Enterprise Protection and Rescue Plan

PREDUZETNI PLAN ZAŠTITE I
SPAŠAVANJA
OBJEKAT: REKONSTRUKCIJA
GRAĐEVINSKIH OBJEKATA -
KANALA OPAČICA I MOŠTANICA
SISTEMA HE PERUĆICA
Nikšić, jun 2021. godine

PREDUZETNI PLAN – REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINSKIH OBJEKATA -KANALA OPAČICA I MOŠTANICA SISTEMA HE PERUĆICA
SADRŽAJ
1. PROCJENA RIZIKA.............................................................................................5
1.1 Opšti dio...............................................................................................................5
1.1.1 Makro lokacija.........................................................................................5
1.1.2 Mikro lokacija..........................................................................................5
1.1.3 Građevinsko-tehničke karakteristike objekta..........................................9
1.1.4 Elektroenergetske instalacije..................................................................10
1.1.5 Mašinske instalacije...............................................................................12
1.1.6 Vodosnabdijevanje objekta....................................................................12
1.2 Posebni dio.........................................................................................................13
1.2.1 Požar kao hazard………....………….....................................................13
1.2.2 Stepen otpornosti objekta prema požaru.................................................17
1.2.3. Zemljotres kao hazard…….....................................................................20
1.2.4 Učestalost pojavljivanja i intenzitet djelovanja požara……...................24
1.2.5 Mobilna oprema za gašenje požara.........................................................25
1.2.6 Radovi na gradilištu................................................................................26
2. DOKUMENTA PREDUZETNOG PLANA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA.......29
2.1 Dužnosti organa upravljanja, odgovornih osoba za zaštitu i spašavanje od

požara i svih zaposlenih....................................................................................29
2.1.1 Dužnosti odgovornog inženjera...............................................................29
2.1.2 Dužnosti odgovornog lica za poslove zaštite i spašavanja od požara.....30
2.1.3 Dužnosti rukovodioca unutrašnje kontrole.............................................31
2.1.4 Dužnosti zaposlenog u službi fizičke zaštite u oblasti zaštite od požara32
2.1.5 Dužnosti zaposlenih na gradilištu...........................................................33
2.2. Postupci prilikom nastanka požara.................................................................34
2.2.1 Postupak u slučaju pojave požara...........................................................34
2.2.2 Način obavještavanja o nastanku požara.................................................35
2.2.3 Gašenje požara………………..………....…...........................…….......35
2.2.4 Nastanak požara van radnog vremena.....................................................37
2.3. Postupci u slučaju nastanka zemljotresa........................................................ 38
2.3.1 Postupak u slučaju nastanka zemljotresa ................................................38
2.3.2 Način obaještaanja o nastanku zemljotresa .............................................39
2.3.3 Postupak u slučaju pojae požara kao indukovane
posljedice zemljotresa.............................................................................39
2.3.4 Dužnosti zaposlenih radnika do dolaska službe zaštite i spašavanja...40
2.3.6 Dužnosti zaposlenih radnika nakon dolaska službe zaštite i
spašavanja...............................................................................................41
2.3.6 Dužnosti radnika službe fizičke zaštite...................................................41
2.3.7 Evakuacija prilikom nastanka požara......................................................42
DOO "BEMAX" - PODGORICA

ul. Moskovska 2b, 81 000, Podgorica
2
3. Komunikacija i rukovođenje...............................................................................50
4. Mjere zaštite i spašavanja.....................................................................................51

4.1 Prva faza – preventivna zaštita..................................................................51
4.2 Druga faza – spašavanje.............................................................................52
4.3 Treća faza - otklanjanje posljedica............................................................53
5.Zaključci..................................................................................................................53
Prilozi
Licenca za izradu preduzetnih planova za: Branislav Šebek br. 28635 od 08.07.2019.
godine, izdata od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore
Spisak ljudskih resursa
Pregled protivpožarnih aparata
Spisak brojeva telefona
Grafički prilozi

3
UVOD
Na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju ("Sl. list CG” br.:13/07, 32/11 i 54/16),
privredno društvo DOO "BEMAX" iz Podgorice je izradilo Preduzetni plan za
objekat: Rekonstrukcija građevinskih objekata - kanala Opačica i Moštanica sistema
HE Perućica. Izradu preduzetnog plana za zaštitu i spašavanje od požara i zemljotresa
predmetnog objekta koji se nalazi u Nikšiću se izrađuje na osnovu:
- Pravilnika o sadržaju i metodologiji izrade, načina usaglašavanja, ažuriranja i
čuvanja elaborata o procjeni rizika na osnovu kojih se izrađuju planovi zaštite i
spašavanja ("Sl.list CG" broj 31/17) i
- Pravilnika o bližem sadržaju i metodologiji izrade, načinu usaglašavanja, ažuriranja
i čuvanja planova za zaštitu i spašavanja ("Sl.list CG" broj 34/17).

4
1. PROCJENA RIZIKA
1. 1 OPŠTI DIO
1.1.1 Makro lokacija
Lokacija izvođenja radova je Opština Nikšić tj. katastarske parcele 913, 490, 914,
915, 487, 486, 438 KO Štedim, kat.parcele 1433, 1434, 761, 762, 780, 1500 KO
Kočani, kat.parcele 421 ,414 ,413, 400, 399, 362/2 KO Krnjača, PUP Nikšić.
Slika 1 – Lokacija izvođenja planiranih radova
1.1.2 Mikro lokacija
Sistem HE "Perućica" nalazi se u Nikšićkom polju i sastoji se od 4 brane koje

stvaraju dvije akumulacije "Krupac" i "Slano" i dvije retenzije "Vrtac" i "Slivlje".

5
Osim brana, u Nikšićkom polju su izgrađena i 4 kanala kojima se vode Gornje Zete i
iz akumulacija transportuju do ulazne građevine.
Retenzija "Vrtac" se rijetko puni pa su kroz nju izgrađena 2 kanala "Opačica" i
"Moštanica" kojima se vode iz akumulacija "Slano" i "Krupac" vode do brane Vrtac
gde se ulivaju u kanal Zeta II i dalje kroz retenziju "Slivlje" kanalom Zeta I vode do
ulazne građevine "Marin Krst" ispred koje se nalazi kompenzacioni bazen i taložnica.
Od ulazne građevine do vodostana Povije izgrađen je dovodni tunel kružnog presjeka
sa betonskom oblogom. Nizvodno od vodostana Povije, tunel se grana u tri
cjevovoda koji vodu odvode do elektrane "Perućica". U elektrani se nalaze 7
agregata. Nakon prolaska kroz turbine voda odvodnom vadom odlazi do korita Zete.
Dužina kanala Moštanica iznosi 3.518,0 m, a kanala Opačica 4.257,0 m.
Izgradnjom brana Krupac (1957-1962. god.), Slano (1960-1965. god.) godine i brane
Vrtac (1960- 1962.god.) stvorena su akumulaciona jezera za potrebe HE "Perućica".
Kanal Opačica je izgrađen 1961. godine. Služi za dovod vode iz akumulacije Slano
do kanala Zeta II. Dužine je 4257 m, počinje od slapišta brane Slano, prostire se duž
Vrtačkog polja i završava na spoju sa kanalom Zeta II. Trapeznog je poprečnog
presjeka i cijelom dužinom je obložen betonskom oblogom i dimenzionisan za protok
od 51m3/s. Shodno Projektu modernizacije i osposobljavanja HE "Perućica" – II faza,
potrebno je da se ovaj kanal sanira i nadvisi za kapacitet od 81.20 m³/s.
Kanal Moštanica je izgrađen 1960. godine. Služi za dovod vode od akumulacije
Krupac do kanala Zeta II. Dužine je 3436 m od čega prvi dio kanalski, trapeznog
poprečnog profila, dužine 2553 m i drugi dio tunelski, potkovičastog poprečnog
profila, dužine cca 885 m. Kanalski dio je dotrajao, sa znatnim oštećenjima betonske
obloge koja prouzrokuju velike gubitke vode iz kanala. Takođe, postojeći poprečni
presjek kanala ne prihvata protok od 12m3/s bez izlivanja vode na pojedinim
mjestima.

6
slika 2 – kanal Moštanica slika 3 – kanal Moštanica
slika 4 – kanal Moštanica slika 5 – kanal Moštanica
slika 6 – kanal Opačica
Vrijeme kretanja (vožnje) vatrogasnih vozila [vatrogasaca] od vatrogasnog

doma (objekta službe zaštite i spašavanja Nikšić) do lokacije objekta, u slučaju
izbijanja požara iznosi:
Tvož = L [km] / Vsr [km / h]

7
gdje je:
Tvož - vožnje-kretanja vozila od vatrogasnog doma do lokacije objekta [min],
L - rastojanje od vatrogasnog doma do lokacije objekta [km],
Vsr - srednja brzina kretanja vatrogasnog vozila u naseljenim mjestima sa velikom
frekvencijom saobraćaja [km / h].
Prilazni putevi od vatrogasnog doma do lokacije objekta su asfaltirane gradske

saobraćajnice, odgovarajuće širine i nosivosti za kretanje vatrogasno-spasilačkih
vozila, bez prirodnih prepreka. Jedine prepreke na putu ka objektu, prilikom
eventualne intervencije službe zaštite i spašavanja mogu biti saobraćajne gužve u
jutarnjim i poslijepodnevnim špicevima. Sve prethodno nam govori da je lokacija
objekta u odnosu na Službu zaštite i spašavanja veoma dobra.
Vrijeme stizanja na mjesto intervencije sastoji se pored gore navedenog još iz tri
vremenska intervala, koji se određuju iskustveno, i to:
• Vremena dojave požara i vremena uzbunjivanja ekipe i njenog polaska koje
iznosi do 2 minuta. Dežurni dispečer prima dojavu preko telefona, a paralelno sa
prijemom dojave, po dobijanju osnovnih podataka, vatrogasci i rukovodilac akcije
ulaze u vozila i kreću na požar, a dodatne informacije dobijaju u toku vožnje preko
radio stanice;
• Vremena pripreme za taktički nastup i početak gašenja, koje obuhvata sve
radnje od izlaska iz vozila do početka akcije spašavanja i gašenja, i zavisi od
spratnosti objekta gdje se dogodio požar i od toga da li je dan ili noć. Ovo vrijeme
iznosi maksimalno do 10 [min], uz uslov da se koristi već razrađen taktički nastup za
gašenje požara u objektima.
Ukupno vrijeme od pravovremene dojave požara do početka gašenja

eventualnog požara na gradilištu iznosilo bi oko Tuk= 12 [min]. Isto je uzeto za

8
najnepovoljnije vrijeme stizanja i početka gašenja i važi samo u slučaju

pravovremene dojave o nastanku požara, dakle još u početnoj fazi razvoja.
Napomena: Predviđeno vrijeme dolaska pripadnika Službe zaštite i spašavanja

opštine Nikšić na navedenu lokaciju je vrijeme dobijeno matematičkim proračunom.
To vrijeme u realnim uslovima može da varira u odnosu na vrijeme potrebno da se
uoči požar i da se organizuje dojava požara Službi zaštite i spašavanja opštine Nikšić,
vremenske uslove, stanje na saobraćajnicama i druge nepredviđene faktore.
1.1.3 Građevinsko-tehničke karakteristike objekata na gradilištu
Objekti na gradilištu su tipskog karaktera (tipski kontejneri) izgrađen od tvrdog

materijala sa različitim namjenama. Dimenzije tipskog kontejnera su 605 x 245 cm.
Na gradilištu su postavljena: 3 kancelarijska kontejnera u samom kampu, 5
kancelarijskih kontejnera na gradilištima kanala Opačica i Moštanica, HE Perućica, 1
trpezarijski kontejner i 1 magacinskog tipa bez prozora.
Slika 7 – Presjek objekta na gradilištu
Slika 8 – Izgled objekta na gradilištu

9
Prozorski otvori su u potpunosti izvedeni na objektu i izrađeni su od PVC bravarije.
Unutrašnji pregradni zidovi između prostorija su od sendvič panela, a

vatrootpornosti minimum oko 30 minuta.
Podovi, su obložni drvenom podlogom/laminatom.
Unutrašnja stolarija na prostorijama u kontejnerima je od PVC.
1.1.4 Elektroenergetske instalacije
Napajanje električnom energijom privremenih gradilišnih objekata biće obezbijeđeno

pomoću prenosivih dizel agregata.
Električne instalacije, uređaji i oprema svojom izradom i izvođenjem moraju

odgovarati tehničkim propisima i standardima.
Gradilišne (privremene) električne instalacije, postavljaju se prema tehničkoj

dokumentaciji i prikazu a, po potrebi i opisu mjera zaštite zaposlenog od opasnog
dejstva električne struje.
Slobodni električni vodovi ili kablovi na gradilištu treba da budu postavljeni tako da
ne postoji opasnost od njihovog mehaničkog oštećenja (visina iznad tla, slobodan
prostor van manevarskog prostora dizalica i drugih sredstava mehanizacije).
Električni uređaji (sklopke, elektromotori i drugo), smješteni na slobodnom prostoru,

treba da budu zaštićeni od atmosferskih nepogoda.
Sklopke i drugi uređaji za uključivanje i isključivanje pogonske struje treba da budu

postavljeni u ormarima na pristupačnom mjestu i opremljeni za zaključavanje u
isključenom položaju.
Rasklopni blok se postavlja u tački napajanja električne instalacije iz izvora

električne energije, po pravilu, u središtu upotrebe na jednakoj udaljenosti od raznih

