1.

Prikaži Lewisovim simbolima

a) atom joda
b) ion klora
c) molekula broma

2. Među navedenim molekulama

a) Odaberite polarnu molekulu

A) HCl
B) CF4
C) N2
D) CO2

b) Prikažite je Lewisovim simbolima s oznakom pomaka elektronske gustoće

3. Imanuj slijedeće ionske spojeve:

a) KNO3
b) MgO
c) NaF
d) CaSO4
e) BaSO3
f) CuCl2
g) Fe3(PO4)2
h) Al2(CO3)3
i) ZnS

4. Prikaži nastajanje ionskih spojeva Lewisovim simbolima i kemijskom jednadžbom

a) Al2S3
b) NaBr
c) K2O
d) MgCl2

5. Koje vrste međumolekulskih interakcija postoje u smjesama slijedećih tvari?

 a) HBr i HI
b) H2O i SiH4
c) Cl2 i F2
d) NH3 i NH3

6. Izračunaj maseni udio kisika u ugljičnoj kiselini H2CO3

7. Koliki je molarni volumen0,015 mola nekog plina koji pri određenim uvjetima zauzima volumen od 250mL?

8. Opća formula nekog plinovitog oksida je AO2. Poznato je da 4.155g plina pri temp od 25 C i tlaku 115,5kPa
zauzima volumen 1941,5 cm3.

Izračunajte molarnu masu plinovitog oksida.

9. Neki organski spoj sastoji se od ugljika, vodika i kisika. Maseni udjeli elemenata u spoju jesu
W(C) = 40%, W(H)=6.7% i W(O)=53,3%. Relativna molekulska masa spoja je 60.
Odredi empirijsku i molekulsku formulu spoja.

10. U uzorku bromaBr2, množine 0,755 mola izračunajte: a) brojnost molekula

11. Izračunaj masu aluminija koja je potrebna za dobivanje 100g kroma iz kromova (III) oksida.

Cr2O3 (s) + 2 Al(s) → 2 cr(s) + Al2O3 (s)

6.2. Valencija u spojevima s ionskom vezom

Atomi elemenata 1. skupine periodnog sustava mogu u kemijskim spojevima predati samo jedan elektron
atomima elemenata 17. skupine. Zbog toga će u ionskim spojevima na jedan pozitivni ion elemenata 1.
skupine dolaziti po jedan negativni ion elemenata iz 17. skupine. Kaže se da su u ionskim spojevima elementi
1. i 17. skupine jednovalentni. Kemijske formule tih spojeva bit će, prema tome: .
LiF LiCl LiBr LiI
NaF NaCl NaBr NaI
KF KCl KBr KI

Pod valencijom (lat. valere - vrijediti) u slučaju ionske veze razumije se broj elektrona koje neki atom može
predati ili primiti pri čemu se pretvara u ion. Jednadžba kemijske reakcije može se prikazati Lewisovim
simbolima, kao primjerice pri nastajanju natrijeva klorida, NaCl:

Lewisov simbol sadržava uobičajeni znak elementa okružen točkama koje pokazuju broj vanjskih ili
valentnih elektrona. Natrij ima 11 elektrona, no kako elektroni prve i druge ljuske, njih 10, ne sudjeluje u
nastajanju kemijskih veza, jedna točka uz simbol natrija označava jedan valentni elektron. Slično, sedam
točaka uz simbol klora označava elektrone treće ljuske (vidi sliku 6.3).

Slika 6.3. Lewisovi simboli najvažnijih elemenata. Elementi iste skupine imaju jednak broj elektrona u
valentnoj ili posljednjoj ljusci pa su im Lewisovi simboli jednaki.

Elementi 16. skupine periodnog sustava, kisik i sumpor, su dvovalentni. Dvovalentni su zato što moraju
primiti dva elektrona da bi postigli postojanu elektronsku konfiguraciju, onu od osam elektrona u posljednjoj
ljusci. Zato će oni s atomima metala činiti spojeve sastava:

Na2O MgO Al2O3

Na2S MgS Al2S3

Iz navedenih primjera može se zaključiti:

