JU SREDNJOŠKOLSKI CENTAR

„JOVAN DUČIĆ“
KNEŽEVO

MATURSKI RAD
Proizvod turisitčke agencije

UČENIK: MENTOR:
SLAVIŠA GLAVAŠ IV TT DAJANA DUKIĆ
TURISTIČKI TEHNIČAR dipl. ekonomista

KNEŽEVO, maj 2020. godina

PROIZVOD TURISTIČKE AGENCIJE

1
SADRŽAJ

1 UVOD....................................................................................................................................3

2 DEFINISANJE POJMOVA TURIZAM I TURIST..............................................................4

3 NASTANAK I RAZVOJ TURISTIČKIH AGENCIJA........................................................5

3.1 ISTORIJSKI OSVRT NA POJAVU I RAZVOJ PUTOVANJA........................6

3.2 RAZVOJ PUTOVANJA DO XVI VIJEKA.......................................................7

3.3 GRAND TOUR – PRETEČA TURIZMA..........................................................7

3.4 ORGANIZOVANO POSREDOVANJAE U PUTOVANJU..............................8

3.5 ULOGA TURISTIČKE AGENCIJE NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU..............9

3.5.1 POJMOVNO DEFINISANJE TURISTIČKE AGENCIJE..........................10

3.5.2 PREDMET POSLOVANJA TURISTIČKIH AGENCIJA.........................11

3.5.3 FUNKCIJE TURISTIČKIH AGENCIJA....................................................11

3.5.4 KLASIFIKACIJA TURISTIČKIH AGENCIJA..........................................13

3.6 TUROPERATOR..............................................................................................14

4 ZAKLJUČAK......................................................................................................................15

LITERATURA.........................................................................................................................16

2
1 UVOD

Turistička agencija je privredno preduzeće koje usluge trećih liga

(ugostiteljskih,saobraćajnih i drugih preduzeća ) vezane za putovanje,boravak i
potrošnju van mjesta stalnog boravka posreduje turistima ili ih nudi kao
sopstveni proizvod u vidu turističkog aranžmana.Svoju djelatnost pružanja
usluga turističke agencije obavlja radi ostvarivanja dobiti, ako ispunjava uslove
za pružanje usluga utvrđenih Zakonom o turističkoj djelatnosti.

Ko može biti turistički agent- (turistički agenti mogu biti pravne ili fizičke
osobe, odnosno trgovačka društva, trgovci pojedinci i obrtnici kojima je
dopušteno koristiti naziv “turistička agencija”.)

Šta agencija može raditi -(djelatnost turističke agencije znači određivanje

šta raditi tj. čime se agencija može baviti).

Kako to može raditi -(agencija da bi obavljala poslove za koje se

registruje, treba ispunjavati određene uslove koji definišu kakav rad agencije
je u skladu s javnim interesom. To znači da rad agencije pretpostavlja
posjedovanje odgovarajuće licence ili dozvole za rad i korištenje naziva
“turistička agencija”. Time se definiše i treći uslov koji osigurava zaštitu javnog
interesa, tj. dopušta se rad samo onim pravnim i fizičkim osobama koje mogu
pružati dokaze da će te usluge obavljati profesionalno i u skladu s pravilima
struke. Stoga preduzetnik u djelatnosti turističke agencije može započeti s radom
tek onda kada dobije dozvolu od nadležnog državnog ureda).

