PROCESOR

(CPU – Central Processing Unit)

Procesor predstavlja ''mozak'' računala, a uloga mu je obrada podataka i upravljanje

svim procesima u računalu.
Osnovni dijelovi procesora:
1.) aritmetičko - logička jedinica
2.) upravljačka jedinica
3.) registri

ARITMETIČKO – LOGIČKA JEDINICA (engl. Aritmetic-Logic Unit - ALU):

Glavna zadaća joj je obrada podataka. Ona izvodi sva računanja (osnovne aritmetičke i
logičke operacije s podacima) sukladno zahtjevima upravljačke jedinice.
ALU može direktno izvoditi samo osnovne aritmetičke i logičke operacije: zbrajanje,
komplementiranje, usporeĎivanje, konjunkcija (AND), disjunkcija (OR), negacija (NOT).
Sve ostale (složenije) operacije svodi na niz osnovnih.

UPRAVLJAČKA JEDINICA (engl. Control Unit – CU ):

Upravlja radom svih dijelova računala i svim procesima u računalu.
Prilikom izvoĎenja programa odreĎuje koju operaciju treba izvršiti s kojim podacima,
redoslijed izvoĎenja operacija, te po potrebi uključuje i isključuje pojedine ureĎaje.
Sve to obavlja pomoću upravljačkih signala.
Upravljački signali: električni impulsi koje odašilje upravljačka jedinica procesora (CU)
i pomoću njih upravlja dijelovima i radom računala.
Napomena: CU ne izvršava nikakve računske operacije!

REGISTRI
Registri su memorije vrlo malog kapaciteta (nekoliko bajtova) i velike brzine, a nalaze
se unutar procesora. Ubrajaju se u unutarnje memorije i predstavljaju internu memoriju
procesora.
Pojedini registar može pohraniti samo jedan podatak i to onaj kojeg procesor trenutno
koristi, odnosno naredbu koju trenutno izvodi.
Podaci se unutar registara stalno i velikom brzinom izmjenjuju!
Registri se, kao i neke druge unutarnje memorije sastoje od bistabila (danas najčešće 64
bistabila)

Karakteristike procesora koje utječu na njegovu snagu i brzinu:

Radna frekvencija procesora

 (frekvencija kojom procesor radi): odreĎuje ju generator takta. a pokazuje koliko

osnovnih operacija procesor može izvesti unutar 1s. Mjeri se u hercima (Hz).
Današnji procesori imaju radnu frekvenciju izmeĎu 1 i 4 GHz.
Činjenica da procesor primjerice ima frekvenciju od 3 GHz (3 GHz = 3000 MHz = 3000000
KHz = 3000000000 Hz) zapravo znači da procesor u jednoj sekundi može izvesti 3
milijarde osnovnih operacija. (1Hz predstavlja jednu osnovnu operaciju)
Složene se operacije razbijaju na više osnovnih (tj. onih koje se mogu izvesti u jednom
koraku)
Duljina podatka koji procesor može obraditi u jednom koraku
Trenutno najveća duljina je 64 bita (kod 64-bitnih procesora), a prije je ta duljina bila
32, 16 ili 8 bitova.
Napomena: u 32-bitnim procesorima se takoĎer mogu obraditi podaci od 64 bita, ali se
moraju rastaviti na više dijelova i obraĎivati u više koraka – to automatski znači i manju
brzinu!

Arhitektura (graĎa) procesora

U novije vrijeme procesori mogu imati više (jednakih) jezgara smještenih u zajedničko
kućište, pri čemu svaka jezgra zapravo predstavlja zasebni procesor.
Danas je tendencija izrada procesora sa više jezgara koje rade na manjim radnim
frekvencijama čime se znatno smanjuje zagrijavanje, a time i trajnost i pouzdanost
procesora.
Npr. brzina 2-jezgrenog procesora od 2 GHz je otprilike jednaka kao brzina 1-jezgrenog
procesora od 4 GHz, ali se 2-jezgreni znatno manje zagrijava.

Napomena: brzina rada računala ne ovisi samo o brzini procesora nego i o

karakteristikama drugih dijelova (veličini radne memorije (RAM-a), brzini pristupa
podacima, propusnosti sabirnica,...)

Procesor Hladnjak procesora (engl. cooler)

Zbog velikog zagrijavanja za vrijeme rada, na procesore se obavezno stavljaju hladnjaci

(sa ventilatorom) jer temperature pri radu najčešće iznose preko 50 C.

Dva vodeća proizvoĎača procesora u svijetu su Intel i AMD. Njihovi procesori nisu
potpuno kompatibilni, pa zahtjevaju ugradnju drugačijih komponenti u računalo.

Napomene:

 Za svaki procesor postoje hladnjaci koji mu odgovaraju po dimenzijama i jačini

hlaĎenja, tj. ne odgovara svaki hladnjak svakom procesoru!
boxed verzija procesora: procesor + originalni hladnjak
retail verzija procesora: procesor bez hladnjaka (korisnik kupuje hladnjak posebno,
po izboru!)
 I ostali ureĎaji u kućištu se tijekom rada zagrijavaju tako da je često potrebno
osigurati i dodatno hlaĎenje. Uz hladnjak procesora, u računalo se mogu ugraditi i
dodatni hladnjaci (za kučište, napajanje, diskove, grafičke kartice i sl.)