Kemijsko – tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu

Stručni studij kemijske tehnologije i materijala

Stručni studij prehrambene tehnologije

Dinamika fluida

Ivica Sorić
(Ivica.Soric@fesb.hr)
 Strujanje fluida

Strujanje fluida može se predočiti pomoću strujnica.
Strujnice su zamišljene prostorne krivulje (linije u fluidu)
takove da brzina u ma kojoj točki fluida leži duž
tangente na strujnicu. Gustoća strujnica razmjerna je
brzini, tamo gdje su strujnice gušće brzina je veća.

Dio fluida omeñen strujnicama naziva se strujna cijev.

Važan problem u hidrodinamici je gibanje tijela kroz fluid, a može se proučavati tako
da se promatra strujanje fluida oko nepomičnog tijela.

Strujanje fluida može biti jako složeno, ali u načelu razlikujemo dva različita načina
strujanja fluida: stacionarno i nestacionarno,
 stacionarno: vektor brzine strujanja fluida, tlak i gustoća u nekoj točki fluida je
isti u svakom trenutku, brzina strujnaja, tlak i gustoća su samo funkcija
koordinata a ne i vremena (v=v(x), p=p(x), ρ=ρ(x)). Ne dolazi do miješanja
susjednih slojeva fluida, putanje dijelića fluida se nikad ne križaju (strujnice se ne
sjeku)
 nestacionarno: Iznad odreñene kritične brzine javlja se nestacionarno ili
turbulentno strujanje: brzina, tlak i gustoća su funkcije prostora i vremena
(v=v(x,t), p=p(x,t), ρ=ρ(x,t)), nastaju vrtlozi.

9 - Dinamika fluida
 Idealni fluid

1. Stacionarno strujanje Nestacionarno

Brzina i tlak funkcije položaja, a ne i strujanje
vremena.
2. Fluid je nestlačiv Stacionarno
strujanje
tj. gustoća konstantna. Vrijedi za
tekućine; za plinove vrijedi pri v<100 m/s.
3. Nema unutarnjeg (viskoznog) trenja
Fluid ne pruža otpor pri gibanju tijela
4. Tijela pri prolazu kroz fluid ne rotiraju

Strujnice

9 - Dinamika fluida
 Jednadžba kontinuiteta
m2 = ρS2∆x2 = ρS2v2∆t
Promatramo strujanje idealnog fluida kroz strujnu
cijev različitog presjeka

Za vrijeme ∆t kroz presjek S proñe brzinom v

volumen fluida ∆V=Sv∆ ∆t

∆t =Sv(m3/s)
Volumni protok qV= ∆V/∆
m 1 = ρS 1 ∆ x1 = ρS 1 v 1 ∆ t
Ako je fluid nestlačiv (gustoća fluida konstantna) te ako unutar strujne cijevi nema
izvora ni ponora, zbog činjenice da je tvar neuništiva, mora ista masa fluida proći kroz
bilo koji presjek cijevi za dani vremenski interval.
m1 = m2
ρS1v1∆t = ρS2v2 ∆t
Jednadžba kontinuiteta
S1v1 = S2v2 = Sv = konst. (zakon o neuništivosti tvari)
Tamo gdje je cijev uža (S manji) brzina fluida je veća. Ubrzanje je posljedica
djelovanja sile usmjerene od šireg prema užem dijelu cijevi. Sila je posljedica razlike
tlakova – zlak je veći u širem dijelu.

9 - Dinamika fluida
 Bernoullijeva jednadžba
Bernoullijeva jednadžba (1738.) je osnovna jednadžba mehanike fluida. Ona nije neko novo načelo
1 2 1 2
već samo na drugi način iskazan zakon očuvanja energije i jednadžbe kontinuiteta.
∆KE = Mv2 − Mv1
2 2
W = F ∆x − F ∆x = p S ∆x − p S ∆x
1 1
2 11 2
22 1 1 1 2 2 2
M –masa
==p ∆V −ρp∆∆Vv
V − ρ ∆ Vv
1 2 2 1 dijela fluida
1 21 2
2 2 p2 , S2
∆E = Mv − Mv
2
K
2
2 ∆E = Mgy − Mgy
1
p 2 1
∆PE= 1=ρ∆Mgy 1
Vv − ρ∆2Vv− Mgy
2
2=1ρ∆Vgy − ρ∆Vgy
2
1 2 1
2 2
= ρ∆Vgy2 − ρ∆Vgy1
Prema puočku o radu i ukupnoj mehaničkoj energiji rad p1, S1
vanjskih sila jednak je promijeni ukupne mehaničke energije.
W = F1∆x1W−= ∆FE2∆ + ∆xE2 K P

1
= P A 1∆x − P A ∆x2( y − y )
( p − p )∆1V =1 ρ∆1Vg( v −2v )2+ ρ∆Vg
2
2
2
2
1 2 1
p1 + ρ gh1 +
1 2 1
ρ v 1 = p2 + ρ gh2 + ρ v 22
= P1∆V2 − P2∆V 2 2
ρv2
{p + ρgh +
{ = konst.
staticki pijezometarski
2
{
tlak tlak dinamicki
tlak
9 - Dinamika fluida
 Primjena Bernoullijeve jednadžbe

Venturijeva cijev služ

služi za mjerenje brzine strujanja fluida.