3
2 DEFINISANJE POJMOVA TURIZAM I TURIST

Turizam je skup odnosa i pojava vezanih za putovanje i boravak van

mjesta stalnog boravka u cilju zadovoljenja rekreativnih ili kulturnih potreba
turista.Turista je osoba koja privremeno napušta mjesto svog stalnog boravka
gdje inače živi i radi i privremeno boravi u nekom drugom turističkom mjestu i
pri tome troši određna novčana sredstva.Riječ turista potiče od engleskim
riječima the tour koja znače izlet, ekskurzija, putovanje koje obuhvata posjetu
većeg broja mjesta i promjenu boravka radi zabave ili sklapanja poslova,
odnosno provođenja ili prakticiranja putovanja radi zabave ili obavljanja
poslova. Iz literature je poznato da se riječ turist prvi put pojavljuje na samom
početku XIX vijeka, tj. 1800. godine. U početku se riječ turist upotrebljava u
engleskoj anegdotskoj, a zatim u francuskoj putopisnoj literaturi, a tek je krajem
XIX vijeka taj izraz u opštoj upotrebi te je poprimio današnje značenje. Turizam
je složena pojava i veže se uz određenje pojma turist. Turisti su osobe koje
putuju u mjesta izvan svoje sredine, najviše na godinu dana, a glavni razlog
putovanja ne smije biti obavljanje plaćene djelatnosti u mjestu koje posjećuju.
To su oni posjetioci nekog mjesta koji su ostvarili noćenje, za razliku od
dnevnih posjetilaca ili osoba koje radi posla, studija i zbog sličnih razloga
redovno putuju između mjesta prebivališta i mjesta rada ili učenja i osoba koje
boraveći u posjećenom mjestu neprekidno duže od godine dana praktično
postaju njegovi stanovnici. Turizam pokreću i održavaju potrebe savremenoga
čovjeka. Pojava i razvoj turizma temelje se na potrebama ljudi za odmorom,
rekreacijom, zabavom i sličnim. Te se potrebe zadovaljavaju putovanjem i
privremenim boravkom izvan mjesta stalnog prebivališta.Sve veća mobilnost
stanovništva, kao učinak rasta društvenog standarda, odnosno dohotka
stanovništva kojim se otvaraju veće mogućnosti zadovoljenja i ostalih, a ne
samo nužnih i osnovnih potreba,urbanizacija, želja da se na neko vrijeme
promijene svakidašnji i monotoni uslovi života, te razvoj saobraćaja koji je
ljudima omogućio znatno brže i ugodnije kretanje – rezultirali su masovnim
turističkim putovanjima.Turizam je skup privrednih i neprivrednih odnosa i
pojava koji se temelji na putovanju i boravku posjetioca u nekome mjestu te na
njihovoj potrošnji sredstava po pravilu ostvarenih u mjestu stalnog prebivališta.

Turizam je društvena, ali i privredna pojava i privredni proces. Sadržaj

privredne prirode turizma izvodi se iz potrošnje raspoloživih novčanih fondova
subjekta turizma, odnosno turista. Međutim, turizam ne uključuje samo one
ljude koji se pojavljuju kao kupci na turističkom tržištu nego i one koji
proizvode i prodaju različite turističke proizvode.

4
3 NASTANAK I RAZVOJ TURISTIČKIH AGENCIJA

Nastanak prve putničke, tj. turističke agencije vezan je za ime

THOMASA COOKA. On je 1841. godine organizovao prvo grupno putovanje s
unaprijed postavljenim programom i kalkulacijom. Putovanje je obuhvatalo
prevoz željeznicom,muziku i tradicionalni engleski čaj u pet sati koji je služen u
vozu. Potaknut uspjehom putovanja osnovao je prvu putničku agenciju ''Cook''.
Sklopio je ugovor sa željezničkom kompanijom “Midland”, a veliki uspjeh
doživio je 1851. godine kada je 165 000 posjetilaca u njegovoj organizaciji
posjetilo svjetsku izložbu u Londonu.

-1869. godine organizovao je putovanja u Egipat i Palestinu te uveo u

agencijsko poslovanje novi dokument, voucher.

-1879. godine osnovana je prva poslovna banka koja je radila s Cookovim

putničkim čekom i kreditnim pismima.

-1923. godine organizovano je prvo putovanje oko svijeta.

Agencija ''Cook'' je postavila temelje budućeg agencijskog poslovanja jer

je prvi put pokazala što u modernom shvatanju putovanja znači veća skupina
putnika koji se, iako do tada nepoznati, okupljaju radi putovanja, prvi put putnik
je na jednom mjestu mogao riješiti sve svoje probleme vezane uz putovanje, pa
je kupujući aranžman agencije bio spreman za taj komfor platiti određenu
cijenu, prvi put se upozorilo na mogućnosti koje i za agenciju i za putnika
proističu iz činjenice da se nudi usluga koja ujedinjuje više različitih usluga

