Historija Bosne i Hercegovine

Porijeklo imena

Bosna-po rijeci Bosna, po tračkom plemenu Besa, po albasnkoj riječi bos- so, po riječi basinus -riječni tok,
tekuća voda (najprihvatljivija teorija).

Hercegovina - od titule herceg koju je dobio stjepan Vukčić Kosača, staro ime Hercegovine je Hum.

Naseljenost teriotija današnje Bosne i Hercegovine

Paleolitik-kod Doboja-Makljenovac, kod Kulaši kod Prnjavora, Badanj kod Stoca

Neolitsko doba-u centralnom dijelu, uz Bosnu i Neretvu; Zelena pečina na Vrelu Bune, Liščići kod Konjica,
Butmir kod Sarajeva (najpoznatija kultura), Biloj kod Travnika (nalazište Nebo), Obre kod Kaknja.

Metalno doba se dijeli na: bronzano, bakarno i želejzno. Nastaju plemenski savezi- za zaštitu. Dolaze Iliri:
Desedijadi-središnja Bosna, Austrijati - na istoku, Dalmati - na jugozapadu, Dorsi - u Hercegovini, Mezeji i
Japodi - na sjeveru. Njih osvajaju Rimijani, grade terme (Srebrenica - Argentaria, Banja Luka Kasta, Zenica
- Vistuenova) i puteve.

u vrijeme Rimljana postoje dva tipa naselja: kolonije (žive stanovnici iz drugih krajeva) i municipi
(opčinska središta). Velika seoba naroda se dešava u 7. stoljeću kada dolaze Karpata. ze Slaveni sa istoka,
preko

Prvi spomen Bosne - Konstantin XIV Porfirogent u 10 stoljeću, Bosnu naziva oblast Horion, teritorija. Pop

Dukljanin u svom ljetopisu, navodi Bosnu u istoj razini kao Rašku i Hrvatsku.

Prvi bosnaski vladar-ban Borić, najpoznatiji i najuspiješniji-ban Kulin („Od Kulina bana i dobrih dana")
1189. godine Povelja Kulina bana.

Bosna postaje kraljevina u 14 stoljeću (1377)-Tvrtko I.

1463. godine Stjepan Tomaševič pogubljen dolazi Osmansko carstvo, a sa njim: orijentalni jezici, islam,
Vjerski objekti, škole, vrtići, itd. Orijentalni tip grada ima jasno odvojene dijelove - za administraciju,
novanje i posao (zanat-kazandžije, kujundžije, čurčije, sarači, kovači, itd.)

Isa-beg Isaković -utemeljitelj Sarajeva. Njegovo zlatno doba u 16 stoljeću, Gazi Husrev-beg (sagradio
mnoge stvari)

Hanovi - ugostiteljski objekti, šeheri-veci gradovi, kasaba-malo naselje, vakuf- neko dobro koje je
dobrotovina osoba (vakif) dala na korištenje narodu iz svoje imovine, vakufnama - dokument o osnivanju
vakufa i o njegovom upravljanju. Bosna podijeljenja na ejalete/vilajete/beglerbegluke.

1878. Berlinski kongres, Austro-Ugarska okupirala Bosnu. 1908. Austro-ugarska anektirala Bosnu.
Prednosti vladavine Austro-Ugarske: sabraćaj (pruge), industrija (željezare, rudnici), turizam. 1929.
osnivanje Jugoslavije.

Geološki sastav i građa Bosne i Hercegovine

Eoni: prekambrij (nema ništa - Tetis more), i fanerozoik

Fanerozoik: paleozoik (prije 540 mil., trajala 297 mil.), mezozoik (prije 250 mil., trajala 180 mil) I
kenozoik (prije 70 mil.). Paleozoik - kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm; mezozoik-kreda, jura i
trijas; kenozoik tercijar (neogen i paleogen) i kvartar (holocen i pleistocen)

> Paleozoik

Kaledonsko - hercianka orogeneza, kaledosnka starija

Srednjobosansko škriljavo gorje (metamorfne stijene) - Vranica, Zec, Bitovnja

Pracanski paleozoik - istočno od Sarajeva, Romanija, Glasinac, Jahorina

Prostor serpentina - od Čemernice i Vlašića do Sljemenskih planina

Drinski paleozoik - Birač i Osat

Savski i Ključki paleozoik - dosta slični, Majdanske planine

Prosara i Motajica - na sjeveru, obod Peripanonske nizije

▸ Mezozoik - najrasprostranjeniji

Dinaridi nastali alpskom orogenezom

Unutrašnji Dinaridi (iz Trijasa)-Kozara, Ozren, Majevica - niži dijelovi

Centralni Dinaridi (iz Jure, karbonati i dolomiti) - od Grmeča do Zelengore (linija sjeverozapad-jugoistok)

Vanjski Dinaridi (iz Krede) -granična zona, Plješevica, Dinara, Kamešnica, Orijen, Maglić

>Kenozoik

Tercijar -paleogen (svijetlo zelena boja na karti - Posavina) i neogen (slakovodni baseni Bosne, Vrbasa i
Drine, talozi karbonifikacije uglja, kraška polja sa puno boksita)

Kvartar - pleistocen (na vrhovima planina, cirkovi, valovi, udubljenja, itd.) i holocen (današnja epoha,
riječni talozi, tamno zelena boja na karti-Semberija)

Državnost vračena 25.11.1943., prvo zasijedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog
oslobođenja Bosne i Hercegovine) u Mrkonjić gradu, dan poslje potvrdio AVNOJ (Antifašističko vijeće
nardonog oslobođenja Jugoslavije) u Jajcu

Geografski položaj Bosne i Hercegovine

Geografski položaj veoma povoljan, veza između Zapadne, Istočne i Srednje Evrope. Srednje naseljena
država. Panonsko- dinarska-mediteranska zemlja.