Ionska kemijska veza nastaje kad se elementi lijeve strane periodnog sustava — metali spajaju
s elementima desne strane periodnog sustava — nemetalima
2.2. Molarne veličine
"Sitna roba" u trgovinama nekad se prodavala na tucete, a i danas to čine trgovci u Sjedinjenim Američkim
Državama. Kod nas se kupuju jaja u kutijama po 10, a u Americi u kutijama po 12.  Tucet ili tuce (njem.
Dutzend: dvanaest), stara je brojčana jedinica za količinu stvari, a znači dvanaest komada. (To je praktična
jedinica jer se može lako dijeliti (12 = 2 x 6 = 4 x 3). Kemičari imaju sličnu brojčanu jedinicu za količinu tvari.
Ona se naziva mol, a znači 6,022 140 76 × 1023 komada. Najnovija definicija mola, koja se primjenjuje od
2019. glasi:

Mol, simbol mol, je SI jedinica količine tvari. Jedan mol sadržava točno 6,022 140 76 × 1023 definiranih
jedinki. Taj broj se zove Avogadrov broj te je ujedno brojčana vrijednost Avogadrove konstante, NA = 6,022
140 76 × 1023 mol−1.

Izvor: iupac.org/new-definition-mole-arrived

Pod definiranim jedinkama razumiju se atomi, molekule, ioni, elektroni, ili bilo koje druge čestice ili skupina
definiranih čestica. Prema novoj definiciji mol je SI jedinica neovisna o bilo kojoj drugoj jedinici.

Nova definicija mola izrekom govori o količini tvari (engl. amount = iznos, svota, količina), dakle definiranom
broju. U nas se za količinu tvari rabi nezgrapan izraz množina koji ničim ne ukazuje na broj jedinki, a to je
suština fizičkog značenja SI jedinice mol. 

Upamtite: 

Avogadrov broj:                 N = 6,022 × 1023

Avogadrova konstanta:    NA = 6,022 × 1023 mol−1.

Količina tvari je omjer broja jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (NA) i označava se znakom n.

Molarna masa je omjer mase (m) i količine tvari (n) i označuje se znakom M.

Molarni volumen plina je omjer volumena plina (Vo) i količine plina (n) i označuje se znakom Vom .

Navedene fizičke veličine u sljedećem su međusobnom odnosu koji valja upamtiti: n =  =  =

Odavde proizlazi: odvažemo li onoliko grama neke tvari kolika je njezina relativna atomska ili molekulska
masa, onda smo odvagali 1 mol, tj. Avogadrov broj čestica te tvari. Primjerice:

1 mol atoma  C        = 6,022 · 1023 atoma  C          ≈ 12,01 g ugljika

1 mol molekula CO2 = 6,022 · 1023 molekula CO2   ≈ 44,01 g ugljikova dioksida

1 mol atoma Al        = 6,022 · 1023 atoma Al          ≈ 26,98 g Al

Kako se navedene fizičke veličine rabe pri računanju količina tvari koje se troše ili nastaju u kemijskim
reakcijama pokazat ćemo na nekoliko primjera.

Primjer 2.1. Izrazite količinu (množinu) broma u 100 g broma jedinicom mol, uzimajući kao formulske
jedinke molekule broma, Br2.

Rješenje

Relativna molekulska masu broma je:

Mr(Br2) = 2 · Ar(Br) = 2 ·79,9 = 159,8

Odvažemo li 159,8 g broma odvagali smo Avogadrov broj, odnosno 1 mol molekula Br 2. Molarna masa
broma jest, M(Br2) = 159,8 g mol−1, pa za količinu (množinu) broma u 100 g broma dobivamo:

Br2    =  =

Primjer 2.2. Izračunajte broj molekula u 20 g ugljikova dioksida, CO2.

Rješenje

 Kako je:

n=  =  =

vrijedi:

N( )=  

U 20 g ugljikova dioksida ima 2,737  1023  molekula CO2.

Primjer 2.3. Analizom je nađeno da je u jednom organskom spoju maseni udio ugljika 0,522 ili 52,2 %,
vodika 0,13 ili 13,1 %, a ostatak do 100 % čini kisik. Izračunajte formulu istraživanog spoja.

Rješenje

Omjer broja atoma ugljika, vodika i kisika u spoju izračunat ćemo tako da masene udjele elemenata u spoju
podijelimo njihovim relativnim atomskim masama. Maseni udjeli i relativne atomske mase su neimenovani
brojevi pa vrijedi:
 N(C) : N(H) : N(O) =  4,35 : 13,1 : 2,17

Dobiveni omjer podijelimo s najmanjim članom pa dobivamo:

N(C) : N(H) : N(O) = 

Proizlazi da je empirijska formula istraživanog spoja C2H6O.