10
potrošača. Ukoliko se gradilište napaja električnom energijom iz više izvora, u tački

napajanja svake instalacije postavlja se rasklopni blok u kome treba da budu
obezbijeđeni glavna upravljački uređaj i glavni uređaj za zaštitu.
Prilikom noćnog rada, radna mjesta na gradilištu treba da budu osvijetljena

vještačkom svjetlošću jačine najmanje 75Lx.
Električne svjetiljke koje služe za osvjetljavanje gradilišta treba da budu priključene

na napon od 230V ako služe za stalno osvjetljavanje i ako se nalaze na visini iznad
dohvata ruke zaposlenog.
Prenosne električne svetiljke koje se koriste na gradilištu, treba da budu priključene

samo na sniženi zaštitni napon do 24V.
Električna instalacija, uređaji i oprema na gradilištu treba da se puste u rad samo

nakon prethodnog pregleda i ispitivanja u skladu sa propisima o zaštiti i zdravlju na
radu.
Periodični pregledi i ispitivanja ispravnosti električnih instalacija, uređaja i opreme

na gradilištu vrše se, po pravilu, jednom u šest mjeseci.
Instalacije treba da se projektuju, instaliraju i koriste tako da ne predstavljaju

opasnost od požara ili eksplozije, a zaposleni treba da budu na odgovarajući način
zaštićeni od opasnosti od električnog udara, uzrokovanog direktnim ili indirektnim
dodirom.
Opasnosti kojima su izloženi zaposleni na gradilištu su:
- Struja kratkog spoja;
- Previsoki napon dodira;
- Izazivanje požara;
- Uticaj vlage, vode i prašine;

11
- Slučajni dodir delova pod napona;
- Nedozvoljeni pad napona.
Dizel električni agregat (DEA) marke: LOMBARDINI, tip: GENMAK, oznaka:

CLIK5000L, snaga: 5 kW, i marke: LOMBARDINI, tip: GREENP, oznaka: LD440,
snaga: 5.6 kW.
Gromobranska zaštita je urađena kao klasična u formi "Faradejevog kaveza" gdje

se kao hvataljka koristi metalna konstrukcija kontejnera. Kao odvodi koriste se
metalna konstrukcija i isti su povezani sa temeljnim uzemljivačem.
1.1.5 Mašinske instalacije
Grijanje i hlađenje u objektu obavlja se preko klima uređaja sa unutrašnjim i

vanjskim jedinicama (split uređaji).
Ventilacija prostora obavlja se preko prozora.
1.1.6 Vodosnabdijevanje
Kako u predmetnom gradilištu ne postoji snadbijevanje pijaćom vodom sa gradskog

vodovoda, a isto je riješeno upotrebom aparata za vodu koji mogu da griju, hlade ili
istaču pijaću vodu na sobnoj temperaturi. Aparati su dostupni kao kompresorski ili
termoelektrični modeli. Osnovna razlika između termoelektričnih (TE) i
kompresorskih aparata je u kapacitetu hlađenja vode. TE aparati hlade maximalno 0,7
Lit. vode na sat vremena, i to na temp. oko 12 do 13 C, dok kompresorski za to isto to
vreme mogu da ohlade 2,5 do 3 litre vode i to na temp. od 5 do 8 C. Inače svi aparati
za vodu moraju zadovoljiti zdravstvene i higijenske standarde jer služe za istakanje
pijaće vode pa ih stoge treba periodično održavati u specijalizovanim servisima od
strane stručnih lica.

12
Kada je u pitanju tehnička voda za druge potrebe (toaleti, lavaboi za pranje ruku i
umivanje) ista je riješena skladištenjem vode u rezervoare i doprema se cistjernama.
slika 12 – primjer1 instalacije za pranje ruku i umivanje slika 13 – primjer2 instalacije za pranje ruku i
umivanje
1.2 POSEBNI DIO
1.2.1 Požar kao jedan od hazarda
Požar predstavlja nekontrolisani proces sagorijevanja, čija pojava (plamen, toplota i

produkti sagorijevanja) često ugrožava život ljudi i može da izazove velike
materijalne štete.
U svijetu, a i kod nas, uslijed požara nastale su ogromne materijalne štete. Da bi se

mogle preduzeti najadekvatnije mjere zaštite od požara, moramo znati kako do njega
može doći, tj. poznavati uzroke i rizike od požara, koji su međusobno povezani. Ako
uklonimo uzročnike, a rizike od požara svedemo na minimum, ako ugradimo
instalacije za dojavu požara i stabilne instalacije za njihovo gašenje, ako
obezbijedimo dovoljno opreme i sredstava za gašenje požara i obučimo ljudstvo da
rukuje tom opremom i sredstvima, tada postižemo cilj zaštite od požara, tj. smanjenje
štetnih posljedica vatre. Ovakav način zaštite od požara nazivamo preventivnom
zaštitom.
Do požara dolazi djelovanjem toplote na materiju koja može gorjeti uz prisustvo

kiseonika. Ta toplota može se postići na razne načine, koji su sistematizovani u
određene grupe, kao što su:

13
I. Toplota dobijena gorenjem druge materije

 Direktni dodir s plamenom ili užarenim materijama
 Eksplozija
II. Toplota dobijena hemijskom reakcijom
 Hemijske reakcije
 Samozagrijavanje i samozapaljenje
III. Toplota dobijena prelaskom električne energije u toplotnu
 Elektricitet
 Munja ili grom
 Statički elektricitet
IV. Toplota dobijena mehaničkim radom
 Trenje
 Pritisak
 Udar
Na prostoru Glavnog grada Podgorice mogući su požari svih razmjera i nivoa, od

incidenta do katastrofe.
Najčešći su požari na:
- zelenim i šumskim površinama,
- stambenim, javnim, privrednim i drugim objektima,
- objektima, instalacijama i skladištima opasnih materija,
- infrastrukturnim objektima, instalacijama i uređajima.
Kao rezultat mogućih požara većih ili manjih razmjera, mogu nastupiti određene
posljedice po:
- stanovništvo koje živi i radi u okruženju,
- spasioce, zaposlene,
- objekte i infrastrukturu i
- životnu sredinu.

14
Za izbor sredstva za gašenje požara od presudnog je značaja koja vrsta i količina

materije gori, odnosno koje je sredstvo najefikasnije da ugasi požar i spriječi njegovo
dalje širenje. Kada se zna koja je to materija i ako nije izmiješano više njih zajedno
onda nema dileme koje sredstvo za gašenje koristiti. Međutim u praksi je najčešći
slučaj da je požar zahvatio više zapaljivih materijala, različitih vrsta, a time i
različitih osobina. U tom slučaju se po mogućnosti treba izabrati ono sredstvo za
gašenje koje je efikasno za više zapaljivih materija koje učestvuju u požaru.
Prema standardu JUS ISO 3941 ("Sl. list SRJ”, br.5/94), a u skladu sa prirodom
postojanosti materijala pri sagorijevanju, klasifikuju se u sledećih pet klasa požara,
a za njihovo gašenje upotrebljavaju se sledeća sredstva:
Klasa A: požari čvrstih zapaljivih materijala (sa
stvaranjem plamena i žara - drvo, papir, tekstil, ugalj i sl.).
Sredstva za njihovo gašenje mogu biti:
- voda, sa ili bez dodatka za snižavanje tačke
smrzavanja,
- pjena (hemijsko-vazdušna i laka) i
- specijalni prah za gašenje požara sa žarom.
Klasa B: požari zapaljivih tečnosti (bez žara - benzin,
petrolej, ulja, masti, ljekovi, smola i sl.). Sredstva za
njihovo gašenje mogu biti:
- pjena (hemijsko-vazdušna i laka),
- prah bez natrijumbikarbonata i na bazi kalijum
hidrokarbonata,
- specijalni prah i
- ugljen dioksid.

15
Klasa C: požari zapaljivih gasova (gradski gas, metan,

acetilen, propan, butan i dr.). Sredstva za njihovo gašenje
mogu biti:
- prah na bazi natrijumbikarbonata i kalijum
hidrokarbonata,
- specijalni prah i
- ugljen dioksid - gas.
Klasa D: požari zapaljivih metala (aluminijum,
magnezijum i njihove legure, natrijum, kalijum i dr.).
Sredstva za njihovo gašenje mogu biti:
- specijalni prah, sa posebnom dozvolom,
- poseban prah za gašenje
- materije koje nijesu sredstva za gašenje (suv pijesak,
opiljci od sivog liva).
KLASA F - obuhvata požare zapaljivih ulja i masti
[sagorijevaju plamenom]. Sredstva za njihovo gašenje
mogu biti:
- sapunasta pjena,
- vatrogasna deka ili vlažni prekrivači.
Imajući u vidu namjenu objekta, u slučaju požara, mogu je očekivati požara
klase A i B.
KLASIFIKACIJA OBJEKTA PREMA NAMJENI, IZDVOJENOSTI, BROJU

OSOBA I VISINI definisana je u sljedećem:
Izdvojene poslovne zgrade visine od 15,5 m do 22 m [ IP 3 ]

16
Klasifikacija prema broju osoba koji u njemu borave:

do 701 do 1501 i
Broj lica 21 do 50 51 do 100 101 do 300 301 do 700
20 1500 više
Površina požarnog
≤ 400 do 800 do 1200 do 1600 do 2000 do
sektora A >2500
400 800* 1200* 1600* 2000* 2500*
[m2]
Klasa objekta P P1 P2 P3 P4 P5 P6 P7
Tabela 1 – Klasifikacija objekta prema broju lica koji u njemu borave
Broj osoba od 1 do 20
Klasa P1
1.2.2 Stepen otpornosti objekta prema požaru
Jedan od činilaca koji određuju cjelokupno ponašanje građevinskih konstrukcija, kao

i činilac koji nam diktira izbor materijala pri konstrukciji pojedinih zgrada je
požarno opterećenje.
Stepen otpornosti objekata određuje se u zavisnosti od namjene, izdvojenosti i visine
objekta i površine požarnog sektora u kome borave ljudi.
Osnovna vrijednost stepena otpornosti prema požaru za objekat iznosi:
NP1 IP2 NP2 IP3 NP3

Klasa IS1 NS1 IS2 NS2 IS3 NS3 IP1 NJ3
IJ1 NJ1 IJ2 NJ2 IJ3
objekta
Stepen otpornosti objekta prema požaru
P1 II II III III III IV II II II III III IV IV
P2 II III III III IV IV II II III III IV IV IV
P3 III III III IV IV IV II II IV IV IV IV IV
P4 III III IV IV IV IV III III IV IV IV IV V
P5 IV IV IV IV IV IV III III IV IV IV V V
P6 IV IV IV IV IV IV IV IV IV IV V V V
P7 IV IV IV IV IV IV IV IV IV V V V V
Tabela 1 – Stepen otpornosti objekta prema požaru

17
Klasa P Objekat SOP

-----------------------------------
P1 IP1 II
Stepen otpornosti objekta mora biti najmanje takav, da se omogući uspješna

evakuacija svih lica, koja se normalno mogu naći u objektu i da se omogući priprema
za intervenciju, lokalizaciju i likvidaciju požara od strane vatrogasaca.
OTPORNOST PREMA POŽARU ELEMENATA

KONSTRUKCIJE U ZAVISNOSTI OD
ELEMENTI USVOJENOG SOP-A
POLOŽAJ [h]
KONSTRUKCIJE
I II III IV V
neznatna mala srednja veća velika
Noseći zid 1/4 1/2 1 1,5 2
Stub 1/4 1/2 1 1,5 2
Unutar
Greda požarnih - 1/4 1/2 1 1,5
sektora
Međuspratna konstrukcija - 1/4 1/2 1 1,5
Nenoseći zid - 1/4 1/2 1/2 1
Krovna konstrukcija / - 1/4 1/2 1 1
Zid 1/4 1 1,5 2 2
Međuspratna konstrukcija Na granici 1/4 1/2 1 1,5 2
Vrata površine do 3,6 m2 požarnih 1/4 1/4 1/2 1 1,5
sektora
Vrata površine veće od 3,6
1/4 1/2 1 1,5 2
m2
Konstrukcije evakuacionog
/ 1/4 1/2 1/2 1 1,5
puta/koridora evakuacije
Fasadni zid Spoljne - 1/2 1/2 1 1
Krovni pokrivač konstrukcije - 1/4 1/2 3/4 1
Tabela 2 – Otpornost prema požaru elemenata konstrukcije u zavisnosti od usvojenog SOP-a
Otpornost prema požaru armirano-betonske noseće konstrukcije (OPP)

procijenjene su klase otpornosti prema požaru JUS U.J1.051 – DIN 4120.

