
Koljenasto vratilo [W13]

Materijali za blazinice ležajeva INFORMATIVNO
➢ METALNI:
➢ na bazi kositra (Sn) i olova (Pb) – bijela kovina,
➢ na bazi bakra (Cu) – mjed (mesing), kositrena bronca, crveni lijev, olovna bronca, aluminijska bronca,
➢ sivi lijev,
➢ na bazi cinka (Zn), aluminija (Al), magnezija (Mg) ili kadmija (Cd),
➢ sinterirani materijali (sinterirano željezo, sinterirana bronca, sinterirana olovna bronca).
➢ NEMETALNI:
➢ polimerni materijali:
➢ PLASTOMERI koji dolaze u obzir: poliamidi, poliuretani, poliacetati, politetrafloretileni,
➢ DUROMERI koji se mogu koristiti: prešani na bazi fenolnih smola, slojeviti prešani materijali,
➢ guma – podmazuje se vodom npr. kod vodenih pumpi
➢ ugljen,
➢ grafit,
➢ staklo,
➢ fino keramički materijali kod aparata u kemijskoj industriji
➢ prirodno i umjetno, plemenito i polu-plemenito drago kamenje.

Brtve i brtvljenje - INFORMATIVNO
Brtvljenje je način sprječavanja prolaza fluida (najčešće maziva) iz ili u različite

dijelove strojeva ili okoliš, a ostvaruje se upotrebom strojnih dijelova koji se nazivaju brtve.
Brtve za brtvljenje vratila i ležajeva imaju dvije osnovne funkcije
- sprječavaju istjecanje maziva iz ležaja, odnosno kućišta,
- sprječavaju ulazak prašine i nečistoće u ležaj odnosno u unutrašnjost kućišta
Općenito se razlikuju
- brtve s dodirom kod kojih se razlikuje [11]
- brtvene prstenove od pusta (filca),
- brtvene prstenove od lima,
- radijalne brtvene prstenove i
- O-brtve
- bezdodirne brtve kod kojih se razlikuje
- brtvljenje s rasporom,
- labirintno brtvljenje i
- brtvljenje oblikovnim prstenom
EK IIA, B i C – Brtve i brtvljenje 152

Dodirne brtve – brtveni prstenovi od pusta (filca)
Koriste se za brtvljenje ležajeva podmazivanih uljem ili mašću.
Brtveni prsten od pusta (filca) [5]

a) brtvljenje jednim prstenom; b) brtvljenje s tri prstena; c) podesivi poklopac
INFORMATIVNO

Dodirne brtve – brtveni prstenovi od lima INFORMATIVNO
Koriste se prvenstveno za brtvljenje valjnih ležajeva podmazivanih mašću.
Jeftini su te se lako i jednostavno ugrađuju.
Brtvljenje vanjskog prstena [5]
Brtvljenje unutarnjeg prstena [5]

Dodirne brtve – radijalni brtveni prstenovi (njem: Simmerring*)
Koriste se prvenstveno za brtvljenje ležajeva podmazivanih uljem.

INFORMATIVNO
metalni plašt
prsten
mazivo
mazivo
opruga
A izvedba radijalnog brtvenog AS izvedba radijalnog brtvenog prstena Primjer ugradnje radijalnog
prstena (DIN 3760) [5] sa zaštitnim jezičcem (DIN 3760) [5] brtvenog prstena u poklopac ležaja,
prema SKF-u [11]
Radijalni brtveni prsten sastoji se od plašta, metalnog prstena i opruge
Brtva se mora uvijek montirati tako da je utor brtve, odnosno brtveni rub,
okrenut prema sredstvu za podmazivanje
Dodatni zaštiti jezičak kod AS izvedbe prema DIN 3760, sprječava
upadanje prašine i nečistoća do brtvenog ruba, čime se povećava sposobnost brtvljenja
*Simmerring – kolokvijalni naziv za radijalni brtveni prsten u njemačkom jeziku, a izveden je iz imena
njegovog izumitelja, austrijskog inženjera (kasnije i profesora) Walthera Simmera. Simmerring je inače
zaštićeni naziv za radijalni brtveni prsten tvrtke Freudenberg SealingTechnologies.

Dodirne brtve – O-brtve
Uglavnom se koriste za brtvljenje mirujućih elemenata (npr. poklopac ležaja) kod
podmazivanja ležaja uljem ili mašću.
Brtvljenje u radijalnom smjeru [5]
prema SKF-u [11]
INFORMATIVNO
p
Brtvljenje primarno u aksijalnom,

a uslijed tlaka maziva i u radijalnom smjeru [5]

Bezdodirne brtve – brtvljenje rasporom
Brtvljenje rasporom se koristi isključivo za brtvljenje elemenata podmazivanih mašću.
Ravni raspor, Radijalni žljebovi Radijalni žljebovi

prema SKF-u [11] okomiti na vratilo, u obliku zavojnice,
prema SKF-u [11] prema SKF-u [11]
Napomene
Zazor raspora je od 0,1 do 0,15 mm.
Smjer zavojnice kod radijalnih žljebova mora odgovarati smjeru vrtnje INFORMATIVNO
vratila, kako bi se mast prilikom vrtnje tlačila prema ležaju.

