Komparacija ugovora na određeno i neodređeno vrijeme

Predmet: Radno i socijalno pravo

Prof.docent: Maja Pločo
Asistent Mag.iur.: Amna Mlinarić
Student: Sabina Trako

U skladu sa Zakonom o radu FBiH („Službene novine FBiH br.: br. 26/16, 89/18), u pogledu
trajanja, ugovore o radu dijelimo na one koji se zaključuju:

a. na neodređeno vrijeme
b. na određeno vrijeme

Sadržaj zaključenog ugovora

Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži, naročito, podatke o:
• nazivu i sjedištu poslodavca;
• imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu radnika;
• trajanju ugovora o radu;
• danu otpočinjanja rada;
• mjestu rada;
• radnom mjestu na koje se radnik zapošljava i kratak opis poslova;
• dužini i rasporedu radnog vremena;
• plaći, dodacima na plaću, te periodima isplate;
• naknadi plaće;
• trajanju godišnjeg odmora;
• otkaznom roku
• druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom.
.
Ugovor na određeno vrijeme
• Ova vrsta ugovora se najčešće zaključuje kada kod poslodavca dođe do privremenog
povećanja obima poslova ili kada je potrebno privremeno zamijeniti odsutnog radnika
kao i drugim opravdanim slučajevima kada to nalažu potrebe poslodavca. Kod
zaključivanja ove vrste ugovora radni odnos se zasniva za tačno određeni period, koji
može biti određen od datuma do datuma, a može se ugovoriti i određen broj mjeseci
koje će radnik provesti na radu kod poslodavca ili npr. odrediti da ugovor traje do
povratka odsutnog radnika na rad i sl.
• Članom 22. Zakona o radu FBiH, propisano je da se ugovor o radu na određeno
vrijeme ne može zaključiti za period duži od tri godine, a ako radnik izričito ili
prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno
izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na
određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatraće se
ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.
 Ugovor na neodređeno vrijeme
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme je osnovni način zasnivanja radnog odnosa, kao i da
ugovor o radu u kojem nije naznačeno vrijeme trajanja ili osnov za zaključenje ugovora o
radu na određeno vrijeme u stvari predstavlja ugovor na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu
se zaključuje prije stupanja radnika na rad, a ukoliko radnik ne stupi na rad danom utvrđenim
ugovorom o radu, smatraće se da on i nije zasnovao radni odnos, osim u slučaju ako je
spriječen da na rad stupi iz opravdanih razloga ili ako se sa poslodavcem drugačije ne
dogovori.

Razlike između ugovora

Osnovna razlika ugovora o probnom radu i ugovora o radu bez probnog rada vezana je za
postupak otkazivanja za vrijeme trajanja probnog rada. Prilikom otkazivanja, zbog činjenice
ugovorenog probnog rada, poslodavac ne mora imati opravdani razlog za otkaz ovakvog
ugovora o radu koji je predviđen odredbama Zakona o radu. Za poslodavca je povoljnije
određeno trajanje otkaznog roka (7 dana). Poslodavac je isključivo ovlašten da ocjenjuje rad
uposlenika, te se u pravilnost ocjene rada uposlenika tokom probnom rada ne može upuštati ni
sud, osim u slučajevima otkaza zbog diskriminacije na vjerskoj, spolnoj ili nekoj drugoj
sličnoj osnovi.

 Provjera da li radnik zadovoljava na poslovima radnog mjesta od strane poslodavca

mora biti objektivna, te se u pravilu odluka o tome da li je uposlenik zadovoljio ili nije
donosi istekom ugovorenog probnog rada. Praćenje probnog rada uposlenika provodi
poslodavac, odnosno neposredni rukovoditelj radnika. Zapažanja ostalih radnika i
pozitivna i negativna, te drugih osoba za vrijeme probnog rada nemaju nikakav značaj
obzirom da je isključivo relevantno ko je osoba koja je dužna pratiti rad uposlenika
kao radnika na probnom radu, odnosno ko je osoba ovlaštena davati ocjenu o
sposobnostima uposlenika.
 Prestanak radnog odnosa istekom roka utvrđenog ugovorom o probnom radu, zbog
toga što uposlenik nije zadovoljio na poslovima radnog mjesta, u sudskom postupku
moguće je procjenjivati obzirom na sljedeće činjenice:
a) Da li je rad radnika za vrijeme probnog rada praćen u skladu sa zakonskim,
podzakonskim aktima i općim aktima poslodavca
b) Da li je ocjenu rada uposlenika dala osoba ovlaštena za praćenje probnog rada
radnika.
Ako radnik zadovolji na probnom radu, radni odnos se nastavlja pod uvjetima pod
kojima je i zasnovan (neodređeno vrijeme ili do isteka vremena na koji je zaključen).

Naš zakon o radu nije utvrdio postojanje „opravdanog razloga“, odnosno da radni
odnos na određeno vrijeme nije izuzetak u odnosu na radni odnos na neodređeno
vrijeme, već je kao mjera sprečavanja zloupotreba utvrđeno samo vremensko
ograničenje u kontekstu najdužeg perioda (tri godine) i to za:
 prvi ugovor/radni odnos,
 obnovljene, tj. uzastopne ugovore o radu uz pretpostavku da ne postoji prekid
razdoblja od tri godine.

Pod obnovljenim/uzastopnim ugovorima o radu podrazumijevaju se ugovori o radu na

određeno vrijeme koje radnik izričio ili prećutno obnovi s istim poslodavcem, odnosno
izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem na period duži od tri godine bez
prekida.
• Po svojoj prirodi prećutno obnavljanje/zaključivanje ugovora o radu na određeno
vrijeme podrazumijeva usmeni dogovor, odnosno nastavak rada po isteku vremena na
koje je zaključen ugovor o radu. Pod obnovljenim ugovorom o radu na određeno
vrijeme podrazumijeva se „drugi“ isti ugovor o radu na određeno vrijeme, a pod
uzastopnim ugovorima o radu na određeno vrijeme podrazumijeva se više ugovora.
• Dakle, naš Zakon o radu dozvoljava obnovljene/uzastopne ugovore o radu na
određeno vrijeme, ali sankcionira nezakonito zaključenje obnovljenih/uzastopnih
ugovora o radu neoborivom presumpcijom da se radi o ugovoru o radu na neodređeno
vrijeme. Uvjet za neoborivu presumpciju da se radi o ugovoru o radu na neodređeno
vrijeme vezan je za nepostojanje prekida između rada na osnovu ovih ugovora,
odnosno prekidi kraći od 60 dana ne smatraju se prekidom razdoblja od tri godine kod
obnovljenog, odnosno uzastopnih ugovora o radu.