ZAKLJUČAK

1.Kako se dijeli zaključak ?

Zaključak dijelimo na :
• Neposredan
• Posredan
• Deduktivan
• Induktivan
• Analogijski

2.Šta je neposredan zaključak ?

To je zaključak kojim se jedan sud izvodi iz samo jednog drugog suda i sastoji se
od jedne premise i jedne konkluzije.

3.Šta je posredan zaključak ?

To je zaključak kojim se jedan sud izvodi iz najmanje dva druga suda i sastoji se
od najmanje dvije premise i jedne konkluzije.

4.Šta je deduktivan zaključak ?

To je zaključak kojim se iz općenitih premisa izvodi posebna ( odnosno manje
općenita) konkluzija.

5.Šta je induktivan zaključak ?

To je zaključak kojim se iz posebnih ( odnosno manje općih) premisa izvodi
opća ( odnosno općenitija) konkluzija.

6.Šta je silogizam ?
Silogizam ( jednostavan deduktivan zaključak) je deduktivni zaključak koji se
sastoji od točno dvije premise i jedne konkluzije, dakle od točno tri suda.

7.Šta je polisilogizam ?
Polisilogizam ( složen deduktivan zaključak) je deduktivni zaključak koji ima više
nego dvije premise i koji se, prema tome, sastoji od više nego tri suda.

INDUKCIJA
8.Definiši potpunu indukciju ?
To su zaključci u kojima se općenita konkluzija o klasi ili grupi predmeta izvodi
na osnovi premisa u kojima su spomenuti svi pojedini predmeti te klase ili
grupe.

9.Šta je nepotpuna indukcija ?

To su zaključci u kojima se konkluzija o čitavoj klasi predmeta izvodi na osnovi
premisa koje nešto tvrde samo o pojedinim članovima odnosno o dijelu te
klase.

LOGIČKE GREŠKE
10.Kako se dijele logičke greške u zaključku ?
Dijele se na :
• Paralogizme
• sofizme

11.Šta su logičke greške u širem smislu ?

Za svaki nevaljan zaključak i općenito za svaku nevaljanu misao možemo reći
da je logički pogrešna, odnosno da sadrži ili ilustrira neku logičku pogrešku u
širom smislu.

12.Šta su logičke greške u užem smislu ?

Za nevaljane zaključke koji su slični valjanim zaključcima te se mogu shvatiti
kao otkloni ili odstupanja od njih kažemo da počinjaju logičke pogreške u užem
smislu.

13.Šta su paralogizmi ?
Paralogizmi su nenamjerne, nehotimične, nesvjesne logičke pogreške, koje
činimo usprkos želji i nastojanju da mislimo valjano i bez namjere da bilo koga
prevarimo.

14.Šta su sofizmi ?
Sofizmi su namjerne i svjesne i hotimične logičke pogreške, koje činimo sa
svrhom da oponenta zbunimo, prevarimo ili dovedemo u bludnju.
 Analiza i sinteza
15.Analiza u užem i širem smislu ?
Svako raščlanjivanje složenih cjelina ( predmeta, pojava, procesa) na dijelove
nazivamo analizom u širem smislu.
Analizom u užem smislu nazivamo raščlanjivanje misaonih tvorevina ( pojmova,
sudova, zaključaka, sistema pojmova, sistema sudova, sistema zaključaka) na
njihove elemente.

16.Sinteza u užem i širem smislu ?

Svako spajanje većeg broja predmeta, pojava ili procesa u jednu cjelinu
nazivamo sintezom u širem smislu.
Sintezom u užem smislu nazivamo spajanje jednostavnih misaonih tvorevina u
složene i složenih u još složenije.

17.Šta je apstrakcija ?
To je postupak razdvajanja bitnoga od nebitnoga.

18.Šta je generalizacija ?
To je postupak kada od jednog pojma dolazimo do drugog općenitijeg pojma.

19.Šta je specijalizacija ?
To je postupak gdje se povećava sadržaj pojma, a smanjuje se obim pojma.

DEFINICIJA
20.Šta je definicija ?
To je sud kojim se nedvosmisleno određuje sadržaj jednog pojma.

21.Šta je definiendum ?
To je ono šta definišemo.

22.Šta je definiens ?
To je ono čime definišemo.

23.Šta je genus proximum ?

To je najbliži rod.

24.Šta je diferentia specifica ?

To je vrsna razlika.

25.Objasni adekvatnost definicije kao pravila definiranja ?

To znači da definicija ne treba da bude ni preširoka niti preuska, tj. da
definiendum i definiens imaju isti opseg.

26.Objasni akuratnost definicije ?

