PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

PREINAČENJE TUŽBE
SEMINARSKI RAD IZ GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA

WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM
Univerzitet u Banjaluci
Pravni fakultet
Banja Luka

PREINA ENJE TUŽBE

Seminarski rad iz Gra anskog procesnog prava

Mentor: Student:

Banja Luka 2007/2008

 SADRŽAJ:

Sadržaj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - str.2
Uvod - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -str.3
I – Preina enje tužbe - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - str.5
1.1. Istovjetnost tužbenog zahtjeva - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -str.5
1.2. Pojam i vrste preina enja tužbe - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - str.5
1.3.Objektivno preina enje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - str.6
1.4. Subjektivno preina enje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - str.6
II – Postupak za preina enje tužbe - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -str.8
III – Primjer preina ene tužbe - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - str.9
Zaklju ak - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - str.10
Literatura - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - str.11

2
 UVOD

Da bi se razmatrala tema preina enje tužbe, potrebno je prethodno definisati i

objasniti neke osnovne pojmove i pitanja koja su usko vezana za navedenu temu i
bez ijeg prethodnog definisanja nije mogu e govoriti o preina enju tužbe.
To je prije svega sam pojam tužbe i tužbenog zahtjeva koji predstavlja njenu
srž.
Parni ni postupak pokre e se prvom radnjom – tužbom. Tužba treba da
sadrži zahtjev iz koga se vidi šta tužilac iznosi pred sud kao pravnu stvar o kojoj
sud treba da odlu i.
Zakon o parni nom postupku (u daljem tekstu ZPP) propisuje formu tužbe.
Ono što se tužbom traži mora biti sa injeno pismeno, u obliku podneska, koji mora
biti razumljiv i sadržati:
''1) osnov za nadležnost suda;
2) odre en zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja (tužbeni zahtjev);
3) injenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev;
4) dokaze kojima se utvr uju ove injenice;
5) nazna enje vrijednosti spora;
6) pravni osnov tužbenog zahtjeva i
7) druge podatke koje u skladu sa odredbama lana 334. ovog zakona mora imati
svaki podnesak.''1
Kao procesnopravni pojam, tužba je radnja kojom stranka pokre e parni ni
postupak, obra aju i se sudu, kojom traži pravnu zaštitu od suda u tom postupku.
U teoriji postoje i raznovrsna shvatanja o pravnoj prirodi tužbe. Po klasi nim
teorijama koje imaju uzor u rimskom pravu, izme u tužbenog zahtjeva i prava na
tužbu nema razlike. Ovakve teorije danas ne mogu biti prihva ene. ''Mora da se ini
razlika izme u onog što tužba sadrži kao subjektivno pravo, koje se zasniva na
pravnom pravilu na osnovu kojeg se traži i priznanje obaveze, i ostvarivanja tog
subjektivnog prava, odnosno sankcije zbog njegove povrede. Zato se u savremenim
pogledima na pravnu prirodu instituta tužbe u parni nom postupku u tužbi vidi
zakonito ovlaš enje odre enog pravnog subjekta koje, kad ga pravni subjekt koristi
omogu ava da bude priznato pravo koje se iznosi u tužbi.''2
U parni nom postupku postavlja se pitanje kakvi su odnosi izme u procesnih
subjekata – suda i stranaka. Procesnopravni odnos se uspostavlja izme u suda s
jedne, i stranke s druge strane. Takav odnos se uspostavlja tužbom i bez tužbe sud
nije sam ovlaš en da pokre e parni ni postupak. Tužbenim zahtjevom se
uspostavljaju granice u kojima je sud po tužbi ovlaš en da vrši svoju funkciju.
Izvan tih granica sud nije ovlaš en da odlu uje.

