Preobražaj

Preobražaj, avangardna pripovijetka austrijskog autora Franza Kafke

objavljena za vrijeme njegova života, 1915. godine, sadrži elemente ekspresionizma,
dadaizma, nadrealizma, te ekspresionizma. Ova književna epoha smještena je u
vremenski okvir desetih i dvadesetih godina 20. stoljeća, a glavne su joj odrednice
poricanje tradicije i potraga za originalnim načinom izražavanja. Djelo pripada
tmurnom razdoblju autorova stvaralaštva koje je pogođeno osjećajem usamljenosti,
bespomoćnosti i strahom. Priloženi ulomak nalazi se na samom početku ove
pripovijetke te je cilj ovog eseja na temelju njega prikazati djelo u kontekstu
avangarde i povezati njegovu autobiografsku stranu s autorovom zbiljom.
Priloženi ulomak služi kao uvod u ovo djelo, točnije smješten je u prvi od
ukupno tri dijela pripovijetke i upućuje nas da se glavni lik preobrazio u golemog
insekta. Ova preobrazba simbolizira Gregorov, ali i Kafkin osjećaj zatočenosti u
društvu, kao Židova u predratnom razdoblju Prvog svjetskog rata te kao sjenu svoga
oca. Upućeni smo kako prezire svoj posao, ali ga zbog financijskih poteškoća svoje
obitelji mora zadržati. Promatra sliku žene u krznu koju je jednom prilikom izrezao iz
časopisa i uokvirio: „Nad stolom, nad kojim bijaše rasprostrta raspakovana kolekcija
uzoraka različitih tkanina – Samsa bijaše trgovački putnik – visjela je slika koju je
nedavno vio izrezao iz nekog ilustriranog časopisa i stavio u zgodan pozlaćen okvir.“
Na temelju njegovih misli o neprestanom radu možemo zaključiti kako ta slika
simbolizira otuđenu erotiku i manjak brižnosti za kojom očajno žudi. Od ovog trenutka
pa do smrti Gregor je osuđen na apstinenciju od ljudskog kontakta koja je
uzrokovana ne samo strahom obitelji, nego i vlastitim osjećajem srama i gađenja koje
osjeća prema vlastitom tijelu. Osjećaju se elementi ekspresionizma u Gregorovu
strahu i alijenizaciji te dadaizma i nadrealizma koji se očituju u paradoksalnom
odnosu animalnog prikaza i realnog okruženja. Soba u kojoj se nalazi tmurna je, a
vremenske nepogode samo pojačavaju dojam subjektova kafkijanstva uzrokovanog
nezadovoljstvom i nesigurnošću odnosa prema ocu. Dom je magijskog realizma,
mjesto je tjeskobe i samoće u kojem je Gregor apsolutno bespomoćan i zbunjen. U
konačnici, na prozoru izbija Sunce koje simbolizira Gregorovo oslobođenje od očevih,
ali i okova društva predratnog razdoblja dvadesetog stoljeća. Saznavši za
preobrazbu, otac napušta bilo kakav prijašnji odnos sa sinom i pokušava ga se riješiti
dok majka i sestra još neko vrijeme gaje određenu dozu empatije koju iskazuju
brinući se za njega. U ovoj komponenti pripovijetke, odnosima unutar obitelji, snažan
utjecaj ostavljaju elementi egzistencijalizma. Ovakav odnos usporediv je s Kafkinim
odnosom prema vlastitom ocu čija dominantnost i muževnost u njemu stvara osjećaj
nesugirnosti i straha. Očeva dostojanstvenost u romanu prikazana je simbolom
uniforme. Kada ga Gregor ugleda u radnom izdanju, njegovo se mišljenje o njemu
mijenja na bolje, ali očevo daljnje odbijanje rezultira povratkom Gregorova prvobitnog
mišljenja o njemu, a prikazuje se simbolom prljave uniforme. Govoreći o odnosu
Gregora i Grete, treba spomenuti motiv hrane koju mu ona priprema. U početku
donosi mu kruh i mlijeko, njegovo najdraže jelo što ukazuje na idealnost njihova
odnosa prije metamorfoze, no postupno ona donosi sve truliju hranu što je dokaz
kvarenja njihova odnosa uzrokovanog Gregorovim invaliditetom i nemogućnošću
komunikacije. Također jedne noći obitelj ostavlja vrata njegove sobe otvorena te on
gladan promatra goste kako se časte. Konačni krah njegova odnosa s obitelji
predstavlja tzv. jabuka razdora kojom otac pogađa Gregora te time čak i pridonosi
njegovoj smrti. Od tog događaja na dalje Gregorova soba postaje odlagalište smeća,
a obitelj se sve manje brine za njega te im je veća namjera riješiti ga se. Jedne
večeri, čuvši kako sestra, s kojom je imao idealan odnos, predlaže njegov odlazak,
Gregor umire shvativši kako obitelj ne može krenuti dalje s njim na leđima.
Na temelju svega navedenog možemo zaključiti kako je ovo djelo od goleme
važnosti uvodeći pojmove kafkijanstva i alijenacije te magijskog realizma u
avangardnu književnost. Ovo djelo zauzima jedno od mjesta na tronu svjetske
književnosti