Empirijska formula daje najmanji mogući omjer broja atoma kemijskih elemenata u nekom spoju. No, prava
ili molekulska formula pokazuje broj pojedinih atoma u molekuli spoja. To može biti cjelobrojni višekratnik
izračunane empirijske formule. Da bismo doznali pravu formulu spoja moramo nečime, recimo masenim
spektrometrom, izmjeriti relativnu molekulsku masu kemijskog spoja. Relativna molekulska masa spoja
jednaka je zbroju relativnih atomskih masa atoma koje čine formulsku jedinku ili molekulu spoja.

Primjer 2.4. U epruveti od teškotaljiva stakla ugrijana je smjesa 0,1 g aluminija i 0,2 g sumpora. Na vrh
epruvete postavljen je dječji balon kako bi se u epruveti zadržali svi reaktanti i produkti kemijske reakcije.
Koliko je nastalo aluminijeva sulfida, Al2S3? Koji je reaktant u višku? Ar(S) = 32, Ar(Al) = 27.

Rješenje

Izračunajmo najprije količine (množine) uzetih reaktanata u reakcijskoj smjesi tako da njihove mase
podijelimo pripadnim molarnim masama, pa dobivamo:

n(Al) = m(Al)/M(Al) = 0,1 g/27 g mol−1 = 3,70 · 10−3 mol

n(S) = m(S)/M(S) = 0,2 g/32 g mol−1 = 6,25 · 10−3 mol

Aluminij i sumpor spajaju se u omjeru n(Al) : n(S) = 2 : 3

Odavde proizlazi da s 3,70 · 10−3 mol aluminija reagira sljedeća količina (množina) sumpora:

n(S) = (3/2) · n(Al) = (3/2) · 3,70 · 10−3 mol = 5,55 · 10−3 mol.

Kako je u reakcijsku smjesu uzeto 6,25 · 10 −3 mol, a izreagiralo samo 5,55 · 10−3 mol sumpora, proizlazi da je višak
sumpora:

n(Svišak) = n(Suzeto) − n(Sreagiralo) = (6,25 · 10−3 mol) − (5,55 · 10−3 mol) = 0,70 · 10−3 mol

Reakcijom je nastao 1,85 · 10−3 mol aluminijeva sulfida, tj. 0,278 g Al2S3, dok je 0,022 g sumpora bilo u višku.

Primjer 2.5. Kolika je masa ugljikova dioksida nastalog gorenjem 1000 g ugljika uz velik dostup zraka?  Ar(C)
= 12, Ar(O) = 16.
Rješenje

Uz velik dostup zraka gorenjem ugljika nastaje ugljikov dioksid, CO 2. Napišimo jednadžbu reakcije.

C(s) + O2(g)  → CO2(g)

Jednadžba pokazuje da reakcijom jednog atoma ugljika i jedne molekule kisika nastaje jedna molekula ugljikova
dioksida. Odavde proizlazi da reakcijom jednog mola atoma ugljika i jednog mola molekula kisika nastaje jedan mol
molekula ugljikova dioksida, pa vrijedi:

n(C) = n(O2) = n(CO2)

 Kako je:

n=  =   =

proizlazi:

m(CO2) =  = 3667 g

 
 Priprema za inicijalni test

1. Prikaži Lewisovim simbolima

a) atom joda

b) ion klora

c) molekula broma

2. Među navedenim molekulama

a) Odaberite polarnu molekulu

A) HCl
B) CF4
C) N2
D) CO2

b) Prikažite je Lewisovim simbolima s oznakom pomaka elektronske gustoće

3. Imanuj slijedeće ionske spojeve:

a) KNO3
b) MgO
c) NaF
d) CaSO4
e) BaSO3
f) CuCl2
g) Fe3(PO4)2
h) Al2(CO3)3
i) ZnS
4. Prikaži nastajanje ionskih spojeva Lewisovim simbolima i kemijskom jednadžbom

a) Al2S3

b) NaBr

c) K2O

d) MgCl2

5. Koje vrste međumolekulskih interakcija postoje u smjesama slijedećih tvari?

a) HBr i HI
b) H2O i SiH4
c) Cl2 i F2
d) NH3 i NH3

6. Izračunaj maseni udio kisika u ugljičnoj kiselini H2CO3

7. Koliki je molarni volumen0,015 mola nekog plina koji pri određenim uvjetima zauzima volumen od 250mL?
8. Opća formula nekog plinovitog oksida je AO2. Poznato je da 4.155g plina pri temp od 25 C i tlaku 115,5kPa
zauzima volumen 1941,5 cm3.