1
Zakon o parni nom postupku, ''Službeni Glasnik Republike Srpske'', br. 58/03, l. 53
2
dr Veroljub Rajovi , dr Milorad Živanovi , dr Radosav Mom ilovi : Gra ansko procesno pravo, Pravni fakultet,
Banja Luka, 2001. str.53

3
 Tužbeni zahtjev

''Tužilac u tužbenom zahtjevu iznosi tvr enje o svom ovlaš enju da budu
priznate odre ene pravne posljedice iz odre enog stanja stvari; u praksi, tužilac to
iznosi u vidu prijedloga kako treba da glasi odluka suda o ishodu parnice (petitum
tužbe).''3 ZPP ne daje definiciju tužbenog zahtjeva ve traži da zahtjev bude
odre en, da se iz tužbe vidi šta je zahtjev koji proizilazi iz 'glavne stvari' i šta su to
sporedna traženja.

Pravni osnov

Iako zakon ne predvi a kao obavezu, uobi ajeno je da tužilac iznese i pravni
osnov tužbenog zahtjeva. Bez obzira da li je tužilac iznio pravni osnov, sud postupa
po tužbi zbog principa iura novit curia, što zna i da sud poznaje pravo koje
primjenjuje. Sud tako e nije vezan za pravni osnov koji tužilac navede, pa ako se
tužilac pogrešno pozove na neki pravni osnov, sud je dužan poslije utvr ivanja
injenica spor riješiti po drugom pravnom osnovu.

3
dr Veroljub Rajovi , dr Milorad Živanovi , dr Radosav Mom ilovi : Gra ansko procesno pravo, Pravni fakultet,
Banja Luka, 2001. str.51
4
 I - PREINA ENJE TUŽBE

1.1. – Istovjetnost tužbenog zahtjeva

''Pitanje istovjetnosti tužbenog zahtjeva može se postaviti povodom izjave o

preina enju te tužbe ili povodom prigovora da je tužba podnesena u pravnoj stvari
u kojoj druga parnica te e ili je pravnosnažno presu eno.''4 Kako se zahtjev sastoji
od injenica (životnog doga aja) i pravne posljedice koju tužilac iz njih izvodi,
identitet je promijenjen ako se mijenja bilo koji od ta dva elementa. Ako je do takve
promjene došlo prije zaklju enja rasprave tužba je preina ena. Npr. istovjetnost ne
postoji po tužbi za utvr enje prava na naslje e, koje je zasnovano prvo na jednom,
a onda na drugom testamentu.

1.2.– Pojam i vrste preina enja tužbe

Interesi ekonomi nosti i cjelishodnosti postupka opravdavaju da se jednom

odre ena tema raspravljanja, odnosno tužba, mijenja tokom parnice. Ako bi
postojala težnja prema apsolutnom imutabilitetu tužbe, došlo bi do sukoba sa
zahtjevom za prilago avanje teme raspravljanja aktuelnim rezultatima parnice.
Kada se pravo na preina enje koristi lojalno i racionalno, ono dovodi do pozitivnih
rezultata.

''Preina enje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva, pove anje

postoje eg ili isticanje drugog zahtjeva uz postoje i.
Tužba nije preina ena ako je tužilac promijenio pravni osnov tužbenog
zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev, ili ako je promijenio, dopunio ili
ispravio pojedine navode.''5

Tužba je preina ena kada se u njoj izmijeni neki od bitnih elemenata, pa

izmijenjena tužba više nije istovjetna sa prvobitnom. ''Promjene u pogledu
predloženih dokaza i pravnog osnova tužbe nisu relevantne.''6 Mogu je slu aj da se
preina enjem smatraju i neke promjene koje ne dovode do kvalitativnih promjena
prvobitne tužbe, a s druge strane neke promjene koje o igledno predstavljaju
preina enje ne tretiraju se kao preina enje. Ovakva odstupanja opravdavaju se
interesima procesne ekonomije.

4
dr Borivoje Pozni , dr Vesna Raki -Vodineli : Gra ansko procesno pravo, Savremena Administracija, Beograd,
1999. str. 195
5
Zakon o parni nom postupku, ''Službeni glasnik Republike Srpske'', br. 58/03, l. 56
6
dr Siniša Triva: Gra ansko parni no procesno pravo, Narodne Novine, Zagreb 1978. str. 325
5
 Elementi od kojih zavisi preina enje tužbe su tužbeni zahtjev i parni ne
stranke. Prema tome, preina enje može biti objektivno i subjektivno.