Nastankom prvih velikih civilizacija Bliskog Istoka, Mesopotamije,

Egipta i drugih, grade se i održavaju putevi, razvija se trgovina, razmjena robe i
znanja te kultura. Kjudi putuju zbog liječenja, religije, zabave, odmora i
zadovoljstva. Rimsko Carstvo gradi mrežu puteva s dobrom organizacijom
prevoza, smještaja i sigurnosti putnika.Osam vijekova ratovanja i pustošenja,
nakon propasti Rimskog Carstva, unazadili su privredni i društveni razvoj u
Evropi. Smirivanje sukoba i smanjenje ratova dovodi do oživljavanja razmjene
robe i znanja. Ponovo se grade putevi, uvode se kočije, a putuju trgovci,
vitezovi, propovjednici, studenti i avanturisti. Razvija se nauka, umjetnost,
kultura i filozofija. Dolazi do otkrića novih kontinenata. Rađaju se nove potrebe
za putovanjima, za novim znanjem, umjetnošću, kulturom, gradovima i

5
krajevima. Književnici i slikari, opisima i slikama dočaravaju prirodne pejzaže i
krajolike, ljude, životinje, običaje i kulture.S novim putnicima koji putuju novim
putnim pravcima i prevoznim sredstvima, nastaju i razvijaju se prateće
organizacije i službe za iznajmljivanje prevoza i smještaja te za zamjenu novca.
Nova tehnička otkrića toga doba, energije ugljena, pogonskih mašina, strojnih
alata, parabrodova i željeznica, omogućila su vrlo brzi privredni, naučni i
kulturni razvoj čovječanstva i masovnija putovanja. Tehničke mogućnosti
masovnog putovanja izazvale su preduzetničke ideje za posredovanjem Tomasa
Kuka i do pojave prve putničke agencije.

Tomas Kuk je imao veliki značaj za razvoj turističkih agencija i time:

-Što je putovanje kao staru stvar pretvorio u novi turistički proizvod,

-Što za putovanje nudi „paket“ usluga na jednom mjestu, dao je putovanju

novo ekonomsko značenje – upotrebnu vrijednost,

-Što je kao posrednik – inovator stvorio nove kupce, nove proizvode –

tržište, cilj svake privredne aktivnosti i

-Što je stvorio putničku agenciju – prethodnicu savremenih turističkih

agencija i turoperatora, dao je ogroman doprinos razvoju turizma u svijetu
preduzetništva u turizmu.

3.1 ISTORIJSKI OSVRT NA POJAVU I RAZVOJ PUTOVANJA

Nastanak i razvoj turizma u današnjem obliku potiče od sredine 19 -

og vijeka. Razumijevanju fenomena turizma može pomoći upoznavanje ljudske
prirode i položaj čovjeka u prirodi i društvu.Od svog nastanka čovjek je
jedinstveno, neobično i svuda prisutno biće, istraživač prirode i proizvođač
opreme koja mu omogućuje da se prilagodi uslovima svake sredine. Jedino
čovjek nije vezan za svoju okolinu. Mašta, razum, oštroumnost, pronalasci i
otkrića kroz vijekove omogućili su čovjeku“ ne da se podredi nego da mijenja
okolinu“. Stvaralački talent – to da planira, izmišlja, kreira, da se udružuje,
omogućio je nastanak prvih velikih civilizacija Bliskog Istoka, Mesopotamije,
Egipta, Kine, Indije i drugih koje grade naselja, puteve, siju žito i pšenicu,
pripitomljavaju životinje, koje postaju domaće životinje. Razvija se trgovina i
obrt. Kopnenim i morskim putevima odvija se robna razmjena, grade se
utvrđenja, hramovi, širi se gradska kultura. Razvoj se ubrzava i već oko 2000

6
god. p.n.e. Grci grade velelepne palate koje vladari i sveštenici koriste za
obredne i zabavne svrhe.

Poznato je da su ljudi još davno putovali u Egipat da vide piramide i

druge spomenike. U to doba u Vavilonu je postojala prva popločana cesta. Uz
kasnija su putovanja povezani i ustaljeni pravci kao što su:

- Put svile – od Kine do Crnog mora,

- Jantarski put – od Baltika do Sredozemlja ili

- Put soli – od Južne Arabije do Male Azije.

3.2 RAZVOJ PUTOVANJA DO XVI VIJEKA

Nakon propasti Rimskog carstva dolazi osam vijekova ratovanja,

pustošenja i umiranja od gladi. Smirivanjem sukoba i smanjenjem ratova
evropski putevi postaju, mada razrušeni, sigurniji pa ih trgovci prvi počinju
koristiti prenoseći robu na životinjama. Uvode se i kočije, koje pored trgovaca
koriste vitezovi, propovjednici, studenti, avanturisti. Putovanja iz toga razdoblja
obogatila su svjetsku književnost i slikarstvo romantičnim doživljajima,
prekrasnim slikama i opisima prirode, pejzaža, krajolika, ljudi, životinja,
običaja, kultura. To su bili najbolji podsticaji za nova sve veća i udaljenija
putovanja.