18
U tabeli broj 4 predstavljeno je trajanje otpornosti prema požaru u minutama, u

odnosu na klase požarne opasnosti i ono iznosi > 90 minuta, što govori da je objekat
otporan na požar.
trajanje otpornosti
redni
klasa požarne opasnosti prema požaru u oznaka
broj
minutama
1 F 30 > 30 zadržava požar
2 F 60 > 60 otporan na požar
3 F 90 > 90 otporan na požar
4 F 120 > 120 visokootporan na požar
5 F 180 > 180 visokootporan na požar
Tabela broj 3 - Klasifikacija zgrada, objekata, djelova zgrada i objekata u različite klase požarne
opasnosti
Kako bi se na adekvatan način sagledalo stanje ugroženosti i rizika objekta i lica koja
borave u njemu, neophodno je determinisati činjenicu da je isti najugroženiji od
mogućnosti nastanka požara, te sagledati građevinsko-tehničke karakteristike objekta
sa aspekta zaštite od požara.
Vatrootpornost materijala od kojih je sagrađen objekat određuju se pomoću dva

kriterijuma, i to:
a) reakcije na vatru građevinskog materijala i
b) otpornosti prema vatri građevinskog materijala.
Reakcija na vatru označava efekat materijala ka paljenju i gorenju. Polazeći od ovog

kriterijuma, građevinski materijali su svrstani u tri grupe, i to:
1. nezapaljivi- negorivi materijal (pijesak, šljunak, beton, glina, opeka,
azbest, čelik i dr.).
2. zapaljivi-gorivi materijali (svi neimpregnirani organski i čvrsti
materijali, drvo, materijali od biljnih vlakana i sl.),

19
3. teško zapaljivi materijali (svi oni materijali koji predstavljaju

kombinaciju prve grupe, beton, armirani beton, malter i sl.).
eurorazred
negoreći materijali-materijali ne pospješuju razvoj požara:

A (An) jako niska kalorična vrijednost i razvoj toplote
nema gorenja sa plamenom
teško gorljivi materijali-materijali jako malo pospješuju požar:
B (Bn) jako niska kalorična vrijednost i razvoj toplote
praktično ne širi plamen, jako malo pospješuje dim,
nema plamtećih kapljica/djelića
teško gorljivi materijali-materijali malo pospješuju požar:
C (Cn) vrlo malo širenje plamena
malo pospješuje toplotu, ograničena pojava plamtećih
kapljica/dijelića
teško gorljivi materijali –materijali imaju još doprinos u požaru:
ograničeno širenje plamena, ograničen razvoj toplote,
D (Dn) ograničen razvoj dima
prihvatljiv stepen zapaljivosti, ograničena pojava
plamtećih kapljica/dijelića
normalno gorljivi materijali-materijali imaju loš prihvatljiv
E (En)
odziv na vatru (klasifikacija jednaka kao po DIN 4102-B2)
nema zahtjeva – materijali se ne smiju upotrebljavati kao

F (Fn)
izložen građevinski proizvod
Tabela broj 4 - Evropska klasifikacija materijala
1.2.3 Zemljotres kao jedan od hazarda
Pitanje zemljotresa u Crnoj Gori razmatra se na osnovu karte seizmičke rejonizacije

teritorije Crne Gore jer ova karta sadrži parametar osnovnog stepena seizmičkog
intenziteta na području Crne Gore, a na njoj se izdvaja nekoliko zona različitog nivoa
seizmičkog rizika. Zemljotres kao prirodna pojava je opasna pojava i važan faktor
analize zato što isti izaziva kretanja tla i tečenje tla (likvifikaciju), i može izazvati
"domino efekt" podizanja nivoa mora, nastajanje požara kao rezultata urušavanja
objekata i postrojenja sa opasnim i zapaljivim materijama i dr. Južni, primorski

20
region, ulcinjsko-skadarska, budvanska i boko-kotorska zona, ima kapacitet za

mogući maksimalni intenzitet zemljotresa u uslovima srednjeg tla od 9 (devet)
stepeni Merkalijeve (MCS) skale.
Opšte karakteristike seizmičke aktivnosti na nekom području izražavaju se kroz
ocjenu seizmičkog rizika, odnosno preko učestalosti događanja zemljotresa na
tretiranom području. Seizmički rizik za područje Crne Gore definisan je u više
navrata primjenom različitih metodoloških pristupa. Potrebno je napomeniti
postojanje nekoliko seizmoloških podloga, koje su bile i koje su dalje u upotrebi:
 Karta seizmičke rejonizacije Crne Gore (1982. godine)
 Serija privremenih seizmoloških karata (1987. godine)
 Seizmički rizik u sklopu Prostornog Plana Crne Gore (1988. godine)
 Seizmička mikrorejonizacija urbanih površi opština Crne Gore (1984.-1988.)
 Seizmički rizik za potrebe novog Prostornog Plana Crne Gore (2005. godine)
Karta seizmičke rejonizacije, 1982. godine, preko parametara osnovnog stepena

seizmičkog intenziteta, jasno izdvaja osnovne zone seizmičkog rizika na području
Crne Gore:
 Južni primorski region-ulcinjsko-skadarska, budvanska i bokokotorska zona, sa
mogućim maksimalnim intenzitetom u uslovima srednjeg tla od IX stepeni
MCS
 Podgoričko-danilovgradska zona sa mogućim maksimalnim intenzitetom od
VIII stepeni MCS
 Središnji dio Crne Gore sa sjevernim regionom-uključujući Nikšić,
Kolašin, Žabljak i Pljevlja, okarakterisan je mogućim maksimalnim
intenzitetom od VII stepeni MCS i
 Izolovana seizmogena zona Berana-koja može generisati zemljotrese sa
maksimalnim intenzitetom od VIII MCS.

21
Na osnovu ove seizmičke rejonizacije možemo vidjeti da Nikšić, odnosno područje

na kojem se nalazi gradlište nalazi u zoni sa maksimalnim intenzitetom od VII
stepeni MCS.
Od 1979. godine tj. poslednjeg velikog zemljotresa koji se dogodio u Crnoj Gori,
prate se efekti zemljotresa na ovom području, te su na osnovu posljedica zemljotresa
definisane seizmičke karakteristike. Grad Nikšić spada u zonu umjerenog do visokog
potencijala seizmičke nestabilnosti.
OSOBINE GRAĐEVINSKIH MATERIJALA

Prilikom izgradnje filijale banke upotrebljavani su različiti materijali, o čijim će
karakteristikama sa aspekta zaštite od požara biti ukazano u tekstu koji slijedi.
- ARMIRANI BETON
To je građevinski materijal koji se sastoji od betona i gvozdene armature. Kod

povišenih temperatura do 420ºK beton i čelik se istežu da bi na temperaturama iznad
420ºK došlo do skupljanja betona. Povećanjem vatrootpornosti armiranog betona
mogu se povećati dimenzije izrađene konstrukcije, kao i odstojanja armature od
površine betona. Vatrootpornost se takođe može povećati malterisanjem površine.
Izvjesno povećanje vatrootpornosti nastaje sa povećanjem starosti betona.
- BETON
Betonom nazivamo vještački kamen dobijen učvršćivanjem smješe vode, cementa i

punioca. Kao punioci se koriste šljunak i pijesak, ali često se koriste i drugi punioci
poput šljake itd. Beton se ponaša identično cementu pri povećavanju temperature.
Vatrootpornost betona može se povećati dodatkom azbesta, šamota itd.
- CEMENT
Cement se dobija od tzv. klinkera (smješa gline i CaCO3). Temperatura žarenja

22
iznosi 1570 - 1770º K. Klinker se nakon hlađenja melje i dobija se fino mljevena
masa. Prilikom zagrijavanja cementa do temperature 420 - 430º K, zapremina
cementa se povećava, a zatim počinje skupljanje cementa. Čvrstoća cementa se ne
mijenja do zagrijavanja na 570º K.
- METALI
Od metala u građevinarstvu, samim tim i pri izgradnji filijale banke najčešće se

koriste čelici i aluminijum. Čelici imaju dobre mehaničke osobine, malu specifičnu
toplotnu provodljivost i veliki koeficijent toplotne provodljivosti. Mala specifična
toplotna provodljivost i veliki koeficijent toplotne provodljivosti uzrok su brzog
zagrijavanja čelika i deformisanja na visokim temperaturama. Prema tome, metali
spadaju u građevinske materijale koji su neotporni na dejstvo visokih temperatura,
pošto gube mehaničke osobine.
- STAKLO
Staklo je veoma neotporno na nagle promjene temperature. Ako se staklo polagano

grije doći će do njegovog omekšavanja i na kraju će se staklo istopiti. Međutim, kod
naglog povećanja ili smanjenja temperature, staklo se rasipa u sitne komade. Staklo
ima mali koeficijent provodljivosti, što kod brze promjene temperature dovodi do
zagrijavanja jedne strane stakla tj. spoljašnjeg sloja, dok su unutrašnji slojevi
nezagrijani, pri čemu dolazi do pojave napona između slojeva i loma stakla.
Zbog ovoga, prilikom nastanka požara dolazi do pucanja staklenih površina već u
prvim fazama požara.
U tabeli broj 5 dat je pregled konstruktivnih elemenata koji su korišćeni u objektima,

sa stepenom minimalne požarne otpornosti izražene u minutima.

23
minimalna
Konstruktivni elementi objekta požarna otpornost
izražena u minutima
Ploča RE 90
NOSIVI ZIDOVI, GREDE
Uopšteno REI 90
STUBOVI, PLOČA
Obloga A1
Ploča REI 60
EVAKUACIONI PUTEVI
Obloge A1 ili A2
alumin.
KONTEJNERI lim,blokovi
PORTIRNICA ,malter
CARINA armirani REI 30
POLICIJA poliester,
TEHNIČKA SLUŽBA čelični
profili
Tabela broj 5 - Konstruktivni elementi CNP i minimalna požarna otpornost
1.2.4 Učestalost pojavljivanja i intenzitet djelovanja požara
Kada su u pitanju privremeni objekti kao što su kontejneri nije zabilježena velika
učestalost požara na istim. Statistički pokazatelji u posljednjih nekoliko godina
pokazuju da su najkritičniji ljetnji mjeseci (jul – septembar), a požari najučestaliji na
otvorenom prostoru (požari niskog i visokog rastinja), stambenim i poslovnim
objektima, saobraćajnim sredstvima, šumskim kompleksima, otpadima i deponijama
itd.
Evidentno je da se požari na gradilišnim objektima najčešće pojavljuju u zimskom
periodu, za vrijeme sezone grijanja, kada su instalacije najopterećenije.
Kada je u pitanju intenzitet djelovanja požara, treba imati u vidu da na požarnu
otpornost nekog konstruktivnog elementa, pored požarnog opterećenja, utiče i
trajanje, kao i maksimalne temperature koje se javljaju tokom nekog požara. Od
brzine gorenja zavisi i visina temperature koja će se tom prilikom javiti. Ispitivanjem
je dokazano da najviše temperature iznose oko 1200 oC (za stambene i stambeno-

24
poslovne zgrade), a prilikom požara u rafinerijama u kojima su gorjele zapaljive

tečnosti razvijale su se do 1300 oC.
1.2.5 Mobilna oprema i sredstva za gašenje požara

Mobilna oprema za gašenje požara predstavlja osnovnu standardizovanu vatrogasnu
opremu i pod tim se podrazumijevaju ručni i prevozni aparati za gašenje požara.
U cilju sprovođenja zaštite od požara, na osnovu odgovarajućih kriterijuma, određena

su sredstva za gašenje, tip, kapacitet i broj protivpožarnih aparata i planski
predstavljen njihov raspored u objektu.
Prilikom određivanja sredstava za gašenje, tipa, kapaciteta i broja protivpožarnih

aparata, uzeti su u obzir sljedeći kriterijumi, i to:
 procjena ugroženosti-rizika od požara,
 namjena objekta i pojedinih prostorija,
 korišćenje gorivih i opasnih materija, njihovo skladištenje, transport i
manipulacija,
 požarno opterećenje objekta i prostorija,
 moguće klase požara,
 ostali uslovi koji utiču na mogućnost pojave i širenja požara.
Izbor ručnih i prevoznih aparata za gašenje požara vrši se iz grupacije opreme,

standardizovane prema jugoslovenskim (JUS) standardima. Dozvoljeno je i
korišćenje uvozne opreme, stim što se za istu mora posjedovati atest izdat od strane
nadležne i za to ovlašćene ustanove.
Sredstva za gašenje požara prema agregatnom stanju mogu biti:

- čvrsta: pijesak, zemlja i prah (sredstva koja ugušuju);
- tečna: voda i pjena (sredstva koja hlade);
- gasovita: ugljendioksid i haloni (sredstva koja prekidaju lančane reakcije procesa

25
gorenja).
Protivpožarna oprema prema vrsti i namjeni dijeli se na ličnu i kolektivnu. Ličnu
opremu čine odjeća i obuća, šljem, radni opasač sa sjekiricom, torbica, penjačko uže,
baterijska lampa itd., dok kolektivnu opremu čine oprema za gašenje, oprema za
spašavanje, sprave za penjanje, oprema za pružanje prve pomoći, oprema za rasvjetu,
oprema za ventilaciju, uređaji veze itd.
Na osnovu procjene o mogućim klasama požara i izbora odgovarajućih sredstava za

gašenje tih klasa požara, u prostorijama objekta postavljeni su ručni aparati za
gašenje požara, i to: aparati za gašenje suvim prahom, oznake "S", kao i aparati
oznake CO2-5 koji su usaglašeni sa standardom JUS Z.S2.035 ("Službeni list SFRJ"
broj 68/80). Broj aparata je određen na osnovu požarnog opterećenja za poslovni
prostor i površine poslovnog prostora. Za održavanje mobilne PP opreme angažovana
je Služba zaštite i spašavanja Nikšić.
U Prilogu broj 2 prikazana je ukupna količina protiv požarnih aparata koji se

nalaze u prostorijama objekta.
1.2.5 Radovi na gradilištu
Radovi koji nisu predviđeni tehnološkim procesom su radovi pri popravkama,

remontu, montaži i demontaži opreme i instalacija. Najopasniji radovi koji se tom
prilikom izvode su radovi zavarivanja, rezanja i lemljenja, radovi pri korišćenju
brusilica sa azbestnim pločama koje se sve češće koriste za sječenje i grubu obradu
metala. Prilikom ovih radova javlja se velika količina usijanih čestica i najčešće
dolazi do požara jer se preventivne mjere ne preduzimaju ili se to čini površno.
Da bi se to izbjeglo, prije početka izvođenja ovih radova, a shodno važećim
zakonima i podzakonskim aktima, poslodavac - izvođač radova mora da obavijesti
stručno lice za poslove zaštite i zdravlja na radu, koje će shodno Elaboratu o uređenju
gradilišta preduzeti adekvatne mjere zaštite od požara.