1.3. – Objektivno preina enje

Objektivno preina enje se ti e tužbenog zahtjeva i ima ve i zna aj u

pravnom životu, odnosno eš e je u praksi. Ono je u navedenom lanu 56 ZPP-a
definisano kao promjena istovjetnosti zahtjeva, pove anje postoje eg ili isticanje
drugog zahtjeva uz postoje i. Do preina enja promjenom istovjetnosti dolazi kada
tužilac umjesto postoje eg tužbenog zahtjeva istakne neki drugi, odnosno kad traži
odluku o pravnoj posljedici druge sadržine. Na takav na in tužilac preina uje tužbu
kad ocijeni da sa zahtjevom kojim je pokrenuo parnicu nema izgleda za uspjeh.
Smisao preina enja promjenom istovjetnosti je u tome da tužilac povla i prvobitnu
tužbu i odmah podnosi novu.
Preina enje tužbe proširenjem postoje eg zahtjeva je naj eš e u praksi. U
tom slu aju tužilac kvantitativno pove ava postoje i zahtjev. Do takvog
preina enja obi no dolazi usljed nastupanja novih injenica u toku parnice, ali se
tužba na ovaj na in može preina iti i kad tužilac pove anje ne zasniva na nekim
novim injenicama. ''Prvobitni zahtjev postavljen zbog smanjenje radne i opšte
životne sposobnosti pove ava se na taj na in što se traženi iznos u tužbi mijenja na
ve i iznos koji odgovara promjeni koja je nastala od podnošenja tužbe daljim
pogoršanjem zdravlja tužioca, a sve to kao posljedica povreda zbog kojih se
tužbom traži naknada štete.''7
Kao primjer za preina enje dodavanjem novog zahtjeva uz postoje e, može
se navesti slu aj u kome tužilac uz zahtjev iz jednog ugovora, stavlja i zahtjev iz
drugog; ili kad uz povra aj stvari traži i naknadu štete zbog smanjenja njene
vrijednosti.
Smanjenje tužbenog zahtjeva nije preina enje. U suštini, ono predstavlja ili
djelimi no povla enje tužbe, ili djelimi no odricanje od tužbenog zahtjeva, i ne ini
neku posebnu parni nu radnju. Tužba nije preina ena ni promjenom pravnog
osnova tužbenog zahtjeva ili promjenom, dopunom ili ispravljanjem pojedinih
navoda.

1.4. – Subjektivno preina enje

Kod subjektivnog preina enja, tužilac tuži drugo lice umjesto prvobitno
tuženog, za šta je potreban pristanak tog drugog lica koje treba da stupi u parnicu.

''Tužilac može, u roku iz lana 57. ovog zakona svoju tužbu preina iti i
tako što e umjesto prvobitno tuženog tužiti drugo lice.

7
dr Veroljub Rajovi , dr Milorad Živanovi , dr Radosav Mom ilovi : Gra ansko procesno pravo, Pravni fakultet,
Banja Luka, 2001. str.58
6
 Za preina enje tužbe u smislu stava 1. ovog lana potreban je pristanak
lica koje treba da stupi u parnicu namjesto prvobitnog tuženog. Ako se
prvobitni tuženi ve upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i
njegov pristanak.
Lice koje stupa u parnicu namjesto prvobitnog tuženog mora primiti
parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.''8