Kao poseban oblik putovanja od sredine XVI vijeka javilo se putovanje

radi obrazovanja i obaveznog školovanja mladih članova plemstva, aristokratije
i trgovaca, koja su trajala u pravilu tri do četiri godine. Kroz XVIII i prvu
polovinu XIX vijeka ta su putovanja dobila šire razmjere i veliki broj putnika pa
su i atraktivno nazvana „Grand tour“ – veliko putovanje.

3.3 GRAND TOUR – PRETEČA TURIZMA

Kružna putovanja po Evropi u početku se organizuju za mladu,

englesku aristokratiju, a kasnije i za vrlo različite slojeve, zbog obrazovanja i
obaveznog školovanja. Ova putovanja u odnosu na ranija imaju karakteristike
koje ih čine približno jednakima s turističkim putovanjima, a da to ipak nisu.

U ova se putovanja kasnije uključuju i Amerikanci, a kao glavni ciljevi su

metropole i kulturno-istorijski centri. Pored značajnog napretka u broju putnika,

7
prema nekim istraživanjima, na tim putovanjima od polovice XVIII vijeka do
polovine XIX vijeka sudjelovalo je 15 – 20 000 hiljada putnika godišnje ili 0,2 –
0,3 % od tadašnjeg stanovništva.

Dužina putovanja na početku razdoblja – od 1547 godine trajala su 3 -4

godine. Na kraju ovog razdoblja (1830. God) dužina je iznosila svega četiri
mjeseca. Za prevoz putnika služili su brodovi i kočije. Postojali su stalni pravci
poštanskih kočija, najprije u Francuskoj, a kasnije i po cijeloj Evropi. U prevozu
je uspostavljen vozni red, sa stalnim cijenama i mogućnostima prevoza na velike
udaljenosti u jednom danu.

Ovaj razvoj Grand toura nemoguće je izdvojiti izvan konteksta ukupnih

kulturnih, tehničkih, tehnoloških, ekonomskih i društvenih zbivanja u Evropi.
Oni su stvorili prijeko potrebne materijalne, sigurnosne i motivirajuće uslove za
to. To je omogućilo nastanak i razvoj turizma, kao nove vrlo kompleksne
društvene i ekonomske djelatnosti, koja danas po ostvarenom prometu postaje
jednom od vodećih djelatnosti.

3.4 ORGANIZOVANO POSREDOVANJAE U PUTOVANJU

Organizacija putnih ureda (Cursus Publicusa) u Rimskom Carstvu, te

poštanskih prevoznih službi prvo u Francuskoj, a kasnije i u ostaloj Evropi od
sredine XVI vijeka do sredine XIX vijeka, predstavila je prve začetke i
posredovanja i organizacije putovanja.

Razvoj posredovanja i organizacija putovanja odvijao se s

opštedruštvenim napretkom, i posebno s brojem putnika, masovnom izgradnjom
putnih pravaca i prevoznih sredstava. Kako je tada svako duže putovanje
predstavljalo veliki napor i neizvjesnost, to je prirodno postojala potreba da se
putovanje organizuje – izvrši rezervacija u kočijama, u prenoćištima, osigura
prehrana tokom putovanja. U Francuskoj se u 1630. Godini pojavio prvi ured za
informisanje i posredovanje tzv Bureau d´Adresses „Coq d´Or“ („Zlatni
pijetao“). On je pored raznih informacija o putovanju organizovao i
iznajmljivanje kočija, konja ili mazga, obavljao rezervacije smještaja na putu i u
odredištu i sl. Broj takvih posrednika i organizatora (preduzetnika) znatno se
povećao u XVIII vijeku u Francuskoj, Engleskoj, Italiji i Njemačkoj. Dobili su
naziv „enterpreneurs“ prema francuskoj riječi koja znači preduzetnik. Jedan od
najpoznatijih preduzetnika tog vremena je G.A.Galigani koji je proširio

8
asortiman uobičajenih usluga i na savjete vezane za putovanje. Za to je
posjedovao čitaonicu u Parizu s informacijama korisnim za putovanja – putopisi,
bilteni, vodiči, vozni redovi i dr. Osim toga, Galigani je pokrenuo i svoj časopis
i dnevni bilten u kojima su davane razne informacije od voznih redova, imena
hotela ili prenoćišta, do graničnih formalnosti.

