Aronia melanocarpa - crnoplodna aronija

Aronija je listopadni grm iz obitelju Rosaceae, porijeklom je iz istoka Sjeverne Amerike.

U samu vrstu aronija se ubrajaju 2-3 vrste aronije, a autohtono rastu u vlažnim šumama i
močvarama.

Aronija melanocarpa (Photinia melanocarpa) je vrsta aronije crnih plodova, to je vrsta

koju uglavnom uzgajamo u našim vrtovima kao voće. Ta vrsta formira manji grm koji je
uobičajeno visine do 1,5 metara, a maksimalno naraste do 3 metra. Otporna je na niske
temperature i može se bez problema uzgajati u svim krajevima naše države. Ima
tamnozelene, pomalo kožaste listove, koji na jesen poprime jarko žuto-crvenu boju, te
izgledaju jako dekorativno. Plodovi su tamno ljubičasti, skoro crni, a liče na male
jabukice

Ako se odlučite na sadnju ovog grma, vrlo lako ćete pronaći sadnice u rasadnicima – pred
nekoliko godina bila je prava rijetkost u našim krajevima, zadnjih nekoliko godina
sadnice aronije postaju sve dostupnije i povoljnije. U prodaji su uglavnom najviše na
proljeće, a tad je i povoljno vrijeme za sadnju (također i u jesen). Aronija nije previše
zahtjevna u pogledu vrsta tla i uspijeva u gotovo svim uvjetima, s time da voli više vlage.

Sadi se na razmak 1,5-2,5 metara. Zalijevati ju treba samo usred prilično dugog sušnog
razdoblja, a sama biljka voli vlagu, pa ju je preporučljivo malčirati. Otporna je i na
bolesti i na štetnike, te ju ne treba obrezivati.

Počinje roditi vrlo brzo, moja mala sadnica prvi put je rodila druge godine nakon sadnje.
Nakon što prolista u travnju, ubrzo se na vrhovima grana i pazdušcima listova pojavljuju
skupine pupoljaka, koji krajem travnja/početkom svibnja cvatu dražesnim bijelim
cvjetićima. Svaki cvijetić traje tek 5 dana, a oprašuju ih uglavnom pčele, rijeđe vjetar.

Na mjestu nakupine cvijetića nastaju bobice – one su isprva sitne zelene, pa preko jarko
crvene boje počinju zoriti do kraja kolovoza, kad postaju gotovo crne. U prosjeku,
plodovi su veličine presjeka od 1 cm. Plodove bi navodno trebalo zaštititi od ptica, ali ja
dosad nisam imala tih problema (možda radi mnoštva suncokreta u blizini na koji su u to
doba godine ptice fokusirane, a i prije bi rekla da bi bila veća opasnost od ptica dok su
plodovi u fazi sazrijevanja izrazito crveni, jer crvena boja cvijeća i plodova jako privlači
ptice).
 .

Osnovna karakteristika okusa ploda aronije je – trpkost i kiselost. Ja osobno bi rekla da

ima okus mješavina male trpke jabuke i borovnice. Ako ne volite trpke okuse, svježa
aronija vam se neće svidjeti, međutim meni je osobno baš osvježavajuća. Kad dozore
plodovi su sočni, ali ako ih ne poberete na vrijeme, počinju se polako smežuravati. To se
ipak ne dogodi tako brzo, plodovi znaju biti prilično dugo svježi na grmu. A i kad se
potpuno smežuraju i osuše, ne opadaju nego ostaju na stapkama.   Plodovi se mogu
koristiti svježi, sušeni, kuhani, pečeni, zamrznuti, a prerađuju se na mnogo načina
(sokovi, kompoti, džemovi….)
.

Aronija se je na našem kontinentu najprije uzgajala u bivšem SSSR-u, gdje je bila

svrstana među ljekovite biljke. Zanimljivo je to da je prvotno bila donesena kao ukrasna
biljka za parkove, radi prekrasnih cvijetova na proljeće, te crveno-žutih listova na jesen.
Tek kasnije su ruski znanstvenici istraživanjima prepoznali njenu ljekovitost. Danas su
velike količine te države zasađene sadnicama aronije.

Aronija, tj. proizvodi od plodova aronije smatraju se funkcionalnom hranom, tj hranom

koja podiže kvalitetu života. Razlog tome je visoki udio antioksidansa, voćnih šećera,
voćnih kiselina, minerala (pogotovo željeza, kalija, fosfora i joda) te vitamina
(provitamin A, vitamini B skupine i vitamin C). Sušene aronije odličan su izvor vitamina
P. Radi svog sastava, aronija je odlično sredstvo koje pojačava imunitet, te djeluje kod
prekomjernog umora, stresa, slabokrvnosti, tlaka, probavnih tegoba, šećerne bolesti,
bolesti štitnjače i migrena, ubrzava zacjeljivanje rana i smanjuje upale. Također, ovi
plodovi su se koristili nakon černobilske nesreće za ublažavanje posljedica zračenja, jer
plodovi pospješuju izlučivanje teškim metala i radioaktivnh elemenata iz organizma.

Uglavnom, ako sam vas malo zabrinula opisom okusa zrelog ploda aronije i mislite da
vam ne bi odgovarao, nemojte nikako odustati od nabavke ove biljke. Postoje još toliko
drugih načina konzumacije ovih izrazito zdravih plodova u obliku sokova, džemova i sl.
A stvarno bi bilo šteta ne imati par grma ove nezahtjevne biljke izrazito zdravih plodova.

Siječanj 25th, 2011 | Tags: aronija, bobičasto voće, bobice, grmolika, ljekovita, tamno
ljubičasta, Voće | Category: Voće

Vlasnik: Muhamed Palačkić

Mob.: +387 (0) 61 138 605
Tel/fax: +387 (0) 30 252 420
e-mail: info@heko.ba; hhfruit@heko.ba  

Stručni saradnik: Adnan Maličević

Mob.: +387 (0) 61 541 367
Tel/fax: +387 (0) 30 252 420
e-mail: adialkara@yahoo.com; hhfruit@heko.ba

Stručni saradnik: Perica Pejak

Mob.: +387 (0) 61 478 060
Tel/fax: +387 (0) 30 252 420
e-mail: hhfruit@heko.ba

Direktor: Nihad Ćeso

Mob.: +387 (0) 61 105 962
Tel/fax: +387 (0) 30 257 707 
e-mail: info@heko.ba

Office kontakt osoba (na engleskom):

Tel/fax: +387 (0)30 25 42 40
e-mail: info@heko.ba
e-mail: hhfruit@heko.ba

Sektor prodaje sadnica:

Tel/fax: +387 (0)30 254 240