SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET
Katedra za kartografiju

MIRELA SMUKAVIĆ

IZRADA INTERAKTIVNE PLANINARSKE KARTE

NACIONALNOG PARKA PAKLENICA

Diplomski rad

Zagreb, 2013.
Zahvala

Hvala ti, mama, što si uvijek vjerovala u mene.

Hvala ti, T., što si mi najveći oslonac.

Zahvaljujem se mentoru prof. dr. sc. Stanislavu Frangešu i komentorici/voditeljici dr. sc.
Vesni Poslončec-Petrić na pomoći i vodstvu prilikom izrade ovog rada.

I
 I. Autor
Ime i prezime: Mirela Smukavić
Datum i mjesto rođenja: 28.12.1987., Karlovac

II. Diplomski rad

Predmet: Tematska kartografija
Naslov: Izrada interaktivne planinarske karte Nacionalnog parka
Paklenica
Mentor i voditelj: prof. dr. sc. Stanislav Frangeš
dr. sc. Vesna Poslončec - Petrić

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 21.01.2013.
Datum obrane: 12.07.2013.
Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:
prof. dr. sc. Stanislav Frangeš
doc. dr. sc. Robert Župan
dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

II
Sažetak:

Zadatak ovog diplomskog rada bio je izraditi interaktivnu planinarsku kartu

Nacionalnog parka Paklenice te zatim detaljno elaborirati sam postupak izrade kao i
teoretske postavke koje su na određeni način, povezane s naslovom i konačnim
proizvodom i koje služe kao temeljno predznanje samoj izradi navedene karte.

Ključne riječi: kartografija, tematske karte, planinarenje, interaktivna karta,

planinarska karta, nacionalni park Paklenica, interaktivna planinarska karta Paklenice

Abstract:

The main task of this master's thesis was to create an interactive mountaneering
map of the National park Paklenica and to elaborate, in detail, the process of making
the map itself and also to elaborate the basic teoretical knowings that are closelly
connected with the title and which are used as groundwork in a map creation process.

Keywords: cartography, thematic maps, mountaineering, interactive map,

mountaineering map, National park Paklenica, interactive mountaineering map of
Paklenica

III
 SAD R ŽAJ

1. UVOD………………………………………………………………………………..1
1.1. Cilj i zadaci diplomskog rada……………………..…………………………1
1.2. Metodologija istraživanja……………………………………………………1
1.3. Prostorni okvir istraživanja…………………………………………………..1

2. RAZVOJ I PRIMJENA INTERAKTIVNIH KARATA……………………………..2

2.1. Razvoj interaktivnih karata…………………………………………………..2

3. NAČINI IZRADE INTERAKTIVNIH KARATA………………….……………….6

3.1. Primjena interaktivnih karata…………………………………………..…….6
3.2. Mogućnosti primjene interaktivnih karata u planinarstvu……………..…….7

4. NACIONALNI PARK PAKLENICA………………………………………………11

4.1. Osnovne informacije o Nacionalnom parku Paklenica…………...………..11
4.2. Reljefne karakteristike Nacionalnog parka Paklenica………………..…….12
4.3. Hidrografske karakteristike Nacionalnog parka Paklenica……………...…15
4.4. Klima u Nacionalnom parku Paklenica……………………...……………..16
4.5. Flora i fauna Nacionalnog parka Paklenica ………………………………..16
4.6. Turizam Nacionalnog parka Paklenica parka Paklenica……………………18
4.6.1. Planinarstvo u NP Paklenica…………………………………………20

5. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA…………………………………………………21

6. POSTUPAK IZRADE INTERAKTIVNE PLANINARSKE KARTE NP

PAKLENICA……………………………………………………………………….23
6.1. Izbor programskih paketa…………………………………………………..23
6.2. Pribavljanje kartografskih podloga………………………………………....24
6.3. Učitavanje kartografskih podloga………………………………….……….26
6.4. Vektorizacija karte……………………………………………………….....27
6.5. Izrada kartografskih znakova……………………………………………….28
6.6. Izrada koordinatne mreže na planinarskoj karti NP Paklenica……………..29
6.7. Prikaz reljefa na planinarskoj karti NP Paklenica……………………...…..30
6.8. Stvaranje baze podataka……………………………………..……………..32
6.9. Izrada dodatnih podataka o objektima na karti NP Paklenica.......................34
6.10. Izrada internetske karte……………………………………………………..35

7. MOGUĆNOSTI INTERAKTIVNE PLANINARSKE KARTE NP PAKLENICA..37

8. ZAKLJUČAK............................................................................................................40
POPIS LITERATURE.....................................................................................................41
POPIS URL-a..................................................................................................................42
POPIS SLIKA I TABLICA.............................................................................................43
ŽIVOTOPIS AUTORICE................................................................................................44

IV
 UVOD

1.1. Cilj i zadaci diplomskog rada

Cilj ovog diplomskog rada je primijeniti znanje stečeno tijekom školovanja i izraditi
interaktivnu planinarsku kartu Nacionalnog parka Paklenica. Turizam je danas jedna od
najvažnijih gospodarskih grana u Republici Hrvatskoj, a sve više turista želi svoj odmor
provesti aktivno. Za to su povoljne lokacije koje osim mora i sunca mogu pružiti i
dodatne sadržaje, poput planinarenja u Nacionalnom parku Paklenica, koji ima preko
150 kilometara planinarskih staza. S napretkom tehnologije i povećanom upotrebom
aplikacija na pametnim telefonima, povećana je potreba za prikazom kartografskih
sadržaja u interaktivnom obliku. Cilj ovog diplomskog rada je povezati planinarske i
turističke atrakcije Nacionalnog parka Paklenice s novim tehnologijama u kartografiji te
stvoriti interaktivnu planinarsku kartu, koja će planinarima olakšati planiranje njihovog
planinarskog izleta i snalaženje u planini.

1.2. Metodologija istraživanja

Tijekom izrade ovoga rada korištene su različite metode istraživanja. Prije svega radi se
o obradi temeljne kartografske podloge prema kartografskim pravilima i generalizaciji.
Izrada karte ostvarena je programskim paketima OCAD 9.0.1., Quantum GIS i
Dymamic HTML Editor. Dodatne korištene metode su kompilacija rezultata prijašnjih
istraživanja, relevantne literature i statističkih izvora podataka.

1.3. Prostorni okvir istraživanja

Prostorni okvir istraživanja čini Nacionalni park Paklenica, sa svojom okolicom koja je
s njime neposredno povezana kroz pružanje smještajnih kapaciteta, dodatno povećanje
turističkih sadržaja i zadovoljavanje ostalih potreba planinara.

1
 RAZVOJ I PRIMJENA INTERAKTIVNIH KARATA

Iako se naziv kartografija pojavljuje u 19. stoljeću, kartografija je jedna od prvih

znanosti, tehnika i umijeća koje je čovjek spoznao i razvio. Kao i ostale znanstvene
djelatnosti, kartografija je doživljavala promjene kroz povijest. Od većeg broja
definicija kartografije, možemo izdvojiti onu Međunarodnog kartografskog društva da
je kartografija disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i
proučavanjem karata (URL 1). Kartografiju možemo podijeliti na različite načine,
ovisno o prirodi podjele koja se zahtijeva. Sukladno tome razlikujemo podjelu prema
objektu prikaza (topografska i tematska kartografija), prema metodama izrade (klasična
i digitalna kartografija) i prema namjeni (vojna i civilna kartografija) (Frangeš, 2006).

Karte već tisućljećima služe čovjeku da "vidi" svijet koji je prevelik i presložen da bi se
mogao izravno vidjeti; pritom valja imati na umu da ono što prikazuje karta nije
umanjena idealna slika svijeta, već apstraktna predodžba nečega što nam je
pristupačnije i razumljivije nego svijet (URL 2). Za kartu također postoji velik broj
definicija. Karta je umanjen, generaliziran, uvjetno deformiran i objašnjen kartografski
prikaz površine Zemlje, ostalih nebeskih tijela ili nebeskog svoda u ravnini, kao i
objekata povezanih s tim površinama, prema Višejezičnom kartografskom rječniku
(Borčić i dr., 1987). Definicija karte usvojena na konferenciji Međunarodnog
kartografskog društva 1995. godine glasi: Karta je kodirana slika geografske stvarnosti,
koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva, nastaje stvaralačkim autorskim izborom, a
upotrebljava se onda kada su prostorni odnosi od prvorazredne važnosti. Temeljna
podjela geografskih karata je na topografske i tematske.

2.1. Razvoj interaktivnih karata

Stoljećima su se karte proizvodile na sličan način, uz spori napredak tehnologije, po

ustaljenim pravilima i to skoro isključivo od strane obrazovanih osoba, kartografa. U
shvaćanju kartografije u prošlosti i danas postoji mala, ali bitna razlika. U prošlosti je
postojala jasna razlika između autora i korisnika karata (Frančula, 2005). Danas, s
razvojem tehnologije i interneta, na kojem su dostupni kartografski podaci, ali i

2
slobodni kartografski softveri, postoji sve veći broj laika koji se upuštaju u izradu
kartografskih prikaza.