26
U tom cilju je potrebno da se prilikom izvođenja ovih radova preduzmu sljedeće

mjere:
- da se oprema, uređaji i prateće instalacije za obavljanje ovih radova održavaju
u ispravnom stanju i da odgovaraju važećim tehničkim propisima i
standardima,
- da su radnici koji obavljaju ove radove osposobljeni za njihovo izvođenje i da
su upoznati sa mogućim opasnostima od izbijanja požara,
- da su radnici koji obavljaju ove radove upoznati sa načinom početnog gašenja
požara,
- da se radovi izvode u skladu sa propisanim tehnološkim postupcima i
- da se radovi mogu obavljati samo na pripremljenim mjestima, u skladu sa
propisanim normativima tehničke i protivpožarne zaštite.
Za bezbjedno izvođenje radova odgovorni su izvođač radova, rukovodilac radova i

odgovorno lice za zaštitu i spašavanja od požara unutar kompanije.
Rukovodilac radova po dobijanju odobrenja za izvođenje radova dužan je da
uradi sljedeće:
- da provjeri stanje mjera zaštite i spašavanja od požara na mjestu predviđenom
za izvođenje radova i
- da utvrdi da li je isključena mogućnost izazivanja požara u susjednim
prostorijama, a posebno ispod, iznad ili sa bočnih strana od mjesta izvođenja
radova.
U tom cilju, odgovorni inženjer treba da preduzme mjere za otklanjanje eventualnih

nedostataka prije početka radova, i to:
- ukloni sav zapaljivi materijal u poluprečniku od 10 metara od mjesta izvođenja
radova,

27
- zatvori sve otvore u zoni radova unutar 10 metara, postavljajući zaštitne

elemente sa svih strana na mjestu izvođenja radova,
- određuje lica za sprovođenje mjera zaštite od požara, koja su obučena u radu sa
PP opremom i sredstvima i
- na mjestu rada postavlja aparate radi početnog gašenja požara.

28
2. DOKUMENTA PREDUZETNOG PLANA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
2.1 Dužnosti organa upravljanja, odgovornih osoba za zaštitu i spašavanje od

požara i zemljotresa i svih zaposlenih
Dužnosti u okviru zaštite i spašavanja od požara i zemljotresa podrazumijevaju

sprovođenje svih mjera i aktivnosti shodno planu, čijom će se realizacijom izvršiti
osnovni zadatak na gradilištu, a to je očuvanje ljudskih života i vrijednosti
pomenutog objekta.
2.1.1 Dužnosti odgovornog inzenjera su:

- da po potrebi, a najmanje jednom godišnje razmatra izvještaje o stanju zaštite i
spašavanja od požara i zemljotresa i da donese odluke za poboljšanje stanja na
predlog odgovornog lica za zaštitu i spašavanje od požara i zemljotresa,
- da zahtijeva sprovođenje neophodnih aktivnosti za otklanjanje nedostataka u
cilju što efikasnije zaštite i spašavanja od požara i zemljotresa,
- da poznaje organizacionu strukturu po pitanju zaštite i spašavanja od požara i
zemljotresa na objektu i da obezbijedi uspješno funkcionisanje,
- da obezbijedi opremu i sredstva neophodnu za protivpožarnu zaštitu i zaštitu
od zemljotresa,
- da obezbijedi dosljedno poštovanje svih odredbi preduzetnog plana,
- da odredi smjernice za dalji rad u okviru zaštite od požara i zaštite od
zemljotresa,
- da omogući efikasan i kontinuiran nadzor nad primjenom svih mjera zaštite i
spašavanja od požara i zemljotresa,
- da obezbijedi adekvatan način obavještavanja relevantnih državnih organa o
svim prijetnjama po bezbjednost i zaštitu objekata i lica,
- da obezbijedi uslove za sprovođenje redovnih kontrola stanja zaštite i
spašavanja od požara,

29
- da obezbijedi uslove za sprovođenje obuke osoblja na dužnostima u okviru

zaštite i spašavanja od požara,
- da obezbijedi uslove za održavanje ispravnosti opreme i sredstava koji se
koriste u u cilju zaštite i spašavanja od požara,
- da obezbijedi tajnost plana zaštite i spašavanja od požara i
- vrši druge poslove koji su mu propisima ili odlukama organa Društva stavljeni
u nadležnost.
2.1.2 Dužnosti odgovornog lica za poslove zaštite i spašavanja od požara i

zemljotresa u privrednom društvu
- odgovoran je za cjelokupno sprovođenje plana zaštite i spašavanja od požara i
zemljotresa,
- po potrebi, a najmanje jednom godišnje podnosi izvještaj o stanju zaštite i
spašavanja od požara i zaštite od zemljotresa,
- sprovodi redovnu kontrolu protivpožarne opreme (PP aparata i dr.);
- organizuje servisiranje PP opreme u zakonskim rokovima;
- otkriva moguće izvore opasnosti od požara i stručno utvrđuje mjere za otklanjanje
istih;
- vrši kontinuirani pregled svih prostorija u objektima, a kontrolu ispravnosti
vatrogasnih aparata i vatrogasnih sredstava i opreme najmanje jednom u šest
mjeseci. O izvršenoj kontroli podnosi izvještaj odgovornom inzenjeru na
gradilištu,
- prati propise iz oblasti zaštite i spašavanja od požara i zemljotresa i predlaže mjere
za sprovođenje zaštite;
- prati sprovođenje preduzetnog plana zaštite i spašavanja i vrši njegovo ažuriranje;
- vodi evidenciju o nastalim požarima i angažovanju ljudstva i tehnike,
- organizuje obuku zaposlenih iz oblasti zaštite i spašavanja od požara radi
uspješnosti gašenja eventualnog požara;
- predlaže izradu Plana i programa stručnog osposobljavanja, kao i način i vrijeme

30
izvođenja vježbi u oblasti zaštite i spašavanja od požara;

- sarađuje sa inspektorom za zaštitu i spašavanje MUP-a;
- vodi evidenciju o nastalim požarima i izvedenim vježbama;
- pokreće disciplinski postupak protiv radnika koji se ne pridržavaju mjera zaštite i
spašavanja od požara na radnom mjestu;
- predlaže narudžbu i izbor vatrogasne opreme i sredstava predviđene finansijskim
planom i određuje prioritet nabavke iste;
- obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca.
2.1.3 Dužnosti rukovodioca službe unutrašnje kontrole

- organizuje, operativno rukovodi, prati i koordinira rad radnika fizičke zaštite;
- predlaže izmjene i dopune preduzetnog plana zaštite i spašavanja;
- izvještava svoje nadređene o stvarima i događajima predviđenim ovim planom;
- vodi evidencije o svom osoblju koje radi na poslovima fizičke zaštite;
- stara se o održavanju ispravnosti opreme koja je na raspolaganju radnicima službe
fizičke zaštite i vodi stalnu evidenciju;
- vodi sve poslove vezane za rad pripadnika službe fizičke zaštite i kontroliše
njihov rad;
- izrađuje redovne i vanredne izvještaje o stanju sistema zaštite i spašavanja od
požara za potrebe rukovodstva;
- sprovodi redovne preglede objekata u cjelini;
- poznaje osnovna načela pružanja prve medicinske pomoći;
- vrši uvježbavanje radnika službe fizičke zaštite sa njihovim konkretnim
dužnostima u slučaju nastanka požara;
- poznaje i povremeno uvježbava postupak evakuacije, a u saradnji sa odgovornim
licem za poslove zaštite i spašavanja od požara;
- sprovođenje stalne aktivnosti o povećanju svijesti zaposlenih o sprovođenje mjera
zaštite i spašavanja od požara i zemljotresa;
- radi sve druge poslove iz oblasti fizičke zaštite.

31
2.1.4 Dužnosti zaposlenog u službi fizičke zaštite u oblasti zaštite i spašavanja

od požara i zemljotresa su:
- da za vrijeme dežurstva obavlja poslove zaštite i spašavanja od požara i
zemljotresa u skladu sa ovim planom;
- da za vrijeme dežurstva obilazi objekat, a posebno mjesta gdje postoji veća
mogućnost izbijanja požara i o uočenim nedostacima, potencijalnim izazivačima
požara odmah obavještava odgovorno lice za poslove zaštite i spašavanja od
požara i zemljotresa i preduzima sve potrebne mjere radi sprečavanja nastajanja
neželjenih posljedica;
- da upozorava zaposlene na potrebu pridržavanja predviđenih mjera zaštite i
spašavanja od požara i zemljotresa;
- da u potpunosti poznaje preduzetni plan zaštite i spašavanja i čuva njegovu
tajnost;
- da vrši obavještavanje ili uzbunjivanje u slučaju nastanka požara;
- da poznaje pravce i mjesto evakuacije, kao i način postupanja u slučaju
neophodnosti sprovođenja evakuacije;
- da u momentu preuzimanja dužnosti zaštitara bude psihofizički sposoban za
obavljanje zadataka i poslova, jer u protivnom može biti udaljen sa posla;
- da poznaje način upotrebe, kao i raspored vatrogasnih sredstava i opreme i da
učestvuje u akciji gašenja požara radi spašavanja ljudi i imovine ugroženih
požarom;
- da poznaje osnovna načela pružanja prve medicinske pomoći;
- da kontroliše i evidentira ulazak lica na gradilište;
- da sprečava nekontrolisano unošenje i iznošenje materijala u ili iz gradilišta;
- da po potrebi zadržava predmete i stvari za koje procijeni da su pogodne da
ugroze život i zdravlje ljudi i izazovu požar;
- da obavezno poznaje način upotrebe opreme i sredstava koja se koristi sa aspekta
zaštite i spašavanja od požara;
- da postupa u skladu sa propisanim procedurama rada u slučaju različitih situacija;

32
- da izvršava sve obaveze i zadatke predviđene preduzetnim planom zaštite i

spašavanja.
2.1.5 Dužnosti zaposlenih na gradilištu su:

- da prije ili nakon zasnivanja radnog odnosa pohađaju obuku iz PPZ-a;
- da se upoznaju sa požarnim opasnostima i da sprovode mjere zaštite i
spašavanja od požara;
- da se staraju o ispravnosti i upotrebljivosti uređaja opreme i sredstava
namijenjenih za gašenje požara;
- da sve kvarove i oštećenja na raznim uređajima koji bi mogli da ugroze
bezbjednost objekta i imovine odmah prijave neposrednom rukovodiocu, kako
bi se preduzele mjere za njihovo otklanjanje;
- da prisustvuju obuci i provjeri znanja iz oblasti zaštite i spašavanja od požara
kada se to od njih zahtijeva;
- da se pridržavaju svih propisa, uputstava, istaknutih znakova i obavještenja u
vezi sa zaštitom i spašavanjem od požara;
- da posle završenog rada, na svojim radnim mjestima i bliže okoline otklone
opasnost koja bi mogla da prouzrokuje požar (isključe električne i termičke
uređaje, grejna tijela, iznesu masne krpe van radnog prostora na određeno
mjesto, uklone lako zapaljive tečnosti i drugi zapaljivi materijal);
- da učestvuju u gašenju požara i spašavanju imovine filijale banke, a o svakoj
pojavi požara najhitnije obavijeste svog neposrednog rukovodioca;
- da se pridržavaju svih mjera zaštite i spašavanja od požara predviđenih za
svako radno mjesto ponaosob;
- da poznaju osnovna načela pružanja prve medicinske pomoći;
- da poznaju pravce i mjesto evakuacije, kao i način postupanja u slučaju
neophodnosti sprovođenja evakuacije;
- da otklanjaju sve nedostatke koji mogu izazvati požar ili o istim obavijeste
neposrednog rukovodioca;

