UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET

Akademska 2016/2017 god.

SEMINARSKI RAD IZ POSLOVNA ETIKA

TEMA: PRAVILA PONAŠANJA ZAPOSLENIH U
OSNOVNOM I SREDNJEM OBRAZOVANJU

Predmetni nastavnik: Studenti:

Dr.sc. Alma Muratović, docent 1. Memišević Mirsad 3/6-I/14

2. Birparić Amel 3/22-I/14

Tuzla, Maj, 2017 god

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................3
1. OBAVEZE NASTAVNIKA I ZAPOLSENIH U ŠKOLI...................................................4
1.1. Lakše povrede radne obaveze......................................................................................4
1.2. Teže povrede radne obaveze........................................................................................4
1.3. Disciplinski postupak i mjere.......................................................................................5
2. PLAN AKCIJE....................................................................................................................6
3. KODEK PONAŠANJA PROFESORA NA ČASU............................................................7
4. ZAKON O PONAŠANJU NASTAVNIKA I OSTALIH ZAPOSLENIH U ŠKOLI
(FBIH/RS)...................................................................................................................................8
5. OSTVARIVANJE DISCIPLINE U RAZREDU...............................................................10
5.1. Zašto su učenici nedisciplinirani?..............................................................................10
5.2. Rješavanje svakodnevnih razrednih problema...........................................................11
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................14
LITERATURA.........................................................................................................................15

2
UVOD

U ovom radu pokušat ćemo detaljno da objasnimo kako bi se profesori trebali ponašati prema
učenicima u školama. Naravno uz to ćemo objasniti i potrebno ponašanje učenika. U uvodu
ćemo se ukratko dotaknuti nekih teza koje ćemo detaljno obradjivati u nastavku seminarskog
rada.

Svi nastavnici i zaposleni u školi imaju određene radne obaveze, za čije kršenje su predviđene
određene disciplinske mjere. Ove obaveze mogu biti lakše i teže; lakše se određuju statutom
škole (što znači da se mogu razlikovati od škole do škole – mada ne u velikoj meri), dok su
teže obaveze definisane Zakonom o osnovama obrazovanja i vaspitanja, što znači da važe u
svim institucijama predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovicni.
Disciplinski postupak pokreće se kada postoji sumnja da je došlo do lakše ili teže povrede
obaveza od strane nekog zaposlenog u školi. U nekim slučajevima, pokretanju disciplinskog
postupka može da prethodi privremeno udaljavanje zaposlenog s rada – dok se postupak ne
završi.

Pravila ponašanja profesora i svih zaposlenih u osnovnom i srednjem obrazovanju su tačno i

precizno utvrđena zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju, što smo naravno i obradili u
nastavku našeg seminarskog rada. Pokušali smo izvaditi najbitnije detalje iz tog zakona kako
bi na najlaksi i najslikovitiji način pokušali objasniti kako se uposlenici škole trebaju ponašati,
ali i sami učenici.

3
 1. OBAVEZE NASTAVNIKA I ZAPOLSENIH U ŠKOLI

Svi nastavnici i zaposleni u školi imaju određene radne obaveze, za čije kršenje su predviđene
određene disciplinske mjere. Ove obaveze mogu biti lakše i teže; lakše se određuju statutom
škole (što znači da se mogu razlikovati od škole do škole – mada ne u velikoj meri), dok su
teže obaveze definisane Zakonom o osnovama obrazovanja i vaspitanja, što znači da važe u
svim institucijama predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovicni.

1.1. Lakše povrede radne obaveze

Spisak je podugačak, pa smo izabrali neke zanimljivije primjere:1

 kašnjenje na posao, odlazak s posla pre isteka radnog vremena, kao i neopravdano ili
nedozvoljeno napuštanje radnog mjesta u toku radnog vremena;
 neopravdano neodržavanje časova;
 odbijanje saradnje sa drugim radnicima škole;
 neuljudno ili nedolično ponašanje prema drugim zaposlenim i roditeljima;
 obavljanje privatnog posla za vreme rada.