S napretkom tehnologije računala i internet postali su sastavni dio poslovnog i osobnog

života čovjeka. Internet je u kratkom vremenu kao svoju osnovnu prednost potvrdio
mogućnost pretraživanja i objavljivanja izuzetno velikog broja podataka velikom broju
korisnika u vrlo kratkom vremenu. Između ostalih podataka koji su dostupni na mreži,
velik je broj različitih kartografskih informacija.

Sa prodiranjem tehnologije u sve ljudske djelatnosti, promjene je doživjela i

kartografija. Prije svega, značajne promjene je doživio proces izrade karata. Postupci su
ubrzani, postali jeftiniji, rasteretili su kartografe nekih zamornih i dugotrajnih radnji, a
dodatna je prednost činjenica da je uvelike olakšan proces osuvremenjivanja karata.
Upravo je dostupnost karata postavljenih na internet jedna od osnovnih razlika u odnosu
na tradicionalne karte.

Kako se radi o relativno novim trendovima i promjenama u znanosti, terminologija na

ovom području još uvijek nije do kraja usklađena, a neki pojmovi zahtijevaju daljnju
razradu, odnosno doradu. Jedan od razloga je i činjenica da je ovo područje znanosti
izloženo značajnim i brzim promjenama.

Digitalna kartografija definira se kao primjena računalne tehnologije u kartografiji.

Prema geodetsko-geoinformatičkom rječniku DGU elektronička ili multimedijska karta

je interaktivni kartografski sustav za pretraživanje i pokazivanje informacija. Sastoji se
od jedne ili više karata spremljenih u rasterskom ili vektorskom formatu i baze podataka
s opisnim podacima o pojedinim objektima. Sadrži i softver za pretraživanje i
prikazivanje karata i opisnih podataka na ekranu osobnog računala ili radne stanice.
Osim karata i teksta elektronička karta može sadržavati zvuk i pokretne i nepokretne
slike (URL 3). Prema istom izvoru, digitalna karta je karta na nositelju pogodnom za
računalnu obradu u vektorskom ili rasterskom zapisu sa svim naredbama i atributima
potrebnim za analogni prikaz karte na zaslonu ili ploteru prema kartografskom ključu,
uključujući tekst na karti.

3
Prednosti digitalnih karata u odnosu na analogne su:
 brzina pretraživanja
 mijenjanje mjerila
 podaci bez utjecaja deformacija mjerila
 nema ograničenosti zadanim formatima
 jednostavnost rada s podacima u projekciji
 oblikovanje karte prema korisnikovim željama/potrebama
 olakšano osuvremenjivanje karte
 rješavanje nekih problema koji su prije bili dugotrajni ili se uopće nisu mogli
riješiti.

S druge strane, digitalne karte imaju i određene nedostatke u odnosu na analogne karte:
 problem rukovanja kartama na terenu
 ograničenja u veličini zaslona
 slabija grafička kvaliteta karata
 nedovoljno kartografski obrazovani stvaratelji karata.

Internetska karta omogućava prijenos karte preko računalne mreže (Frangeš i Župan,
2004). Većina autora razlikuje dvije vrste karata dostupnih na internetu – statične i
dinamičke. Statične karte su one koje nemaju mogućnost nikakve interakcije s
korisnikom, a vrlo je često riječ o skeniranim analognim kartama. Na taj način neke
stare i teško dostupne karte mogu postati dostupne širokom krugu korisnika. Treba
naglasiti da i danas još uvijek na internetu prevladavaju statične karte. Druga vrsta su
dinamičke karte, posebne po svojoj interakciji s korisnikom, koja im omogućava da
korisniku pruže više i bolje informacije, uz mogućnost brzog pretraživanja. Obje
navedene vrste karata dalje se dijele na karte koje omogućavaju samo pregled (view
only) i interaktivne karte (slika 1).

4
 Slika 1. Vrste internetskih karata

Iako se broj interaktivnih karata stalno povećava, one su još uvijek slabije prisutne na
internetu od statičnih karata. Neke od osnovnih karakteristika interaktivnih karata su:
 mogućnost promjene mjerila (tzv. zoom)
 mogućnost promjene pogleda
 mogućnost odabira kartografskih znakova ili boja na karti
 pomicanje po karti
 uključivanje/isključivanje slojeva na karti
 veza na neku drugu internetsku stranicu ili neke druge podatke.

5
 NAČINI IZRADE INTERAKTIVNIH KARATA

3.1. Primjena interaktivnih karata

Karte su najbolji način prikaza prostora, a upravo internet omogućuje kartama

dostupnost kakvu tiskane karte nikada nisu imale (Tanfara i Tutić, 2007). Interaktivne
karte na još pregledniji i zanimljiviji način prikazuju korisniku sadržaj koji ga zanima, a
budući da su dostupne na internetu lako ih je pregledavati i koristiti.

Interaktivne karte pronašle su svoju primjenu u velikom broju djelatnosti. Najčešće se

radi o kartama koje korisnicima daju razne informacije o određenim lokacijama,
gradovima, prometu, gospodarskim objektima i sl. Primjena je neograničena, a ovisi o
potrebama korisnika i naručitelja karata.

Posebno se može istaknuti turizam jer se na službenim internetskim stranicama

turističkih zajednica gradova, općina, država, nacionalnih parkova i slično, mogu
pronaći takve karte koje prikazuju razne turističke informacije. Primjer je interaktivna
turistička karta Hrvatske dostupna na stranicama Croatia Mapa (URL 4) (slika 2). Karta
omogućuje promjenu mjerila karte, pomicanje po karti i odabir slojeva. Klikom na
željenu ikonu prikazuju se informacije o odabranoj lokaciji. Također, postoje i veze na
druge internetske stranice, mogućnost prikaza vremenske prognoze i slično.

6
 Slika 2. Primjer turističke interaktivne karte Hrvatske (URL 4)

3.2. Mogućnosti primjene interaktivnih karata u planinarstvu

Tematski kartografski prikazi vrlo su često korišteni i korisni u velikom broju ljudskih
djelatnosti. Tematske karte kartografski su prikazi najrazličitijih tema iz prirodnog i
društvenog područja, koje su neposredno vezane uz prostor, a primjenom elemenata
kartografike pružaju se različite informacije o položaju toga područja u prostoru,
njegovoj rasprostranjenosti, količinama, svojstvima itd. (Frangeš, 2003).

Jedna od osnovnih podjela tematskih karata je na karte prirodnih područja, karte

područja ljudske djelatnosti i karte ostalih područja. Planinarske karte spadaju u
tematske karte ostalih područja.

Planinari, turisti, izletnici za snalaženje u prostoru i traženje određenih informacija sve

više će se služiti ručnim GPS-om, ručnim računalima i mobitelima (Frančula, 2005).
Napredak tehnologije imao je odraz i u planinarstvu, jedinim dijelom na sličan način
kao i u kartografiji. Naime, dok su prije na planinarske pohode išli samo rijetki, danas je
planinarenje vrlo popularna vrsta rekreacije među ljudima raznih godina, kondicije,
stupnja poznavanja orijentacije u prostoru i sl.

7
Planinarske karte su poseban oblik tematskih karata, a namijenjene su prije svega
snalaženju planinara i ostalih posjetitelja planina na terenu. S obzirom da tematske karte
prikazuju objekte koji su povezani s određenom objektnom cjelinom, na planinarskim
kartama je poseban naglasak na planinarskoj infrastrukturi i vezanim sadržajima. Prije
svega, to se odnosi na reljef, planinarsku infrastrukturu, vrhove, kontrolne točke
planinarskih obilaznica, smještajne kapacitete, vode, promet te turističke sadržaje koji bi
planinarima mogli biti zanimljivi.

Prve planinarske karte bile su vrlo jednostavne (slika 3).

Slika 3. Sljeme na Zagrebačkoj gori (URL 5)

8
Današnje planinarske karte su daleko naprednije, ažurnije i profesionalne. Posebnu
novost na planinarskim kartama predstavlja grafikon za izračunavanje vremena
potrebnog za uspon ili spust. Iako postoje određene institucije u Hrvatskoj koje izrađuju
planinarske karte, treba naglasiti da je njihov razvoj bio većinom potican od strane
entuzijasta planinara i ostalih posjetitelja planina.

U današnje vrijeme se planinarske karte izrađuju uz pomoć GPS uređaja, kojima se

snimaju detalji koji nisu ili su rijetko ucrtani u topografske karte. To je posebno važno
za prikaz planinarskih staza jer se na taj način značajno povećava točnost njihova
prikaza, zbog čega krajnji korisnici dobivaju točnije i pouzdanije informacije.

Iskusni planinari pri odlasku u planine uvijek sa sobom imaju kartu odabranog područja,
koju su unaprijed proučili kako bi izračunali udaljenosti i vrijeme potrebno za
svladavanje planinarskih puteva. Današnje moderne karte često imaju dobro opisane
planinarske staze, njihovu duljinu i vrijeme potrebno za prijelaz. To uvelike olakšava
snalaženje u prostoru. Sve više planinara za orijentaciju koristi GPS uređaje koji u sebi
sadržavaju topografske ili druge kartografske podloge prilagođene kretanju na terenu.