Rok o kojem Zakon govori u smislu lana 57 je najkasnije do zaklju enja

pripremnog ro išta, ili do po etka glavne rasprave ako pripremno ro ište nije
održano. Poslije toga, a najkasnije do zaklju enja glavne rasprave, sud može
dozvoliti preina enje ako nije usmjereno na odugovla enje postupka, i ako tuženi
pristane na preina enje.
Tužilac e svoju tužbu preina iti u subjektivnom smislu kad razvoj postupka
dovodi u sumnju ta nost pasivne legitimacije. Bitno je da se mijenja li nost
tuženog. Prema tome, ispravke imena (firme, naziva) ili nekog drugog obilježja
kojim se li nost tuženog individualizira, ne zna i preina enje. U tom smislu
izjašnjavaju se sudovi u brojnim odlukama u kojima je re eno da se takvom
ispravkom otklanja samo jedan formalni nedostatak tužbe. ''Npr. – izjava tužioca da
tužbu kojom je ozna io organ pravnog lica, sada upravlja protiv samog pravnog
lica ne predstavlja subjektivno preina enje tužbe, ve ispravljanje ozna enja
stranke; Promjena u ozna enju tuženog, koja je u injena zato što je njegov pravni
prethodnik promjenio naziv, ne predstavlja preina enje.''9
Subjektivno preina enje je relativno rijetko praksi, jer tužilac isti cilj može
da ostvari podnošenjem nove tužbe prema drugom licu, odustaju i od tužbe prema
prvobitnom tuženom.

8
Zakon o parni nom postupku, ''Službeni glasnik Republike Srpske'', br. 58/03, l.58
9
dr Borivoje Pozni , dr Vesna Raki -Vodineli : Gra ansko procesno pravo, Savremena Administracija, Beograd,
1999. str.199
7
 II – POSTUPAK ZA PREINA ENJE TUŽBE

Preina enje tužbe može biti preduzeto do zaklju enja glavne rasprave, na
ro ištu ili podneskom.

''Tužilac može preina iti tužbu najdocnije do zaklju enja pripremnog

ro išta ili do po etka glavne rasprave ako pripremno ro ište nije održano.
Poslije održavanja pripremnog ro išta, a najdocnije do zaklju enja
glavne rasprave, sud može dozvoliti preina enje tužbe samo ako ocijeni da
preina enje nije usmjereno na odugovla enje postupka i ako tuženi pristane
na preina enje.''10

Prvostepeni sud odmah ispituje da li je ostao stvarno nadležan. Ako nije,

preina enu tužbu dostavlja nadležnom sudu. O preina enju sud uvijek treba da
donese odluku, s tim da protiv rješenja kojim se usvaja preina enje nije dozvoljena
posebna žalba.
Nakon što je tužba dostavljena tuženom, za preina enje je potreban njegov
pristanak. Tuženi se može saglasiti i pre utno, što je redovam vid pristanka u
pravnom životu. Tuženi se ne može protiviti preina enju ako tužilac, usljed
okolnosti koje su nastupile poslije podnošenja tužbe, zahtjeva iz istog odnosa drugi
predmet ili nov ani iznos. Takav slu aj je kad on, zbog propasti stvari u toku spora,
prelazi sa zahtjeva za njen povra aj na zahtjev za naknadu štete.
Kod subjektivnog preina enja, potreban je pristanak lica koje treba da stupi u
parnicu umjesto tuženog. Od trenutka kad se ovaj upusti u raspravljanje o glavnoj
stvari potrebna je i njegova saglasnost. ''Zakon propisuje taj uslov zato što
subjektivno preina enje pretpostavlja uvijek pre utnu izjavu o povla enju tužbe, a
za tu radnju potrebna je poslije pomenutog trenutka saglasnost tuženog.''11 Što se
ti e tre eg lica, njegov pristanak se traži zato što on mora primiti parnicu u stanju u
kome se ona nalazi kad ono u nju stupa.

10
Zakon o parni nom postupku, ''Službeni glasnik Republike Srpske'', br. 58/03, l. 57, st. 1 i 2
11
dr Borivoje Pozni , dr Vesna Raki -Vodineli : Gra ansko procesno pravo, Savremena Administracija, Beograd,
1999. str.199
8
 III – PRIMJER PREINA ENE TUŽBE

OPŠTINSKOM SUDU U Banjaluci

TUŽILAC: M.T. iz BANJALUKE

Ul.Petra Preradovi a br.6

TUŽENI: D.S. iz BANJALUKE

Ul. Ive Andri a br.34

Radi IZVRŠENJA UGOVORA O

POKLONU
VRIJEDNOST SPORA 800KM

PREINA ENJE TUŽBE

Tužilac je tužbom koja je zavedena kod toga suda pod P.br.16 tražio da sud obaveže
tuženog da u izvršenju ugovora o poklonu preda tužiocu televizor marke ''Samsung''.