U eri regionalizacije Bosna i Hercegovina ima neke komparativne prednosti, čine ih četiri odrednice:
ljudi, zemljište, hidroenergija i šuma. Svojim položajem je orijentirana na neke prirodne cijeline:
Panonsko-srednjeeuropska, Podunavska, Dinarsko-alpska, Jadransko mediteranska.
Krajnje tačke: jug-Podštrovik (Trebinje), sjever-Gradina Gornja (Bosanska Dubica), istok žlijebac
(Bratunac), zapad- Bugar (Bihać)

Balkanizacija -proces usitnjavanja država, nacionalne netrpeljivosti, oružanih borbi i terorizma općenito
u svijetu. Označava primitivne, siromašne i konfliktne teritorije. zbog toga treba ovaj prostor zvati
Jugoistočna Evropa i poraditi na širenju civilizacijskih dosega koji nas odmiču od balkana i,,balkanizacije".

Geografski centar (Krčevina - Vitez). Ukupna dužina granica 1520km.

> Granica sa Hrvatskom- najduža

Hidrografska - preko rijeka; horografska-preko planina.

Preko rijeke Save do Bosanske Dubice, preko rijeke Une do Bosanskog Novog, rijeke Korana i Glina.

Plješevica, Dinara, Kamešnica

24km presijeva Hrvatsku, Popovo polje pa Orijen-tromeda

Granični sporovi: kod zaljeva Neum-Klek, otoci Mali i Veliki Školj, te kod Kostajnice (stadion)

Granica sa Srbijom Rijeka Sava, Drina Planina Zvijezda, rijeke Rzav i Lim

Sporne Granice: HE Bajina Bašta i Zvornik, enklava Međurječje i pruga Beograd-Bar prelazi preko
teritorija BiH.

➤ Granica sa Crnom Gorom

Nema spornih tačaka, napravili sporazum, more za planine

Orijen -tromeda, Bilećko jezero, Piva i Tara

Planine Golija, Volujak, Maglić. Ljubišinja i Kovač

Geomorfološka regionalizacija i tipovi reljefa Bosne i Hercegovine

Geomorfologija je nakuka koja se bavi izučavanjem reljefnih oblika

Reljef su sve ravnine i neravnine sa svim udubljenjima i uzvišenjima.

Planine - preko 500m nadmorske visine; ravnine - do 500m nadmorske visine (nizije i visoravni) značaj
reljefa u prirodnim odlikama-klima, hidrografija, padavine, temperature,....

značaj reljefa u društvenim odlikama saobraćaj, poljoprivreda, stočarstvo, turizam,....

Tri geomorfološka pojasa na teritoriju Bosne i Hercegovine: Sjeverni (posavski), Centralni (srednje
bosanski) i Južni (visoki krš).

U Bosni i Hercegovini se izdvajaju: nizijski, brežuljkasto - ravničarski, planinsko - kotlinski i krški tip
reljefa.

▸ Nizijski reljef

Naplavne/aluvijalne ravni--Semberija, Lijevče polje, Knežpolje, Šamačko polje (nastali na ušću rijeka)
▸ Brežuljkasto - ravničarski reljef

Niske planine: Kozara, Prosara, Motajica, Majevica, Vučjak, Trebavac.

Polja u kršu - poznata po rijekama ponornicama (Ričina, Matica, Tihajina, Mlada i Trebižat), pružaju se
jeverozapad-jugoistok

Nastali krškim procesom -korozijom (kraške vode - ponornice sa CO₂ tope krečnjačke stijene)

> Planinsko-kotlinski reljef

Kotline - prostrani prostor okružen planinama, u BiH najveće smještene u riječnim dolinama -
Sarajevsko-Zenička, u dolini Vrbasa Banjalučka i Skopaljska, u dolini Une Bihaćka, Prijedosrska u dolini
Sane, u slivu i dolini spreče nalazi se Tuzlanska kotlina, a u dolini Neretve Mostarska.

Dinarske planine - najviše planine u Bosni i Hercegovini: Maglić (2386m, Veliki vitao), Volujak (2336m,
Studenac), Čvrsnica (2228m, Pločno), Vranica (2110m, Nadkrstac), Prenj (2103m, Velika glava),
Treskavica (2086m, Đokin toranj), Vran (2074m, Veliki Vran), Bjelašnica (2067m), Lelija (2032m, Velika
Lelija), Zelengora (2014, Bregoč), Cincar (2006m)

>Kraški reljef- nastaje korozijom, špilje, jame, škrape, uvale, kamenice

Klimatske odlike Bosne i Hercegovine

Klima- prosječno stanje u atmosferi nad određenom mjestu u određenom razdoblju

Vrijeme - trenutno stanje atmosfere nad određenom mjestu

Elementi klime: insolacija, temperatura zraka, pritisak zraka, vlaga zraka, vjetar, naoblaka, padavine,
sniježni pokrivač.

Faktori klime u Bosni i Hercegovini: raspored kopna i mora, geografska širina i dužina, te nadmorska
visina.

Južniji dijelovi više vjetroviti zbog uticaja kopna i mora, imaju veliki potencijal.

Najmanje padavina imaju sjeverni dijelovi (Bijeljina), vlada tipična umjereno kontinentalna klima, jer
zračne mase ne mogu preći Dinaride koji imaju više padavina, Trebinje najviše.

Temperatura pada sa nadmorskom visinom, za 100m oko 0.6 stepeni. Kada se dešava obrnuto, tj. kada
temperature rastu dešava se temperaturna inverzija, izražena u kotilinama u Bosni i Hercegovini. Najvišu
temperaturu Mostar, najmanju Igman.