Izradom interaktivnih karata dodatno se olakšava snalaženje na terenu, posebno uz

prednosti lakog uklapanja takvih karata na pametne telefone. S druge strane, treba uzeti
u obzir problematični signal za mobitele u udaljenijim i zaklonjenijim područjima koji
su obično privlačni planinarima. Ipak, ako bi karta omogućavala rad bez potrebe za
internetskom vezom, mogla bi biti daleko praktičniji način kretanja kroz prirodu jer bi
bila manja, lakša za pretraživanje i jednostavnija za rukovanje.

Interaktivne karte našle su svoju primjenu i u planinarstvu. U Hrvatskoj taj trend još nije
u punom zamahu, ali s porastom broja korisnika pametnih telefona i aplikacija koje su
im prilagođene, sigurno će doći do porasta broja interaktivnih planinarskih karata.
Primjer jedne takve karte je karta nacionalnog parka Mount Rainier u Sjedinjenim
Američkim Državama (slika 4).

9
 Slika 4. Primjer interaktivne planinarske karte – Mt. Rainier (URL 6)

Interaktivne planinarske karte na pregledan način daju podatke o postojećim

planinarskim stazama, njihovoj dužini, težini, vremenu potrebnom za svladavanje staze,
načinu označavanja staze, planinarskoj infrastrukturi (planinarska skloništa, planinarski
domovi, kontrolne točke na stazama, žigovi...), zanimljivostima koje je moguće vidjeti
na stazi, izvorima pitke vode te sve ostale podatke kojeg planinara mogu zanimati
prilikom planiranja putovanja. Neke karte omogućuju izradu vlastite planinarske staze,
a većina omogućuje ispis željene staze ili podataka o njoj. Osim same karte, dostupne su
fotografije, video zapisi, zvučni zapisi i veze na druge internetske stranice.

10
 NACIONALNI PARK PAKLENICA

4.1. Osnovne informacije o Nacionalnom parku Paklenica

Paklenica je službeno proglašena nacionalnim parkom 19. listopada 1949. godine, dakle
drugi je najstariji nacionalni park u Hrvatskoj, iza Plitvičkih jezera. Pravni akti koji
reguliraju status nacionalnog parka su Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim
parkom (NN 84/49) i Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju šume Paklenica
nacionalnim parkom (NN 15/97). Nacionalni park prostire se na primorskim padinama
južnog Velebita te obuhvaća 95 km2. Nacionalni park je sjevernim dijelom smješten u
Ličko-senjskoj županiji (31 km2), dok mu je veći dio u Zadarskoj županiji (64 km2).
Radi se o jedinstvenom području koje spaja more i planinu, od istočnih obala
Jadranskog mora do najviših vrhova Velebita, Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda
(1753 m). Geografski smještaj Nacionalnog parka je između 15°23' i 15°35' istočne
geografske dužine te između 44°18' i 44°25' sjeverne geografske širine (slika 5).

Slika 5. Smještaj Nacionalnog parka Paklenice (URL 7)

Samo ime Paklenica vjerojatno potječe od smole crnog bora tzv. pakline, koju je lokalno
stanovništvo koristilo u različite svrhe (medicinske svrhe, za osvjetljavanje i
premazivanje brodova).
Temeljni fenomeni Paklenice su kanjonski dijelovi tokova Male i Velike Paklenice s

11
njihovim geološkim, hidrološkim, florističkim i faunističkim obilježjima. Osim toga,
Nacionalni park obuhvaća vršni predio Velebita te druga atraktivna geomorfološka
područja i vrijedna staništa poput Bojinca ili Buljme. Dodatna posebnost je smještaj tih
fenomena na maloj površini koju Nacionalni park obuhvaća.

4.2. Reljefne karakteristike Nacionalnog parka Paklenica

Velebit se kao najduža planina u Dinaridima, proteže u dužini od 145 km, od Vratnika
do Zrmanje. Prosječna širina planine je od 10 do 30 km, a obuhvaća površinu od 2 274
km2 (URL 8). Nacionalni park Paklenica smješten je na njegovom južnom dijelu, koji je
uži i homogeniji. Za današnji izgled Velebita zaslužne su endogene i egzogene sile.
Naime, geološko-tektonske prilike odredile su pružanje i visinu reljefnih oblika, na koje
sada utječu egzogene sile, klimatski faktori, vegetacija i osobito vodeni tokovi i drugi
oblici vode.

Najveći dio parka je izgrađen od karbonatnih stijena, tj. vapnenaca, dolomita i

karbonatnih breča. Takva građa stijena pogoduje nastanku krškog reljefa, koji je glavno
obilježje Nacionalnog parka. Od krških oblika zastupljeni su gotovo svi oblici, poput
škrapa, ponikava, kukova, kamenica, špiljskih ukrasa te žliba. Osim površinskih oblika,
zastupljeni su i podzemni oblici npr., špilje i jame. Naime, na području Nacionalnog
parka evidentirano je 76 speleoloških objekata, od kojih su najznačajnije špilja Manita
peć i jama Vodarica. Dodatni krški fenomen je voda u Nacionalnom parku koja teče u
dva stalna i nekoliko povremenih tokova, što nije tipično za krški reljef u kojem obično
voda ponire zbog poroznih stijena.

Kanjon Velike Paklenice (slika 6) dug je oko 6,5 km. Odatle nizvodno, najprije u
nepropusnim slojevima trijasa gdje presijeca bilo Mozga i Klimenta, a zatim u
vapnencima jure, krede i tercijara, usječena je divlja dolina koja osim u Anića luci nema
drugog proširenja (Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša i
prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1999). Vertikala kanjona doseže i do 400

12
metara. Najatraktivniji i alpinistima najprivlačniji dio kanjona predstavlja najviša
monolitna stijena u Hrvatskoj, Anića kuk.

Kanjon Male Paklenice je manji i daleko siromašniji vodom, ali je prostor slabije
pristupačan i zato planinarski atraktivan. Širina kanjona je između 300 i 500 metara, a
stijene dosežu najviše visine od oko 650 metra. Ulazni dio kanjona Male Paklenice
tvore brečoliki vapnenci u kojima je korozivni i erozivni rad površinskih voda u
prošlosti bio drugačiji nego u paleogenim brečama u kojima su formirani najuži i
najstrmiji dijelovi kanjona Velike Paklenice.

Slika 6. Kanjon Velike Paklenice (URL 9)

Već je spomenuto bogatstvo Nacionalnog parka speleološkim objektima koji još uvijek
nisu istraženi u dovoljnoj mjeri. Prema službenim stranicama Nacionalnog parka
Paklenice najdublji speleološki objekti u Parku su (URL 7):

 Ponor na Bunovcu (534 m) je najdublji objekt na Srednjem i Južnom Velebitu;

13
  Kaverna u Crljenom kuku (152 m) geomorfološki je izuzetno značajna zbog
dimenzija podzemnih dvorana promjera većeg od 100 m, što je čini jednom od
najvećih podzemnih šupljina u našem kršu;
 Jama u Zubu Buljme (139 m) osim zbog dubine zanimljiva je i po nalazu lubanje
špiljskog medvjeda;
 Jama pod Počiteljskim vrhom (123 m);
 Jama lijepih fosila (103 m).

Najduže špilje na području Parka su:

 Jama Vodarica (300 m);

 Špilja u Zubu Buljme (250 m);
 Medviđa špilja (215 m);
 Manita peć (175 m) jedna je od najljepših špilja Parka s mnoštvom špiljskih
ukrasa (slika 7);
 Špilja Lucinka (132 m) ima prema veličini najviši špiljski ulaz u Hrvatskoj
(51 m).

Slika 7. Špiljski ukrasi u špilji Manita peć (snimila Mirela Smukavić)

14
 4.3. Hidrografske karakteristike Nacionalnog parka Paklenica

Postojanje vodonepropusnih sedimenata ispod poroznih karbonatnih stijena omogućilo

je površinsko bogatstvo Nacionalnog parka vodom, što nije karakteristično za krške
predjele. Vodom najbogatiji vodotoci su Velika i Mala Paklenica, Brezimenjača i
Orljača, iako neki od njih presušuju tijekom vrućih i suhih ljetnih mjeseci. Stalni izvori
pitke vode, koja se odlikuje izvrsnom kakvoćom, jesu Stražbenica, Kontinovo vrilo,
Crno vrilo, Velika Močila i Pećica (URL 7). Najjači izvor je vrelo Ivine vodice, koje je
smješteno na približno 1200 m.

Potok Velika Paklenica ponire u području Anića luke te utječe u more kod Večkog polja.
Mala Paklenica izvire na oko 1000 m nadmorske visine kod Vlaškogradske drage, a
njezin vodni kapacitet značajno ovisi o godišnjem dobu i padalinama (slika 8). Vodotok
postupno ponire do sutoka Orljače, a u kanjonu je potok aktivan za kišnih jeseni, zime i
ranog proljeća, kada mu se na koti od 484 m ulijeva bujični tok Orljače koja izvire ispod
obronaka Svetog brda (URL 7).

