Hrvatska književnost 20. st. - razdoblje ekspresionizma u hrvatskoj književnosti traje od 1914.

do ČASOPISI
1928. Miroslav Krleža +
SVJETSKA KNJIŽEVNOST HRVATSKA KNJIŽEVNOST Ulderiko Donadini Antun Branko Šimić
1. početak – početak WWI August Cesarec
Avangarda HRVATSKA KNJIŽEVNOST (1914.
– 1952.) 2. kraj – atentat u Narodnoj skupštini u Beogradu Vijavica 1917.
Hrvatski ekspresionizam (1914. - u književnom smislu: Kokot 1916. Plamen 1919.
Juriš 1919.
– 1928.) 1. početak – kraj moderne i pojava prvih Krležinih djela (14')
Kasni modernizam Razdoblje socijalno angažirane Naziv – kokot je Vijavica – pokrenuo U 1. broju časopisa
2. kraj – početak drugog razdoblja hrvatske kniževnosti u kojem
književnosti (1928. – 1952.) hrabra i borbena ga još kao objavio polemički
dolazi do prevlasti socijalno angažirane književnosti
Druga moderna/kasna ptica koja naviješta gimnazijalac – traži tekst Hrvatska
moderna (1952. – 1969.) - 1914. Društvo hrvatskih književnika objavilo pjesničku zbirku novi dan u njemu prekid s književna laž – može
Postmodernizam Postmodernizam (70. ) Hrvatska mlada lirika – nije odgovarala duhu vremena jer su tradicijom se čitati kao
Objavljuje svoje
pjesme u njoj pisane u duhu hrvatske moderne (lirski pejzaž, kult polemičke članke Juriš – nakon programatski tekst
forme), a taj je duh bio u potpunoj suprotnosti s društvenom u kojima se zalaže napuštanja
Hrvatska književnost od 1914. do 1952. stvarnošću, odnosno s povijesnom situacijom za aktualnost školovanja
tematike i pobunu posvećuje se
- pobuna protiv kulta ljepote i sklada koji su u svojoj poeziji zagovarali
književnom radu i
predstavnici hrvatske moderne obilježila je početak novog razdoblja ▲ Dvije faze hrvatskog ekspresionizma dvije godine kasnije
u hrvatskoj književnosti - na početku hrvatskog ekspresionizma dominiraju programatski pokreće ovaj
1. Prvo razdoblje (1914. – 1928.) - WWI i poslijeratna stvarnost tekstovi u kojima se mladi ekspresionisti zalažu za novu umjetnost časopis
promijenili su čovjekovu sliku svijeta i razorili modernistički koja će odgovarati suvremenoj stvarnosti, a tekstove objavljuju
ideal ljepote uglavnom u časopisima koje sami pokreću
2. druga faza – nastaju najznačajnija ekspresionistička djela –
2. Drugo razdoblje (1928. – 1952.) – obnova realističkih - tek kasnije, nakon WWI, nastaju najznačajnija ekspresionistička ekspresionistička slika svijeta kao mjesta u kojem vlada kaos
tendencija djela u kojima se odražava ratna i poslijeratna stvarnost, tjeskoba, i nesklad, a nemir i otuđenost trajna su čovjekova stanja
strah i pobuna - širok raspon tema – pasivna prihvaćanja takva
■ Hrvatski ekspresionizam 1. prva faza (do 1919.) – ekspresionistički časopisi kojima mladi stanja do krika, odnosno pobune te otpora svijetu
književnici objavljuju prekid s tradicijom i postavljaju zahtjev građanske svakodnevice koja to stanje prihvaća
- vrijeme – 1914. do 1928. g. - nova tematika donosi i drukčiji izraz – za razliku od
za novom umjetnošću
POVIJESNI KONTEKST - u njima dominiraju programatski tekstovi – modernističkog kulta forme, u ekspresionističkim se
1914. – 1918. 1918. – 1928. književna produkcija je manje zastupljena djelima izraz oslobađa formalnih zahtjeva kako bi se
Uspostavljena Kraljevina SHS - književnici – Miroslav Krleža (prvi dramski ciklus) , ekspresija mogla slobodno i nesputano izraziti
(18') Ulderiko Donadini (novele i romani), Antun Branko
Osnovana Socijalistička Šimić (lirska poezija objavljena u časopisima
PREDSTAVNICI
radnička partija Jugoslavije
(komunista) (19') Antun Branko Šimić Preobraženja (pjesnička zbirka)
Obznana – dekret vlade kojim se Legende (prvi dramski ciklus)
WWI zabranjuje rad komunističke Miroslav Krleža Hrvatski bog Mars (novelistička
partije (20')
zbirka)
Atentat u narodnoj skupštini u
Beogradu – smrt Pavla Radića i Ulderiko Donadini Kroz šibe (roman)
Đure Basaričeka te Stjepana Tin Ujević Lelek sebra (pjesnička zbirka)
Radića koji umire od posljedica
ranjavanja (28') Ex ponto (poezija)
Ivo Andrić
Nemiri (poetska proza)
Gustav Krklec Srebrna cesta (pjesnička zbirka)

