Hrvatska srednjovjekovna književnost

-znanost o književnosti:
-povijest književnosti
-teorija književnosti
-književna kritika
povijest nacionalne književnosti komparativna i opća povijest književnosti

-temelji hrvatske znanosti o knjdruga pol.19.st.

-Ivan Kukuljević Sakcinski (1816 – 1889)
-preteča hrvatske znanosti o književnosti
-organiziranje znanosti rada i skupljanje građe

-Vatroslav Jagić (1838 – 1926)

-prvak slavenske filologije
-začetnik tekstologije
-pripremanje kritičkih izdanja starih tekstova

Poč.20.st.
-nameće se estetski kriterij
-Branko Vodnik Drechsler (1879 – 1926)
-prvi naš književni povjesničar koji ruši granicu između knj.kritike i knj.povijesti
-Povijest hrvatske književnosti (1913)  prva relevantna povijest stare hrv.knj.

Antun Barac (1894 – 1955) – novija hrv.knj, povijest duha, atmosfere i filozofije vremena

Slavko Ježić (1895 – 1969) – objedinio staru i novu književnost (Hrvatska književnost od početa do
danas (1944))

Mihovil Kombol (1883 – 1955) – moderni povjesničar , estetska mjerila (Povijest hrvatske književnosti
do preporoda)

-Srednji vijek u hrvatskoj knj

-povijesno razdoblje između antike i novog vijeka (5 – 15/16.st)
-hrvatska srednjovjekovna književnost od 8 do 16 stoljeća
-kristijanizacija, mlade kršćanske feudalne države, realizam i simbolizam, manufakture,
latinski, a potom narodni jezik
-hrvatska književna znanost o hrv. srednjovjekovnoj knj.:
-19/20.st spomenici pismenosti
-Vatroslav Jagić – srednji vijek kao cjelovita knj.i stilska formacija
-Mihovil Kombil – integrirao srednji vijek u povijest hrvatske knj.
-hrestomatija Pet stoljeća hrvatske književnosti, Vjekoslav Štefanić (1969)

Eduard Hercigonja
-Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti
-povijesne odrednice prema Hercigonji:
-prva dva stoljeća (7 i 8 )  arheologija
 -pokrštavanje Hrvata  sustavnije pokrštavanje pod franačkom vlašću (vladavina kneza
Borne)

Počeci pismenosti
-Jagićeve glose u Radanovoj Bibliji
-Čedadski evanđellistar (Cividalski kodeks)

-sociološke odrednice hrv.srv.knj prema Hercigonji:

-teza o siromaštvu i zaostalosti glagoljaškog kruga nije točna  samostanske škole, sačuvani
zbornici, materijalni resursi

Hrvatska srednjovjekovna književnost i periodizacija

-Črnorisac Hrabri, O pismenima (9.st.)
-prvotno na glagoljici, sačuvani samo ćirilički prijepisi
-autor svećenik, redovnik (črna riza – crna haljina)
-10 točaka traktata:
1.Slaveni nisu imali pismo pa su pisali crtama i urezima
2.nakon pokrštavanja pokušavaju slavensku riječ zapisivati latinskim i grčkim
slovima bez sustava
3.Slavenima Bog šalje Ćirila koji im sastavlja 38 slova
4.nabraja slavenska slova
5.o prigovoru onih koji misle da bi Slaveni trebali imati manje od 38 slova jer
Grci imaju 24
6.o prigovoru onih koji tvrde da slavensko pismo nije od Boga jer se u Evanđelju
spominje židovski, rimski i grčki
7.o Grcima kojima je puno ljudi tijekom puno godina stvaralo pismo, i 70 ljudi
prevodilo Pismo; Slavenima je sve to napravio Ćiril pa su slavenska pisma svetija od grčkih
8.o prigovorima onih koji kažu da Ćiril prijevod Pisma nije uredio do kraja
9.Slaveni znaju tko im je sastavio pismo, preveo svete knjige (Ćiril, 863.g.), dok
Grci ne znaju
10.iskazuje čast i poklon Slavenima

Obilježja hrv.srv.knj.
-tropismena (glagoljica, ćirilica, latinica)
-trojezična (hrvatski, latinski i staroslavenski)
-glagoljički dio najstariji i najopsežniji
-traje do 1508. (prestanak rada senjske glagoljičke tiskare)
-utjecaj dviju kultura: istočne i zapadnoeuropske
-anonimnost, vjerska tematika
-osjet vida i sluha
-prevlast niskog stila

Periodizacija i klasifikacija hrv.srv.knj.