33
- da sredstva i opremu za gašenje požara koriste isključivo namjenski i da se

staraju da ista budu ispravna i pristupačna;
- da se za vrijeme rada staraju o higijeni svog radnog mjesta;
- da vrše i ostale poslove koje mu u vezi sa zaštitom i spašavanjem od požara
stavi u zadatak neposredni rukovodilac;
- da ukoliko primijeti neposrednu opasnost od izbijanja požara ili primijeti
požar, dužan je da opasnost otkloni ili ugasi započeti požar, ako to može učiniti
bez opasnosti po sebe ili druge;
- da ako zaposleni ne može da otkloni opasnost od izbijanja požara ili sam ugasi
požar, o opasnosti ili požaru obavijesti neposrednog rukovodioca, službu
zaštite i spašavanja opštine Nikšić ili OKC 112.
2.2 Postupci prilikom nastanka požara

Ovi postupci u skladu sa Preduzetnim planom zaštite i spašavanja podrazumijevaju
predviđen način postupanja lica koja obavljaju radne aktivnosti na gradilištu.
2.2.1 Postupak u slučaju pojave požara

Postupak zaposlenih u slučaju pojave požara zavisi od mjesta gdje se pojavio požar.
Zaposleni mogu biti upozoreni na pojavu vatre ili dima glasnim uzvikom zaposlenog
koji je prvi uočio pojavu ili zvukom automatskog javljača požara (sirene). U
momentu uočavanja vatre ili dima, kada uočena pojava može da preraste u požar, lice
koje je prvo primijetilo vatru ili dim, mora da uradi sljedeće: glasno uzvikuje
POŽAR i pritiska dugme javljača požara (ako je u njegovoj neposrednoj blizini).
Obavezu aktiviranja javljača požara takođe imaju i ostali zaposleni.
U trenutku prijema upozorenja o nastanku požara zaposleni su dužni prekinuti posao.

Dio zaposlenih shodno planu zaštite i spašavanja od požara (dva lica koja su obučena
za rad sa PP opremom - Prilog broj 1), dužni su da što brže odu na mjesto požara
radi gašenja požara u početnoj fazi, uz upotrebu ručnih i pokretnih vatrogasnih

34
aparata koji su im na raspolaganju, kao i radi upotrebe hidranata za gašenje požara.

Ukoliko zaposleni smatraju da nijesu u mogućnosti da ugase požar, dužni su da o
požaru obavijeste Službu zaštite i spašavanja Nikšić.
U skladu sa planom zaštite i spašavanja od požara, a nakon što sazna da je došlo do

požara, lice ili lica čiji je radni prostor u blizini glavne razvodne table za napajanje
električnom energijom dužna su da isključe dovod električne energije na glavnoj
razvodnoj tabli, nakon čega ostaje uključena samo nužna rasvjeta. Ostatak osoblja
treba da uklanja sve predmete koji bi se mogli zapaliti, vodeći računa o svojoj
bezbjednosti. Ukoliko procijene da im je lična bezbjednost ugrožena, potrebno je da
shodno evakuacionim smjernicama bez panike napuste prostorije. Kada na mjesto
požara stigne Služba zaštite i spašavanja Nikšić, zaposleni koji su do tada gasili
požar, stavljaju se pod komandu rukovodioca akcije gašenja iz službe zaštite, uz
prethodno obavještavanje o tome šta gori, kakve su aktivnosti preduzete, kao i broju
lica i mjestima gdje se nalaze lica koja nisu uspjela izaći van objekta-kompleksa.
2.2.2 Način obavještavanja o nastanku požara
Služba zaštite i spašavanja Nikšić i MUP – Direktorat za zaštitu i spašavanje,

obavještenje o nastalom požaru mogu dobiti:
- telefonom i
- lično.
Osoba koja je primijetila požar dužna je obavijestiti Službu zaštite i spašavanja
Nikšić o nastanku požara na broj 123 i MUP – Direktorat za zaštitu i spašavanje na
broj 112.
2.2.3 Gašenje požara
U slučaju nastanka požara, prisutni radnici organizuju akciju gašenja požara i vrše
pripreme za dolazak službe zaštite, ako je to potrebno. Po dolasku pripadnika službe

35
zaštite i spašavanja, čije je vrijeme dolaska na mjesto eventualnog požara oko 12

minuta, prisutni radnici se stavljaju pod komandu rukovodioca akcije gašenja.
Rukovodilac akcije gašenja odlučuje u tome kako će se nastaviti akcija gašenja, da bi

se zaustavilo širenje požara. Rukovodilac akcije gašenja takođe, odlučuje o tome da li
treba pozvati pomoć iz okolnih opština. Odmah po dolasku na lice mjesta,
rukovodilac gašenja, pod čiju komandu se stavljaju zaposleni u filijali banke, koji se
nalaze na mjestu požara i u funkciji su gašenja, provjerava da li su preduzete sve
mjere zaustavljanja širenja požara i da li su sva lica evakuisana iz prostora
postrojenja zahvaćenih požarom.
Radi nesmetanog i uspješnog gašenja požara i zaštite ljudi i imovine, rukovodilac

akcije gašenja požara ima prava i dužnosti da preduzme odgovarajuće mjere, a
naročito da:
- zabrani nepozvanim licima pristup na mjesto požara, kao i saobraćaj pored tog
mjesta,
- naredi evakuaciju preostalih lica i imovine iz ugroženih prostorija ili objekata,
kao i preduzme mjere za obezbjeđenje stvari koje su evakuisane,
- naredi uklanjanje predmeta i materijala iz objekta za koje postoji opasnost da
budu ugroženi požarom,
- naredi uklanjanje parkiranih vozila ili ostavljenih predmeta na mjestima gde
predstavljaju smetnju za pristup vatrogasnih vozila i druge vatrogasne tehnike,
- naredi prekid napajanja električnom energijom, zapaljivim tečnostima i
gasovima, ukoliko to već ranije nije urađeno,
- ograniči potpuni ili djelimični dovod vode drugim potrošačima u zoni gdje se
pojavio požar, radi obezbjeđivanja potrebnih količina vode za vrijeme gašenja
požara,
- nasilno otvori zaključani objekat ili prostoriju radi gašenja požara i spašavanja
ljudi i imovine itd.

36
Rukovodilac akcije gašenja požara dužan je da preduzme sve potrebne mjere da se

sačuvaju tragovi i predmeti koji mogu da posluže za utvrđivanje uzroka požara, u
čemu mu moraju pomoći radnici službe fizičke zaštite.
2.2.4 Nastanak požara van radnog vremena
U slučaju nastanka požara van radnog vremena, radnik službe fizičke zaštite
dužan je da se odmah uputi na lice mjesta na kojem je uočena pojava požara, ukoliko
se isti desio u prostoru gradilišta i da upotrebom odgovarajućih protivpožarnih
sredstava i opreme pokuša da ugasi. Istovremeno sa identifikacijom mjesta požara,
radnik službe fizičke zaštite će telefonskim putem obavijestiti službu zaštite i
spašavanja Nikšić o neophodnosti njihove intervencije, kao i odgovorno lice za
poslove zaštite i spašavanja od požara u postrojenju i rukovodioca službe fizičke
zaštite takođe. Obaveza radnika službe fizičke zaštite je da ako je u mogućnosti
isključi dovod električne energije na glavnoj razvodnoj tabli.
Ukoliko se radi o požaru koji se desio u neposrednoj blizini postrojenja, radnik

službe fizičke zaštite će sa maksimalnom pažnjom pratiti razvoj događaja uz
istovremeno obavještavanje svojih nadređenih i službe zaštite. Paralelno sa ovim, ako
procijeni da može doći do prenošenja požara na objekat koji čuva, od odgovornog
lica za poslove zaštite i spašavanja od požara i rukovodioca službe fizičke zaštite će
tražiti pomoć u ljudstvu radi adekvatne pripreme i potom upotrebe protivpožarnih
sredstava.
Radnik službe fizičke zaštite može napustiti objekat radi gašenja požara koji se desio
u okolini objekta, samo ako su ugroženi životi ljudi ili postoji prijetnja imovini većeg
obima. Ova aktivnost ne smije ostaviti objekat i prostor koji se štiti bez zaštite.

37
2.3 Postupci prilikom nastanka zemljotresa
Ovi postupci u skladu sa planom zaštite i spašavanja od zemljotresa podrazumijevaju

predviđen način postupanja lica koja obavljaju radne aktivnosti u objektu, kao i svih
ostalih lica koja se nalaze u objektu.
2.3.1 Postupak u slučaju zemljotresa

Odgovorna lica u objektu dužna su da preduzmu mjere i aktivnosti koje se sprovode
u slučaju nastanka zemljotresa i ogledaju se u sledećem:
- da mirnim glasom upozore zaposlene o nastanku zemljotresa, te o aktivnostima koje
treba preduzimati nakon zemljotresa,
- da ne dozvole nastajanje panike,
- da obezbijede da zaposleni zauzmu pravilan (fetus) položaj ispod stolova,
- da obezbijede da zaposleni zauzmu pravilan položaj i na ostalim bezbjednim
mjestima u prostoru u kome borave,
- da obezbijede da se zaposleni udalje od prozora i ostalih staklenih površina na
bezbjedno odstojanje za vrijeme trajanja zemljotresa i neposredno nakon njegovog
djelovanja,
- da spriječe nekontrolisani izlazak iz učionica i ostalih prostorija, kao i iz objekta u
cjelini,
- da nakon prestanka dejstva zemljotresa sagledaju stanje objekta i shodno situaciji
sprovedu evakuaciju lica u skladu sa prioritetnim potrebama,
- da kontrolisano i organizovano sprovedu evakuaciju lica shodno ovom planu,
- da prekontrolišu radne prostore kako bi bili sigurni da su svi zaposleni evakuisani,
- da na bezbjednom mjestu za evakuaciju izvrše prebrojavanje zaposlenih i stranki,
- da obavijeste službu zaštite i spašavanja Nikšić o eventualnoj potrebi njihovog
angažovanja na spašavanju lica,
- da ukoliko su to u mogućnosti pruže prvu pomoć povrijeđenim licima, a da time ne
ugroze živote ostalih lica,

38
- da obezbijede uslove službenicima Zavoda za hitnu medicinsku pomoć da u okviru

dvorišta objekta izvrše trijažu povrijeđenih i pružanje prve medicinske pomoći itd.
2.3.2 Način obavještavanja o nastanku zemljotresa

Služba zaštite i spašavanja Nikšić i MUP – Direktorat za zaštitu i spašavanje,
obavještenje o intenzitetu i epicentru nastalog zemljotresa dobijaju od strane Zavoda
za hidrometorologiju i seizmologiju.
Direktor ili pomoćnik direktora ili neko drugo lice u slučaju da se zemljotres dogodio
u radno vrijeme, obavještavaju Službu zaštite i spašavanja Nikšić na broj 123 i MUP
– Direktorat za zaštitu i spašavanje na broj 112 o posljedicama zemljotresa i
neophodnosti angažovanja spasilačkih službi.
U slučaju nastanka zemljotresa van radnog vremena ova obavještenja i postupanja
dužan je da sprovodi zaštitar, pri čemu obavezno obavještava direktora banke.
2.3.3 Postupak u slučaju pojave požara kao indukovane posljedice zemljotresa

Postupak u slučaju pojave požara kao indukovane posljedice zemljotresa zavisi od
mjesta gde se pojavio požar. Zaposleni mogu biti upozoreni na pojavu vatre ili dima
glasnim uzvikom zaposlenog koji je prvi uočio pojavu. U momentu uočavanja vatre
ili dima, lice koje je prvo primijetilo vatru ili dim, mora da uradi sljedeće: glasno
uzvikuje POŽAR.
U trenutku prijema upozorenja o nastanku požara nastavnici su dužni prekinuti
nastavu i postupati u skladu sa dobijenim uputstvima. Zaposleni koji su obučeni za
rad sa PP sredstvima, dužni su da što brže odu na mjesto požara, radi gašenja požara
u početnoj fazi, uz upotrebu ručnih vatrogasnih aparata koji su im na raspolaganju,
kao i radi upotrebe hidranata za gašenje požara. Ukoliko zaposleni smatraju da nijesu
u mogućnosti da ugase požar, dužni su da o požaru obavijeste Službu zaštite i
spašavanja Nikšić.
U skladu sa planom, a nakon što sazna da je došlo do požara, lice ili lica čiji je radni
prostor u blizini glavne razvodne table za napajanje električnom energijom dužno je

39
da isključi dovod električne energije na glavnoj razvodnoj tabli, nakon čega ostaje
uključena samo nužna rasvjeta. Ostatak osoblja treba da uklanja sve predmete koji bi
se mogli zapaliti, vodeći računa o ličnoj bezbjednosti. Ukoliko procijene da im je
lična bezbjednost ugrožena, potrebno je da shodno šemama evakuacije bez panike
napuste prostorije. Kada na mjesto požara stigne Služba zaštite i spašavanja Nikšić,
zaposleni koji su do tada gasili požar i sprovodili spasilak aktivnosti, stavljaju se pod
komandu rukovodioca iz Službe zaštite, uz prethodno obavještavanje o tome šta gori,
kakve su aktivnosti preduzete, kao i o broju lica i mjestima gdje se nalaze lica koja
nijesu uspjela izaći van objekta.
2.3.4 Dužnosti zaposlenih radnika do dolaska sluzbe zaštite i spašavanja su da:

- obavijeste službu zaštite i spašavanja Nikšić o pojavi požara (broj 123),
- obavijeste MUP - Direktorat za zaštitu i spašavanje (broj 112),
- nastoje da spriječe paniku u objektu zahvaćenom požarom,
- po potrebi obavijeste Zavod za hitnu medicinsku pomoć (broj 124),
- isključe struju na glavnoj ili lokalnoj razvodnoj tabli i zatvore ventile sa
plinom,
- da preduzmu mjere gašenja i sprečavanja širenja požara do dolaska
profesionalnih vatrogasaca,
- da organizovano pristupe uklanjanju vrijednosnih papira i lako zapaljivog
materijala iz ugrožene zone,
- mobilišu sve radne ljude u objektu u cilju spašavanja materijalnih dobara iz
objekta,
- otvore sve izlaze na objektu (glavne i pomoćne), ukoliko su zaključani, da bi se
omogućilo brzo napuštanje objekta,
- obave druge specifične procedure na svakom radnom mjestu.