1.2. Teže povrede radne obaveze

Neke obaveze nastavnika i drugih zaposlenih u školi proističu iz opštih obaveza radnika u
radnom odnosu, koje su propisane Zakonom o radu. Ovde ćemo izneti samo teže povrede
radnih obaveza koje su u direktnoj vezi sa radom u školi, po Zakonu o osnovama obrazovanja
i vaspitanja:2

 dolazak na rad u pripitom ili pijanom stanju, upotreba alkohola ili drugih opojnih
sredstava koja smanjuju radnu sposobnost;
 podstrekivanje učenika na korišćenje droge ili alkohola, omogućavanje nabavke ili
upotrebe, davanje, kao i neprijavljivanje nabavke ili upotrebe droge ili alkohola;
 nesprovođenje mjera bezbjednosti djece, učenika i zaposlenih;
 nošenje oružja u ustanovi ili krugu ustanove;
 bilo kakva vrsta neovlašćene „intervencije“ na školskom dnevniku, knjižici ili drugom
dokumentu ili javnoj ispravi koji pripada školi, ili koji škola izdaje učeniku.
 tu spadaju iznošenje, sakrivanje, oštećenje i uništenje školske dokumentacije, brisanje,
prepravljanje i dopisivanje podataka…;
 naplaćivanje privatnih časova učenicima škole u kojoj je nastavnik zaposlen, a “radi
ocjenjivanja, odnosno polaganja ispita”;
1
http://upravusi.rs/obrazovanje/ponasanje-i-disciplina/obaveze-nastavnika-i-zaposlenih-u-skoli/
2
http://upravusi.rs/obrazovanje/ponasanje-i-disciplina/obaveze-nastavnika-i-zaposlenih-u-skoli/

4
  odbijanje prijema roditelja učenika i odbijanje da se roditelju omogući uvid u ocene
njegovog djeteta;
 odbijanje da se učeniku ili roditelju omogući uvid u ocenu dobijenu pismenom
provjerom znanja; činjenje (ili nečinjenje) kojim se sprječava ili onemogućava
ostvarivanje prava djeteta, učenika ili drugog zaposlenog;
 izvršenje krivičnog dela na radu ili u vezi sa radom;
 neizvršavanje ili nesavjesno, neblagovremeno ili nemarno izvršavanje poslova ili
naloga direktora u toku rada, odnosno za vrijeme nezakonite obustave rada ili štrajka;
 zloupotreba prava iz radnog odnosa; nezakonito raspolaganje sredstvima, školskim
prostorom, opremom i imovinom ustanove;
 neopravdano odsustvo sa rada najmanje dva uzastopna radna dana.

Posebno teškim oblikom prekršaja smatraju se povrede zabrane diskriminacije, nasilja,

zlostavljanja, zanemarivanja i seksualne zloupotrebe u vaspitno-obrazovnim ustanovama.

1.3. Disciplinski postupak i mjere

Disciplinski postupak pokreće se kada postoji sumnja da je došlo do lakše ili teže povrede
obaveza od strane nekog zaposlenog u školi. U nekim slučajevima, pokretanju disciplinskog
postupka može da prethodi privremeno udaljavanje zaposlenog s rada – dok se postupak ne
završi.

Za pokretanje i vođenje postupka nadležan je školski direktor, koji i donosi krajnju odluku i
izriče mjeru protiv zaposlenog.Počinje donošenjem zaključka koji sadrži podatke o
zaposlenom, opis povrede obaveze i dokaze koji upućuju na vjerovanje da je zaposleni nešto
skrivio. Zaposleni ima pravo da iznese odbranu, sam ili preko zastupnika, a može je podnijeti
i u pisanom obliku; izuzetno, rasprava može biti održana i bez njega – ako je bio uredno
pozvan, a ipak se nije pojavio. Ostali detalji vezani za vođenje postupka određeni su opštim
načelima upravnog postupka.

Mogući ishodi postupka su „kriv“, „nije kriv“ i „postupak se obustavlja“. U prvom slučaju – u
zavisnosti od težine prestupa, nastavnik ili drugi zaposleni u školi može biti kažnjen novčano
(u visini od 20 do 35 odsto plate i u trajanju od tri do šest meseci) – ali i prestankom radnog
odnosa i privremenim, odnosno trajnim oduzimanjem radne licence.