-Vatroslav Jagić
-5 razdoblja
1. – od prvih pojava glagoljizma u 9.st. do 1248. (papa Inocencije IV. dopušta upotrebu
slavenskog jezika i glagoljskog pisma kod Božjih službi
 2. – 1248. – 1483. – pojava prvog tiskanog izdanja glagoljskog misala
3. -1483. – 1630. – Rafael Leaković počeo raditi oko reforme glagoljskih knjiga-najveći
procvat
4. -1631 – kraj 18.st
5. .kraj 18- kraj 19.st – smanjeno uporabe glagoljica u narodnom životu i porast njenog
proučavanja

Mihovil Kombol
- hrv.srv.knj dijeli na dva razdoblja:
1.najstarije razdoblje ili doba ćirilmetodske baštine
2.mlađe razdoblje ili doba prevladavanja zapadnih utjecaja
Klasifikacija vrsta i žanrova prema Kombolu:
1.Književni rodovi najstarijeg doba
a)homiletski spisi
b)apokrifi
b1) apokalipse
b2) apokrifna djela apostolska
b3)apokrifna pitanja i odgovori
c)legende iz života svetaca
d)pripovijetke
e)povijesni spisi
2.Prevladavanje zapadnih utjecaja
a)epigrafika
b)diplomatski i pravni spisi
c)liturgijski i biblijski spisi

1.prijevodi različitih popularnih djela iz zapadnoeuropskih knj.srv.-prema provenijenciji tekstova

razlikuje:
a)tekstove iz Češke
b)tekstove iz latinskih i talijanskih vrela
2.povijest
3.romani
4.stihovi
5.prikazanja

Vjekoslav Štefanić razlikuje 2 razdoblja hrv srv knj:

1.staroslavensko književno nasljeđe
2.zapadno i domaće u književnosti

Eduard Hercigonja periodizacija:

1.razdoblje: Na vrelima crkvenoslavenske baštine (od početaka do kraja 14.st) – konstruira se
hrvatski (uglati) tip glagoljice
2.razdoblje: Doba Pune zrelosti (15.st do 1508.) – tiskaju se glagoljske knjige (senjska, kosinjska i
riječka tiskara)
3.razdoblje: Kasni odjeci srednjovjekovne književne tradicije – produžetak žanrovskih struktura
srv knj tradicije
Epigrafika
-arheološka disciplina, starohrvatski natpisi na kamenom crkvenom namještaju i dijelovima
arhitektonskih elemenata
-„govor kamenja“ fragmentirane poruke

Latinska epigrafika
a)Branimirovi natpisi – druga pol.9.st., 5 poznatih natpisa
-natpis iz Šopota kod Benkovca  zabilježen cijeli vladarski naziv i prvi put u epigrafici ima Hrvat
b)Krstionica kneza Višeslava – Nin, 8-9.st, mramorna kamenica za uranjanje, latinski tekst na kruni
kamenice
-dvije epohe: pretkršćanska i kršćanska
-metafora  krstionica kao o izvoru koji prima slabe i pere ih od grijeha
c)Natpis župana Godečaja – 11.st, crkva sv.Križa u Ninu
d)Natpis s nadgrobne ploče kraljice Jelene – 976.g., kraljevski epitaf
-pronašao don Frane Bulić na Gospinu otoku u Solinu
e)Epitaf opatice Vekenege – 1111.g., tekst na latinskom u heksametrima, zadarski benediktinski
samostan sv.Marije

Glagoljska epigrafika
a)Valunska ploča – 11.st., crkva sv.Marije na Cresu
dvojezični i dvopismeni epitaf – hrvatskostaroslavenski i latinski, glagoljica i latinica
b)Plominski natpis – 11.st, crkva sv.Jurja u Plominu
c)Krčki natpis – 11.st., potvrda hrvatsko-romanske simbioze  zapisana romanska i starohrvatska imena
d)Senjska ploča, Kninski natpis, Supetarski ulomak
e)Bašćanska ploča -1100.g.
najvažniji među najstarijim hrvatskim epigrafskim spomenicima
danas u palači HAZU u ZG
crkva sv.Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku
pravni spomenik – kameni kartular
prvi put se spominje hrvatsko narodno ime i ime kralja Zvonimira na hrvatskom jeziku
pisana prelaznim tipom glagoljice
prvi cjelovito sačuvani spomenik narodnog jezika
književno estetska vrijednost Bašćanske ploče:
1.primjena izokoličkog principa
2.anaforička ponavljanja i polisindeton
3.asonanca
4.homeoteleuton
f)glagoljski grafiti – napisani šiljastim predmetom na zidu, kamenu, metalu ili drvu
-slike ili freske

Ćirilska epigrafika zapadnog tipa

-srednja Dalmacija
-Humačka ploča -11.st.
-Grdov natpis -12.st
-Natpis povaljskog praga-1184.
-Natpis bana Kulina 1185.
-stećci – nadgrobni spomenici

Predsenjsko i senjsko razdoblje hrvatskoglagoljskog tiska

-otkriće tiska, inkunabule, digitalne zbirke

Predsenjsko razdoblje
-prve hrv.glagoljične inkunabule:
Misal po zakonu rimskog dvora, 1483.
Brevijar po zakonu rimskog dvora, 1491.
Ispovid, 1492.
Baromićev brevijar, 1493.

