HRVATSKA RENESANSA (16. st.

Razvija se usporedno s humanističkom književnom kulturom u gradovima uz more: Dubrovniku, Zadru, Splitu, Šibeniku, Hvaru –
zbog gospodarske razvijenosti, blizine Italije, ali i zbog toga što su oni bili pošteđeni od turskih osvajanja (za razliku od
unutrašnjosti Hrvatske), osobito u DUBROVNIKU koji je sačuvao samostalnost i slobodu.
Kao i europska renesansa i hrvatska renesansa nastaje kao opreka srednjem vijeku i isticanju vjersko-poučne uloge književnosti;
književnost se oblikuje kao autonomna djelatnost, i to na narodnom jeziku. Ipak, društvene i povijesne okolnosti, prije svega
turska i mletačka osvajanja, zagušit će onaj radosni osjećaj „novog rađanja“, te će se problematika rasute baštine (domovine)
očitovati u tematici i problematici djela.

Tradicije koje slijedi hrvatska renesansa:

a) antička, humanistička, predrenesansna i renesansna talijanska knjiž.
b) srednjovjekovna glagoljaška i narodna knjiž.

LIRIKA
1) pod utjecajem Petrarce razvija se petrarkistička ljubavna lirika → hrvatski petrarkisti pjevaju u ženama nadzemaljske
ljepote, koje su ujedno izvor patnje i boli, iskazuju želju pjesnika da služi nedostižnoj gospi čiju će ljepotu učiniti
neprolaznom

- predstavnici: Šiško Menčetić; Đore Držić, Hanibal Lucić

- Zbornik Nikše Ranjine: pjesmarica dubrovačkog plemića u kojoj su okupljene petrarkističke pjesme njegovih sugrađana;
među njima su najpoznatije one Š. Menčetića i Đ. Držića
- Hanibal Lucić je autor najljepše hrvatske petrarkističke, ali i hrvatske renesansne pjesme uopće – JUR NIJEDNA NA SVIT
VILA

2) religioznu i misaonu liriku stvara Dubrovčanin Mavro Vetranović

3) pokladnu i satiričnu liriku, namijenjenu običnom puku, stvaraju Marko Marulić (Poklad i korizma; Spovid koludric)
i Mikša Pelegrinović (Jeđupka – cingareska → podvrsta maskerate)

EPIKA
- hrvatska renesansna epika obiluje djelima u stihu1, a javljaju se i prva epska djela u prozi

1) Marko Marulić - otac hrvatske književnosti – na hrvatskom jeziku napisao je biblijsko-vergilijanski ep, ujedno i prvi
umjetnički ep u hrvatskoj književnosti - JUDITA (1501.)

2) Petar Hektorović – autor je putopisnog spjeva / pjesničke poslanice u 3 dijela RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE
(1555.) koju je posvetio svom učitelju Hijeronimu Bartučeviću; a prikazuje svoje trodnevno putovanje u pratnji dvojice
ribara – Paskoja Debelje i Nikole Zeta

3) Brne Krnarutić piše 1. povijesni ep u hrvatskoj književnosti VAZETJE SIGETA GRADA – govori o obrani Sigeta i junačkoj
smrti Nikole Zrinskog

4) Petar Zoranić piše 1. roman u starijoj hrv. knjiž. PLANINE (1536.); pastoralno-alegorijski roman u stihu i prozi u kojem se
isprepliću fantastični i realistični motivi; u njima opisuje svoj zamišljeni put u planine kamo odlazi da bi se oslobodio od
ljubavne boli; uzor Arcadija Jacopa Sannazzara

5) Mavro Vetranović - alegorijski spjev PILIGRIN

6) Juraj Baraković - alegorijski spjev VILA SLOVINKA

DRAMA

1
Stih hrvatske renesansne epike: dvostruko rimovani dvanaesterac
1) Hanibal Lucić – autor 1. hrvatske povijesne i svjetovne drame ROBINJE; drama govori o mladom Derenčinu, unuku bana
Derenčina, vođi Hrvata u Krbavskoj bitki; mladi Derenčin nakon mnogih podviga oslobađa iz turskog ropstva unuku bana
Vaska kojom se na kraju ženi

2) Marin Držić (Vidra) – najznačajniji hrvatski komediograf ; autor brojnih komedija koje svojom kvalitetom dosežu
vrijesnost europske dramske umjetnosti; najznačajnija su mu djela komedije DUNDO MAROJE, SKUP; farsa NOVELA OD
STANCA te tragedija HEKUBA

3) Mavro Vetranović – crkvena prikazanja: Posvetilište Abramovo, Prikazanje od muke Isukrstove, Suzana čista

LIRIKA EPIKA DRAMA

Šiško Menčetić Mikša Marko Marulić Brne Karnarutić Marin Držić
Đore Držić Pelegrinović Juraj Baraković Mavro Vetranović Hanibal Lucić
Hanibal Lucić Marko Marulić Petar Zoranić Petar Hektorović Mavro Vetranović
Mavro
Vetranović