Naravno, neke od težih povreda radne obaveze (na primer, krađa, prodaja droge ili seksualno
zlostavljanje) mogu istovremeno biti i povod za pokretanje prekršajnog ili krivičnog postupka
protiv nastavnika ili drugog zaposlenog.3

3
http://upravusi.rs/obrazovanje/ponasanje-i-disciplina/obaveze-nastavnika-i-zaposlenih-u-skoli/

5
 2. PLAN AKCIJE

Primjer:

Da bi se riješio jedan složen problem potrebno je najprije biti objektivan te jasno i precizno
postaviti krajnji cilj koji se namjerava postići. U ovom slučaju taj krajnji cilj je poboljšan
odnos na relaciji profesor-učenik. Taj krajnji cilj bi se, sigurni smo, mogao postići primjenom
mjera koje smo naveli u prethodnom dijelu. Međutim, u svemu tome neizostavno je i
sudjelovanje obiju strana odnosno smatramo da sami učenici i profesori mogu mnogo toga
učiniti kako bi poboljšali svoj odnos i samim time postigli bolju atmosferu u razredu. Upravo
zbog toga dali smo si za pravo izraditi prototip jednog modernog profesora te dati prijedloge
ponašanja za učenike. Pa evo kako to izgleda:

Jedan moderan profesor bi trebao: poštovati osnovne potrebe učenika (pravo na izražavanje
vlastitog mišljenja i posjedovanja vlastitog stava); pomagati i motivisati učenike za rad u
skladu sa njihovim mogućnostima; biti objektivan pri ocjenjivanju; prihvatati nove metode i
pedagoške standarde; truditi se da njegova predavanja budu zanimljiva; poticati učenike na
dijalog i razmišljanja.A učenici bi trebali: ozbiljnije prihvatati obaveze u školi; iskazivati više
poštovanja profesorima; uzajamno poštivati jedni druge.

„I na kraju, moramo priznati da nam naš karakter nije dopustio da se, poput naših političara,
zaustavimo samo na riječima pa smo odlučili da damo i neki svoj doprinos u rješavanju ovog
problema. Nisu to neki veliki poduhvati s naše strane ali činjenica da su iako tako mali ipak
veći od onih vladinih čini da se osjećamo ponosnima.

 Najprije smo sproveli anketu u našoj školi te po prvi put pružili našim prijateljima priliku da
otvoreno kažu što im to smeta u odnosu s profesorima te što bi najradije promijenili. S ciljem
da ustanovimo koji su to najčešći problemi koji se javljaju u odnosu učenik-profesor ali i da
potaknemo učenike da što više razgovaraju na ovu temu, daju neke svoje prijedloge i
razmjene iskustva otvorili smo i temu na forum.ba pod nazivom „Odnos učenik-profesor“.
Pored toga postavili smo u sve učionice pravilnik o ocjenjivanju i kodeks ponašanja i za
učenike i za profesore a na našu inicijativu isti su postavljeni i u zbornicu.
10. aprila ove godine pedagog naše škole prof. Zekija Mešić i psiholog Alma Haračić održali
su okrugli sto na ovu temu. Takođe, napravili smo i blog pod nazivom
odnosucenikaiprofesora.blogspot.com.
Iskreno se nadamo da će nakon ovog našeg izlaganja sadašnja situacija da se promijeni te da
će doći do promjena u obrazovnom sistemu odnosno da će on konačno biti modernizovan te
podstaći veće interesovanje učenika za nastavu i njihov bolji odnos sa profesorom, a samim
tim rezultirati i boljim znanjem kod istih. A znanje je jedina stvar koju nam ne mogu oduzeti
bez obzira na kojem dijelu planete se nalazite.“4 (Učenici gimnazije „Meša Selimović“ Tuzla).

3. KODEK PONAŠANJA PROFESORA NA ČASU

4
http://gmsodnosucenikaiprofesora.blogspot.ba/

6
Kodeks ponašanja profesora na času determinisan je sljedećim faktorima:5

I. Profesor je dužan savjesno i odgovorno obavljati odgojno-obrazovni rad u školi, poštovati

vremenski okvir u planiranju, pripremanju i izvođenju odgojno-obrazovnog rada.

II. Profesor u školi i na javnom mjestu uvijek ima na umu da je uzor učenicima.

III. Profesor poštuje osobnost učenika: vodi, podržava, svjetuje, ukazuje. Svako vrijeđanje,
ponižavanje i omalovažavanje ima negativne efekte na razvoj učenika.

IV. Profesor u učionicu ulazi odmah nakon zvona za početak sata, time učenicima pokazuje
svoj odnos prema radu i ne omogućava „neorganizovano vrijeme“ u kojem se njačešće
napravi nered.

V. Na satu isključimo mobilni telefon.

VI. Za vrijeme sata zahtijevamo od učenika tišinu i slušanje kada mi govorimo.

VII. Školsku opremu, inventar i potrošni materijal koristimo u službene svrhe.

VIII. Iskažimo svoje mišljenje i nezadovoljstvo jasno i glasno međusobnim razgovorom i

biranim riječima s kolegama, učenicima i roditeljima. Vulgarni izrazi i psovke su nedopustivi.