Na lokalitetima Malih i Velikih Močila postoji još nekoliko izvora. Ispod Babina vrha
nalazi se Babino jezero, koje ne presušuje tijekom godine.

Slika 8. Bujica Male Paklenice u proljeće (snimila Mirela Smukavić)

15
 4.4. Klima u Nacionalnom parku Paklenica

Zbog svoje širine, visine i duljine prostor Velebita je klimatski raznolik. Osim većeg
broja klimatskih tipova koji su prisutni u Nacionalnom parku, treba posebno istaknuti
postojanje velikog broja specifičnih mikroklimatskih lokaliteta, koji su oblikovani
utjecajem reljefa. Prema mjerenjima najbliže meteorološke postaje u Starigrad-Paklenici
najtopliji je mjesec kolovoz sa srednjom mjesečnom temperaturom od 25,7°C, a
najhladniji je mjesec veljača s prosječnom temperaturom od 7,5°C. Udaljavanjem od
obale temperaturne se vrijednosti smanjuju, pa tako srednja mjesečna temperatura u
vršnim dijelovima Velebita može biti i 15°C niža od temperature uz more (Šikić, 2007).

Velebitsko područje obilježava složenost padalinskih prilika, uvjetovanih reljefom,

blizinom mora i dominantnim strujanjima zračnih masa. Tako je najmanja količina
oborina na obali, a s porastom visine raste i količina padalina, da bi najviše vrijednosti
bile zabilježene na vršnim predjelima Velebita. Snijeg je u najnižim dijelovima
Nacionalnog parka rijetka pojava, ali zato u vršnim dijelovima može trajati i do 100
dana godišnje.

Cijeli Velebit često je izložen jakim vjetrovima, od kojih je vjerojatno najpoznatija bura
koja na ovom prostoru poprima i orkanska obilježja, osobito na planinskim prijevojima
poput Buljme ili u Čičinoj dolini.

4.5. Flora i fauna Nacionalnog parka Paklenica

Krški reljef sa svojim osobitostima idealna je podloga za razvoj specifičnih, rijetkih ili
čak endemskih biljnih i životinjskih vrsta.

Nacionalni park Paklenica je iznimno važan floristički prostor šireg područja zbog vrsta
koje su upisane u Crvenu knjigu Republike Hrvatske te Crvenu listu ugroženih biljnih
vrsta IUCN-a. Od tih vrsta, čak 79 su endemi. Primjer endemske vrste koja raste na
točilima ili siparima su kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii) (slika 9), malijevo

16
devesilje (Seseli malyi), tercijarni relikt lanilist (Linaria alpina) i široko rasprostranjena
šuškavica (Paronychia kapela) (URL 7). Također, biljka okruglolisna pjeskarica
(Arenaria orbicularis) raste isključivo u kanjonima Velike i Male Paklenice.

Slika 9. Kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii) (URL 7)

Kad se govori o vegetaciji Nacionalnog parka Paklenice nužno je spomenuti šume,

budući da su one jedan od temeljnih fenomena Nacionalnog parka. Primorsku padinu
Velebita obilježava vertikalna zonalnost vegetacije, s pojavom azonalnih zajednica ili
inverzija vegetacije na reljefno specifičnih prostorima. Općenito, vegetaciju u
Nacionalnom parku moguće je podijeliti u četiri pojasa:
 brdski polusredozemni pojas do 600 m
 pojas niskogorskih šuma od 600 do 800 m
 pojas gorskih šuma od 800 do 1200 m
 pojas pretplaninskih šuma iznad 1200 m (Zavod za prostorno planiranje
Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1999).

Fauna je u Nacionalnom parku također specifična, najviše zbog temperatura i

izloženosti vjetrovima. Od beskralješnjaka posebno je bogata skupina kukaca, a u njoj
se posebno ističu dnevni leptiri. Podzemna fauna je specifična i postoji veći broj
endema. Primjerice, u špilji Manita peć su prvi puta pronađene endemske vrste: pauk
Histopona egonpretneri, lažištipavac Chthonius (Chthonius) radjai i račić Bogidiella
sketi. U Nacionalnom parku je zabilježeno preko 225 vrsta ptica, a ovdje je i jedno od
posljednjih staništa bjeloglavog supa u Hrvatskoj. Sisavci nisu česta pojava u

17
Nacionalnom parku, ali je moguće sresti smeđeg medvjeda, vuka, divlju mačku,
divokozu, srne i jelena.

4.6. Turizam Nacionalnog parka Paklenica

Broj posjetitelja NP Paklenica bilježi se kroz broj prodanih ulaznica na ulazima u Park,
u Maloj i Velikoj Paklenici. Broj posjetitelja ima opći trend porasta, osim u godinama
koje imaju lošije vremenske uvjete ili drugih nepovoljnih faktora, primjerice požara
(tablica 1).

Tablica 1. Broj posjetitelja Nacionalnog parka Paklenica u razdoblju 2000.-2006. g.

(Šikić, 2007)
Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Broj
70 363 86 737 105 017 102 183 108 414 113 929 104 071
posjetitelja

Većinu posjetitelja čine planinari (šetači) i alpinisti, tj. penjači (slika 10). Turistička
sezona u Paklenici traje od početka travnja do početka studenog, s time da je najveća
posjećenost u srpnju i kolovozu.

Zona najstrože
zaštite

Zona vrlo stroge

16,8 50,2
8,2 zaštite

Zona aktivne zaštite

staništa, vrsta i
kulturne baštine
Zona naselja
11,3 13,4

Zona rekreacije i
turističke
infrastrukture

Slika 10. Struktura posjetitelja NP Paklenica – 1-šetači (57%), 2-penjači (30%),

3-ostali (7%), 4-učenici/studenti (6%) (Šikić, 2007)

18
Unutar Nacionalnog parka ili u njegovoj neposrednoj blizini postoji nekolicina
turističkih atrakcija, koje će biti prikazane na karti izrađenoj u praktičnom dijelu
diplomskog rada. Najposebnije i najposjećenije prirodne znamenitosti parka su njegovi
prirodni objekti, poput kanjona, jama, špilja, geoloških spomenika, biljnog i
životinjskog svijeta i sl., o kojima je već bilo riječi. Od ostalih znamenitosti treba
spomenuti Planinarski dom u Paklenici, Večku kulu, crkvu Sv. Petra u Starigradu
Paklenici, kapelicu Sv. Ivan ispod Svetog brda, kapelicu Velike Gospe od Rujna na
Velikom Rujnu, Edukacijski centar za prikazivanje važnosti ptica grabljivica i sova na
ulazu u Malu Paklenicu, Etno kuću Marasović kod ulaza u Veliku Paklenicu, tzv.
"bunkere" u kanjonu Velike Paklenice, stari grad Paklarić i mirila. Mirila su pogrebna
spomen-znamenja specifična za velebitske putove i staze. U vrijeme kada su velebitski
zaseoci bili prometno izolirani, pokojnike se nosilo i više kilometara od sela do groblja
i crkve. Otprilike na pola puta od kuće pokojnika i groblja nosači su se smjeli odmoriti i
na tom mjestu su nastajala mirila. Položeni se mrtvac „izmjerio“ po dužini tijela i mjera
bi se „zabilježila“ s dvije kamene ploče, pa se tek nakon pokapanja mrtvaca izrađivalo
mirilo. Mirila su tako označena uzglavnim i uznožnim kamenom s popločenjem između
njih (slika 11). Dodatno, treba istaknuti da su se u kanjonima Velike i Male Paklenice
snimali filmovi o Winnetou, o čemu postoji muzej u blizini hotela Alan, koji privlači
velik broj turista.

Slika 11. Mirila u Nacionalnom parku Paklenica

19
 4.6.1. Planinarstvo u NP Paklenica

Planinarstvo je poseban oblik turizma, odnosno izletništva. Uključuje svjesno

kretanje čovjeka po planini, po markiranim planinarskim stazama, zbog rekreacije i
posebnog doživljaja kojeg planina nudi.

Upravo je Nacionalni park Paklenica jedno od planinarski vrlo poznatih i privlačnih

mjesta u Hrvatskoj, ali i šire. Danas je u Parku uređeno oko 150 – 200 km planinarskih
staza, različitih težina. Staze su, osim planinarskih markacija, obilježene putokazima i
pločama sa vremenima potrebnim za njihov prelazak.

Najznačajniji objekt planinarske infrastrukture u Paklenici je planinarski dom PD

"Paklenica", tzv. Borisov dom, s oko 50 ležajeva, kuhinjom i blagovaonicom. U Parku
su tri uređena planinarska skloništa: sklonište na Vlaškom gradu, sklonište Ivine vodice
i sklonište Struge.

U planinarstvu su popularne planinarske obilaznice, niz posebno označenih točaka u

planini koje planinar mora posjetiti. Dokaz o svladavanju obilaznice su žigovi koji se
utiskuju u posebne knjižice ili dnevnike, a nalaze se na tim označenim točkama, tj.
kontrolnim točkama. Na nekim mjestima umjesto žiga može poslužiti fotografija.