Bezdodirne brtve – labirintno brtvljenje
Aksijalni labirint, Radijalni labirint,

za upotrebu u nedijeljenim kućištima, prema SKF-u [11] za upotrebu u dijeljenim kućištima, prema SKF-u [11]
Labirintno brtvljenje se koristi

isključivo za brtvljenje elemenata podmazivanih
mašću.
Upotrebljava pri brtvljenju strojeva koji
rade u vrlo prašnjavoj okolini (brusilice, strojevi za
obradu drva, itd.).
INFORMATIVNO
Labirint s nagnutim prolazima za vratila uležištena u samopodesive ležajeve, prema SKF-u [11]

Bezdodirne brtve – brtvljenje oblikovnim prstenom
Brtvljenje oblikovnim prstenom se koristi pri velikim brzinama vrtnje kod elemenata
podmazivanih uljem. Pri tom se iskorištava centrifugalna sila uslijed koje se ulje koje je došlo do
odgovarajuće oblikovanog prstena otkida u obliku kapljica i kroz odvodne kanale ide natrag u spremnik ulja [2].
oblikovni
prsten
kanal za istjecanje
INFORMATIVNO
Brtvljenje oblikovnim prstenom, prema SKF-u [11]

Literatura
1. M. Opalić, Prijenosnici snage i gibanja, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb,1998.
2. D. Jelaska, Elementi strojeva, Sveučilište u Splitu, FESB, Split 2005.
3. W. Steinhilper, B Sauer, Konstruktionselemente des Maschinenbaus 2, Springer, Berlin Heidelberg, 2008.
4. M. Ognjenović, Mašinski elementi, Naučna knjiga, Beograd, 1999.
5. K.H. Decker, K. Kabus, Maschinenelemente, 18. Auflage, Carl Hanser Verlag München, 2011.
6. K.H. Grote, E.K. Antonsson, Handbook of Mechanical Engineering, Springer, Würzburg, 2008.
7. D. Muhs, H. Wittel, D. Jannasch, J. Vossiek, Roloff / Matek Maschinenelementen, Vieweg, Wiesbaden, 2007.
8. K.H. Decker, Elementi strojeva, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.
9. Elementi strojeva II – Materijali uz predavanja – Valjni i klizni ležajevi, Sveučilište u Rijeci, Tehnički fakultet, 2009.
10. J.E. Shigley, C.R. Mischke, Mechanical Engineering Design, McGraw-Hill, New-York, 1989.
11. SKF, General Catalogue, 2003.
12. J . Flašker, S. Pehan, Prenosniki moči, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojništvo, Maribor, 2005.
13. Schaeffler KG, Rolling Bearing – Catalogue, 2006
14. Z. Ren, Strojni element – I. del – Ležaji – Beležke uz predavanja, Fakulteta za strojništvo, Maribor
15. M. Cianchi, C. Pedreti, Leonardo da Vinci’s Machines, Beccoci editore, Florence.
16. G. Niemann, H. Winter, Maschinenelemente – Band 1, Zweite Auflage, Springer Verlag, Berlin.
EK IIA, B i C – Ležajevi - Literatura 160

Dio slika preuzet je s internetskih stranica (ili iz kataloga dostupnih na njima):
W1. http://spherewaterfountain.com/
W2. http://www.zollern.de
W3. http://www.lamb.de
W4. http://www.easychinasupply.com/selling_list/archive267/267_343.html
W5. http://autoserviseno.net
W6. http://www.britannica.com/EBchecked/media/4471/Rolling-bearings-Roller-bearing-ball-bearing
W7. http://www.hephaist.co.jp/e/pro/ball.html
W8. http://www.schaeffler.com
W9. http://www.skf.com
W10. http://www.indiamart.com/bajrangengineering/industrial-bushing.html
W11. http://www.caspar-gleitlager.de
W12. http://www.ms-motor-service.com
W13. http://tianrun.en.gasgoo.com/auto-products/17399.html
W14. http://www.technocompleks.ru
W15. http://globalbimetal.tradeindia.com/Exporters_Suppliers/Exporter15084.225167/Automotive-Engine-Bearing.html
W16. http://www.alibaba.com/product-gs/328232283/oil_pump_bushing_bearing.html
W17. http://downloads.faltermayer.net/Grundstudium/Konstruktionselemente%20II/Vorlesungen/ke_2_v_9.pdf
W18. http://www.gtw.cz/en/products/tilting-pad-radial-bear
W19. http://www.toolking.com/1/battery_powered_grease_gun_TS.php
W20. http://www.max-man.ro/catalog-eng.html
W21. http://www.bearing-manufacturers.com/double-direction-thrust-ball-bearing.html
W22. http://www.net-eng.co.uk/kissling.htm
W23. http://commons.wikimedia.org
W24. http://portuguese.alibaba.com/product-gs/high-quality-tapered-roller-bearing-cage-301058631.html
W25. http://www.trademart.in/bearing-cages/product/search-exporters.html
W26. http://www.skf.com/files/891926.pdf
W27. http://www.main-metall.com/en
EK IIA, B i C – Ležajevi - Literatura 161