IX. Budimo principijelni, zahtjevni , ali i tolerantni i pažljivi prema učenicima u školi.

X. Popuštanje učenicima samo je prividno znak dobrog odnosa s njima. U stvarnosti je

podcjenjivanje njihovih sposobnosti da nauče, podržavanje njihovog nerada i nemara i
omalovažavanje našeg truda.

XI. U učionicama, hodnicima i dvorištu škole nije dopušteno pušenje kao ni dolazak pod
utjecajem alkohola i droga.

XII. Profesor je dužan u školu dolaziti prikladno odjeven i pristojnog izgleda, primjereno
mjestu na kojem se nalazi. (Neprikladno je dolaziti u prekratkim suknjama, šorcevima,
majicama na bretele i sa velikim dekolteima, otkrivenog stomaka, prozirne i preuske odjeće,
nečiste i neuredne odjeće, nečiste i neuredne kose, upadljive boje kose i frizure i s pirsingom).

XIII. Izostajanje s posla blagovremeno najavimo tajniku škole, radi organiziranja nastave.

XIV. U školi je nedopustivo koristiti oblike komunikacije (prijetnje, uvrede, napade,

neutemeljene zabrane i pritiske) koje izazivaju netrpeljivost, strah,nesigurnost i
omalovažavanje pojedinca, smetnje u napretku učenika kao i profesionalnom razvoju škole.

5
http://gmsodnosucenikaiprofesora.blogspot.ba/

7
 4. ZAKON O PONAŠANJU NASTAVNIKA I OSTALIH
ZAPOSLENIH U ŠKOLI (FBIH/RS)

Zaposleni imaju obavezu da svojim radom, ukupnim ponašanjem i izgledom doprinose ugledu
Škole i razvijanju pozitivne atmosfere u Školi.

ČLAN 13. Svi zaposleni su obavezni:6

• da redovno i na vreme dolaze na posao;

• da savesno obavljaju poslove svog radnog mesta;

• da blagovremeno obaveštavaju direktora, pomoćnika direktora ili sekretara Škole o

sprečenosti za rad;

• da se uzdržavaju od radnji kojima krše prava učenika i/ili drugih lica;

• da se staraju o ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti učenika;

• da prijavljuju direktoru škole ili Školskom odboru kršenje prava učenika;

• da ne unose oružje, oruđe i druga sredstva kojima se mogu naneti ozlede, ugroziti život
učenika i zaposlenih, odnosno naneti šteta imovini Savremene gimnazije – SG;

• da ne puše u prostoru Savremene gimnazije – SG što podrazumeva: svaki zatvoreni radni i

javni prostor, svaki drugi zatvoreni prostor koji je sa tim prostorom povezan (hodnici,
stepeništa, zajedničke prostorije, toaleti, čekaonice, učenički klub, pomoćni objekti, prostor
koji je izdat drugim korisnicima i dr.), dvorišni prostor;

• da ne unose, odnosno koriste alkohol, opijate, narkotička sredstva i druga sredstva sa

psihoaktivnim dejstvom;

• da ne koriste mobilni telefon u prostorijama Savremene gimnazije – SG, osim u službenim

prostorijama (zbornice, kancelarije, kabineti stručnih veća);

• da borave prikladno odeveni u prostorijama Savremene gimnazije – SG (zabranjuje se

dolazak u kratkim pantalonama, bermudama, ¾ pantalonama, majicama bez rukava, majicama
koje ne pokrivaju stomak, u providnoj odeći, mini suknjama, papučama, cipelama sa
otvorenim prstima ili na drugi način neprikladno odeveni);

• da ne vrše neovlašćeno snimanje u objektima i dvorištu Savremene gimnazije – SG i

objektima u kojima se obavlja praktična nastava;

• da ne oštećuju imovinu učenika, zaposlenih, roditelja učenika i trećih lica;

• da koriste sredstva Škole i potrošni materijal samo u službene svrhe;

6
http://www.savremena-gimnazija.edu.rs/wp-content/uploads/2015/07/PravilnikSG1.pdf

8
• da ne iznose školsku evidenciju, druga dokumenta, sredstva Škole ni potrošni materijal bez
odobrenja direktora ili pomoćnika direktora.