Hrvatska književnost 20.st.

 HRVATSKA MODERNA HRVATSKI EKSPRESIONIZAM ROMAN iz predgrađa – Balada iz
predgrađa i mrtvačnicu –
Ideal sklada - dva temeljna smjera razvijanja romana: Mrtvačnica najbjednijih, ali i
Kult čiste ljepote – Matošev Raspad cjelovite slike svijeta
1. pojava socrealizma – obnavlja se realistički roman, a način života ljudi kojima je
ideal ljepote koja se krije iza Svijet kao kaotično mjesto uskraćena toplina doma –
književnici u njemu ukazuju na socijalnu nepravdu stavljajući
pojavnosti vanjskoga svijeta kojim vlada nesklad (u svijetu i Vagonaši
u čovjeku) u prvi plan temu romana – nastao na realističkoj tradiciji –
Pisac opaža duhovni svijet i dopunjen novim aktualnim temama i modernijim načinima Iako se u njegovim pjesmama
slavi idealnu ljepotu Pisac buntovnik oblikovanja upućuje na međuratnu stvarnost,
Kult forme (sonet) Potpuna sloboda izraza 2. moderni romani – nastavljaju tradiciju započetu u razdoblju Cesarić nije angažirani pjesnik –
moderne (introspekcija, nove modernističke tehnike) – njegova je poezija stvarnost
Impresionizam – izraziti Ekspresionizam – izraziti pretočena u estetsku viziju, a ne
doživljaj svijeta izazvan vlastito subjektivno stanje u nastaje prvi moderni hrvatski roman Povratak Filipa
politički program
neposrednim opažanjem umjetničkom djelu Latinovicza
prirode Uglavnom piše vezanim stihom
koji se približava svakodnevnom
POEZIJA govoru – njegov je stih ritmičan,
sugestivan (naglašen zvukovni
■ Prevlast socijalno angažirane književnosti (28' Emocionalna poezija u kojoj su sloj) i samo naizgled jednostavan,
– 52') dominantni motivi osamljenosti i a zapravo uvijek slojevit i
patnje – pjesničke zbirke Lelek višeznačan
- godine 1928. u Zagrebu je pokrenut časopis Kritika (časopis za sebra i Kolajna
socijalnu literaturu) Tematizira svakodnevne ljudske
Tin Ujević Refleksivna poezija u kojoj se bavi situacije i uzdiže ih na razinu
- Miroslav Krleža započeo je objavljivati glembajevski ciklus koji temeljnim egzistencijalnim poetskih slika
predstavlja novu fazu njegova stvaralaštva – time započinje novo pitanjima – pjesničke zbirke Auto U prvom dijelu njegova
razdoblje u hrvatskoj književnosti koje karakterizira prevlast na korzu i Ojađeno zvono
Dragutin Tadijanović stvaralaštva dominira-ju intimne
socijalno angažirane književnosti – u tom razdoblju nastaju djela na zavičajne teme (rodno Rastušje)
Poezija u kojoj izražava
temelju programa lijevo orijentiranih intelektualaca rezignaciju i pomirenost sa kojima pristupa kao mitskom
- nastojeći utjecati na svoje čitatelje, pisci se bave aktualnim svijetom – pjesnička zbirka svijetu idealizi-ranog djetinjstva
temama – nepravednim društvenim odnosima, problemima Žedan kamen na studencu suprotstavljena gradu – Dugo u
hrvatskog sela i dr. noć, u zimsku bijelu noć
Njegov pjesnički opus
- takva se socijalna angažiranost književnika nastavila tijekom rata i istovremeno je sinteza modernog Kasnije prevladavaju
i tradiconalnog te europskog egzistencijalne teme poput
u prvim poratnim godinama
modernizma i hrvatske tradicije, rezignacije, prolaznosti i smrti –
zbog čega su ga književni kritičari Večer nad gradom, Prsten
nazvali klasikom modernizma Osnovna su obilježja njegove
- poveznica između socijalno angažirane književnosti i hrvatskog
ekspresionizma stvaralaštvo je Miroslava Krleže – svojom početnom Pjesnik grada i graske poezije jedno-stavnost,
stvaralačkom fazom pripada ekspresionizmu, u sljedećem razdoblju svakodnevice neposrednost, prividna naivnost,
objavljuje svoja najznačajnija djela jednostavan i jasan jezik
Spaja romantičarski i
- Krleža se nije slagao s vladajućom tezom o socijalno modernistički doživljaj svijeta – Pjesme su pisane slobodnim
lirski subjekt uronjen je u stihom čiji je ritam blizak
angažiranoj književnosti (sukob na književnoj ljevici) pa se u
ravnodušnu svakodnevicu, ali u svakodnevnom govoru
njegovim djelima uočavaju obilježja karakteristična za
njoj pronalazi poetske slike koje
književnost kasnog modernizma progovaraju na razini simbola –
Dobriša Cesarić
- predstavlja estetsku vertikalu hrvatske književnosti u tome Voćka poslije kiše, Slap, Oblak,
vremenu – ne pristajući uz prevladavajuću tendenciju Na novu plovidbu, Povratak
socijalno angažirane književnosti – utire put suvremenoj Često je usmjeren na bijedu
hrvatskoj književnosti najnižih društvenih slojeva –
pokazuje smrt bezimena čovjeka