U Nacionalnom parku Paklenica nalaze se kontrolne točke triju obilaznica: Paklenički

planinarski put, Velebitski planinarski put i Hrvatska planinarska obilaznica (slika 12).

Slika 12. Dnevnik planinarske obilaznice Velebitski planinarski put (URL 10)

20
 DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA

Unutar ovog poglavlja dan je pregled karata i planova dostupnih na internetskim

stranicama hrvatskih nacionalnih parkova. Općenit uvod o interaktivnim kartama i
njihovoj dostupnosti na internetu dan je u poglavlju 3.

Nacionalni park Paklenica, koji je područje od interesa za ovaj diplomski rad, na

službenim stranicama ima dvije karte, u flash i .jpg formatu (slika 13). Interaktivnost
obiju karata sadržana je u mogućnosti promjene mjerila i pomicanja po karti. Karta u
.jpg formatu je skenirana topografska karta.

Slika 13. Postojeće planinarske karte na službenim internetskim stranicama

Nacionalnog parka Paklenica (URL 7)

Najpoznatiji, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park, Plitvička jezera, na

službenim internetskim stranicama ima dostupnu interaktivnu kartu koja daje pregled
prirodnih lokaliteta, smještaja, ugostiteljstva, poučno rekreativnih staza, skijališta i
biciklističkih staza, preko Google Maps usluge. Karta omogućuje mijenjanje mjerila i
uključivanje, odnosno isključivanje navedenih slojeva. Pritiskom na znak dobivaju se
dodatne informacije o lokalitetu (slika 14).

21
 Slika 14. Interaktivna karta Nacionalnog parka Plitvička jezera (URL 11)

Drugi najposjećeniji nacionalni park u 2012. godini, Krka, na svojim službenim

internetskim stranicama ima skenirane turističke karte u .pdf formatu koje omogućuju
promjenu mjerila. Na službenim internetskim stranicama Nacionalnog parka Brijuni
postoji karta parka na temelju usluge Google Maps s tri označena lokaliteta. Karta
Nacionalnog parka Sjeverni Velebit je u fazi izrade i testiranja te na njoj još nisu vidljivi
sadržaji, a Nacionalni park Risnjak nema nikakvu kartu na službenim stranicama, kao ni
Nacionalni park Mljet. Niti Nacionalni park Kornati nema interaktivnu kartu, već samo
karte u .jpeg formatu, koje ne omogućuju nikakvu interaktivnost, čak niti promjenu
mjerila.

22
 POSTUPAK IZRADE INTERAKTIVNE PLANINARSKE KARTE
NACIONALNOG PARKA PAKLENICA

6.1. Izbor programskih paketa

Nakon provedenog istraživanja o dostupnim programskim paketima koji omogućuju

izradu interaktivne karte, za izradu ovog diplomskog rada odabran je programski paket
OCAD 9.0.1.

OCAD je izrađen posebno za kartografiju, a rad se u njemu odvija uz jednostavan

grafički alat, umjesto kompliciranih naredbi (Frangeš i Župan, 2003). Unutar programa
postoji veliki broj stvorenih i dostupnih kartografskih znakova koji se mogu koristiti
kao takvi ili mijenjati, ovisno o potrebama. OCAD također omogućuje i izradu novih
znakova.

OCAD ima mogućnost učitavanja rasterskih i vektorskih podataka, na temelju kojih je

moguće izraditi vlastitu kartu. Izrađenu kartu je moguće izvesti u velikom broju
formata, od kojih su neki (npr. Ocad Internet Map) prilagođeni objavljivanju na
internetu. Tijekom rada na karti, OCAD simultano izrađuje baze podataka povezane s
korištenim kartografskim znakovima i na temelju te baze moguće je kartu učiniti
interaktivnom.

Program OCAD 9.0.1. je upravo zbog karakteristika jednostavnosti i činjenice da

objedinjuje sve alate za izradu interaktivne karte u jedinstvenom programu odabran za
izradu ovog diplomskog rada.

Osim programskog paketa OCAD 9.0.1. za izradu ovog diplomskog rada korišteni su i
neki pomoćni programski paketi. Za pribavljanje kartografskih podloga korišten je
besplatni program Quantum GIS 1.8.0. Radi se o programskom paketu koji omogućuje
vizualizaciju, prilagodbu i analizu prostornih podataka. Jedna od njegovih osnovnih
značajki je mogućnost korištenja različitih web usluga i povezivanje s podacima iz
vanjskog izvora, što je korišteno u ovom radu.

23
Prikaz reljefa na karti napravljen je u slobodnom programskom paketu otvorenog koda
GRASS GIS 6.4.2. GRASS GIS (Geographic Resources Analysis Support System) je
rastersko/vektorski geografski informacijski sustav za obradu i analize prostornih
podataka, izradu karata, prostorno modeliranje i vizualizaciju.

Za stvaranje .htm datoteka koje omogućuju dodatne informacije o objektima na karti,

korišten je besplatni program Dynamic HTML Editor 1.9.6 (slika 15). Program je vrlo
jednostavan, a radi na principu da nam krajnja .html datoteka izgleda upravo kao što
vidimo na ekranu tijekom same izrade (What You See Is What You Get – WYSIWYG). Za
rad koristi HTML (HyperText Markup Language), prezentacijski jezik za kreiranje web
stranica, a većina internetskih pretraživača može prikazivati datoteke koje su stvorene u
ovom programu.

Slika 15. Izrada .htm datoteke u programu Dynamic HTML Editor 1.9.6

Transformacija koordinata provedena je u programskom paketu CoordTrans 2.3., koji

trasnsformira zemljopisne koordinate između različitih koordinatnih sustava. Radi se o
komercijalnom programu, ali je omogućeno preuzimanje slobodne verzije programa
(trial), koja traje osam dana. Za potrebe izrade ovog diplomskog rada je to bilo
dovoljno.

24
 6.2. Pribavljanje kartografskih podloga

Za izradu kartografskog prikaza potrebno je izabrati i pribaviti odgovarajuće

kartografske podloge. Službene kartografske podloge za područje Republike Hrvatske
izrađuje, održava i izdaje Državna geodetska uprava. Kartografske proizvode moguće je
nabaviti preko službenog zahtjeva i prema određenom cjeniku.
Državna geodetska uprava je 2009. godine pokrenula Geoportal (URL 12),
višenamjenski prostorni informacijski sustav, koji će, kao dio projekta "Uređena
zemlja", omogućiti izgradnju Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP).
Geoportal slijedi koncept i smjernice INSPIRE direktive Europske unije, koja uređuje
pitanja europske infrastrukture prostornih podataka. NIPP je organiziran kao skup
mjera, normi, specifikacija i servisa koji imaju za cilj, u okviru uspostave eUprave,
omogućiti učinkovito prikupljanje i upravljanje te razmjenu i korištenje
georeferenciranih prostornih podataka. Geoportal omogućuje korisnicima iz državne
uprave, privatnog sektora i građanima jednostavan i brz pristup te korištenje pet baza
podataka – Digitalnu ortofoto kartu, Hrvatsku osnovnu kartu u mjerilu 1:5000, rasterske
katastarske planove, središnji registar prostornih jedinica te bazu stalnih točaka
geodetske osnove.

Kao kartografska podloga za potrebe izrade ovog diplomskog rada odabrana je

topografska karta u mjerilu 1:25 000. Ta karta je prije svega odabrana zbog količine
detalja koje prikazuje.

Kartografska podloga je preuzeta preko slobodnog programskog paketa Quantum GIS,

koji ima mogućnost stvaranja i korištenja WMS slojeva. Preko naredbe Dodaj WMS sloj
može se povezati s Geoportalom DGU te omogućuje korištenje GIS alata nad podacima
dostupnima na Geoportalu (slika 16). Za potrebe ovog diplomskog rada dodan je sloj
topografske karte 25 u .jpeg formatu i u WGS 84 datumu. Kako bi se dobile
odgovarajuće podloge, topografska karta je učitana u mjerilu 1:15 000 te su svi dijelovi
koji prikazuju Nacionalni park Paklenica izvezeni kao slike u .tiff-u.

25
 Slika 16. Povezivanje Quantum GIS-a s podacima Geoportala DGU preko WMS veze

6.3. Učitavanje kartografskih podloga

Kartografske podloge koje su pripremljene prema gore opisanom postupku potom su

učitane u program OCAD. Preko naredbe Background map – Open te su kartografske
podloge učitane u OCAD. Nakon učitavanja podloga, potrebno ih je naredbom
Background map – Adjust prilagoditi na način da se pronađu identične točke na
podlogama te se karte međusobno preklope i georeferenciraju (slika 17).

26
 Slika 17. Učitane kartografske podloge u program OCAD

6.4. Vektorizacija karte

Vektorizacija je postupak pretvaranja rasterskih podataka u vektorski oblik, tj. u

osnovne geometrijske elemente (točka, linija, poligon).

U ovom slučaju topografska karta je rasterski podatak kojeg je bilo potrebno prevesti u
vektorski oblik, kako bi dobili željenu kartu (slika 18).