Izračunajte molarnu masu plinovitog oksida.

9. Neki organski spoj sastoji se od ugljika, vodika i kisika. Maseni udjeli elemenata u spoju jesu
W(C) = 40%, W(H)=6.7% i W(O)=53,3%. Relativna molekulska masa spoja je 60.
Odredi empirijsku i molekulsku formulu spoja.
 10. U uzorku bromaBr2, množine 0,755 mola izračunajte:

a) brojnost molekula

11. Izračunaj masu aluminija koja je potrebna za dobivanje 100g kroma iz kromova (III) oksida.

Cr2O3 (s) + 2 Al(s) → 2 cr(s) + Al2O3 (s)

Molarni volumen plina Vm (za zadatak 7)

Volumen 1 mola bilo kojega plina pri tlaku od 101 325 Pa I temperaturi 0 °C (normalni uvjeti) uvijek je isti i
iznosi 22,4 litre. Taj se volumen naziva molarni volumen plina, , a mjerna jedinica je dm3 mol-1 . Definiran
je izrazom:

V(plin) volumen plina

Vm = ___________
n(plin) množ
ina plina

22,4 dm3mol−1 pri 101,3 kPa i 0 °C

Vježba

1) Izračunajte volumen 2,25 mola propana, C3H8, pri normalnim uvjetima.

n(plina) = 2,25 mol

Vm = 22,4 dm3mol−1

V (plina) = ?

V (plina) = Vm x n(plina) = 2.25 mol x 22.4 dm3mol−1 = 50.4 dm3

2) Izračunajte volumen 20,0 g metana, CH4, pri 101 325 Pa i 0 °C.

m (metana) = 20,0g

Vm = 22,4 dm3mol−1

V (metana) = ?
Brojčana vrijednost molarne mase (M) jednaka je brojčanoj vrijednosti relativne atomske ili molekulske mase

iskazane u g mol–1.

m(plin) 20 g 20g

N (plina) = ---------------- = ---------------- = -------------------- = 1,25 mol

M (plina) 12 + 4x1 16 g mol -1

V (plina) = Vm x n(plina) = 22,4 dm3mol−1 x 1,25 mol = 28 dm3

2. Izračunajte masu 100 litara ugljikova(IV) oksida pri 101 325 Pa i 0°C.

V (CO2) = 100L = 100 dm3

1L = 1 dm3

Vm = 22,4 dm3mol−1 (jer su uvjeti normalni, 101 325 Pa i 0°C).

M (CO2) = ?

V(plin) V(plin) 100 dm3

Vm = ___________ → n(plina) = ----------- = --------- = 4,464
mol
n(plin) Vm 22,4 dm3mol−1
 m(plin)

n (plina) = ---------------- → m(CO2) = n (plina) x M (plina) =

M (plina)

m(CO2) = 4,464 mol x 12 + (16x2) = 4,464 mol x 44 g mol -1 = 196 g

Ako uvjeti nisu normalni, volumen plina računa se prema općoj plinskoj

jednadžbi: pV = nRT
Riješeni primjer
U posudi volumena 750 mL nalazi se dušik pri temperaturi 20 °C i tlaku 115 kPa.
Izračunajte molarnu masu, množinu, masu i brojnost molekula dušika.
Korak 2

n(N2)=?

pV=nRT

iz toga slijedi da je množina molekula dušika:

n(N2)=pVRT

n(N2)=115000 Pa⋅7,50×10−4 m38,314 Pam3K−1mol−1⋅293,15 K

n(N2)=0,0354 mol

Odgovor:
Množina molekula dušika je 0,0354 mol.

Korak 3

m(N2)=?

m(N2)=n(N2)M(N2)

m(N2)=0,0354 mol⋅28,02 gmol−1

m(N2)=0,992 g

Odgovor:
Masa molekula dušika je 0,992 g.

Korak 4

N(N2)=?

N(N2)=n(N2)NA

N(N2)=0,0354 mol⋅6,022×1023 mol−1

N(N2)=2,13×1022

Odgovor:
Brojnost molekula dušika je 2,13 × 1022.
Vježba uz zadatak 8

Izračunajte molarnu masu plina ako 1,96g plina pri temperaturi od 27C I tlaku od 97300 Pa zauzima

volumen od 1,23dm3

m(plina) = 1,96 gt = 27C = 27 + 273,15 = 300.15K

P (plina) = 97300 Pa

V (plina) = 1,25 dm3 = 1,25 x 10-3 m3

R = 8,314 Pam3K−1mol−1

M (plina) = ?