ČLAN 14. Nastavnik je obavezan da u Školu dođe najmanje 10 minuta pre početka časa.
Dežurni nastavnik je obavezan da u Školu dođe najmanje 20 minuta pre početka nastave u
smeni.

ČLAN 15. Dežurni nastavnik dežurstvo obavlja pre početka smene i za vreme velikog
odmora.

ČLAN 16. Dužnosti dežurnog nastavnika: 7

• stara se o održavanju reda i o bezbednosti u školskoj zgradi i u školskom dvorištu;

• preduzima mere u slučaju narušavanja reda ili ugrožavanja bezbednosti;

• radi ispunjavanja svojih obaveza sarađuje s direktorom, pomoćnikom direktora i drugim

licima zaposlenim u Školi.

ČLAN 17. Dežurstvo se obavlja u ulaznom holu i u školskom dvorištu, a po potrebi i na

drugim mestima, u skladu sa odlukom glavnog dežurnog nastavnika. Glavni dežurni nastavnik
utvrđuje prisustvo i odsustvo dežurnih nastavnika i o tome vodi evidenciju. Glavni dežurni
nastavnik dežura i koordinira rad dežurnih nastavnika i dežurnih učenika.

ČLAN 18. Domar je obavezan da dežura u ulaznom holu Škole, osim u vreme kada obavlja
poslove u drugim delovima Škole ili koristi odmor u toku dnevnog rada.

ČLAN 19. Spremačica je obavezna da pre i posle održavanja higijene u prostorijama u kojima
se odvija rad nastavnika i drugih zaposlenih dežura u holu ili hodniku Škole, odnosno ispred
prostorija u kojima održava higijenu. U vreme kada spremačica koristi dnevni odmor ili je iz
drugih razloga odsutna sa svog radnog mesta, druge spremačice preuzimaju nadzor nad
njenim radnim mestom, u skladu sa rasporedom koji utvrđuje direktor, na predlog sekretara
Škole.

ČLAN 20. Domar i spremačice obavezni su da bez odlaganja obaveštavaju dežurnog

nastavnika, direktora, pomoćnika direktora ili sekretara Škole o svakoj promeni koja može
dovesti do narušavanja reda i bezbednosti u Školi.8

7
http://www.savremena-gimnazija.edu.rs/wp-content/uploads/2015/07/PravilnikSG1.pdf
8
http://www.savremena-gimnazija.edu.rs/wp-content/uploads/2015/07/PravilnikSG1.pdf

9
 5. OSTVARIVANJE DISCIPLINE U RAZREDU

Riječ disciplina latinskog je porijekla i znači – učenje. Izvorno se koristila za samodisciplinu

potrebnu za obavljanje neke zadaće, dok se danas, prema Klaićevom (1987) rječniku, koristi
za „skup propisa koji određuje način održavanja poretka u stanovitim ustanovama i
organizacijama“ i „naviku na pokoravanje stanovitom poretku“. Njezina je svrha spriječiti
pojavu problema, te djelovati ukoliko se problem ipak pojavio kako se on ne bi ponovio.

U okviru odgoja i obrazovanja, pojam disciplina odnosi se na ona ponašanja učitelja koja su
reakcija na ponašanja učenika koji ometaju red, sigurnost i proces učenja. Charles (1992)
navodi pet kategorija nepoželjnog ponašanja u razredu. To su: agresija (fizička ili verbalna),
nepoštenje (prepisivanje i druge vrste varanja pri ispitivanju, krađe), prkos autoritetu (učenik
odbija slijediti upute učitelja), remećenje rada (pričanje, dobacivanje papirićima), te
nesudjelovanje u radu (bavljenje drugim aktivnostima).

Učenička disciplina, odnosno nedisciplina, navodi se kao jedan od najvećih problema u školi,
ne samo od strane učitelja i ravnatelja, nego i od strane roditelja. Očiti dokaz toga je žustra
javna rasprava koja se u posljednje vrijeme vodi u Hrvatskoj oko uvođenja suspenzije –
pedagoške mjere koja bi nastavnicima omogućila udaljavanje „problematičnih“ učenika s
nastavnog sata ili općenito s nastave.9

5.1. Zašto su učenici nedisciplinirani?

Andrilović i Čudina-Obradović (1996) navode tri vrste mogućih uzroka školske nediscipline,
ukratko prikazane u nastavku teksta.