Hrvatska književnost 20.st.

 Hrvatski bog Mars: Bitka kod Bistrice Lesne, Kraljevska madžarska domobranska novela, Tri domobrana, Baraka pet Be, Domobran Jambrek,
● Miroslav Krleža Smrt Franje Kadavera, Hrvatska rapsodija

DJETINJSTVO I ŠKOLOVANJE

1893. Rođenje

1903. Upis u gimnaziju

Domobranska kadetska škola u
1908.
Pečuhu
Mađarska vojna akademija
1911.
Ludoviceum u Budimpešti
Napušta Ludoviceum i vraća se u
1913.
ZG

KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO
1914. Drama Legenda
Mobiliziran je – poslan u
1915./1916. Nakon atentata na Stjepana
Galiciju – vraća se zbog bolesti
Radića, sloma parlamentarizma
Pan lijevičari se okupljaju oko dviju
1917.
Tri simfonije (lirika) suprotstavljenih estetika – na
jednoj strani zagovornici socija-
Kraljevo (ekspresionistička 1928. lne literature, na drugoj mode-
drama) rnističke poetike – sukob
1918.
Pjesme I. (ratna lirika) poznat kao sukob na književnoj
ljevici – Krleža se 1933.
Pjesme II. (rl)
priključuje sukobu zagovarajući
Pjesme III. (rl) autonomiju umjetnosti
1919. Časopis Plamen s Augustom Leda (treća drama iz
Cesarcem – u njemu polemički 1931.
glembajevskog ciklusa)
tekst Hrvatska književna laž
Povratak Filipa Latinovicza
Drama Galicija – HNK prihvaća 1932. Moj obračun s njima (knjiga
1920. dramu, ali je vlast zabranjuje
polemika)
prije prikazivanja
Predgovor podravskim
Zbirka novela Hrvatski bog
1922. motivima Krste Hegedušića
Mars, drama Golgota
1933. Quo vadis, Krleža – započinju
Drama Vučjak
napadi na Krležu (sukob na
1923. Časopis Književna republika – književnoj ljevici)
zabranjen 27'
Časopis Danas – policija ga
Putuje u SSSR – putopisna 1934. zabranjuje, sukob nkl se
1924./1925.
proza Izlet u Rusiju zakuhtava
1936. Balade Petrice Kerempuha

Hrvatska književnost 20.st.