Vektorizacija je provedena u programskom paketu OCAD 9.0.1.

27
 Slika 18. Vektorizacija topografske karte

6.5. Izrada kartografskih znakova

Planinarske karte su posebna vrsta tematskih karata i zbog toga zahtijevaju posebnu
vrstu kartografike.

Na karti je korišteno nekoliko vrsta kartografskih znakova. Programski paket OCAD

sadrži veliki broj gotovih kartografskih znakova, ali omogućuje i stvaranje vlastitih
znakova. Određeni broj signatura korištenih na ovoj interaktivnoj karti Nacionalnog
parka Paklenice je preuzet iz izbora OCAD programa i samo dorađen. Primjer su
znakovi za ceste kojima je samo promijenjena boja i širina linije. Za određene objekte
nije bilo moguće preuzeti gotov znak pa su izrađeni novi znakovi (slika 19).

28
 Slika 19. Kartografski znakovi korišteni za izradu interaktivne planinarske karte
Nacionalnog parka Paklenica

6.6. Prikaz reljefa na planinarskoj karti NP Paklenica

Planinarske karte služe prije svega za lakše snalaženje planinara i izletnika na terenu.
Zbog toga je prikaz reljefa na karti jedan od ključnih faktora. Za potrebe ovog
diplomskog rada, odabran je prikaz reljefa slojnicama (izohipsama), odnosno linijama
koje povezuju točke sa istom visinom na terenu. Razmatran je i prikaz reljefa metodom
sjena, ali se od toga odustalo zbog razvedenog terena u NP Paklenica i zbog činjenice da
planinar kroz prikaz reljefa sjenom ne može dobiti dovoljno točnu informaciju za
snalaženje u prostoru.

Slojnice su stvorene pomoću programa GRASS GIS 6.4.2., koji omogućuje izradu
raznih prikaza reljefa iz podataka digitalnog modela reljefa. Za područje NP Paklenice
je korišten ASTER globalni digitalni model terena (GDEM), koji je napravljen
suradnjom NASA-e i METI (Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije Japana).
Jednostavan je za korištenje, obuhvaća podatke za cijelu Zemlju (83˚ N i 83˚ S) bez
obzira na veličinu i položaj željenog područja. Druga verzija ASTER2 stupila je na

29
snagu 17. listopada 2011. godine. ASTER podaci preuzeti su s internetske stranice U.S.
Geological Survey Earth Explorer (URL 13).

Nakon unošenja digitalnog modela terena u GRASS GIS, naredbom Raster → Generate
contour lines, napravljene su slojnice (slika 20). Program pruža mogućnost odabira
najniže i najviše visine te razmaka između slojnica. U ovom slučaju nisu mijenjane
visine, nego su preuzete iz modela terena, a za razmak između slojnica je odabrana
vrijednost od 50 metara, prije svega zbog lakše čitljivosti karte.

Slika 20. Slojnice stvorene iz ASTER digitalnog modela terena u programu GRASS GIS

Na taj način dobivene slojnice učitane su u program OCAD, preklopljene s podacima

karte i time je stvoren prikaz reljefa na karti. Program GRASS GIS omogućuje prikaz
vrijednosti slojnica unutar programa, ali te vrijednosti nije moguće prikazati u OCAD-u,
osim kroz bazu podataka.

30
 6.7. Izrada koordinatne mreže na planinarskoj karti NP Paklenica

Topografska karta mjerila 1:25 000, koja je poslužila kao radna podloga za izradu
planinarske karte Nacionalnog parka Paklenice, izrađena je u 5. i 6. zoni Gauss-
Kruegerove kartografske projekcije na Besselovom elipsoidu 1841, a za potrebe prikaza
na Geoportalu DGU listovi su transformirani u HTRS96/TM sustav uz korištenje 7
parametarske transformacije. Od 2011. godine karta se izrađuje u novoj podjeli na
listove te u novoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM na elipsoidu GRS80.

Napredak tehnologije promijenio je način snalaženja planinara i izletnika u planinama.

Danas je među njima sve više raširena upotreba GPS prijamnika, posebice zbog trenda
porasta njihove točnosti i smanjenja cijena uređaja. Većina GPS prijamnika koristi
koordinate WGS84 sustava pa je odlučeno da na ovoj karti budu prikazane upravo te
koordinate, kako bi karta bila dostupnija i razumljiva većem broju korisnika.

Elipsoidne koordinate (WGS84 koordinatni sustav) označene su u formatu stupnjevi-

minute-sekunde. Horizontalne koordinate označavaju geografsku dužinu, a vertikalne
geografsku širinu (slika 21).

Slika 21. Prikaz koordinata na planinarskoj karti Nacionalnog parka Paklenice

31
 6.8. Stvaranje baze podataka

Već je spomenuto da program OCAD 9 simultano stvara bazu podataka tijekom samog
postupka izrade karte. Dakle, nije potrebno stvaranje tablica izvan programa, već on
sam raspoređuje objekte u skupine na temelju kojih se stvori jedinstvena baza podataka.

Općenito, baza podataka se sastoji od nekoliko tablica, koje se pak sastoje od zapisa, a
zapis sadrži informaciju o jednom OCAD objektu. Unutar zapisa pohranjena su polja s
informacijama. Svaka baza podataka mora sadržavati polje preko kojeg se zapis
povezuje s pojedinim objektima. U slučaju OCAD-a, to se polje naziva Key.

Za izradu baze podataka koristi se naredba Database → Dataset. U novootvorenom

prozoru Dataset (slika 22), u dijaloškom podokviru General izrađuje se novi skup
podataka. Otvara se prozor u kojem se imenuje i pohrani datoteka buduće baze podataka
u .dbf formatu.

Baza podataka izrađuje se u OCAD programu kako bi omogućili pretraživanje karte

prema objektima na njoj. Dakle, koliko se razina pretraživanja želi na konačnoj karti,
toliko je potrebno stvoriti tablica unutar baze podataka. U slučaju ovog diplomskog
rada, stvoreno je 11 tablica (slika 22).

Slika 22. Stvaranje tablica unutar baze podataka u programu OCAD

32
Podaci stvoreni na ovaj način još uvijek nisu međusobno povezani i na osnovi njih se
karta ne može pretraživati. Za stvaranje veza između novostvorenih tablica u .dbf
formatu i objekata na karti, koristi se naredba Database → Create Links (slika 23). Veza
se stvara s objektima koji su označeni u listi kartografskih znakova, s desne strane
grafičkog sučelja. Postupak se ponavlja s odgovarajućim objektima za svih 11 tablica u
bazi podataka.

Slika 23. Stvaranje veza između baze podataka i objekata na karti

Opisanim postupcima je stvorena baza podataka koja omogućuje pretraživanje karte

prema zadanim kategorijama. Ako mišem odaberemo neki od objekata na karti, s desne
strane se pojavljuju osnovne informacije o njemu (slika 24). Osim informacije o ID
broju, preko kojeg se objekt povezuje s bazom, i broja signature, postoji polje u koje se
upisuje ime objekta koje će se prikazivati na krajnjoj karti te URL polje u koje se
upisuje veza na drugu stranicu.

33
 Slika 24. Prikaz informacija iz baze podataka nakon odabira objekta

Ako naknadno ucrtamo neki objekt na kartu, a i njega se želi povezati s bazom
podataka, to se čini pomoću naredbe Link, izabere se prvi slobodan jedinstveni broj
(ID), potvrdi Create new record i pritisne gumb OK. U suprotnom slučaju, za brisanje
objekata iz baze podataka, koristi se isti postupak, ali s naredbom Remove.

6.9. Izrada dodatnih podataka o objektima na interaktivnoj planinarskoj

karti NP Paklenica

Jedna od karakteristika interaktivnih karata je prikaz dodatnih informacija o objektima

koje karta prikazuje. Kako bi se zadovoljio ovaj kriterij, izrađene su .htm datoteke
(stranice) o pojedinim objektima na karti.

Iako je bilo planirano izraditi .htm datoteke za većinu objekata karte, to nije bilo
potpuno moguće zbog nedostatka dostupnih podataka, tako da su .htm stranice izrađene
za 69 objekata (tablica 2). Htm stranice izrađene su u programu Dynamic HTML Editor
1.9.6, a sadrže osnovne podatke o objektima, odnosno ponajviše one informacije koje bi
mogle biti zanimljive ili od pomoći planinarima i/ili izletnicima. Dodatni podaci pruženi
su korisnicima u obliku teksta i fotografija.

34
 Tablica 2: Objektne cjeline, broj objekata i html datoteka na karti NP Paklenica
Objektna cjelina Broj objekata Broj .htm datoteka
Hoteli 3 3
Kampovi 12 10
Kontrolne točke planinarskih obilaznica 15 5
Naselja 25 0
Orografija 97 0
Planinarska infrastruktura 7 4
Planinarske staze 41 26
Špilje 11 4
Turističke znamenitosti 14 11
Vode 22 1
Vrhovi 86 5
UKUPNO: 319 69

Prilikom izrade .htm stranica, težilo se usklađenosti podataka unutar objektnih cjelina,
osim u slučajevima nedostatka podataka, kada je prednost dobilo davanje što bolje
informacije krajnjem korisniku.