Velike migracije Evropskog stanovništva u Ameriku u XVIII vijeku

ubrzale su razvoj posredničkih ureda (ofisa) zbog potreba da se za veliki broj
emigranata organizuje putovanje te pribave putne isprave i prevozne karte. Za tu
su svrhu osnivani posebni putnički uredi tzv. „Reiseburoi“. Neodgovorno
ponašanje službenika tih ureda dovelo je do državne intervencije u ove poslove.
Država je zakonskim propisima utvrdila ko se može baviti poslovima
posredovanja u putovanju. Samo oni „Reiseburoi“ koji su garantovali kvalitetan
i siguran prevoz putnika mogli su se baviti posredovanjem.

Prvi „specijalizovani“ posrednik za putovanja u Engleskoj bio je R.Smart

iz Bristola koji se smatra prvim agentom za putovanja parabrodom.

Svi ti oblici organizacije putovanja predstavljaju odraz društveno-

ekonomskog i tehničkog stepena razvoja toga razdoblja. Turizam kao novi
društveno-ekonomski fenomen nastat će na ovim osnovama kreativnošću novih
poslovnih ljudi – novih preduzetnika, a među kojima je prvi bio Tomas Kuk.

3.5 ULOGA TURISTIČKE AGENCIJE NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU

Privredna istorija bilježi stalni razvoj društvene i tehničke podjele

rada, koje su sve više udaljavale proizvodnju od potrošnje kao krajnjih polova
društvene reprodukcije. Za posljedicu toga, ili zahvaljujući tome, imamo snažan
razvoj funkcija razmjene robe i usluga. Među njima se odvijao i proces
preobražaja putničkih u turističke agencije te proces nastanka i razvoja
turoperatora.

Nastali na filozofiji velikih brojeva, odnosno velikog saobraćaja i velikog

opsega poslovanja, turističke agencije daju ogroman doprinos širenju masovnog
turizma na sve zemlje i krajeve svijeta. Turističke agencije i turizam postaju
sastavnim dijelom procesa svjetske globalizacije.

9
 Neposredna prisutnost turističkih agencija na turističkom tržištu, izaziva
preduzetničke aktivnosti. Oni kreiraju (stvaraju) nove turističke aranžmane, kao
nove turističke proizvode.

Nova funkcija turističke agencije kao kreatora turističkih aranžmana, daje

im novu ulogu „proizvođača“ u turizmu. Širenje turističkih potreba i potražnje
izaziva i omogućuje kreiranje širokog asortimana turističkih aranžmana i
podjelu – specijalizaciju turističkih agencija.

3.5.1 POJMOVNO DEFINISANJE TURISTIČKE AGENCIJE

Privredna istorija bogata je brojnim tehničkim otkrićima, novim

tehnologijama i novim proizvodima. Istorija bilježi stalni razvoj društvene i
tehničke podjele rada, a ona je dovodila do sve većeg udaljavanja proizvodnje i
potrošnje, kao krajnjih polova reprodukcije. Ako se uporedo prati razvoj
proizvodnje i potrošnje onda možemo doći do zaključka da ih je razvoj
društvene i tehničke podjele rada sve više razdvajao. Kao posljedica toga, ili
zahvaljujući tome, stalno je rastao opseg i sadržaj funkcija u fazi razmjene robe i
usluga. Među tim razvojnim procesima u društvenoj reprodukciji odvijao se i
proces nastanka i razvoja turističkih agencija.

Slično trgovini koja se daleko ranije afirmisala u fazi razmjene, turističke

agencije svoju afirmaciju doživljavaju u drugoj polovici XIX vijeka. Kvaliteta
obavljanja poslova i racionalnost poslovanja opravdavaju dosadašnje postojanje
i razvoj turističke agencije.

