POLOŽAJ HRVATSKIH ZEMALJA POČETKOM 18.

STOLJEĆA
HRVATSKE ZEMLJE
Istra: Pazinska knežija pripada Austriji, obalni dio Mletačkoj Republici
Dalmacija: podijeljena na komune i zasebna područja (nova i najnovija stečevina) - kapetanije
Dubrovačka Republika: samostalna uz plaćanje godišnjeg danka Osmanskom Carstvu
BANSKA HRVATSKA: nositelj državnopravne tradicije Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije
Vojna krajina: područje pod upravom Beča
Glavna karakteristika hrvatskih zemalja: TERITORIJALNA RACJEPKANOST
PRIMJER RASCJEPKANOSTI:
Međimurje i Baranja pod direktnom upravom Ugarske
Pazinska knežija pod dio austrijske pokrajine Kranjske
INSTITUCIJE VLASTI BANSKE HRVATSKE
Ban: izvršna, upravna, sudska i vojna vlast (nositelj samostalnosti), predsjedao Saborom. uvjet za izbor za bana
– imati posjede u Banskoj Hrvatskoj. Znakovi banske časti: zastava (vojna vlast), žezlo (sudska i upravna
vlast) u slučaju odsutnosti, bansku dužnost obavlja banski namjesnik, titula PROREX – odgovoran kralju
HRVATSKI SABOR - donošenje prijedloga zakona koje je potvrđivao kralj, raspravlja o porezima, predsjedao
ban, provođenje pravosudnih poslova, predlagao kandidate za bana, podbana, protonotara itd.
donosi godišnji proračun, odluke o javnom zdravstvu, uređenju cesta, regulaciji rijeka, odabirao predstavnike u
zajedničkom Ugarskom-hrvatskom saboru
PROMJENE OVLASTI: 1767. – osnovano Hrvatsko kraljevsko vijeće (prva hrvatska vlada)
Hrvatski sabor izgubio: kontrolu nad pravosudnim postupkom, nadzor nad kraljevinskim službama, nadzor nad
upravom županija i slobodnih kraljevskih gradova, pravo na određivanje poreza i rashoda, Na čelu vijeća ban s
pet savjetnika (sjedište u Varaždinu, poslije u Zagrebu)
1779. ukinuto Hrvatsko kraljevsko vijeće – ovlasti prenesene na Ugarsko namjesničko vijeće
Ugarsko namjesničko vijeće vršilo dužnost zemaljske vlade za Hrvatsku i Ugarsku
1790. – Ugarsko-hrvatski sabor – odluka da se o porezima Hrvatske raspravlja na zajedničkom saboru
u sabor se ulazilo po položaju, glavnu riječ imali predstavnici svećenstva i plemstva
Sabor čuvao povlastice Hrvatskog Kraljevstva, Sabor čuva Staleške povlastice – protiv modernizacije
Staleži sebe doživljavali kao ‘’natio croatica’’ – državotvorni narod, Stanovništvo u Hrvatskim zemljama
govori istim jezikom i dijele običaje, ali nisu svjesni zajedničkog pripadanja istom narodu
BANSKI STOL- najviše sudbeno tijelo banske Hrvatske (1723.), predsjeda ban ili banski namjesnik
imao 7 – 9 prisjednika (podban i protonotar)
Neometan gospodarski razvoj – provođenje planskog naseljavanja Slavonije (Nijemci, Česi, Slovaci i Srbi)
Plemićke obitelji: Eltz – Vukovar, Odescalchi – Ilok, Prandau – Valpovo, Pejačević – Našice, Janković –
Daruvar, Savojski – Belje
Strani veleposjednici dobit sa slavonskih veleposjeda ulagali u svoja gospodarstva izvan Slavonije
1737. – Karlov Urbar, pokušaj sprječavanja nastanka novih seljačkih buna, uveden porez plemstvu
IVAN ADAMOVIĆ ČEPINSKI - primjer veleposjednika
prvi uzgajao industrijsku konoplju, sirovina za prvu slavonsku užarnicu u Čepinu, nova tehnologija obrade
sirove konoplje, užad izvozio kopnenim putem do Amsterdama (prodavao brodovlasnicima), intenzivno radio
na melioraciji svojih imanja, autor Gospodarskog pravilnika, daje detaljne upute za gospodarenje feudalnim