04 Valjni I Klizni Lezajevi EKIIABC 2021 WEB

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

04 Valjni I Klizni Lezajevi EKIIABC 2021 WEB

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

ELEMENTI KONSTRUKCIJA IIA, B i C ak. g. 2021.

LEŽAJEVI su strojni elementi koji se upotrebljavaju za vođenje pokretnih dijelova te

EK IIA, B i C – Ležajevi – Uvod 2

EK IIA, B i C – Ležajevi – Uvod 3

Linearni ležaj [W9] Rotacijski ležaj [W6]

Sferni ležaj [W7] Linearno-rotacijski ležaj [W8]

EK IIA, B i C – Ležajevi – Uvod 4

3. Radijalno-aksijalni (poprečno-uzdužni) ležaj

EK IIA, B i C – Ležajevi – Uvod 5

➢ Trenje mirovanja (statičko trenje)

➢ Trenje gibanja (kinetičko trenje)

➢ trenje valjanja (tr. klizanja + tr. kotrljanja)

➢ Kod ležajeva primarno značenje ima trenje gibanja!

➢ Klizni ležajevi – ležajevi čije se blazinice u mirovanju izravno dodiruju s kliznim

EK IIA, B i C – Ležajevi – Uvod 7

➢ Prema Newtonovom zakonu, smično naprezanje t je

EK IIA, B i C – Ležajevi – Viskoznost fluida 8

➢ Predstavlja smično naprezanje koje će nastupiti kada između

Kinematička viskoznost fluida – ν (ni)

➢ Razlikuje se: ν40 i ν50 (mjereno na 40 °C i mjereno na 50 °C).

➢ SI jedinica kinematičke viskoznosti je m2/s.

EK IIA, B i C – Ležajevi – Viskoznost 9

unutarnji prsten vanjski prsten

Osnovni elementi valjnih ležajeva

EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi 10

➢ visoka nosivost pri relativno malim dimenzijama

➢ manji faktor trenja, manje se zagrijavaju, manji gubici snage

➢ preciznija vrtnja zbog manje zračnosti među valjnim elementima

➢ niži troškovi održavanja

➢ mogu se upotrijebiti za sve položaje vratila

➢ normirani su (jednostavna zamjenjivost)

Nedostatci valjnih ležajeva [W22]

Zupčani prijenosnik - reduktor

➢ slaba otpornost na meh. vibracije, a zvučne čak proizvode

➢ u slučaju kvara nema popravka – mijenja se cijeli ležaj

➢ skuplji od jednostavnijih kliznih ležajeva

➢ sastavljeni iz velikog broja pojedinačnih dijelova

➢ zahtjevnija montaža i demontaža

➢ veće dimenzije u radijalnom smjeru

EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi 11

➢ Valjni ležajevi mogu prenositi:

- samo radijalno ili

- samo aksijalno opterećenje.

[11] [11] [11]

➢ Obzirom na iznos nazivnog kuta dodira, α valjni

- radijalne (α od 0° do uključivo 45°) i

- aksijalne (α od 45° do uključivo 90°).

Nazivni kut dodira (kut tlačenja), α je kut između ravnine

Vrste valjnih tijela

kugla valjak stožac bačvica iglica

Radijalni valjni ležajevi

EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi 13

kuglični ležaj [11] valjkasti ležaj [11] stožasti ležaj [11]

bačvasti ležaj [11] igličasti ležaj [11]

EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi 14

➢ masivne kaveze te na kavezi sa svornjacima

limeni kavezi masivni kavezi

EK IIA, B i C – Ležajevi – Valjni ležajevi 15

Zaštitne ploče (štitnici) sprječavaju oštećenje valjnog sustava stranim

Razlikuju se brtvene ploče s niskim faktorom trenja te kontaktne

brtvene ploče s niskim faktorom trenja kontaktne brtvene ploče