Prvo, mogu postojati biološke osobine djeteta koje su značajne za pojavu školske
nediscipline. Takve osobine su slabija mentalna razvijenost koja sužava raspon i trajanje
pažnje, što može potaknuti impulzivnost i agresivnost. Također, moguća su oštećenja
središnjeg živčanog sustava koja dovode do nemira, pretjerane aktivnosti, vrpoljenja i
nespretnosti.

Druga vrsta uzroka su emocionalni problemi djeteta. To se najčešće odnosi na nemogućnost

djeteta da na konstruktivan način zadovolji svoje potrebe. Primjerice, učenici kojima nije
zadovoljena potreba za prihvaćanjem i poštovanjem od strane vršnjaka i učitelja, često
neprimjerenim ponašanjima nastoje privući pažnju i tako zadovoljiti te potrebe.

Treća vrsta uzroka nediscipliniranog ponašanja su neka obilježja situacije u školi. Pri tome se
misli na loše upravljanje učitelja razredom, loše odnose učitelja međusobno, loše odnose
9
http://www.istrazime.com/skolska-psihologija/ostvarivanje-discipline-u-razredu/

10
učitelja s ravnateljem i stručnom službom, nepostojanje jasnih pravila ili njihovo
nepoštivanje, slabu suradnju škole s roditeljima i slično.
Svakoj od ovih vrsta uzroka potrebno je pristupiti na nešto drugačiji način. No, ovdje su neka
opća pravila ostvarivanja discipline.

„Važno je odmah na početku zajedničkog rada definirati jasna pravila ponašanja kako bi
učenicima bilo jasno što je u razredu dopušteno, a što nije.“10

5.2. Rješavanje svakodnevnih razrednih problema

Svakodnevni razredni problemi podrazumijevaju ometajuće aktivnosti u kojima učenici

sudjeluju umjesto ili pored sudjelovanja u nastavnom radu. Bitno je istaknuti da količina
takvih aktivnosti gotovo isključivo ovisi o učitelju i osobinama koje su učenici kod njega
primijetili, a ne o, primjerice, predmetu koji predaje.

Važno je odmah na početku zajedničkog rada definirati jasna pravila ponašanja kako bi
učenicima bilo jasno što je u razredu dopušteno, a što nije. Bilo bi dobro da učitelj samome
sebi razjasni odgovor na pitanje što očekuje u radu s učenicima. Primjerice, je li važno da
učenici uvijek budu mirni i slušaju? Moraju li svi odmah napraviti ono što se od njih traži?
Smiju li učenici na satu piti, jesti, ili žvakati? Je li doista važno da učenik ne nosi naušnicu u
nosu? Gdje je granica između pomaganja nekome i varanja? Na ta i slična pitanja nije
jednostavno odgovoriti, ali se bitno pozabaviti njima. Odgovori na njih odražavaju učiteljevu
životnu filozofiju i njegovu filozofiju odgoja. Ukratko, ako učitelju nije potpuno jasno što je u
razredu prihvatljivo, a što neprihvatljivo ponašanje, neće biti jasno ni učenicima.

Osim postavljanja jasnih pravila ponašanja, bitno je da učitelj dobro strukturira nastavno
vrijeme, odnosno maksimalizira vrijeme provedeno u radu. To može postići tako da sat učini
zanimljivim i prilagodi ga učeničkim interesima, tako da uključi učenike u rad, da bude
aktivan i ne prespor, često mijenja metode poučavanja i slično. Pri tome je poželjno
izbjegavati svaki prekid ili usporavanje sata jer je taj „prazan hod“ idealan za pojavu
nediscipline. Kad su učenici zaposleni nečim zahtjevnim i zanimljivim, manje su skloni
praviti disciplinske probleme.

Kada se neki problem, unatoč trudu, pojavi, treba ga riješiti. Dobro je rukovoditi se načelom
najmanje intervencije, tj. koristiti metode koje neće nepotrebno narušiti nastavni rad, a
uspješno će riješiti problem.
Primjer najjednostavnijeg postupka načela najmanje intervencije su neverbalni znakovi.
Ponekad je dovoljno samo doći do učenika koji se bavi nekom nedopuštenom aktivnosti ili
pogledati ga, pa da ga se u toj aktivnosti prekine. Prednost takvih neverbalnih intervencija je u
tome što uglavnom ne remete koncentraciju ostalih učenika i ne prekidaju tijek sata.