Turistički posrednici posreduju između turističke ponude i turističke

potražnje, a imaju dvostruku obvezu — prema proizvođačima turističkih usluga
i potrošačima, odnosno turistima. Turistima u njihovom mjestu pružaju cjelovitu
informaciju o turističkoj destinaciji (uz mogućnostupoređenja). Time oni
uveliko pomažu ponudi, jer bi inače morala uspostavljati masovne kontakte s
vrlo raspršenim potencijalnim potrošačima, pa joj štede vrijeme i novac. Za
turizam je krakteristična izrazita prevlast posrednika u odnosu prema ponudi.
Turističke, odnosno putničke agencije često posjeduju brojne podatke o tome što
gosti misle, na primjer, o nekom hotelu, ali ih nisu dužne dati, već ih i kriju od
hotelskog menadžmenta, kako bi ih učinili što je više moguće ovisnim.
Posrednici su nezavisni privrednii subjekti koji imaju svoje interese, a koji se ne
moraju podudarati s interesima proizvođača. Posrednici u turizmu uvijek su, u

10
prvom redu kupci za svoje goste, a tek onda prodavači (npr.) hotelskih
kapaciteta.Putnička agencija je poslovna organizacija koja se bavi
posredovanjem, čija je osnovna djelatnost organizovanje putovanja i boravka te
pružanje različitih drugih usluga putnicima i turistima za vrijeme putovanja i u
odredišnim mjestima. Takođe bismo mogli reći da putnička agencija u tuđe ime
i za tuđi račun sklapa pravne poslove za drugog i pritom ostvaruje svoj interes –
zaradu.

Putnička agencija privredni je subjekt, koji posreduje ili sam proizvodi

usluge, kojima se podmiruju turističke potrebe potrošača – klijenta prilikom
privremenog mijenjanja mjesta boravka, a te se usluge nude u obliku
posredovanja, kao usluge drugih privrednih subjekata ili pak u novim
kombinacijama kao vlastite usluge.

3.5.2 PREDMET POSLOVANJA TURISTIČKIH AGENCIJA

Predmet poslovanja turističkih agencija jesu usluge kojima se

zadovoljavaju potrebe turističkih i drugih potrošača na putovanjima iz kojih
proizlaze poslovi, odnosno zadaci koji se mogu sistematizovati ovako:

-usluge s područja prevoza putnika, od prodaje svih vrsta karata za sve

vrste prevoznih sredstava (u kopnenome: cestovnom i željezničkom; zračnom i
vodenom saobrćaju), prevoza vlastitim prevoznim sredstvima, do iznajmljivanja
vozila i plovila,

-usluge s područja ugostiteljstva: u objektima za smještaj i prehranu (od

hotela, kampova, apartmana, kuća i stanova za odmor, do restorana), gdje se
ubrajaju sve vrste ugostiteljskih usluga izvan mjesta boravka turista,

-usluge s područja raznolikih turističkih aranžmana, kod kojih agencija

formira vlastiti proizvod, nudeći potencijalnom korisniku zajednički niz usluga u
paketu,

ostale, komplementarne ili dopunske usluge, poput prodaje karata za

različite priredbe, manifestacije i sportske događaje, prodaja trgovačke robe i
suvenira, mjenjačkih poslova, posredovanje u pribavljanju viza i pasoša, dozvola
za lov i ribolov, čuvanje prtljage i dr.

11
3.5.3 FUNKCIJE TURISTIČKIH AGENCIJA

Prema obilježjima i sadržaju poslova i zadaća koje turistička agencija

obavlja o funkcijama u kojima se turistička agencija pojavljuje na turističkom
tržištu, i to u svojstvu:

-savjetnika i informatora – informativno-savjetodavna funkcija,

-posrednika – posrednička funkcija,

-organizatora – organizatorska funkcija

U sklopu informativno-savjetodavne funkcije turistička agencija pruža

informacije: obavijesti o činjenicama, izviješća o traženim podacima koji
klijentima smanjuju ili otklanjaju neizvjesnost i neodređenost u vezi s budućim
događajima, a uz to im omogućuje izbor aktivnosti ili putovanja, pruža korisne
stručne savjete u vezi s putovanjem i tako utiče na klijentelu, a uz to ima priliku
ponuditi vlastite usluge velikom broju potencijalnih klijenata. Mora brinuti i o
tačnosti i preciznosti informacija i kvaliteti savjeta, jer o istome ovisi krug
interesenata i ponovni dolazak klijenata. Karakteristična i najstarija informativna
savjetodavna funkcija turističke agencije, sastoji se u pružanju besplatnih
informacija i korisnih savjeta potencijalnim klijentima, turistima i putnicima,
koji se odnose na putnički promet, ugostiteljstvo, devizne i carinske propise;
kulturne, sportske i sajamske priredbe; kulturne, prirodne, istorijskei dr.
znamenitosti i atraktivnosti nekog mjesta i dr. Mogu se davati usmeno ili
pismeno koristeći se propagandnim materijalom, biltenima, turističkim
obavijestima, voznim redovima, brošurama, vlastitom dokumentacijom agencije
i sl.