 Raspršivač (sprej)
 zrak koji struji uzrokuje smanjenje
tlaka iznad posude.
2a 2∆p  Zbog razlike tlaka tekućina se diže i
v2 = ulazi u cijev
ρ ( A2 − a 2 )  Struja zraka kroz cijev raspršuje
tekućinu

9 - Dinamika fluida
 Strujanje realnog fluida

Postoje dvije vrste strujanja realnog fluida:

 laminarno (slojevito) pri malim brzinama v < vk– svaki sloj fluida ima svoju
brzinu, brzine susjednih slojeva se razlikuju, slojevi se na makrosokopskoj skali
ne miješaju

 turbulentno (vrtložno) za v>vk, strujanje iz laminarnog prelazi u turbulentno,

dolazi do miješanja slojeva fluida, pojavljuju se lokalna nepravilna strujanja po
zatvorenim strujnicama koja zovemo vrtlozima, pojava vrtloga je nasumična

9 - Dinamika fluida
 Sila otpora sredstva - Viskoznost

Pri strujanju fluida pojavljuje se izmeñu čestica i slojeva fluida
unutraš
unutrašnje trenje ili viskoznost. Viskoznost se oč očituje samo kad se
fluid giba. Susjedni slojevi fluida imaju različ
različite brzine, molekule
molekule
susjednih slojeva se meñusobno privlač privlače nastojeć
nastojeći spriječ
spriječiti
meñusobno gibanje slojeva,
slojeva, prijelazi
prijelazi molekula iz jednog sloja u
drugi takoñer doprinose trenju.
trenju.

Gornja ploč
ploča se povlač
povlači, donja pločploča miruje, što uzrokuje dz
laminarno (slojevito) gibanje fluida (slojevi fluida se ne miješ
miješaju)

Zbog različ
različitih brzina susjednih slojeva fluida javlja se trenje na z
dodirnoj površ
površini dvaju slojeva (slojevi se taru jedan od drugi), sila
viskoznog trenja proporcionalna je:
 dodirnoj površ
površini slojeva fluida S; Viskoznost motornih ulja se
 promjeni brzine od sloja do sloja (gradijentu brzine dv/dz);
dv/dz); označva po posebnoj skali (SAE),
SAE 10, SAE 30, ..., što je broj
 sila trenja ovisi o vrsti fluida i temperaturi, s porastom
oznake veći to je veća viskoznost
temperature koeficijent viskoznosti ( ) se smanjuje za
tekuć
tekućine, a za plinoveηviskoznost raste s temperaturom

η
F = ηS
dv
[η] = kg = Pa s ν= [ν ] = m
dz ms ρ s
1 poise (“poaz”)=0,1 Pa s
jedinica za viskoznost - u čast Poiseuille
η - koeficijent kinematičke viskoznosti
ν - koeficijent kinematičke viskoznosti
9 - Dinamika fluida
 Sila otpora sredstva –
Stokesova i Newtnova sila otpora
2r
dv v − 0

Sila otpora na tijelo koje se giba u fluidu ovisi o brzni 3 =
dz 2 r
tijela, odnosno brzini strujanja fluida. r 3

Promatramo kuglu oko koje struji fluid malom brzinom v,
tako da je strujanje fluida laminarno. gradijent brzine
laminarno. Iskustvo pokazuje
u blizini kugle
da na udaljenosti 2/3 r od kugle fluid struji kao da kugle
i nema. Kako sloj uz površ
površinu kugle miruje, sila otpora
zbog viskoznosti je:
dv v −0
F = ηS = η 4πr 2 = 6πηrv
dz 2
r
3

Gornji izraz je poznat kao Stokesova (1845.) sila trenja.

Sokesov zakon dobro opisuje silu otpora na tijelo koje se
giba u fluidu za male brzine dok je strujanje laminarno),
laminarno), ρv 2 ρv22
p1 + ρgh + = p2 + ρgh + ( =0)
kad je glavni doprinos sili otpora viskoznost fluida. 2 2

Za već
veće brzine strujanja, gibanje fluida je turblentno,
turblentno, ρv 2
sudari tijela s česticama fluida su glavni doprinosi sili ∆p = p2 − p1 =
otpora na gibanje tijela kroz fluid. 2

Cot- aerodinamič
aerodinamički faktor, bezdimenzionalni koeficijent koji ρSv2
F = pS =
ima različ
različite vrijednosti za tijela različ
različitih oblika ( za kuglu 2
je Cot =0,35, avionsko krilo Cot=0,05, disk Cot~ 1) Sρv 2
F = Cot Newtnova sila otpora
2
9 - Dinamika fluida
 Sažetak (1)

Gibanje tekućine ili plina nazivamo strujanje.