40
2.3.5 Dužnosti zaposlenih radnika nakon dolaska službe zaštite i spašavanja su:
- da se stave pod komandu rukovodioca službe gašenja i da na njegovo
naređenje izvršavaju postavljene zadatke u pogledu gašenja požara i
spašavanja ugroženih lica i imovine,
- da rukovodiocu službe gašenja pruže obavještenja o tome da li je neko od
radnika ostao u objektu, a potom i o dokumentima od posebne važnosti koje je
neophodno sačuvati,
- da učestvuju u organizovanju fizičke zaštite zajedno sa radnicima službe
fizičke zaštite i eventualno Uprave Policije, u cilju nesmetane akcije gašenja
požara i evakuacije povrijeđenih,
- da obezbijede čuvanje imovine od krađe i uništenja, kao i kontrolu pristupa
stranim licima ukoliko za to ima potrebe i
- da obavljaju druge zadatke u cilju umanjenja posljedica po ljude i materijalna
dobra.
2.3.6 Dužnosti radnika službe fizičke zaštite

Radnici službe fizičke zaštite imaju zadatak da:
- zatvori sve prilaze objektu,
- kontroliše prohodnost unutrašnjih koridora i koridora za prilaz vatrogasnim
vozilima,
- obezbijedi objekat od pljačke i krađe,
- pruži potrebnu pomoć licima kojima je ona neophodna i koja se sa sigurnošću
umije pružiti,
- omogući preduzimanje procedure za što brži povratak u normalno stanje
objekta,
- obavlja druge aktivnosti shodno ugovoru o njihovom angažovanju.

41
2.3.7 Evakuacija prilikom nastanka požara ili zemljotresa
Pod evakuacijom se podrazumijeva privremeno premještanje zaposlenih osoba iz

objekta na gradilištu u kojem je nastao požar, lica koja se trenutno tu nalaze, kao i
materijalnih dobara, sa ciljem umanjenja posljedica od nastanka požara. Evakuacija
shodno vremenu kada se izvodi može biti pravovremena i naknadna, a po obimu
potpuna i djelimična.
U pripremi evakuacije veoma je značajno da svako lice na vrijeme bude upoznato sa

načinom evakuacije, pravcima kretanja, mjestom prikupljanja, mjerama zaštite tokom
evakuacije, odgovornom osobom za sprovođenje evakuacije, kao i sa tim šta treba
ponijeti sa sobom prilikom evakuacije (lična dokumenta, sredstva lične zaštite itd.).
Psihološki momenat prilikom evakuacije je važan faktor, te zbog toga treba nastojati
sa lica organizovano i što mirnije dođu do mjesta za evakuaciju.
Putevi za evakuaciju iz objekta prema bezbjednom prostoru tj. mjestu evakuacije

moraju biti neprekidni, uvijek slobodni i nezakrčeni. Smjer izlaza za evakuaciju treba
označiti strelicama svijetlo zelene boje (piktogram).
Osnovni pojmovi i definicije u vezi sa evakuacijom su:

Evakuacija je prebacivanje osoba u slučaju opasnosti od požara, od ugroženog do
bezbjednog mjesta, od prostorija stanova do sigurnog prostora van objekta.
Polazno mjesto (PM) je mjesto na kojem se može zateći osoba u trenutku saznanja
da je došlo do takvog razvoja požara da je potrebna evakuacija (kancelarija,
tehn.prostor i sl.).
Bezbjedno mjesto (BM) je mjesto van objekta na kojem se ne mogu očekivati štetni
efekti požara – plamen, dim, pad oštećenih djelova objekta i sl. (minimum 5 m od
izlaza iz objekta, na ulicu ili u prostranom dvorištu).
Koridor evakuacije (KE) čine građevinske konstrukcije objekta kojima se

42
ograničavaju prostorije za komunikaciju i sprečava prodor plamena i dima iz

prostorija za boravak.
Prvi izlaz (PI) je izlaz iz kancelarije ka hodniku.
Direktni put 1.etape evakuacije je duž od polaznog mjesta do prvog izlaza.
Realni put 1.etape evakuacije je onaj put kojim može da se kreće lice zaobilazeći
prepreke na svom putu do prvog izlaza (stolovi, stolice itd.).
Etažni izlaz (EI) čine vrata na izlazu iz hodnika koja sprečavaju prodor dima i vatre
na ulazu u stepenište.
Krajnji izlaz (KI) je izlaz iz objekta.
Primarni koridor za evakuaciju (PK) jeste koridor koji se koristi za normalno
kretanje ljudi u objektu.
Brzina evakuacije (Ve) jeste projektna vrijednost brzine kretanja čoveka kroz
koridor evakuacije.
Vrijeme evakuacije (Te) jeste vrijeme pripreme za evakuaciju i vrijeme kretanja od
polaznog mjesta do bezbjednog mjesta.
Vrijeme pripreme za evakuaciju (Tpe) jeste projektno vrijeme u kojem se ljudi
pripremaju za evakuaciju, tj. procjenjuju potrebu za evakuacijom. Za poslovne
objekte se prilikom projektovanja usvaja 10 min.
Vrijeme evakuisanja (Tk) je vrijeme kretanja od polaznog do bezbjednog mjesta.
Put evakuacije je projektna putanja koju prelazi osoba u toku evakuacije.
Prilikom sprovođenja evakuacije neophodno je:

- spriječiti nastajanje panike kod osoba koje se evakuišu, te autoritetom ne dozvoliti
malodušnost istih,
- prioritetno evakuisati lica iz prostorija najbližih prostoru na kojem se pojavio požar,
a potom i svih ostalih,
- upućivati lica na potrebu napuštanja objekta glasom koji je smiren i autoritativan
izdavanjem jasne komande "Imamo dojavu o požaru u objektu, molimo vas da
izađete iz objekta u pravcu najbližeg izlaza" (Grafički prikaz evakuacije sa

43
ucrtanim elementima mjesta gdje se nalazi radnik, najbliži evakuacioni pravac,

mjesto ili mjesta sakupljanja i kratkim opisom procedure, treba da bude u postavljen
na zidu svake prostorije),
- voditi evidenciju o broju evakuisanih lica iz objekata na mjestu ili mjestima za
evakuaciju,
- obilježiti prostor unutar objekata iz kojeg je izvršena evakuacija,
- po posebnoj proceduri vršiti evakuaciju invalidnih osoba,
- na mjestu okupljanja potrebno je utvrditi brojnost osoblja i klijenata i pokušati
utvrditi da li ima lica koja nisu evakuisana i gdje bi se mogla nalaziti,
- evakuaciju ne vršiti pravcima na kojima postoji opasnost od povreda usljed
eksplozija, rušenja dijela objekata itd.,
- spriječiti ulaske u objekat do potpunog prestanka opasnosti,
- vršiti zaštitu evakuisanog ljudstva, kao i prostora i objekata sa ciljem sprečavanja
krađa i drugih kriminalnih radnji,
- službu hitne medicinske pomoći uputiti na mjesto sakupljanja (evakuacije) koje je
određeno ovim planom,
- organizovati izvještavanje o požaru, pravilan i pravovremen protok informacija,
- vršiti komunikaciju i saradnju sa medijima uz angažovanje odgovornog lica za
odnose sa javnošću.
Za kvalitetnu realizaciju aktivnosti koje je neophodno preduzeti prilikom

evakuacije lica iz filijale banke potrebno je:
- upoznati sve zaposlene sa postupcima u slučaju nastanka požara,
- upoznati sve zaposlene sa postupcima prilikom sprovođenja evakuacije,
- odrediti dvije osobe koje će biti odgovorne za sprovođenje evakuacije, od čega
jedna osoba treba da izvrši pregled prostorija nakon izlaska svih zaposlenih, a
druga da izvrši prebrojavanje zaposlenih na mjestu za evakuaciju,
- odrediti osobe koje će biti odgovorne za evakuaciju lica sa invaliditetom,
ukoliko nema pratioca,

44
- odgovornim osobama posebno se mora naznačiti obaveza njihovog smirenog i

autoritativnog izdavanja komandi o sprovođenju evakuacije,
- uskladiti način komuniciranja među odgovornim osobama sa etaža za
sprovođenje evakuacije, kako ne bi došlo do zagušenja na stepeništu prilikom
izlaska lica,
- odrediti bezbjedno mjesto za evakuaciju van objekta filijale banke,
- pripremiti obrasce koji će omogućiti lakše evidentiranje evakuisanih osoba na
bezbjednom mjestu za evakuaciju,
- definisati način obavještavanja najodgovornije osobe za zaštitu i spašavanje od
požara o broju evakuisanih osoba,
- utvrditi način i postupak vraćanja zaposlenih u objekat nakon završenog
postupka gašenja požara.
U objektu filijale banke, osnovni komunikacioni prostori po horizontali su prostori
kroz radne prostorije i hodnički prostori.
Etape evakuacije – Proces spašavanja se dijeli na četiri etape-faze, i to:

Prva etapa od polaznog mjesta (PM) do prvog izlaza (PI),
Druga etapa od prvog izlaza (PI) do bezbjednog mjesta van gradilišnog
kontejnera (BM),
Osobine kretanja ljudi - ljudskog toka

Kretanje toka ljudi
Po tipu, kretanje će biti:
 U kancelariji:jedinično, usmjereno, neusaglašeno, slobodno,
Avarijantno (nespokojno i neplanski),
U 1. etapi evakuacije, odvijaće se pojedinačni ljudski tok, kada se osobe sa

mjesta na kome se nalaze u trenutku izbijanja požara, pojedinačno upućuju prema
izlazu iz prostorije.