10
http://www.istrazime.com/skolska-psihologija/ostvarivanje-discipline-u-razredu/

11
Ukoliko učenik često ponavlja neku ometajuću aktivnost, dobro je iskoristiti situaciju kada se
učenik ne bavi njome i za to ga pohvaliti. Istovremeno je dobro ignorirati kada se bavi
ometajućom aktivnosti. Primjerice, ako učenik odgovara na postavljena pitanja bez
prethodnog podizanja ruke i bez da ga je učitelj prozvao, dobro je ignorirati takvo ponašanje i
pohvaliti učenika kad idući put mirno digne ruku.

Vjerojatno će ignoriranje određenog ponašanja, u ovom slučaju – odgovaranja bez prethodnog

prozivanja, dovesti do njegovog privremenog pojačavanja ne bi li se ipak izazvala nekakva
reakcija učitelja. Međutim, ubrzo će prevladati pohvaljivanje i učenik će prihvatiti nova
pravila ponašanja.

Ako učenik samoinicijativno ipak, ni u kom trenu, ne digne ruku, treba pohvaliti one učenike
koji dižu ruku i pokazuju poželjna ponašanja. Kad to i dotični učenik napokon napravi, treba
ga pohvaliti bez podsjećanja na prethodna nepoželjna ponašanja.
Ponekad se učenikovo ponašanje ne može ignorirati jer uvelike ometa rad ostalih učenika.
Udaljavanje učenika iz razreda, odnosno ranije spomenuta suspenzija, u takvim se situacijama
najčešće ne preporučuje, a prema statutima osnovnih škola u Hrvatskoj ono je i zabranjeno.
Umjesto toga, treba nastojati udaljiti učenika na mjesto u razredu na kojem će najmanje
privlačiti pažnju drugih.

Pozivanje roditelja u školu neki autori također ne preporučuju jer smatraju da ono šalje
poruku kako učitelj ne može riješiti problem, te kako ne vjeruje da ga učenik može sam
riješiti. Kod starijih učenika to posebice pridonosi stvaranju dojma o općoj nemoći škole.
Drugi, pak, autori smatraju da roditelje treba kontaktirati ukoliko se određeni problem
ponavlja – ne kako bi ih se kritiziralo, nego kako bi se zajedničkim snagama našlo najbolje
rješenje.

U slučaju da niti jedan od navedenih postupaka ne poluči željene rezultate, učeniku se može
uputiti izravni zahtjev za prekidom ometajuće aktivnosti. Pri tome je važno zahtjev vezati uz
određeno ponašanje, a ne uz samog učenika. Odnosno, učenika ne treba etiketirati kao
zločestog, glupog ili bezobraznog jer mu se tada indirektno govori da je on loš i da se ne može
promijeniti. Potrebno je osuditi točno određeno ponašanje jer je ponašanje moguće
promijeniti.

Izravni zahtjev vjerojatno neće magično djelovati na učenika da odmah i zauvijek prestane s
ometajućom aktivnosti. Učenici ponekad testiraju granice i izdržljivost učitelja. Takva
testiranja treba ignorirati, a zahtjev ponavljati u istom obliku kako bi učenik shvatio da učitelj
doista misli ozbiljno.

Ako ništa od navedenog ne djeluje, učenike treba suočiti s prikladnim posljedicama za

određeno ponašanje. Kazna je, dakle, zadnja mjera u nastojanju da se spriječi neželjeno
ponašanje. Ona nikako ne smije biti glavna disciplinska mjera. Prije nego se kazna izreče,

12
učitelj mora biti siguran da će učiniti ono što je rekao kako učenici ne bi stekli dojam da su to
„isprazne prijetnje“. Nakon što to učini, daljnje primjedbe na račun učenika treba izbjegavati.
Osnovna smjernica prilikom kažnjavanja jest ta da ono mora biti pravedno i razumno, a ne
nasilno i povređujuće.

Kako bi kažnjavanje bilo djelotvorno, korisno je dobro razjasniti učeniku zbog čega je
kažnjen, osigurati mu alternativnu mogućnost da zaradi i nagradu, izbjegavati kažnjavanje kad
ste ljuti, kazniti neželjeno ponašanje na njegovu početku, a ne kraju i slično. Također,
prednost bi se trebala dati kazni uskraćivanjem (uklanjanju ugodnih podražaja, odnosno
gubitku nekih inače dostupnih privilegija) pred kaznom zadavanjem (zadavanje neugodnih
podražaja, poput zadavanja dodatne zadaće).