Misal po zakonu rimskog dvora ili Prvotisak

-prva hrvatska tiskana knjiga
-prvi europski misal koji nije na latinskom i pisan latinicom

Brevijar po zakonu rimskog dvora

-najstariji glagoljicom tiskani časoslov

Baromićev brevijar
-otisnut 13.3.1493., na njemu radio Blaž Baromić

Senjsko razdoblje hrvatskoglagoljskog tiska (1494 – 1508)

-Senjski misal (1494.) – prva senjska crkvenoslavenska inkunabula
-Spovid općena (1496) – jedina hrvatska neliturgijska glagoljična inkunabula
-Naručnik plebanušev (1507) – prijevod teološkog priručnika iz 14.st Manipulusa curatoruma
-Mirakuli slavne deve Marie (1507/8) – najopsežnija hrvatskoglagoljska zbirka Bogorodičinih čudesa
-Tranzit svetoga Jeronima (1508) – zbornik tekstova posvećen štovanju kulta sv.Jeronima
-Korizmenjak (1508) – posljednja glagoljska knjiga iz senjske tiskare
Meštrija dobra umrtija s malim obrednikom

Latinični tisak na hrvatskom jeziku

-Molitvenik (1490) – naša najstarija latinička inkunabula
-Oficij (1490)
-Evanđelistar ili Lekcionar Bernardina Splićanina (1495) – najuglednija hrv.latinična inkunabula

Liturgički i biblijski spisi

-sakramentar – zbirka misnih molitava za svećenike
-antifonar ili gradual – dijelovi mise koje pjeva puk
-lekcionar – odlomci iz Svetog Pisma koji se čitaju na misi
-brevijar (časoslov) – službena crkvena knjiga svakodnevnih molitava za redovnike
-misal – sabrane sve misne molitve, čitanja, pjevanja
-psaltir – biblijska knjiga Psalmi
-homilijar – sadrži homilije
-pasional – izbor iz života sveca/mučenika
-martirologij – po danima zabilježena imena i kratak životopis svetaca
E.Hercigonja, Povijest hrvatske književnosti
-1.razdoblje(do kraja 14.st)
-Kločev glagoljaš (11.st) – zbornik teološko-homiletičkih tekstova
-Bečki listići (11/12.st) – najstariji spomenik hrvatske liturgijske književnosti na
hrvatskostaroslavenskom jeziku
-Kijevski listići (kraj 10.st.) – najstariji sačuvan tekst pisan glagoljicom
-Vatikanski misal – najstariji hrvatskoglagoljaški misal
-Misal kneza Novaka, 1368.
-Hrvojev Misal (1403/4) – rimski plenarni misal
-Hvalov zbornik (1404) – najljepše i najbogatije ilustriran rukopis Crkve bosanske
-Berlinsk misal (1402.) – zabilježen najstariji datirani tekst sekvencije za mrtve
-Ročki misal (1421) – najbogatiji ritualnim tekstovima
-Ljubljanski misal (15.st)

Diplomatička građa statuti i regule

-diplomatika – pomoćna povijesna znanost koja proučava diplome i utvrđuje njihovu autentičnost
-diploma – pisano svjedočanstvo o jednome pravnom činu

Latinska diplomatička građa

-Trpimirova darovnica (852) – potvrda darovanja splitskoj crkvi, prva domaća isprava u kojoj se spominje
hrvatsko ime hrvatskog naroda
-Supetarski kartular (11.st)
-Odredbe Dubrovačke Republike (1235)
-Oporuka Agape (999)

Glagoljička diplomatička građa

-Lička listina iz Kasega (1513)

Ćirilička diplomatička građa

-Povelja Kulina bana (1189)
-Povaljska listina (1250)

Statuti i regule
-Vinodolski zakonik (6.1.1288.) – najstariji hrvatski zakonski spomenik pisan glagoljicom, sačuva u
prijepisu iz 16.st
-Poljički statut (15.st) – zbornik zakonskih normi slobodne općine Poljica
-Istarski razvod
-Regula svetog Benedikta – pravila za život benediktinskih monaških zajednica
-sv.Benedikt – osnivač benediktinskog reda

Historijski spisi i poučna proza

-Ljetopis popa Dukljanina – najstarija hrvatska kronika, 12.st
-Zapis popa Martinca o bitki na Krbavskom polju 1493. (1495) – opisuje teško stanje u Hrvatskoj nakon
poraza hrvatskog plemstva na Krbavskome polju

Poučna proza
-Besjede triju svetitelja – apokrifna poučna proza, znanja o nastanku svijeta, životu prvih ljudi i prirodnim
pojavama
-Lucidar – u obliku pitanja i odgovora, 12.st
-Knjige Kata mudroga - zbirka poučnih i moralizatorskih sentencija