 Na rubu pameti - teme u romanu: LIKOVI
1938.
Banket u Blitvi (1. dio) 1) tema povratka (zavičaj, djetinjstvo) Hipersenzibilni intelektualac,
- naslov romana umjetnik, muči ga težnja za sa-
Banket u Blitvi (2. dio) mospoznajom – osjećaj egziste-
1939. Pokreće časopis Pečat, koji - povratak nakon 23 godine ncijalne tjeskobe oduzima mu
prestaje izlaziti 1940. - traganje za vlastitim identitetom moć umjetničkog izražavanja
Filip
- gleda život kao besmislen – oko sebe doživljava simultani niz Suprotnosti:
potpuno nepovezanih događaja – utjecaj na njegovu umjetnost: boje 1) tjelesno x duhovno
- u razdoblju WWII Krleža je u ZG – njegova se djela spaljuju, privode
gube intenzitet – gubi inspiraciju 2) umjetničko x racionalno
na informativne razgovore – ne obavljuje do 1945.
- povratak u zavičaj = povratak u djetinjstvo 3) primitivno i civilizacijsko
1945. – 1981.
- nostalgija pobuđena osjetilima (retrospektivna tehnika) – Naglašena tjelesnost – odnos
- uključuje se u javni društveni život
Karolinina svadba, odlazak vojnika u rat, čekanje na majčin povratak, Majka, Bobočka prema njima utemeljen na
- postaje potpredsjednikom HAZU-a (onda JAZU) posjet bordelu, zatvorena vrata vlastitog doma – postaje beskućnik Freudu i psihoanalizi
- osnivač je Leksikografskog zavoda u ZG (1950.), na čijem čelu kao sedmogimnazijalac Biološki motivirani postupci –
ostaje do smrti (danas je to Leksikografski zavod MK) - pitanje vlastitog podrijetla, tj. očevog identiteta žrtvuje svoju građansku egziste-
- objavljuje djela: nciju i odriče se svega zbog
2) tema umjetnosti Baločanski otkrića tjelesnog
1) Djetinjstvo u Agramu (52') - Filip naglašava važnost boje u doživljavanju svijeta – želi prikazati Animalni nagoni – kulminacija je
2) Davni dani (56') slikaski doživljaj svijeta kao simultanitet čovjekove svijesti (sliku, ubojstvo Bobočke
3) Aretej (59') zvuk)
4) Banket u Blitvi (3. dio) - u romanu se nalaze brojne digresije o slikarstvu, uporabi boje,
▲ odnos Filip – Kiryjales
pristupu teme iz pozicije umjetnika
5) Zastave (62'-68') - prikazuje podvojenost Filipova karaktera
- roman o umjetniku i umjetnosti – ukalpa se u tradiciju europskog
- na njegov se prijedlog pokreće časopis Forum (izdavač HAZU) - u odnosu se Filipovoj tezi suprotstavlja Kiryjalesova antiteza
romana 1. pol. 20. st. – takav je roman i Doktor Faustus Thomasa
- potpisuje deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika Manna - umjetnički doživljaj svijeta x racionalni doživljaj svijeta
(67') i daje ostavku na članstvo u CK SKH (Savez komunista Hrvatske)
3) socijalna tema (Panonija, Kostanjevec) - alter ego
- povlači se iz javnog života oko 1970. i do smrti živi u ZG
- Filip nakon nekog vremena shvaća da je izgubio vezu s panonskim - obilježja romana:
krajem – strana mu je ta pasivnost, nepromijenjenost i primitivizam 1) tradicionalna – linearna kompozicija – dramska čvorišta (intele-
● Povratak Filipa Latinovicza (32') te sredine
- na majčinom imanju upoznaje svijet provincijalne glembajevštine –
ktualne diskusije s Kiryjalesom)
2) moderna - minimalizacija fabule i postavljanje čovjekove svijesti u
- prvi moderni hrvatski roman krug oko Silvija pl. Leipacha Kostanjevačkog kojem pripada i njegova središte radnje
- u središtu je lik FP koji se nakon mnogo vremena vraća u rodni kraj majka – ironično prikazana sredina (malograđanski, snobovski
nazori) MODERNISTIČKA TEHNIKA
u potrazi za vlastitim identitetom
Analitička introspekcija Radnja romana je svijest FP
Isprepletanje prošlosti i
- kompozicija – dva dijela:
Subjektivno vrijeme sadašnjosti – simultani niz –
1) u prvom dijelu romana dominira retrospekcija vremenski skokovi
2) u drugom se dijelu prikazuje kostanjevačka sredina i Izravni unutrašnji monolog, Istovremenost pripovijedača i
pripovijedanje teče uglavnom linearno slobodni neupravni govor Filipa
- dramska struktura – nakon ekspozicije (Filipov povratak) nižu se Vanjski podražaj podsjeća Filipa
Asocijativna tehnika
prizori puni dramatike (Filip – majka, Bobočka – Filip, Filip – na djetinjstvo
Kiryjales), a roman završava dramatičnim krvavim raspletom Digresije – meditacije o
Esejistički dijelovi likovnim problemima i
razgovori o umjetnosti
- vrsta romana – monološko-asocijativni, analitičko-psihološki

Hrvatska književnost 20.st.