6.10. Izrada internetske karte

Program OCAD omogućuje izvoz podataka u obliku internetske karte, u Ocad Internet
Map formatu (slika 25). Odabrana je rezolucija od 600 dpi te je pomoću naredbe Partial
map obilježen dio podataka koji će biti prikazani na krajnjoj verziji karte.

Slika 25. Izvoz podataka u Ocad Internet Map formatu

35
Sljedeći dijaloški okvir koji se otvara (slika 26) omogućuje odabir aplikacije u kojoj
želimo stvoriti kartu, koliko početno povećanje karte želimo te broj razina promjena
mjerila. U slučaju ovog diplomskog rada izabran je Java Applet, raspon mjerila tri te pet
razina promjene mjerila, tzv. zoom-a.

Slika 26. Postupak izvoza podataka u obliku OCAD Internet Map

U sljedećem koraku je moguće odrediti visinu i širinu karte te ruba karte u pikselima. U
dijaloškom podokviru Maps odabiru se karte koje se žele prikazati na pojedinoj razini
promjene mjerila. Podokvir Find pruža postavke za pretraživanje karte (slika 27).
Dakle, ovdje je potrebno učitati sve setove podataka koji su stvoreni prilikom izrade
baze podataka s nazivima koji se žele prikazati na internetskoj karti. Imena objekata
izabiremo kroz polje TEXT. Preko naredbe Edit moguće je u svakom skupu podataka
aktivirati polje za URL poveznicu na drugu stranicu te izabrati veličinu i oblik hotspota,
odnosno posebnog znaka na karti koji će omogućiti povezivanje objekata s URL poljem.

Slika 27. Dijaloški podokvir Find za postavke pretraživanja karte

36
 7. MOGUĆNOSTI INTERAKTIVNE PLANINARSKE KARTE
NACIONALNOG PARKA PAKLENICA

U ovom poglavlju, dati će se pregled izgleda, karakteristika i funkcija dovršene

interaktivne planinarske karte Nacionalnog parka Paklenice (slika 28).

Slika 28. Interaktivna planinarska karta Nacionalnog parka Paklenica

Karta se otvara pomoću programa Java i internetskog preglednika Mozilla Firefox.

Nakon otvaranja, prikazuje se sama karta, pregledna karta u gornjem desnom kutu te
objektne cjeline po kojima je kartu moguće pretraživati u desnom donjem kutu ekrana.
Karta ima pet razina promjene mjerila, a postoji nekoliko načina promjene mjerila. Prvi
je da korisnik mišem izabere jedan od kvadratića ispod pregledne karte i na taj način
dobije željenu razinu zumiranja. Drugi je način odabira željenog područja pomoću
lijeve tipke miša, nakon čega se odabrano područje automatski povećava na najveću
moguću razinu.

37
Pomicanje po karti omogućeno je kroz pomicanje kvadratića na preglednoj karti.
Karta omogućuje pretraživanje kroz odabir željene objektne cjeline, nakon čega se u
donjem desnom kutu stranice prikazuje padajući izbornik sa svim objektima unutar
odabrane objektne cjeline (slika 29). Drugi način za traženje željenog pojma je
upisivanje njegovog naziva ili dijela naziva u polje za pretraživanje. Ovakav način
pretraživanja značajno je brži i praktičniji od klasičnog pretraživanja karte.

Slika 29: Prikaz načina pretraživanja karte

Nakon odabira objektne cjeline, svi objekti unutar nje označeni su crvenim oznakama
(tzv. hotspot), koji nakon odabira otvaraju novu stranicu sa dodatnim informacijama o
željenom objektu (slika 30). O objektima na karti dane su informacije za koje se
smatralo da će biti korisne planinarima. Osim tekstualnih informacija, prikazane su i
slike.

Za objektnu cjelinu Planinarskih staza je za svaku stazu u OCAD-u izvezen dio karte
koji prikazuje odgovarajuću stazu, koristeći naredbu Partial Map. Na taj način je
dobiven uvećani prikaz svake pojedinačne planinarske staze, koja je dodatno istaknuta
crvenom bojom, kako bi se planinarima omogućilo lakše snalaženje na terenu. Osim
karte, dostupne su informacije o nazivu staze, odnosno njezinoj trasi, težini, vremenu
potrebnom za prelazak staze, visinskoj razlici te zanimljivostima koje planinar ima
priliku vidjeti na stazi.

38
 Slika 30: Prikaz dodatnih informacija o planinarskim stazama

Ukoliko odaberemo objektnu cjelinu Kontrolne točke, pritiskom na hotspot željene

kontrolne točke otvara nam se novi .htm dokument koji predstavlja odabranu kontrolnu
točku sa kratkim opisom lokacije, podacima o žigu, smjerovima prilaza te fotografijom.

Objektna cjelina Planinarska infrastruktura daje podatke o planinarskom domu i

planinarskim skloništima u Nacionalnom parku Paklenica, s posebnim naglaskom na
njihovu lokaciju, moguće pristupne staze, smještajni kapacitet, dostupnost pitke vode i
kontakt osobu zaduženu za održavanje doma, odnosno skloništa. Dodane su i fotografije
lokacija.

Na sličan način su izrađene .htm datoteke u ostalim objektnim cjelinama, a sve sa ciljem
davanja što točnijih i preciznijih podataka.

39
 8. ZAKLJUČAK

Karta je od svoje pojave najvažnije sredstvo za snalaženje čovjeka u prostoru. Na

početku razvoja kartografije, broj ljudi koji je putovao i pri tome koristio karte je bio
vrlo malen. Sa razvojem tehnologije, dolazi do značajnih promjena i na polju
kartografije, koja se mora prilagoditi nastalim promjenama, kako bi zadovoljila svoju
osnovnu svrhu, odnosno pomogla čovjeku u orijentaciji i kretanju po terenu. Osim
kartografije, promjene je doživio i turizam, koji postaje sve masovniji, pri čemu raste
popularnost aktivnog načina provođenja odmora, između ostalog i kroz planinarenje.

Nacionalni park Paklenica je jedno od najpoznatijih planinarskih odredišta u Republici

Hrvatskoj i unatoč postojanju većeg broja analognih planinarskih karata tog područja,
do sada nije bila dostupna interaktivna planinarska karta. Interaktivna planinarska karta
Nacionalnog parka Paklenica izrađena kroz ovaj diplomski rad, daje krajnjem korisniku
iste podatke kao i analogna karta, ali omogućuje brzo pretraživanje, promjenu mjerila i
pruža dodatne informacije o objektima u obliku teksta, karata i fotografija. Nastavak
izrade ovakve karte mogao bi biti njezina dorada u obliku aplikacije za pametne
telefone, čime bi postala dostupna korisnicima na terenu.

Treba istaknuti da svaka karta, pa tako i ova, uvijek ima prostora za poboljšanja, dopune
i prilagodbe, osobito nakon početka korištenja, kada korisnici ukazuju na njene
nedostatke i probleme.

Sa svakodnevnim promjenama i napretkom u tehnologiji, dolazi do promjena u svim

poljima ljudskog djelovanja, između ostalog i u kartografiji. Kartografija se prilagodila
trendu digitalizacije znanosti, kroz nove metode i tehnike izrade i distribucije
kartografskih proizvoda. Na taj način je osigurano da kartografija ostane temeljna
znanost za pružanje kartografskih informacija krajnjim korisnicima.

40
POPIS LITERATURE

 Borčić, B., Kreiziger, I., Lovrić, P., Frančula, N. (1987): Višejezični kartografski
rječnik, Zbornik radova br. 15, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
 Frančula, N. (2005): Kartografija u 21. stoljeću, Kartografija i geoinformacije,
Vol. 1 No. 4.
 Frangeš, S., Župan, R. (2003): OCAD, Ekscentar, No. 5.
 Frangeš, S. (2003): Predavanja iz kolegija Tematska kartografija, Sveučilište u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

 Frangeš, S., Župan, R. (2004): Interaktivne karte na webu, Ekscentar, No. 6.

 Frangeš, S. (2006): Predavanja iz kolegija Kartografija, Sveučilište u Zagrebu,

Geodetski fakultet, Zagreb.

 Šikić, Z. (2007): Nacionalni park Paklenica: plan upravljanja, Arcode, Zagreb.

 Tanfara, A., Tutić, D. (2007): Interaktivni atlas svijeta – istraživanje mogućnosti

internetske kartografije, Kartografija i geoinformacije, Vol. 6 No. izv. / spec.
 Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja
Republike Hrvatske (1999): Prostorni plan Nacionalnog parka Paklenice,
Zadar.