To znači da definicija treba sadržavati samo bitne oznake po kojima se sadržaj
nekog pojma razlikuje od sadržaja drugih pojmova.

27.Šta je cirkularnost definicije ?

To znači da se definicija ne smije kretati u krug.

28.Šta je negativna definicija ?

To je definicija u kojoj se ne smije govoriti ono što nije i definicija ne smije biti
negativna.

29.Šta je slikovitost definicije ?

To znači da se definicija ne smije služiti slikama.

30.Šta je jasnoća definicije ?

To znači da definicija treba biti jasnija od onoga što definišemo.

31.Šta je opis/deskripcija ?
To je postupak u kojem nabrajajući oznake nekog pojma ne određujemo njihov
međusobni odnos i rang.

32.Šta je razlikovanje/distinkcija ?
To je postupak kojim se jedan pojam objašnjava tako da se uputi na neki
srodan pojam i da se upozori na razliku među njima.

DIVIZIJA
33.Šta je divizija ?
Logički postupak kojim se utvrđuje opseg nekog pojma naziva se dioba ili
divizija.

34.Koji su elementi divizije ( nabrojati samo) ?

To su :
• Diobena cjelina
• Osnove diobe
• Članovi diobe

35.Šta je diobena cjelina ?

Pojam opseg kojega se diobom utvrđuje naziva se diobena cjelina.

36.Šta je osnova diobe ?

Princip po kojem se dioba vrši naziva se osnova diobe.

37.Šta su članovi diobe ?

Pojmovi koji se diobom dobivaju nazivaju se članovi diobe.

38.Šta su kodivizije/paralelne divizije ?

Diobe kojima se ista diobena cjelina dijeli prema različitim principima tako da
od nje dobivamo različite članove diobe zovu se kodivizije.

39.Šta je subdivizija ?
Dioba pojma koji je sam član neke diobe naziva se subdivizijom ili poddiobom u
odnosu na tu prvu diobu.

INDUKTIVNA METODA
40.Šta je induktivna metoda ?
To je sistematsko i dosljedno postupanje kojim se primjenjuju induktivni
zaključci s ciljem da se otkrije ili dokaže istina.

PROMATRANJE, EKSPERIMENT, MJERENJE, BROJANJE

41.Šta je promatranje ?
To je metodički postupak kojim usmjeravamo pažnju u određenom smjeru, s
ciljem da opazimo neko zbivanje onakvo kakvo jest, pri tome ga ne mijenjajući.

42.Koji su elementi promatranja ( samo nabrojati ) ?

To su :
• Predmet promatranja
• Svrha ili cilj promatranja
• Rezultat promatranja

43.Šta je eksperiment ?
To je namjerno izazivanje pojava koje želimo opažati i proučavati.

44.Šta je brojenje ?
To je metodički postupak kojim se utvrđuje broj članova ili elemenata nekog
skupa ili klase.

45.Šta je mjerenje ?
To je metodički postupak kojim se uz pomoć nekog pribora utvrđuje brojčana
vrijednost nekog ekstenzivnog svojstva.

DEDUKTIVNA METODA
46.Šta je deduktivna metoda ?
To je sistematsko i dosljedno postupanje pri kojem se primjenjuju deduktivni
zaključci s ciljem otkrivanja ili dokazivanja istine.

47.Šta su aksiomi ?
To su neposredne očevidne istine, koje se same ne dokazuju, a osnova su za
primjenu deduktivne metode.

48.Šta su teoremi ?
To su sudovi koji su deduktivno izvedeni iz aksioma.

49.Šta je aksiomatski sistem ?

To je sistem sudova koji čine aksiomi i teoremi.
50.Objasni konzistentnost aksioma ?
To je prvi zahtjev za skup aksioma, to znači da se iz jednog aksioma ne može
izvesti jedan sud i njegova negacija.

51.Objasni kompletnost aksioma ?

To je drugi zahtjev za skup aksioma, to znači da aksiomi koji ga čine budu
dovoljni da se dokaže ili ospori svaki sud koji je unutar danog sistema smisaon.

52.Objasni nezavisnost aksioma ?

To je treći zahtjev za skup aksioma, to znači da se nijedan aksiom ne može
izvesti iz drugih.

PRINCIPI MIŠLJENJA
53.Objasni princip identiteta ?
Svaki pojam identičan je sa samim sobom.

54.Objasni princip proturječnosti ?

Nijednom pojmu ne smiju se pripisati dvije proturječne oznake.

55.Objasni princip isključenja trećeg ili srednjeg ?

Svakom pojmu mora se pripisati jedna od dviju kontradiktornih oznaka.