Temperaturu uvijek trebaš preračunati u Kelvine a volumen u m3

ZA ZADATAK 9

U sastavu ibuprofena maseni udio ugljika jest 0,7569, maseni udio vodika jest 0,08796, a maseni udio kisika
0,1551. Relativna molekulska masa ibuprofena jest 206,274.
 
Odredite empirijsku i molekulsku formulu ibuprofena.

Odredimo najmanji omjer atoma ugljika, vodika i kisika u ibuprofenu.

N(C):N(H):N(O)=?

Napišimo formulu za račun brojnosti pojedinih atoma.

Uvrstimo u formulu dobivene vrijednosti.

Podijelimo navedene vrijednosti. U rezultatu obično zadržavamo četiri znamenke iza decimalnog zareza.

N(C):N(H):N(O)=0,0630:0,08726:0,00969

Odabiremo najmanji broj. Sada je to 0,00969.

Sve brojeve dijelimo najmanjim brojem.

 

Dobiveni su empirijski (najmanji) omjeri, ali vrijednost 6,5 ne možemo zaokružiti na cijeli broj. Zato sve
brojeve množimo brojem dva.
Empirijska je formula ibuprofena C13H18O2

Izračunajmo relativnu molekulsku masu za spoj s empirijskom formulom C13H18O2.

Usporedimo zadani podatak relativne molekulske mase ibuprofena i izračunati rezultat.

Vrijednosti Mr jednake su, pa zaključujemo da su empirijska i molekulska formula ibuprofena jednake.

brojnost atoma elementa u spoju:

maseni udio elementa u spoju

ZADATAK (za vježbu zad.br. 9)

U sastavu nepoznatog ugljikovodika maseni udio ugljika jest 0,8562, a maseni udio vodika 0,1437.
Relativna molekulska masa spoja jest 70,13.

Odredite empirijsku i molekulsku formulu nepoznatog ugljikovodika.

Zanima nas najmanji omjer atoma ugljika i vodika u nepoznatom spoju.

N(C):N(H)=?

Najmanji omjer atoma ugljika i vodika u nepoznatom spoju pokazat će empirijsku formulu nepoznatog spoja:

Uvrstimo u formulu zadane vrijednosti, a iznos relativne atomske mase pročitajmo u periodnom sustavu
elemenata.

Podijelimo navedene vrijednosti. Kod sličnih proračuna u rezultatu obično zadržavamo četiri znamenke iza
decimalnog zareza.

N(C):N(H)=0,0713 :0,1425

Pogledajmo dobivene rezultate i odaberimo najmanji broj. U ovom slučaju to je vrijednost 0,0713.

Sada sve dobivene rezultate podijelimo najmanjim brojem.

Nakon dijeljenja svih vrijednosti najmanjim brojem dobivamo rezultat omjera pojedinih atoma.

N(C):N(H)=1:2

To je omjer atoma u empirijskoj formuli spoja.

Empirijska formula glasi: CH2

Uz empirijsku treba odrediti i molekulsku formulu nepoznatog spoja. Prvo izračunajmo relativnu molekulsku
masu spoja empirijske formule CH2.

Mr(CH2)=Ar(C)+2Ar(H)=12,01+2 ⋅1,008=14,026

Usporedimo zadanu i dobivenu vrijednost relativne molekulske mase.

Iz rezultata je vidljivo kako je molekulska formula pet puta veća od empirijske formule.

S obzirom na to da je molekulska formula pet puta veća, sve indekse u empirijskoj formuli spoja množimo
brojem pet.

C1×5H2×5=C5H10

Molekulska formula nepoznatog ugljikovodika glasi: C5H10

ZADATAK (za vježbu zad.br. 10)

Izračunajte množinu 1,5×1024 molekula etena, C2H4.

n(C2H4) =?

N = 1,5x1024

NA =6.022 x 1023 mol-1 (Avogadrova konstanta)

1,5×1024

n(C2H4) = ------------------- = 2,49 mol

6.022 x 1023 mol-1

ZADATAK

Brojnost molecule vode je 5,55 x 1024 . Kolika je množina molecule vode?