Posrednička funkcija jedna je od najvažnijih funkcija, jer je

posredništvo egzistencijalni oblik rada agencije na turističkom tržištu, tj.
agencija za račun trećih osoba u izravnom kontaktu s turističkom klijentelom
prosljeđuje usluge turističke ponude neposrednim korisnicima. U vezi s
putovanjima, tj. prodaja putnih karata, rezervacija mjesta za sve vrste prevoznih
sredstava (npr.: spavaća kola, kabine na brodovima i sl.). U vezi s boravkom, tj.
rezervacija smještaja i prehrane, prodaja istih, rezervacija i prodaja karata za
priredbe, koncerte, izlete i dr.

12
 Organizatorska funkcija uključuje samostalnu preduzetničku aktivnost
kroz organizaciju turističkih putovanja. Pružanje turistima kompletnih usluga,
koje nastaju kombinacijom vlastitih (turistički vodiči, pratitelji, transferi i dr.) i
tuđih usluga (npr. hotelskih i prometnih). Tipično za turističku agenciju je
paušalno putovanje, tj. turistički aranžman u koji je uključeno više vrsta
različitih usluga (smještaj, prehrana, dolazak, odlazak, izleti itd.) po jednoj
jedinstvenoj cijeni, tj. paušalnoj cijeni iz koje nije vidljivo koliko stoji pojedina
usluga (nego samo paket).

3.5.4 KLASIFIKACIJA TURISTIČKIH AGENCIJA

Na turističkom tržištu djeluju brojne vrste turističkih agencija što je

posljedica razvoja tržišta, tj. ponude i potražnje. Raznolikost turističkih agencija
posljedica je različitih uslova rada u kojima djeluju, kao i specifičnost sadržaja
njihove djelatnosti. Specifične materijalne uslove i stručno osoblje propisuje i
zakonodavac. Turističke agencije klasificiramo prema više kriterija.

1.Prema karakteru poslovanja:

-emitivne – organizovano iniciraju i omogućuju putovanja i boravak

pojedinaca ili skupina, tj. na osnovi zakupa usluga dobavljača, formiraju i
izrađuju vlastiti turistički proizvod – turistički aranžman, na osnovi vlastitih
kriterija, mjerila i iskustava, odnosno vlastitog istraživanja turističkog tržišta
poduzimaju aktivnosti animacije potencijalnih turističkih potrošača da se uključe
u turističke aranžmane,

-receptivne – bave se "pribavljanjem" turista iz emitivnih područja i

organizacijom različitih usluga za vrijeme njihova boravka u turističkoj
destinaciji. Obično su putničke agencije u turističkim destinacijama receptivnog
karaktera poslovanja jer se najčešće brinu za prihvat i "servisiranje" turista u
turističkoj destinaciji,

-kombinovane – bave se poslovima emitive i receptive. Na savremenome

turističkom tržištu ovo jenajučestaliji tip agencija.

2.Prema predmetu poslovanja:

-grosističke – za grosističku putničku agenciju na međunarodnom

turističkom tržištu koristi se specijalizovani naziv turoperator. Predmet

13
poslovanja grosista je organizovanje turističkih putovanja, izrada programa
putovanja, zakup smještajnih i prevozničkih kapaciteta te takav gotovi
oblikovani turistički proizvod plasirati na tržište preko zainteresovanih
turističkih posrednika detaljističkih putničkih agencija koje uz agencijsku
proviziju obavljaju propagandu i prodaju,

-detaljističke – područje djelovanja je propaganda i prodaja turističkih

aranžmana turperatora.

3.6 TUROPERATOR

Turoperator je naziv za putničku agenciju u kojoj prevladava

organizatorska funkcija, tj. turoperatori su proizvođači posebnoga turističkog
proizvoda. Predmet poslovanja putničke agencije, "trgovca na veliko" –
turoperatora jesu turistički aranžmani, a to znači organizovanje, prodaja i
provođenje turističkih aranžmana.