Idealan fluid: nestlačiv, struji stacionarno, nema unutrašnjeg trenja, tijela pri prolazu
kroz njega ne rotiraju.

Strujnica: zamišljena linija u fluidu čija tangenta u svakoj točki pokazuje smjer brzine.
Gustoća strujnica proporcionalna je iznosu brzine.

Strujna cijev: dio fluida omeñen strujnicama.

Stacionarno strujanje: slika strujanja u prostoru ne mijenja se u vremenu; brzina i
tlak funkciju su samo položaja, a ne i vremena; strujnice ne ulazi niti izlaze iz strujne
cijevi.

Volumni protok: omjer volumena tvari koja protekne za vrijeme ∆t i tog vremena,
qv = ∆V ∆t = Sv

Jednadžba kontinuiteta, tj. zakon o neuništivosti tvari: Sv = konst.

Bernoullijeva jednadžba za stacionarno strujanje nestlačivog idealnog fluida:

tj. u svakoj točki neke strujnice zbroj statičkog tlaka p, tlaka ρgh uzrokovanog
visinskom razlikom pojedinih dijelova fluida, i dinamičkog tlaka ρv2/2 uvijek je
konstantan. 2
p + ρgh + ρv 2 = konst.

9 - Dinamika fluida
 Sažetak (2)

Pri gibanju tijela kroz fluid pojavljuje se sila unutrašnjeg trenja (viskoznost), koja
djeluje suprotno gibanju.

Pri laminarnom (slojevitom) strujanju slojevi fluida se ne miješaju.

Sila unutrašnjeg trenja izmeñu dva susjedna sloja fluida, čija je površina S i koju su
meñusobno udaljeni za dz, jest: Ftr = ηS dv dz
gdje je η koeficijent dinamičke viskoznosti.

Ako brzina fluida postane veća od neke kritične brzine, strujanje iz laminarnog
prelazi u turbulentno.

Kada realni fluid struji kroz usku cijev, najveća je brzina u sredini cijevi, dok se
prema krajevima brzina smanjuje.

Kada realni fluid struji uz neku zapreku (ili se neko tijelo giba u fluidu), tada se uz
zapreku stvara tzv. granični sloj fluida, čija je brzina manja od brzine fluida dalje od
zapreke.

Kada se tijelo giba kroz realni fluid, pojavljuje se otpor sredstva, koji ovisi o veličini
(obliku) tijela, vrsti fluida i o brzini gibanja tijela.

Stokesov zakon: pri malim brzinama sila trenja na kuglicu r koja se giba kroz
viskozni fluid konstantnom brzinom v iznosi Ftr = 6πηrv

Pri većim brzinama sila otpora sredstva iznosi: Fot = Cot ρv 2 S / 2
gdje je cot otporni broj (aerodinamički faktor), S čeona površina tijela izložena
struji fluida, ρ gustoća, a v brzina fluida.

9 - Dinamika fluida
 Pitanja za provjeru znanja
1. Napiš
Napišite i ukratko objasnite: a) jednadž
jednadžbu kontinuiteta i b) Bernoullijevu
jednadž
jednadžbu.

2. Što je idealni, a što realni fluid? Što je strujnica?

strujnica? Objasnite što je stacionarano a što
nestacionarno strujanje fluida.

3. Kako se definira protok fluida? Izvedite jednadž

jednadžbu kontinuiteta. U kojim uvjetima ona vrijedi?

4. Izvedite Bernoullijevu jednadž

jednadžbu. Pomoć
Pomoću Bernoullijeve jednadž
jednadžbe izrač
izračunajte brzinu
istjecanja tekuć
tekućine kroz mali otvor (Torricellijev
(Torricellijev zakon).

5. Izvedite Bernoullijevu jednadž

jednadžbu. Pomoć
Pomoću Bernoullijeve jednadž
jednadžbe objasnite Venturijevu
cijev.

6. Što je unutraš
unutrašnje trenje (viskoznost)? O čemu ovisi sila viskoznog trenja? Definirajte
koeficijent viskoznosti. Koja je razlika
razlika izmeñu kinetič
kinetičke i dinamič
dinamičke viskoznosti? U kojim
jedinicama se izraž
izražavaju?

7. Što je laminarno,
laminarno, a što turbulentno strujanje? Kada jedno prelazi u drugo? Kako se definira
definira
Reynoldsov broj? Koje je njegovo znač
značenje?

8. O čemu ovisi otpor sredstva pri gibanju tijela malim brzinama kroz fluid? Objasnite Stokesov
zakon. O čemu ovisi otpor sredstva pri gibanju tijela velikim brzinama kroz
kroz fluid? Što je
aerodinamič
aerodinamički faktor? Objasnite pojam stacionarne brzine.

9 - Dinamika fluida