BROJEVNI SUSTAVI

Na početku treba odmah uočiti razliku između (vrijednosti) broja i njegova zapisa!
Za isti broj može postojati više različitih zapisa: npr. broj dvadeset i sedam možemo
zapisati:
 u dekadskom sustavu: znamenkama 27
 u sustavu rimskih brojeva: XXVII
Svaki brojevni sustav sastoji se od skupa znakova (znamenaka) i pravila njihova pisanja
(slično kao i kod jezika).
Brojevni sustavi se dijele na: pozicijske i nepozicijske.

Nepozicijski brojevni sustavi

 vrijednost (značenje) pojedine znamenke ne ovisi o njezinom mjestu (poziciji) u
zapisu broja
 sustav rimskih brojeva (najčešće rabljeni nepozicijski sustav) – npr. znamenka X
uvijek ima vrijednost 10 bez obzira o njezinom položaju u zapisu broja
Pozicijski brojevni sustavi

 vrijednost (značenje) pojedine znamenke ovisi o njezinom mjestu u zapisu broja

 dekadski brojevni sustav (pozicijski sustav koji najviše koristimo)
 npr. kod broja 2335 - 1. znamenka 3 ima vrijedost 300, a 2. znamenka 3
ima vrijednost 30
 svaki pozicijski sustav određen je bazom sustava i njegovim znamenkama
 (npr. u dekadskom sustavu je baza 10, a znamenke 0, 1, …, 9, dok je u
binarnom sustavu baza 2, a znamenke 0 i 1

DEKADSKI BROJEVNI SUSTAV

 sustav sa bazom 10 i znamenkama 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9
U svim pozicijski sustavima zapis broja nastaje po istom pravilu pa tako i u dekadskom!
 broj znamenaka koji se koristi jednak je bazi sustava, tj. u dekadskom sustavu
postoji 10 znamenaka, u binarnom dvije, u heksadekadskom 16 itd.

Npr. broj tristo šezdeset pet zapisan u dekadskom sustavu izgleda 365, piše se (365) 10
ili 365(10) , a znači 3 stotice, 6 desetica I 5 jedinica ili

365(10) = 3 ∙ 100 + 6 ∙ 10 + 5 ∙ 1 = 3 ∙ 102 + 6 ∙ 101 + 5 ∙ 100

Brojevi 100, 10, 1 se nazivaju težinski faktori, a potencije 2, 1, 0 težinske vrijednosti.

Kada bi broj 365 imao I decimalni dio (npr. 365,287) zapis bi izgledao ovako:

2 1 0 -1 -2 -3 → težinske vrijednosti znamenki

3 6 5 , 2 8 7 (10) = 3 ∙ 100 + 6 ∙ 10 + 5 ∙ 1 + 2 ∙ 0,1 + 8 ∙ 0,01 + 7 ∙ 0,001
= 3 ∙ 102 + 6 ∙ 101 + 5 ∙ 100 + 2 ∙ 10-1 + 8 ∙ 10-2 + 7 ∙ 10-3
Napomena: svaka znamenka broja ima svoju težinsku vrijednost (npr. znamenka 3 ima
težinsku vrijednost 2, znamenka 6 → 1, … , znamenka 7 → -3)

Zadatak: Koje težinske vrijednosti u prethodhodnom zapisu imaju znamenke 6 i 7 ?

BINARNI BROJEVNI SUSTAV
 sustav sa bazom 2 i znamenkama 0 i 1

Budući da je i binarni sustav također pozicijski slično možemo primijeniti i na njega

uzimajući u obzir bazu i znamenke koje se koriste.
Zapis treba govoriti koliko je puta pojedina potencija broja 2 zastupljena u broju:
potencije broja 2 su: 1 (20), 2 (21), 4 (22), 8 (23), 16 (24) itd.
npr. u broju 13 imamo brojeve 8, 4 i 1, odnosno 23, 22 i 20 , tj. možemo reći da je:
13(10) = 1 ∙ 8 + 1 ∙ 4 + 0 ∙ 2 + 1 ∙ 1
= 1 ∙ 23 + 1 ∙ 22 + 0 ∙ 21 + 1 ∙ 20
= 1101(2)

Zapis broja u binarnom sustavu je:

3 2 1 0 → težinske vrijednosti znamenki

1 1 0 1 (2) = 1 ∙ 23 + 1 ∙ 22 + 0 ∙ 21 + 1 ∙ 20

Napomena: Prethodno opisani način postaje nepraktičan kada se radi o velikim

brojevima pa ćemo zato generalno koristiti drugi način koji će nas jednostavnim
postupkom dovesti do istog rezultata.

Postupak: Općenito se dekadski broj pretvara u broj bilo kojeg sustava tako da ga
cjelobrojno dijelimo s bazom toga sustava. Pri tome zapisujemo ostatke pri dijeljenju, a
cijeli postupak ponavljamo sve dok rezultat cjelobrojnpog dijeljenja (kvocijent) ne
postane 0. Zapisane ostatke čitamo unatrag (oni predstavljaju znamenke konačnog
rezultata).

Primjer 1: Napiši broj 26(10) u binarnom brojevnom sustavu.

kvocijent ostatak

26 : 2 = 13 (0)
13 : 2 = 6 (1)
6 : 2 = 3 (0) (znamenke čitamo odozdo prema gore!)
3 : 2 = 1 (1)
1 : 2 = 0 (1) Rješenje: (11010)2

Pretvaranje dekadskoga decimalnog broja u binarni provodi se u 2 koraka:

1.) pretvaranje cijelog dijela broja (na prethodno opisani način)
2.) pretvaranje decimalnog dijela broja
 decimalni dio broja množimo sa bazom sustava (2) te zapisujemo cijeli dio
broja koji dobivamo u umnošku, a decimalni dio ponovo množimo sa 2
 postupak množenja ponavljamo sve dok ne dobijemo umnožak 1 ili dok
postupak ne zaustavimo nakon određenog broja množenja (kada nam je
dobiveni broj decimala dovoljan)
Primjer 2: Napiši broj 26,125(10) u binarnom brojevnom sustavu.

1. korak: cijeli dio broja (26) se prema prethodnom primjeru zapisuje kao (11010).
2. korak:

0,125 ∙ 2 = 0,25 (0)

0,25 ∙ 2 = 0,5 (0) (znamenke čitamo odozgo prema dolje!)
0,5 ∙ 2 = 1,0 (1)

postupak završava kada decimalni dio umnoška postane 0

Rješenje: (11010,001)2

Pretvaranje binarnog broja u dekadski:

 provodi se pomoću težinskih vrijednosti znamenki tog broja:

Primjer 3: Napiši binarni broj 110101,001(2) u dekadskom sustavu.