imanjem, uprava i dužnosti podložnika, transport i trgovina, zasebna skrb za agrarnu i stočarsku proizvodnju
GOSPODARSKI RAZVOJ - od 18. stoljeća: krumpir, rajčica, paprika i dud, kukuruz prisutan u Hrvatskoj od
17. stoljeća – nove kulture, 1760. – Krumpir se počinje širiti prostorima hrvatskih zemalja
važan za preživljavanje stanovništva u manje plodnim krškim predjelima
Nove vrste životinja: Puran i Mongolska svinja
Uvoz iz Osmanskog Carstva: svinje, pamuk, ulje, riža, kava, duhan, južno voće
vlast smatrala da napredak zemlje leži u razvoju izvozne trgovine, gradovi na granici se brzo razvijaju (Brod)
1732. – regulacija Save do Siska, od 1764. moguća plovidba rijekom Kupom do Karlovca
Karlovac postao glavno pretovarište robe koja se iz lađa prebacivala na konje i dalje prema Rijeci
Povećanje prometa Karlovca i Rijeke zahtijevalo gradnju moderne prometnice
 POLOŽAJ HRVATSKIH ZEMALJA POČETKOM 18. STOLJEĆA
PRVE MANUFAKTURE: rudnik u Rudama kraj Samobora,
manufaktura željeza Zrinskih u Čabru, sredinom 18. st. – vadi se željezna rudača sjeverno od Rijeke
podignuta talionica željeza u Brodu na Kupi, razvoj pilana u Gorskom Kotaru
TEKSTILNE MANUFAKTURE: Zagreb (Ksaver i Stenjevac), Trakošćan i Vukovar
MANUFAKTURE STAKLA: Trakošćan, Gorski Kotar, Leskovac kod Varaždinskih toplica, Seona kod
Našica, riječka rafinerija šećera – NAJVEĆA MANUFAKTURA (1000 zaposlenih)
manufakture svile: Varaždin, Bjelovar, Koprivnica, riječna brodogradilišta: Jasenovac, Sisak, Osijek,
Petrovaradin, Karlovac, pomorska brodogradilišta: Senj, Lošinj, Trogir i Korčula
CESTE: KAROLINA (Karlovac-Bakar) neprohodna tijekom zime, strmost, neodržavanost
TEREZIJANA (Gospić-Karlobag), JOZEFINA (Karlovac-Senj)
LUJZIJANA (Karlovac - Senj) nastala inicijativom biskupa Maksimilijana Vrhovca
Razvoj gradova na trgovačkim putovima: Osijek, Sisak, Karlovac, Rijeka, Senj, Varaždin (najveći)
1770. – Kraljevica postala ratna luka Monarhije, Slobodne luke: Trst, Rijeka i Karlobag, Novi gradovi: Bjelovar
i Nova Gradiška
 POLOŽAJ HRVATSKIH ZEMALJA POČETKOM 18. STOLJEĆA
1. Pored Međimurja, koje još područje Hrvatske u 18. stoljeću je bilo pod direktnom upravom Ugarske?
2. Navedi naziv institucije nad kojom je predsjedao hrvatski ban.
3. Pored bana, kako se zvalo još 5 članova Hrvatskog kraljevskog vijeća?
4. Kako se zvalo najviše sudbeno tijelo Banske Hrvatske?
5. Navedi naziv mjesta gdje se nalazio dvorac i središnje imanje obitelji Eltz.
6. Do kojeg europskog grada je Ivan Adamović Čepinski izvozio užad i prodavao brodovlasnicima?
7. Pored svinja, pamuka, ulja, riže, kave i južnog voća, što se još uvozilo iz Osmanskog Carstva?
8. Koja namirnica je u 18. stoljeću spasila stanovništvo krških predjela od gladi?
9. Koji grad je postao glavno pretovarište robe koja se iz lađa prebacivala na konje i dalje prema Rijeci?
10. Kako se zvala cesta koja je povezivala Gospić i Karlobag?
11. Pored Zagreba (Stenjevec i Ksaver) i Vukovara, u kojem još mjestu se nalazila tekstilna manufaktura?
12. Koji grad uz Rijeku i Karlobag dobiva status slobodne luke?
13. Pored Bjelovara, koji još grad je izgrađen u 18. stoljeću?
14. Kako se zove mjesto gdje se nalazila manufaktura željeza Zrinskih?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.