Ovim podneskom tužilac preina uje podnijetu tužbu utoliko što traži da se tuženi obaveže
da mu preda televizor marke ''Samsung'', ili da mu isplati vrijednost istog u iznosu od 800 KM.

Stoga tužilac predlaže da sud, poslije sprovedene rasprave donese

PRESUDU

Tuženi je dužan da preda tužiocu televizor marke ''Samsung'' ili da mu isplati vrijednost
istog u iznosu od 800 konvertibilnih maraka, kao i da mu naknadi parni ne troškove, sve u roku
od 15 dana, pod prijetnjom izvršenja.

U Banjaluci
17. XII 2007.god.

Tužilac,
M.T.

9
 ZAKLJU AK

Tužba je radnja kojom stranka pokre e parni ni postupak obra aju i se sudu,
kojom traži pravnu zaštitu od suda u tom postupku. Tužbom se uspostavlja
procesnopravni odnos izme u suda i stranaka, a tužbenim zahtjevom se
uspostavljaju granice u kojima je sud po tužbi ovlaš en da odlu uje.

Tokom parnice može do i do potrebe da se odre ena tema raspravljanja

mijenja i prilago ava aktuelnim rezultatima parnice. Tada se koristi institut
preina enja tužbe koji je opravdan interesima cjelishodnosti i ekonomi nosti
postupka. Zavisno od toga da li promjene nastaju na strani tužbenog zahtjeva ili
tužene stranke preina enje može biti objektivno i subjektivno, pri emu ve i zna aj
u pravnom životu ima objektivno preina enje.

Objektivno preina enje nastaje promjenom istovjetnosti zahtjeva,

pove anjem postoje eg zahtjeva, ili isticanjem drugog zahtjeva uz postoje i.
Smanjenje tužbenog zahtjeva, promjena pravnog osnova ili promjena pojedinih
navoda ne predstavljaju preina enje.

Subjektivno preina enje definiše se kao preina enje kojim se umjesto

prvobitno tuženog tuži drugo lice. Za ovo preina enje bitno je da se mijenja li nost
tuženog, i za njega je potreban pristanak lica koje treba da stupi u parnicu umjesto
tuženog. Ako pristane, mora primiti parnicu u onakvom stanju u kakvom se nalazi
kad u nju stupa. Do subjektivnog preina enja rijetko dolazi u praksi jer isti cilj
tužilac može da ostvari podnošenjem nove tužbe prema drugom licu, odustaju i od
tužbe prema prvobitnom tuženom.

Preina enje je mogu e do zaklju enja glavne rasprave. Poslije dostavljanja

tužbe tuženom, potreban je i njegov pristanak, ali tuženi ovdje nema potpunu
dispoziciju da uskrati pristanak. Ako sud smatra da je preina enje cjelishodno za
postupak, može ga usvojiti rješenjem protiv kojeg tuženom nije dozvoljena posebna
žalba. Sud ovdje ne odlu uje ni u korist tužioca, ni tuženog, ve ima u vidu
društvene ciljeve, i vodi se interesima društvene zajednice.

10
 LITERATURA:

1. Zakon o parni nom postupku, ''Službeni glasnik Republike Srpske'',

br.58/03
2. Dr Veroljub Rajovi , dr Milorad Živanovi , dr Radosav
Mom ilovi : Gra ansko procesno pravo, Pravni fakultet, Banja
Luka, 2001.
3. Dr Borivoje Pozni , dr Vesna Raki – Vodineli , Gra ansko
procesno pravo, Savremena Administracija, Beograd, 1999.
4. Dr Siniša Triva, Gra ansko parni no procesno pravo, Narodne
Novine, Zagreb, 1978.
5. Pravni leksikon, Savremena Administracija, Beograd, 1965.

11