41
POPIS URL-ova

URL 1: Lukić, A. (2004): Što je digitalna karta?, Geografija.hr,

http://www.geografija.hr/clanci/214/sto-je-digitalna-karta (10.03.2013.)
URL 2: Interantional Cartographic Association, http://icaci.org/ (25.03.2013.)
URL 3: Geodetsko-geoinformatički rječnik DGU,
http://www.dgu.hr/default.aspx?id=406&ltr=k&pojam=1292 (25.03.2013.)
URL 4: Croatia Map, http://www.croatia-map.net/?croatia-map=true&lan=hr
(27.03.2013.)
URL 5: Meštrić, B. (2007): Planinarska kartografija, Hrvatski planinar, br. 1., str. 12-16;
http://www.hps.hr/hp-arhiva/200701.pdf (22.03.2013.)
URL 6: Visit Rainier, http://www.visitrainier.com/pg/map/Interactive-Map-Find-
Lodging-Events-and-Activities-in-and-around-Mt-Rainier (27.03.2013.)
URL 7: Nacionalni park Paklenica, http://www.paklenica.hr (10.04.2013.)
URL 8: Pejnović, A. (2006): Prirodno-geografska obilježja i turističko vrednovanje
Velebita, Geografija.hr, http://www.geografija.hr/clanci/898/prirodno-geografska-
obiljezja-i-turisticko-vrednovanje-velebita (31.03.2013.)
URL 9: Turistička zajednica Zadarske županije, http://www.tzzadar.hr/en/city-
guide/excursions/29-12-2010/np-paklenica (10.04.2013.)
URL 10: Hrvatski planinarski savez, http://www.hps.hr (15.04.2013.)
URL 11: Nacionalni park Plitvička jezera, http://www.np-plitvicka-
jezera.hr/hr/planirajte-svoj-posjet/istrazite-park/interaktivna-karta/ (12.05.2013.)
URL 12: Geoportal DGU, http://geoportal.dgu.hr/ (21.03.2013.)
URL 13: U.S. Geological Survey Earth Explorer , http://earthexplorer.usgs.gov/
(18. 03. 2013.)

42
POPIS SLIKA
Slika 1. Vrste internetskih karata..............................................................................................................5
Slika 2. Primjer turističke interaktivne karte Hrvatske............................................................................7
Slika 3. Sljeme na Zagrebačkoj gori.........................................................................................................8
Slika 4. Primjer interaktivne planinarske karte – Mt. Rainier...............................................................10
Slika 5. Smještaj Nacionalnog parka Paklenice.....................................................................................11
Slika 6. Kanjon Velike Paklenice............................................................................................................13
Slika 7. Špiljski ukrasi u špilji Manita peć.............................................................................................14
Slika 8. Bujica Male Paklenice u proljeće..............................................................................................15
Slika 9. Kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii)..................................................................................17
Slika 10. Struktura posjetitelja NP Paklenica – 1-šetači (57%), 2-penjači (30%),
3-ostali (7%), 4-učenici/studenti (6%).....................................................................................18
Slika 11. Mirila u Nacionalnom parku Paklenica..................................................................................19
Slika 12. Dnevnik planinarske obilaznice Velebitski planinarski put....................................................20
Slika 13. Postojeće planinarske karte na službenim internetskim stranicama
Nacionalnog parka Paklenica..................................................................................................21
Slika 14. Interaktivna karta Nacionalnog parka Plitvička jezera..........................................................22
Slika 15. Izrada .htm datoteke u programu Dynamic HTML Editor 1.9.6.............................................24
Slika 16. Povezivanje Quantum GIS-a sa podacima Geoportala DGU
preko WMS veze....................................................................................................................26
Slika 17. Učitane kartografske podloge u program OCAD ..................................................................27
Slika 18. Vektorizacija topografske karte...............................................................................................28
Slika 19. Kartografski znakovi korišteni za izradu interaktivne planinarske karte
Nacionalnog parka Paklenica................................................................................................29
Slika 20. Prikaz koordinata na planinarskoj karti Nacionalnog parka Paklenice.................................30
Slika 21. Slojnice stvorene iz ASTER digitalnog modela terena u programu GRASS GIS....................31
Slika 22. Stvaranje tablica unutar baze podataka u programu OCAD..................................................32
Slika 23. Stvaranje veza između baze podataka i objekata na karti.......................................................33
Slika 24. Prikaz informacija iz baze podataka nakon odabira objekta..................................................34
Slika 25. Izvoz podataka u Ocad Internet Map formatu.........................................................................35
Slika 26. Postupak izvoza podataka u obliku OCAD Internet Map.......................................................36
Slika 27. Dijaloški podokvir Find za postavke pretraživanja karte.......................................................36
Slika 28. Interaktivna planinarska karta Nacionalnog parka Paklenica...............................................37
Slika 29: Prikaz načina pretraživanja karte..........................................................................................38
Slika 29: Prikaz dodatnih informacija o odabranom objektu................................................................39
POPIS TABLICA
Tablica 1. Broj posjetitelja Nacionalnog parka Paklenica u razdoblju 2000.-2006. g..........................18
Tablica 2: Objektne cjeline i broj objekata na interaktivnoj karti NP Paklenice...................................35

43
 ŽIVOTOPIS:

EUROPEAN
CURRICULUM VITAE
FORMAT

OSOBNE OBAVIJESTI

Ime Mirela Smukavić

Adresa Brdo 12a 47 000 Karlovac
Telefon +385 (047) 638 325
GSM 091 546 3037
E-pošta smukavic@geof.hr
URL

Državljanstvo Republike Hrvatske

Datum rođenja 28.12.1987.

RADNO ISKUSTVO

• Datum (od – do) Od 10.11.2012. -

• Naziv i sjedište tvrtke Geo-M agencija za uknjižbu i geodetske poslove, Hrženik 37,
zaposlenja 10 454 Krašić
• Vrsta posla ili područje Terenski rad, obrada podataka, izrada geodetskih elaborata
• Zanimanje i položaj koji obnaša
• Osnovne aktivnosti i
odgovornosti

ŠKOLOVANJE I
IZOBRAZBA

• Datum (od – do) 1994. - 2002.

• Naziv i vrsta obrazovne Osnovna škola Dubovac, Karlovac
ustanove
• Osnovni predmet /zanimanje
• Naslov postignut obrazovanjem
• Stupanj nacionalne kvalifikacije
(ako postoji)

• Datum (od – do) 2002. – 2006.

• Naziv i vrsta obrazovne Opća gimnazija Karlovac
ustanove
• Osnovni predmet /zanimanje
• Naslov postignut obrazovanjem
• Stupanj nacionalne kvalifikacije SSS

44
 • Datum (od – do)
• Naziv i vrsta obrazovne
ustanove
• Osnovni predmet /zanimanje
• Naslov postignut obrazovanjem
• Stupanj nacionalne kvalifikacije
(ako postoji)
2006. – 2009.
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Geografski odsjek, Preddiplomski istraživački studij geografije
Geografija
Sveučilišna prvostupnica geografije

• Datum (od – do) 2009. – 2012.

• Naziv i vrsta obrazovne
ustanove
• Osnovni predmet /zanimanje
• Naslov postignut obrazovanjem
• Stupanj nacionalne kvalifikacije
(ako postoji)
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Geografski odsjek, Diplomski studij Prostorno planiranje i
regionalni razvoj
Geografija
Magistra geografije

• Datum (od – do) 2011. –

• Naziv i vrsta obrazovne
ustanove
• Osnovni predmet /zanimanje
• Naslov postignut obrazovanjem
• Stupanj nacionalne kvalifikacije
(ako postoji)
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Diplomski studij
geodezije i geoinformatike
Geoinformatika
Magistra inženjerka geodezije i geoinformatike (po završetku)

OSOBNE VJEŠTINE I
SPOSOBNOSTI
Stečene radom/životom, karijerom, a
koje nisu potkrijepljene potvrdama i
diplomama.

MATERINSKI JEZIK Hrvatski

DRUGI JEZICI
Engleski
• sposobnost čitanja Odlično
• sposobnost pisanja Vrlo dobro
• sposobnost usmenog Vrlo dobro
izražavanja

Njemački
• sposobnost čitanja Dobro
• sposobnost pisanja Dobro
• sposobnost usmenog Dobro
izražavanja

SOCIJALNE VJEŠTINE I Članica Planinarskog društva Karlovac

SPOSOBNOSTI Volonterka u Društvu za promicanje kulture življenja "Zvono uz
Življenje i rad s drugim ljudima u Kupu"

45
 višekulturnim okolinama gdje je
značajna komunikacija, gdje je
timski rad osnova (npr. u kulturnim
ili sportskim aktivnostima).

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I
SPOSOBNOSTI
Npr. koordinacija i upravljanje
osobljem, projektima, financijama;
na poslu, u dragovoljnom radu (npr.
u kulturi i športu) i kod kuće, itd.

TEHNIČKE VJEŠTINE I Rad na računalu na sljedećim aplikacijama:

SPOSOBNOSTI OFFICE paket,
S računalima, posebnim vrstama CAD alati: AutoCad, OCAD;
opreme, strojeva, itd. GIS alati: ArcGIS, GRASS GIS, Quantum GIS, Saga GIS

UMJETNIČKE VJEŠTINE I
SPOSOBNOSTI
Glazba, pisanje, dizajn, itd.

DRUGE VJEŠTINE I
SPOSOBNOSTI
Sposobnosti koje nisu gore navedene.

VOZAČKA DOZVOLA Da (B kategorija)

46