45
U 2. etapi tj. u otvorenom prostoru, formiraće se osnovni tok od više

pojedinačnih (iz gradilišnih kontejnera kroz kroz otvoreni prostor do bezbjednog
mjesta).
Pošto će se u slučaju prinudne evakuacije osobe kretati usmjereno, u jednom

pravcu, obrazovaće ljudski tok širine () i dužine (l).
Osnovni elemenat koji određuje efikasnu evakuaciju lica iz objekta filijale banke je
vrijeme za koje se ona može izvršiti. Na osnovu maksimalno dopuštenog vremena
evakuacije i broja ljudi koji se mogu naći u objektu u momentu izbijanja požara,
određene su širine i broj stepeništa, prolaza, hodnika i vrata. Za evakuaciju lica u
slučaju potrebe koristi se armirano betonska stepeništa, hodnici, holovi i horizontalni
prolazi.
Maksimalno dopušteno vrijeme evakuacije
Prilikom određivanja vremena evakuacije, izračunava se računsko vrijeme evakuacije

(Tev), koje mora biti manje ili jednako maksimalno dopuštenom vremenu evakuacije
(Tdop).
Za analizirani objekat filijale banke, prema Tehničkim preporukama, maksimalno
dopušteno vrijeme po etapama evakuacije iznosi:
- < 0,50 min. za 1. etapu evakuacije, kroz prostor kancelarija,
- < 1,00 min. za 2. etapu evakuacije, kroz otvoreni prostor do bezbjednog
mjesta,
Ukupno (maksimalno) dopušteno vrijeme evakuacije za lica koja se nalaze u

prostorijama gradilišnih kontejnera, za dvije etape evakuacije iznosi cca (90
sekundi).
Tdop = 1,50 minuta

46
Vrijeme evakuacije
U slučaju neophodnosti sprovođenja evakuacije lica osnovni problem je kako

obezbijediti brzo i nesmetano udaljavanje lica iz ugrožene zone, kako bi se izbjegle
štetne posljedice po njih.
Vrijeme potrebno za sprovođenje evakuacije, možemo podijeliti na:

- vrijeme utvrđivanja neophodnosti sprovođenja evakuacije,
- vrijeme uzbunjivanja,
- vrijeme pripreme za sprovođenje i
- vrijeme oklijevanja (vrijeme potrebno da se lica stave u pokret).
Vrijeme evakuacije računa se po sljedećoj formuli:
P L
Tuk= ______ + ______
B x Fp V
- P - ukupan broj osoba koje se moraju evakuisati,

- B - ukupna širina izlaza vrata - ... metara,
- Fp - Propusna moć za kretanje lica po ravnom Q=100 lica /minut,
- L - dužina dionice u najnepovoljnijem slučaju - ......metara
- V - brzina kretanja lica V=1,4m/sek [m/s].
Mjerodavno vrijeme za proračun evakuacije je najudaljenije mjesto u nekom objektu,

a u ovom konkretnom slučaju to je prostorija čajne kuhinje, a za proračun uzimamo
maksimalno 4 operatera.
I Etapa:
- P = 3 osoba,
- B = 0,90 m,
- Fp = 100 l/min,

47
- L = 2,0 m i
- V = 1,4 m/sek.
Vrijeme evakuacije za I etapu, iznosi: 1,46 sek.
II Etapa:
- P = 9 osoba
- B = 3,00 m,
- Fp = 100 l/min,
- L = 10,00 m i
- V = 1,4 m/sek.
Vrijeme evakuacije za II etapu, iznosi: 7,17 sek.
Ukupno vrijeme evakuacije: tuk = 1,46 + 7,17 = 8,63 sek.
Ukupno vrijeme evakuacije iznosi 0,14 min.
Put za evakuaciju iz objekta prema bezbjednom prostoru uvijek mora biti slobodan i
nezakrčen. Evakuacioni putevi su vidno obilježeni oznakama za smjerove evakuacije.
Svi izlazi iz objekta označeni su uočljivim znacima za usmjeravanje kretanja ljudi,
koji se nalaze se na svjetljkama protivpanične rasvjete sa oznakama "EXIT". Vrata na
objektu koja se nalaze na putevima evakuacije su propisnih dimenzija i odgovarajuće
propusne moći, tako da se evakuacija iz objekta može odvijati kontinuirano i bez
zastoja.
Gradilišni kontejneri imaju po jedan izlaz, pristupačni su i vode direktno u slobodan

prostor. Kako je predviđena daleko veća širina izlaza nego što je minimalna, to će
ukoliko bude potrebno evakuacija ljudi biti brza i efikasnija. Neposredni izlazi u

48
slobodan prostor nalaze se na nivou prizemlja. Sva vrata na putevima za evakuaciju

iz požarnih sektora, kao i sva izlazna vrata iz objekta, otvaraju se u smjeru
evakuacije.
Bezbjedno mjesto za evakuaciju lica iz gradilišnih kontejnera predviđa se u

otvorenom prostoru gradilišta van ugroženih objekata kako je prikazano na
grafičkom prilogu.
NAPOMENA: Neophodnost sprovođenja evakuacije utvrđuje se u skladu sa

obučenošću lica u okviru objekta da ugase početni požar, brzinom dolaska službe
zaštite i spašavanja, kao i veličinom požara. Lica koja su zadužena da realizuju
proces evakuacije (dvije osobe), dužna su da u slučaju nastanka požara procijene
stepen opasnosti po zaposlene, te da na osnovu toga donesu odluku o neophodnosti
sprovođenja evakuacije. Evakuacija je veoma važna aktivnost koja zahtijeva
kontinuirano usaglašavanje postupaka svih zaposlenih, kao i uvježbavanje njihovog
adekvatnog postupanja.

49
3. Komunikacija i rukovođenje
Komunikacija u sistemu zaštite i spašavanja od požara i zemljotresa podrazumijeva

prenošenje svih vrsta informacija među učesnicima zaštite i spašavanja od požara i
zemljotresa, kako bi se umanjila mogućnost ili spriječilo nastajanje požara.
Sadržaj komunikacije čini:
- razmjenu informacija o svim događajima bitnim povodom nastanka požara ili
zemljotresa,
- prijem i prosleđivanje informacija o ugrožavanju objekata i lica,
- usaglašavanje međusobnih obaveza svih osoba zaduženih za kvalitetno
funkcionisanje zaštite i spašavanja od požara i zemljotresa,
- obavezno komuniciranje rukovodioca službe fizičke zaštite sa radnicima
službe fizičke zaštite i redovna razmjena informacija o pojavama koje
ugrožavaju objekat i lica itd.
Komunikacija se obavlja korišćenjem fiksne i/ili mobilne telefonske mreže. U toku

ostvarene komunikacije, radnik službe fizičke zaštite ili neko drugo lice, dužan je
izvijestiti svog nadređenog ili službu čiju pomoć traži o svim potrebnim detaljima
prije njihovog dolaska i neposredno po dolasku na gradilište. To podrazumijeva da
pripadnici službe zaštite i spašavanja Nikšić, u toku vožnje do objekta mogu i treba
da primaju informacije o događaju, licima koja su učestvovala i da radnik službe
fizičke zaštite ili neko drugo lice na pravilan način izvrši obavještavanje ekipe koja
dolazi da pruži pomoć i podršku. U slučaju kada se zaštita i spašavanje od požara i
zemljotresa u gradilišnim objektima vrši sopstvenim snagama i sredstvima, zaštitom i
spašavanjem od požara i zemljotresa rukovodi lice ili tim za rukovođenje, koje je
određeno u gradilišta. Kada sopstvenim snagama i sredstvima nije moguće izvršiti
zaštitu i spašavanje ljudi i imovine, već je na poziv rukovodnog lica ili tima
uključena služba zaštite i spašavanja Nikšić, rukovođenje akcijama zaštite i
spašavanja od požara ili zemljotresa preuzima odgovorno lice iz te službe.

50
4. Mjere zaštite i spašavanja
Mjere zaštite i spašavanja predstavljaju organizovane radnje i postupke koje

pripremaju i sprovode državni organi, organi lokalne uprave, privredna društva,
druga pravna lica i preduzetnici, u cilju sprečavanja nastajanja požara i sprovođenja
adekvatnih aktivnosti za vrijeme, kao i nakon gašenja požara.
Zavisno od perioda u kojem se sprovode, mjere zaštite i spašavanja su razvrstane u tri

faze. Prvu fazu čine mjere preventivne zaštite, drugu fazu operativne mjere ili mjere
spašavanja, dok treću fazu čine mjere otklanjanja posljedica.
4.1 Prva faza – preventivna zaštita:

- izrada preduzetnog plana za zaštitu i spašavanje i njegovo kontinuirano
ažuriranje;
- uređaje održavati u ispravnom stanju i koristiti ih namjenski na bezbjedan
način, kako bi se spriječio nastanak požara;
- električne instalacije i električni uređaji moraju biti izvedeni po propisima i
postavljeni na takvim mjestima da ne predstavljaju izvore opasnosti od požara;
- električne instalacije i uređaji moraju biti osigurani od kratkog spoja i
preopterećenja odgovarajućim osiguračima i sklopkama;
- nabavka i postavljanje sredstava i opreme za gašenje požara;
- prilazni putevi, ulazi, izlazi i prolazi u objektima i kompleksu moraju uvijek
biti slobodni za nesmetani prolaz;
- eventualne gasne instalacije i trošila se moraju redovno održavati u ispravnom
stanju, u zakonskim rokovima pregledati, a uočeni nedostaci odmah otklanjati;
- zapaljive i lako zapaljive materijale skladištiti prema propisima;
- obezbijediti odgovarajuću količinu opreme i sredstava za gašenje požara, kao i
održavanje i kontrolu ispravnosti protivpožarnih aparata;
- redovno kontrolisati stanje stabilne instalacije za dojavu požara;

51
- zabraniti upotrebu otvorene vatre i drugih izvora paljenja u objektima-

kompleksu;
- rad sa otvorenim plamenom i uređajima sa usijanom površinom, aparatima za
zavarivanje i lemljenje u postrojenju može se obavljati samo po odobrenju
odgovornog lica, uz istovremenu saglasnost rukovodioca radova uz potpuno
preduzimanje mjere zaštite i spašavanja od požara i zemljotresa kao i
obezbjeđivanje sredstava za gašenje požara;
- korišćenje grejnih tijela, termo električnih aparata i uređaja može se vršiti uz
posebne mjere opreza, a prilikom napuštanja prostorije u kojoj se koriste ista se
obavezno isključuju;
- po završetku radnog vremena, uoči vikenda i za vrijeme praznika izvršiti
obilazak svih prostorija i evidentirati nađeno stanje;
- sve zaposlene obučiti iz oblasti zaštite i spašavanja od požara i za upotrebu
sredstava za gašenje;
- sredstva, uređaji i oprema za gašenje požara postavljaju se na pristupačnim i
vidno označenim mjestima u prostorijama objekata itd.
4.2 Druga faza – spašavanje podrazumijeva:

- pozivanje službe za zaštitu i spašavanje Nikšić;
- izbor i upotrebu sredstava za gašenje požara, u cilju gašenja požara;
- lokalizaciju i gašenje požara;
- spašavanje ljudi i materijalnih dobara;
- stvaranje uslova za brzu intervenciju službe zaštite;
- organizaciju rukovođenja i komandovanja prilikom nastanka požara;
- angažovanje potrebnog broja ljudstva i sredstava;
- obavezno isključivanje objekata sa izvora napajanja električnom energijom;
- evakuacija lica iz objekata-kompleksa;
- pružanje prve medicinske pomoći povrijeđenim;
- prihvat, smještaj i zbrinjavanje ljudi i izmještanje materijalnih dobara;

52
- zaštitu nezahvaćenih djelova objekata i dr.
4.3 Treća faza - otklanjanje posljedica podrazumijeva:

- osposobljavanje objekata za upotrebu;
- uklanjanje izvora opasnosti koji mogu dovesti do ponovnog pojavljivanja
požara;
- raščišćavanje zgarišta;
- sprovođenje zdravstvenih i higijensko-epidemioloških mjera zaštite;
- sanacija objekata-kompleksa;
- prikupljanje podataka o posljedicama nastalim po ljude i materijalna dobra;
- procjena i utvrđivanje nastale štete i sprovođenje drugih mjera zaštite i
spašavanja.
5. Zaključci
Preduzetnim planom zaštite i spašavanja za gradilište, utvrđene su mjere i radnje koje

su dužni sprovoditi zaposleni u cilju sprečavanja izbijanja i širenja požara, otkrivanja
i gašenja požara, kao i pružanja pomoći u otklanjanju posljedica prouzrokovanih
požarom ili zemljotresom.
Nosioci aktivnosti u organizovanju i sprovođenju zaštite i spašavanja dužni su ulagati

stalne napore na podizanju efikasnosti zaštite i spašavanja, prema svojim
mogućnostima i potrebama, naročito u uslovima gašenja požara i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara ugroženih požarom ili zemljotresom.
Zahtjevi za savremenu i efikasnu zaštitu od požara podrazumijevaju adekvatnu

primjenu savremenih tehničko-tehnoloških procesa i opreme. To znači da se zaštita i
spašavanje mora sprovoditi planski, na osnovu stručnog i naučnog sagledavanja
opasnosti i procjene ugroženosti-rizika.

53
Da bi se povećao stepen bezbjednosti lica i objekata u smislu zaštite i

spašavanja, potrebno je:
- postaviti aparate za početno gašenje požara shodno grafičkoj dokumentaciji;
- svu protivpožarnu opremu redovno kontrolisati i servisirati na svakih 6
mjeseci;
- izvršiti obuku svih zaposlenih iz oblasti zaštite i spašavanja od požara i
redovno vršiti njihovu provjeru znanja na svakih 12 mjeseci;
- spoljne komunikacione (vatrogasno-spasilačke) pristupne puteve oko objekta
treba uvijek držati prohodnim i pri tome voditi računa da se sa tih puteva u
svako doba vatrogasno-spasilačkim vozilima omogući pristup objektima;
- propisno obilježiti bezbjedno mjesto okupljanja na zelenoj površini;
- u svako doba mora biti omogućen pristup PP aparatima i ručnim javljačima
požara;
- evakuacione puteve unutar objekta uvijek držati prohodnim;
- elektro i gromobranske instalacije moraju uvijek biti u ispravnom stanju, u
koju svrhu treba redovno vršiti odgovarajuće preglede i mjerenja na svakih 36
mjeseci;
- popravku, zamjenu i mjerenja električnih uređaja i instalacija povjeriti
isključivo ovlašćenim licima i organizacijama;
- nakon svakog pražnjenja protivpožarnih aparata za početno gašenje požara, iste
odmah odnijeti na punjenje kod ovlašćene organizacije, a svakih 6 mjeseci
obavezno izvršiti servisiranje istih kod ovlašćene organizacije, o čemu se mora
voditi evidencija.
Plan izradio:
Branislav Šebek, dipl. el. ing.