56.Objasni princip dovoljnog razloga ?

Nijedna se činjenica ne bi mogla naći istinitom ili postojećom niti bi se mogao
naći ijedan istinit iskaz, a da u njima ne bude dovoljnog razloga zašto je to tako,
a ne drukčije, iako nam ti razlozi najčešće ne mogu nikako biti poznati.

OPIS/DESKRIPCIJA, OBJAŠNJENJE
57.Šta je opis ili deskripcija ?
To je postupak kojim se iznosi tok nekog događaja ili izgled nekog predmeta.

58.Šta je objašnjenje ili eksplanacija ?

To je logički postupak kojim nešto ( predmet, događaj, činjenicu) dovodimo u
vezu s nečim drugim ( drugim predmetima, događajima, činjenicama), što je
nužan i dovoljan uvjet njegove egzistencije.

59.Šta je eksplanans ?
Ono što objašnjava ili ono čime objašnjavamo.

60.Šta je eksplanandum ?
Ono što treba pojasniti.

DOKAZIVANJE
61.Koji su elementi dokaza ( nabrojati) ?
To su :
• Tvrdnje/teze
• Razlozi/argumenti
• Nerv dokaza
• Način dokaza

LOGIČKE GREŠKE U DOKAZIVANJU

62.Koje su logičke greške u dokazivanju ?
To su :
• Pogreška irelevantnosti
• Pogreške neosnovanog razloga
• Pogreška slijeda

63.Pogreška irelevantnosti ? Definisati ?

To je logička pogreška koja se sastoji u tome da se ne dokazuje sporna teza,
nego neka druga, najčešće takva koja je samo naizgled identična onoj spornoj.

64.Prelaz u drugi rod ?

Otklon od sporne teze može biti i takav da dokazujemo tezu koja je sasvim
druge vrste ili pripada u sasvim drugo područje.

65.Argumentum ad hominem ?
Sastoji se u tome da se ne raspravlja o spornoj tvrdnji, nego se pokušava
diskreditirati čovjek koji je tu tvrdnju postavio.

66.Argument za puk ili narod ili masu ?

Sastoji se u tome da, ne ulazeći u raspravljanje o biti sporne stvari, nastojimo
pridobiti slušače djelujući na njihove osjećaje, predrasude.

67.Argument za milosrđe ?
Upotrebljava ga onaj ko izbjegavajući raspravu o biti sporne stvari, nastoji
probuditi samilost kod sugovornika.

68.Argument od sveopćeg slaganja ?

Kad neko pokušava dokazati neku tvrdnju pozivajući se na to da se s tom
tvrdnjom slažu svi ljudi.

69.Argument strahopoštovanja prema autoritetima ?

Pogreška kada se sporna teza dokazuje pozivanjem na mišljenje autoriteta.

70.Argument neznanja ?
Bit je tog argumenta u tome što se dovoljnim dokazom za neku tvrdnju smatra
nepostojanje dokaza za tvrdnju koja joj je proturječna.

71.Argument batine ?
Sastoji se u tome što, u nemogućnosti da drukčije dokažemo svoju tvrdnju,
prijetimo silom, ili čak i izravno upotrebljavamo silu protiv onog ko se ne slaže s
našom tezom.

POGREŠKE NEOSNOVANOG RAZLOGA

72.Error fundamentalis ?
Pogreška u dokazu koja se sastoji u tome da se polazi od neistinitog razloga.

73.Isto istim ?
Ne navodi se nikakav razlog, nego se teza ponavlja drugim riječima.
74.Anticipiranje principa ?
Kad kao argument za neku tezu navodimo neku drugu tezu, koja je također
sporna i čije dokazivanje pretpostavlja dokazanost teze koju tek treba dokazati
kaže da smo počinili pogrešku anticipiranja principa.

75.Krug u dokazu ?
U slučajevima kada se teza A dokazuje tezom B, teza B pomoću teze C, a teza C
pomoću teze A, počinjena je pogreška krug u dokazu.

HIPOTEZA
76.Šta je hipoteza ?
To je znanstvena pretpostavka.

77.Uvjeti valjanosti hipoteze ( 5 nabrojati ) ?

To su :
• Relevantnost
• Provjerljivost
• Eksplanatorno-predikativna moć
• Kompatibilnost s već prihvaćenim hipotezama
• Jednostavnost

78.Šta je teorija u odnosu na hipotezu ?

Teorija je hipoteza koju smo privremeno prihvatili i spremni smo da je tvrdimo.

ZAKON
79.Šta je zakon ?
To je teorija koja je toliko provjerena da više nimalo ne sumnjamo u nju.