O tome jesu li posljedice, odnosno je li izrečena kazna, djelotvorna ili ne, može se zaključiti iz
toga je li se nepoželjno ponašanje ugasilo, odnosno prestalo javljati.
Ako se neželjeno ponašanje i dalje javlja, to može značiti da ga se zapravo nagrađuje. Kako je
to moguće? Tri su izvora te nagrade – pažnja učitelja, pažnja suučenika i razbijanje dosade.
Ako je dijete željno pažnje, tada mu i negativna pažnja koju mu učitelj pridaje prilikom
kažnjavanja bolja od nikakve. Pažnja u tom slučaju ima jače pozitivne efekte nego što su
negativni efekti kazne. Stoga na učenika ne treba obraćati pažnju samo kada čini nešto loše.
Dapače, potrebno je uporno ignorirati učenikove ispade ili zaista kazniti nepoželjno
ponašanje, ali istovremeno nagrađivati i poticati željeno ponašanje. Pri tome je važno
osigurati i suradnju drugih učenika u razredu kako ni oni ne bi pridavali pažnju ispadima.

Tehnike navedene u tekstu proizlaze iz bihevioralnih teorija učenja prema kojima se neko
ponašanje ponavlja jer ga se nečim potkrepljuje, odnosno nagrađuje. Prikazane tehnike samo
su jedan od načina na koji se može smanjiti nedisciplina u razredu. Pri tome se nedisciplina
odnosi na manje, svakodnevne prekršaje. U slučaju ozbiljnijih disciplinskih problema, poput
učeničkog učestalog verbalnog ili fizičkog nasilja, ipak je potrebna pomoć stručnih službi u
rješavanju problema i nešto ozbiljniji i sveobuhvatniji pristup od ovdje prikazanog.11

11
http://www.istrazime.com/skolska-psihologija/ostvarivanje-discipline-u-razredu/

13
ZAKLJUČAK

Na kraju ovog rada prvo što moramo priznati jeste da je bilo jako zanimljivo ali i odgovorno
obradjivati jednu ovakvu temu koja je veoma bitna i ima veliki značaj na cjelokupno društvo,
jer šta je društvo bez pravih i obrazovanih profesora kao i bez uzornih učenika. U ovom radu
pokušali smo detaljno prostudirati sve obaveze samih profesora i sa stanovišta kodeksa
ponašanja kao i zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju i dosli smo do zaključka da su ta
pravila vrlo jasna i decizna te profesori koji postuju i vode se ovim pravilima zasigurno neće
praviti velike greške u odnosu sa učenicima, međutim kroz obradu ovih pravila i zakona
primjetili smo da postoji jos dosta prostora za doradu tih pravila i zaštitu samih učenika i
njihovih prava kao i zaštitu i prava profesora. Mnogo više bi se mogao doraditi zakon o
osnovnom obrazovanju jer su osnovne škole prije sve „odgojno, obrazovne ustanove“ te
znanje nije na pravom mjestu već odgoj samih učenik. Stoga je potrebno dodatno urediti
zakon o osnovnom obrazovanju kako bi se stekli još bolji uslovi za rad profesora i pravila
odgoj i obrazovanje učenika. Takođe kroz usmene razgovore s nekim profesorima saznali smo
da bi se zakon o srednjem obrazovanju mogao dodatno urediti što se tiče discipline učenika
koja je na lošem nivou, a profesori nemaju neke velike ovlasti kako bi mogli da sankcionišu
takvo ponašanje. Kroz obradu ovog rada smo vidjeli da jako bitnu ulogu igra i psihologija
samih profesora gdje pravila ne igraju preveliku ulogu, ovdje se naravno misli na to da
profesori moraju znati šta žele od učenika kao i način na koji će to postići. Potrebno je da
profesori dobro prostudiraju učenike odnosno dobne uzdraste s kojima će raditi. Naravno
postoje i oni profesori koji se neće pridržavati pravila za što su određene kazne, kako one koje
određuju direktori škola tako i kazne koje su propisane zakonom i za koje se može krivično
odgovorati.

14
LITERATURA

 http://www.savremena-gimnazija.edu.rs/wp-content/uploads/2015/07/PravilnikSG1.pdf
 http://gmsodnosucenikaiprofesora.blogspot.ba/
 http://smszepce.info/index.php/nastava/propisi-i-pravilnici/kodeks-ponasanja-profesora-u-
skoli
 http://www.istrazime.com/skolska-psihologija/ostvarivanje-discipline-u-razredu/
 http://upravusi.rs/obrazovanje/ponasanje-i-disciplina/obaveze-nastavnika-i-zaposlenih-u-
skoli/

15