● Gospoda Glembajevi (28') 3) financijski slom Glembajevih – Leoneova se unutrašnja drama
razrješava – spoznaje tragičnu sudbinu da je svojom prirodom pravi
Ostali su likovi određeni socijalno i psihološki – u njihovim se
dijalozima otkriva licemjerje i nemoral društvenog kruga kojemu
- pripada dramskom ciklusu o Glembajevima (trilogija GG, PFL, Leda) Glembay iako je bježao od te činjenice cijeli život – Glembay se u Glembajevi pripadaju
- propadanje patricijske obitelji u razdoblju od 1913. do 1925. njemu budi kada ubija BC Titus Andronicus Umirovljeni veliki
Fabrizy-Glembay župan
- prozni fragmenti (novele) o nekim likovima tog ciklusa
Rođaci Njegov sin,
- aristotelovo trojedinstvo: Puba Fabrizy-
odvjetnik, pravni
Glembay
1) palača imućne obitelji Glembay savjetnik obitelji
2) 1 do 5 sati ujutro – sužavanjem prostora i vremena više se pažnje Dr. Paul Altmann Liječnik
posvećuje psihološkim proživljavanjima likova Svećenik,
3) jedna radnja – raspadanje patricijske obitelji koje kulminira Ostali likovi informator,
Alojzije Silberbrandt
sukobom Ignjata Glembayja i njegova sina, umjetnika Leonea barunučina sina i
njen ispovjednik
- tematika – u podlozi drame je barboczyjevska legenda (svi
Glembajevi su ubojice i varalice, a njihovi su potomci opterećeni
obiteljskim nasljeđem – animalna, grabežljiva priroda) - stilska obilježja:
 Glembajevi potekli od međimurskih seljaka – zločinima, prevara- 1) klasična dramska struktura (3 čina, poštivanje aristotelova
ma i ženidbama uspinju se na vrh društvene ljestvice i postali trojedinstva)
zagrebačka gospoda – ukazuje se na slom AUM – slom u 2) dramska napetost rezultat je dramskog sukoba (odnos među
glembajevskom salonu odraz je sloma koji zahvaća AUM u cjelini likovima, sukob unutar likova)
3) dramska kompozicija oblikovana realistički – dramska napetost
raste od najave sukoba u 1. činu, preko sukoba oca i sina u 2., do
tragičnog raspleta u 3. činu (scenski psihološki realizam)
4) govorna karakterizacija likova (agramerski obojen njemački
jezik)
5) naturalistička obilježja (biološka motivacija glavnih likova)
6) vrsta – psihološka drama

LIKOVI
Naci (Ignjat) Bankar, tajnni
Glembay savjetnik
- kompozicija u 3 čina: Barunica Castelli- Njegova druga
1) prikaz glembajevske sredine nakon Leoneovog povratka (11 Glembay supruga
godina) – komentirajući obiteljske portrete naglašava svoj OBITELJ Ignjatov sin iz prvog
Leone Glembay
negativan odnos prema toj sredini i svemu što je glembajevsko – braka
dramska se radnja odvija u dvjema razinama – psihološkoj (Leoneov Udovica starijeg
odnos prema Glembajevskoj sredini) i socijalnoj (slučaj Rupert- Sestra Angelika Glembayeva sina
Canjeg Ivana
2) odnos sina i oca – sukob unutar Leonea (danijelijevska krv x U sredštu je dramske radnje lik LG – temom povratka u zavičaj
glembajevska krv) – dramski sukob razvija se u gradaciji – prate ga otvara se prostor za psihološki sukob (između likova i unutar lika),
zbivanja u prirodi (munje, kiša, grmljavina, vjetar) a istovremeno se pokreće radnja otkrivanjem tajni iz prošlosti

Hrvatska književnost 20.st.