Poslovanje turoperatora zasniva se na zakupu velikog broja smještajnih i

prevozničkih kapaciteta u što većem broju turističkih odredišta, a zatim i drugih
usluga potrebnih da se zadovolje turističke potrebe potrošača, tj. da se turistički
aranžman kompletira. Pri tome turoperator naročito treba paziti da tržištu
potražnje ponudi odgovarajući proizvod koji mora naći na tržištu turističke
ponude i oblikovati ga, tj. kreirati ga prema zahtjevima potražnje, što znači da
treba provesti dvostruko istraživanje tržišta, tj. i tržišta ponude i tržišta potražnje
pa tek tada osmisliti vlastiti proizvod.

Zbog velike količine proizvoda, tj. turističkih aranžmana, turoperator kod

dobavljača usluga može postići konkurentniju (nižu) cijenu, a zbog relativno
niže cijene po jedinici proizvoda, prihvatljiviji je na turističkom tržištu većem
broju potencijalne klijentele, pa se povećava opseg prodaje, a time i
iskorištenost kapaciteta i konačni profit organizatora putovanja postaju veći. Sa
velikim brojem turista koji putuju u organizaciji turoperatora porasla je njihova
uloga i značenje za receptivna turistička područja. Receptivna područja žele
osigurati što veći broj posjetilaca, a upravo turoperatori to omogućuju. Svjesni
takvog položaja, turoperatori postavljaju konkretne zahtjeve u vezi strukture,

14
oblika i cijene pojedinih vrsta usluga, pa tako izravno utiču na cjelokupnu
ponudu pojedinih turističkih područja te određuju razvoj takvih područja.

15
4 ZAKLJUČAK

Turistička agencija je privredno preduzeće koje usluge trećih liga

(ugostiteljskih,saobraćajnih i drugih preduzeća ) vezane za putovanje,boravak i
potrošnju van mjesta stalnog boravka posreduje turistima ili ih nudi kao
sopstveni proizvod u vidu turističkog aranžmana.Svoju djelatnost pružanja
usluga turističke agencije obavlja radi ostvarivanja dobiti, ako ispunjava uslove
za pružanje usluga utvrđenih Zakonom o turističkoj djelatnosti.

Nastanak prve putničke, tj. turističke agencije vezan je za ime

THOMASA COOKA. On je 1841. godine organizovao prvo grupno putovanje s
unaprijed postavljenim programom i kalkulacijom. Putovanje je obuhvatalo
prevoz željeznicom,muziku i tradicionalni engleski čaj u pet sati koji je služen u
vozu. Potaknut uspjehom putovanja osnovao je prvu putničku agenciju ''Cook''.
Sklopio je ugovor sa željezničkom kompanijom “Midland”, a veliki uspjeh
doživio je 1851. godine kada je 165 000 posjetilaca u njegovoj organizaciji
posjetilo svjetsku izložbu u Londonu.

-1869. godine organizovao je putovanja u Egipat i Palestinu te uveo u

agencijsko poslovanje novi dokument, voucher.

-1879. godine osnovana je prva poslovna banka koja je radila s Cookovim

putničkim čekom i kreditnim pismima.

-1923. godine organizirano je prvo putovanje oko svijeta.

Agencija ''Cook'' je postavila temelje budućeg agencijskog poslovanja jer

je prvi put pokazala što u modernom shvaćanju putovanja znači veća skupina
putnika koji se, iako do tada nepoznati, okupljaju radi putovanja, prvi put putnik
je na jednom mjestu mogao riješiti sve svoje probleme vezane uz putovanje, pa
je kupujući aranžman agencije bio spreman za taj komfor platiti određenu
cijenu, prvi put se upozorilo na mogućnosti koje i za agenciju i za putnika
proističu iz činjenice da se nudi usluga koja ujedinjuje više različitih usluga.

16
LITERATURA

1. Maja Babić, Miodrag Nikolić, Biljana Stefanović ''Praktikum za

Agencijsko i hotelijersko poslovanje'' za III i IV razred Ugostiteljko-
turističke škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2002.
godina,
2. Jovan Popesku,Milorad Nešić,Miodrag Nikolić“Agencijsko i hotelijersko
poslovanje“ za III razred razred Ugostiteljko- turističke škole, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2002.godina,
3. Maja Babić, Miodrag Nikolić, Biljana Stefanović ''Praktikum za
Agencijsko i hotelijersko poslovanje'' za I i II razred Ugostiteljko-
turističke škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2002.
godina,
4. Jovan Popesku,Milorad Nešić,Miodrag Nikolić“Agencijsko i hotelijersko
poslovanje“ za II razred razred Ugostiteljko- turističke škole, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2002.godina,

17