54
PRILOZI

55
Prilog broj 1
Spisak ljudskih resursa

Osoblje Ime i prezime Telefon e-mail Napomene
ovlašćeni inženjer za
cjelovitost,
međusobnu
usaglašenost i
koordinaciju radova, Veselin Kovačević 069 015 400 vesko.kovacevic@bemax.me /
građevinske i
građevinsko-
zanatske radove
Osoba zaduzena za
dipl.inž.gradjevine Vladislav Bjelica 067 092 547 vladislav.bjelica@bemax.me pruzanje prve
pomoci
građevinske i
Petar Leković 067 092 697 petar.lekovic@bemax.me /
građevinsko-
zanatske radove
dipl.inž. građevine Dusko Vuković 067 092 617 dusko.vukovic@bemax.me /
dipl. inž.
Marko Lakušić 067 092 622 / /
elektrotehnike
spec. zaštite životne

Loran Mohamad 067 092 620 loran.mohamad@bemax.me ESHS specijalista
sredine
dipl. inž. geologije Božo Čvorović 067 092 609 bozo.cvorovic@bemax.me /
dipl.inž.geodezije Bojan Kojović 069 395 502 bojan.kojovic@bemax.me /
Osoba zaduzena za
unutrasnja kontrola
Duško Karadžić 067 092 740 dusko.karadzic@bemax.me pruzanje prve
( HSE Officer)
pomoci
unutrasnja kontrola
Hamdija Abazović 067 092 759 hamdija.abazovic@bemax.me /
( HSE Officer)

56
Prilog broj 2
Pregled protivpožarnih aparata
redni vrsta PP
objekat količina napomena
broj aparata
U svakom
Kancelarijski
1. S-6 9x1 kontejneru po
kontejneri
jedan
Trpezarijski S–6 1
2.
kontejner CO2-5 1
Magacinski
3. S–6 1
kontejner
Kamioni U svakom
4. (cistjerne, kiperi, S-1 26 x 1 kamionu po
mikseri i dr.) jedan
5. Autobusi S–1 1
U svakom
6. Dostavna vozila S-1 4x1
vozilu jedan
Građevinske U svakoj
mašine (bageri, građevinskoj
5. S-1 72 x 1
rovokopači, valjci mašini po
i dr.) jedan
S-1 103
UKUPNO S–6 11
CO2-5 1

57

58
Prilog broj 3
Spisak brojeva telefona
Služba zaštite i spašavanja Nikšić.............................................................123
MUP – Direktorat za zaštitu i spašavanje................................................112
Dežurna služba Uprave Policije................................................................122
Zavod za hitnu medicinsku pomoć...........................................................124

59
Prilog broj 4
Prilikom izrade Plana zaštite i spašavanja od požara korišćeni su sljedeći
propisi, i to:
- Zakon o zaštiti i spašavanju ("Službeni list SR Crne Gore", br. 13/07, 5/08,
32/11) i izmjene i dopune ("Službeni list SR Crne Gore", br. 54/16)
- Pravilnik o sadržaju i metodologiji izrade, načinu usaglašavanja, ažuriranja i
čuvanja elaborata o procjeni rizika na osnovu kojih se izrađuju planovi zaštite i
spašavanja ("Službeni list Crne Gore br. 31/17")
- Pravilnik o bližem sadržaju i metodologiji izrade, načinu usaglašavanja,
ažuriranja i čuvanja planova zaštite i spašavanja ("Službeni list Crne Gore br.
34/17")
- Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara
("Službeni list SFRJ", br. 30/91),
- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara
(Služb. list SRFJ broj 7/84)
- Pravilnik o tehničkim normativima za sisteme za ventilaciju i klimatizaciju
("Službeni list SFRJ",br. 38/89),
- Pravilnik o tehničkim normativima za pristupne puteve, okretnice, uređene
platoe za vatrogasna vozila u blizini objekta povećanog rizika od požara
("Službeni list SFRJ", br. 8/95)
- Pravilnik o tehničkim normativima za elektroinstalacije niskog napona
("Službeni list SFRJ" br. 53/88, 54/88 i "Službeni list SRJ", broj 28/95),
- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i
uređaja od požara ("Službeni list SFRJ" br. 74/90)
- Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje za automatsko zatvaranje vrata
ili klapni otpornih prema požaru ("Službeni list SFRJ" br. 35/80),
- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu objekta od atmosferskog
pražnjenja ("Službeni list SRJ", br. 11/96),

60
- Pravilnik o obaveznom atestiranju elemenata tipskih građevinskih konstrukcija

na otpornost prema požaru i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije
udruženog rada ovlašćene za atestiranje tih proizvoda ("Službeni list SFRJ", br.
24/90),
- Naredba o obaveznom atestiranju elemenata tipskih građevinskih konstrukcija
na otpornosti prema požaru i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije
udruženog rada ovlašćene za atestiranje tih proizvoda ("Službeni list SFRJ", br.
24/90),
- Pravilnik o tehničkim normativima za pristupne puteve, okretnice i uređene
platoe za vatrogasna vozila u blizini objekta povećanog rizika od požara
("Sl.list SFRJ", br.8/95),
- Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne instalacije za dojavu požara
("Sl. list SRJ" br. 87/93),
- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i
uređaja od požara ("Sl. list SFRJ" br. 74/90),
- MEST EN 13501-1:2015 Požarna klasifikacija građevinskih proizvoda i
građevinskih elemenata - Dio 1: Klasifikacija na osnovu rezultata ispitivanja
reakcije na požar,
- MEST EN 13501-2:2011 Požarna klasifikacija građevinskih proizvoda i
građevinskih elemenata - Dio 2: Klasifikacija na osnovu rezultata ispitivanja
otpornosti na požar,
- Klasifikacija požara prema vrsti zapaljivih materijala SRPS EN 2:2011,
- Klasifikacija materija i robe prema ponašanju u požaru SRPS Z.C0.005
("Sl.list SFRJ" br. 68/80),
- Tipovi konstrukcija zgrada prema njihovoj unutrašnjoj otpornosti prema
požaru SRPS U.J1.240 ("Sl.list SRJ" br. 83/94),
- Тehničke preporuke za građevinske tehničke mjere zaštite od požara
stambenih, poslovnih i javnih zgrada SRPS TP 21 (od 2003 godine),

61
- Ručni i prevozni aparati za gašenje požara - Opšte odredbe SRPS Z.C2.020

("Sl.list SFRJ" br. 68/80),
- Ručni i prevozni aparati za gašenje požara - Metode ispitivanja SRPS
Z.C2.022 ("Sl.list SFRJ" br. 68/80),
- Ručni aparati za gašenje prahom SRPS Z.C2.035 ("Sl.list SFRJ" br. 68/80),
- Simboli za tehničku šemu SRPS U.J1.220 ("Sl.list SRJ" br. 56/81) i MEST EN
54-1:2011,
- Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara
("Sl. List SFRJ", br. 30/91),
- MEST EN 54-2:2011 Sistemi za detekciju požara i protivpožarni alarmi - Dio
2: Oprema za kontrolu i indikaciju,
3: Uređaji za alarmiranje – Sirene,
- M EST EN 54-4:2011 Sistemi za detekciju požara i protivpožarni alarmi - Dio
4: Oprema za napajanje,
- MEST EN 54-5:2012 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi -
Dio 5: Detektori toplote - Tačkasti detektori,
- MEST EN 54-7:2010 Sistemi za detekciju požara i protivpožarni alarmi
- Dio 7: Detektori dima - Tačkasti detektori koji rade na principu rasipanja
svjetlosti, propuštanja svjetlosti ili jonizacije,
11: Kutijeprotivpožarnog alarma sa ručnim aktiviranjem,
- Dio 12: Detektori dima - Linijski detektori koji koriste optički svjetlosni
snop,
- Dio 17: Izolatori kratkog spoja,
- Dio 18: Ulazno-izlazni uređaji,

62

- Dio 23,
- JUS Z.CO.001-1984 - Zaštita od požara i eksplozija, Termini i
definicije,
- JUS ISO 3941/94 - Klasifikacija požara,
- JUS Z.CO.005 - 1979 - Zaštita od požara i eksplozija, Klasifikacija materija i
robe prema ponasanju u požaru,
- JUS Z.CO.012 - 1979 - Zaštita od požara i eksplozija, Utvrđivanje kategorije i
stepena opasnosti od materija pri požaru,
- JUS Z.C1.002 - 1979 - Zaštita od požara i eksplozija, Vatrogasna oprema -
Simboli,
- JUS U.J1.030 - Zaštita od požara i eksplozija Požarno opterećenje,
- JUS U.J1.220 - 1976 - Zaštita od požara, Simboli i tehničke šeme.

63
GRAFIČKI PRILOZI

64
Situacija kanala HE Perućica

65
Šema uređenja gradilišta Moštanica

66
Šema uređenja gradilišta Opačica

67

Enterprise Protection and Rescue Plan

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Enterprise Protection and Rescue Plan

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PREDUZETNI PLAN ZAŠTITE I

Nikšić, jun 2021. godine

2. DOKUMENTA PREDUZETNOG PLANA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA.......29

2.1 Dužnosti organa upravljanja, odgovornih osoba za zaštitu i spašavanje od

DOO "BEMAX" - PODGORICA

4. Mjere zaštite i spašavanja.....................................................................................51

Spisak ljudskih resursa

Pregled protivpožarnih aparata

Spisak brojeva telefona

DOO "BEMAX" - PODGORICA

DOO "BEMAX" - PODGORICA

1.1.1 Makro lokacija

Slika 1 – Lokacija izvođenja planiranih radova

1.1.2 Mikro lokacija

Sistem HE "Perućica" nalazi se u Nikšićkom polju i sastoji se od 4 brane koje

DOO "BEMAX" - PODGORICA

Dužina kanala Moštanica iznosi 3.518,0 m, a kanala Opačica 4.257,0 m.

DOO "BEMAX" - PODGORICA

slika 2 – kanal Moštanica slika 3 – kanal Moštanica

slika 4 – kanal Moštanica slika 5 – kanal Moštanica

slika 6 – kanal Opačica

Vrijeme kretanja (vožnje) vatrogasnih vozila [vatrogasaca] od vatrogasnog

DOO "BEMAX" - PODGORICA

Prilazni putevi od vatrogasnog doma do lokacije objekta su asfaltirane gradske

Ukupno vrijeme od pravovremene dojave požara do početka gašenja

DOO "BEMAX" - PODGORICA

najnepovoljnije vrijeme stizanja i početka gašenja i važi samo u slučaju

Napomena: Predviđeno vrijeme dolaska pripadnika Službe zaštite i spašavanja

1.1.3 Građevinsko-tehničke karakteristike objekata na gradilištu

Objekti na gradilištu su tipskog karaktera (tipski kontejneri) izgrađen od tvrdog

Slika 7 – Presjek objekta na gradilištu

Slika 8 – Izgled objekta na gradilištu

DOO "BEMAX" - PODGORICA

Prozorski otvori su u potpunosti izvedeni na objektu i izrađeni su od PVC bravarije.

Unutrašnji pregradni zidovi između prostorija su od sendvič panela, a

Podovi, su obložni drvenom podlogom/laminatom.

Unutrašnja stolarija na prostorijama u kontejnerima je od PVC.

1.1.4 Elektroenergetske instalacije

Napajanje električnom energijom privremenih gradilišnih objekata biće obezbijeđeno

Električne instalacije, uređaji i oprema svojom izradom i izvođenjem moraju

Gradilišne (privremene) električne instalacije, postavljaju se prema tehničkoj

Električni uređaji (sklopke, elektromotori i drugo), smješteni na slobodnom prostoru,

Sklopke i drugi uređaji za uključivanje i isključivanje pogonske struje treba da budu

Rasklopni blok se postavlja u tački napajanja električne instalacije iz izvora

DOO "BEMAX" - PODGORICA

potrošača. Ukoliko se gradilište napaja električnom energijom iz više izvora, u tački

Prilikom noćnog rada, radna mjesta na gradilištu treba da budu osvijetljena

Električne svjetiljke koje služe za osvjetljavanje gradilišta treba da budu priključene

Prenosne električne svetiljke koje se koriste na gradilištu, treba da budu priključene

Električna instalacija, uređaji i oprema na gradilištu treba da se puste u rad samo

Periodični pregledi i ispitivanja ispravnosti električnih instalacija, uređaja i opreme

Instalacije treba da se projektuju, instaliraju i koriste tako da ne predstavljaju

Opasnosti kojima su izloženi zaposleni na gradilištu su:

- Struja kratkog spoja;

- Previsoki napon dodira;

- Uticaj vlage, vode i prašine;

DOO "BEMAX" - PODGORICA

- Slučajni dodir delova pod napona;

- Nedozvoljeni pad napona.

Dizel električni agregat (DEA) marke: LOMBARDINI, tip: GENMAK, oznaka:

Gromobranska zaštita je urađena kao klasična u formi "Faradejevog kaveza" gdje

1.1.5 Mašinske instalacije

Grijanje i hlađenje u objektu obavlja se preko klima uređaja sa unutrašnjim i