PISANA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Predmet: Moja okolina

Škola: O.Š. „Aleksa Šantić“
Dan i datum: ponedjeljak, 25.3.2019.
Razred i odjeljenje: II - 3
Redni broj časa: 48.
Nastavno područje: PRIRODA
Nastavna jedinica: Godišnje doba - Proljeće
Tip nastavnog sata: obrada
Nastavne metode: - metoda razgovora
- metoda usmenog izlaganja
- metoda demonstracije
- metoda ilustracije
- aktivnog učenja

Oblici rada:
- frontalni
- individualni
Izvori znanja:
Osnovna nastavna sredstva, nastavni plakat (godišnje doba – proljeće)
Cilj nastavne jedinice:
usv Usvajanje znanja o godišnjem dobu proljeće – promjene na biljkama,
životinjama, radovi ljudi u proljeće, povezivanje znanja sa naučenim o biljkama I
ZADACI NASTAVNOG životinjama
SATA

Obrazovni zadaci:
 proširivanje ranije stečenih znanja o godišnjem dobu – proljeće,
vjesnicima proljeća: promjenama na biljkama i životinjama u proljeće,
Odgojni zadaci: vremenskim promjenama, radovima ljudi u proljeće, trajanju proljeća;
osposobljavanje učenika za primjenu navedenih znnja i saznanja u radu
i u životu uopće kroz naučeno o biljkama i životinjama dosad;

 razvijanje radnih, moralnih i estetskih navika, razvijanje pozitivnog

odnosa prema prirodi i njenim zakonima, razvijanje interesa za
Funkcionalni zadaci: proširivanje stečenih znanja i saznanja

 razvijanje intelektualnih, izražajnih i praktičnih sposobnosti; razvijanje

pažnje, posmatranja, analize, sinteze, generalizacije, logičkog
mišljenja, zaključivanja, pamćenja, volje za rad i saradničkog odnosa u
radu kroz uočavanje karakteristka godišnjeg doba - proljeće

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO : Priprema za rad :
- Čas ćemo početi razgovorom o godišnjim dobima jesen i zima – nazivi, trajanje,
karakteristike navedenih godišnjih doba
- Izražajno čitanje stihova pjesmice DOLAZI NAM PROLJEĆE (nastavnik) uz
demonstraciju ilustracija – računar i video top
Leptirići šareni Bistri potok žubori
po livadi lete. I miriše cvijeće.
A malena ptičica Svi nam oni govore
svoje gnijezdo plete. DOLAZI NAM PROLJEĆE.
GLAVNI DIO : Isticanje cilja časa
- Proljeće kalendarski nastaje 21.marta, a završava se 21.juna u godini. To znači, da su
proljetni mjeseci : dio marta mjeseca, april, maj i dio juna mjeseca. Prvi dan proljeća –
21.mart naziva se i proljetna ravnodnevnica, jer tog dana dan i noć traju podjednako
dugo. Obzirom da smo istakli kako su zimi dani duži , a noći kraće, od prvog dana
proljeća dani postaju duži, a noći kraće.
- Vrijeme u proljeće je promjenjivo. U rano proljeće – početak proljeća, dani su hladniji,
česta je pojava snijega – susnježica, puše vjetar i vrijeme se često mijenja, čega smo i
svjedoci ovih i prethodnih dana. U kasno proljeće – kako dani odmiču – dani postaju
topliji, dugi i osunčani, moguće su i velike vrućine, ali i proljetni pljuskovi. Opet možemo
istaći, da je vrijeme u proljeće promjenjivo, tj. smjenjuju se kiša, sunce, oblaci, vjetar.
Recitujemo:
- Kiša zemlju zalijeva,
sunce budi cvijeće :
„Pupaj, cvjetaj, miriši,
došlo je proljeće!“
- I kao što u pjesmi kaže : SUNCE BUDI CVIJEĆE..., proljeće je zaista godišnje doba u
kojem se cvijeće budi, drveće počinje beharati i listati, iz zemlje izviruju prvi vjesnici
proljeća – visibaba, ljubičica, kukurjek, jagorčevina, a potom i drugo mirisno cvijeće. I
trava se budi. Počinje ispravljati svoje vlati koje je do nedavno pritiskao snijeg. Priroda
dobija noviji, ljepi izgled, a svuda okolo možemo osjetiti ugodne mirise behara i cvijeća.
U kasno proljeće, behar zamjenjuju sočni plodovi trešnje. U kasno proljeće podižu svoje
glavice i sočne jagodice. Mi moramo paziti na biljke. Dok pupaju, cvjetaju, listaju,... ne
treba ih brati, a posebno ne smijemo ih „čupati“.
- Koga vidite na slikama? Da, tu je medo koji se probudio iz zimskog sna, izlazi iz brloga i
kreće u šetnju. Tu su još i krava, tele, konj, ptica i pčelica, koji se takođe raduju dolasku
proljeća. Šta mislite zbog čega? Iz zimskog sna bude se i leptirići, žabe, zmije i
bubamare. Ne smijemo zaboraviti i ptice selice – laste i rode koje nam se vraćaju iz
toplijih krajeva. Laste, rode i druge ptice počinju sa gradnjom gnijezda u kojima će
provoditi naredni period. Mnoge životinje u proljeće rađaju mlade, pa tako priroda
postaje bogatija za ptiće, janjad, piliće i druge mlade životinje. Životinje u proljeće
mnogo lakše same pronalaze hranu u prirodi, ali to ne znači da se mi ne trebamo brinuti o
njima. Ne treba ih udarati, odbacivati, ugrožavati na bilo koji način, nego ih trebamo
nahraniti i čuvati od onih koji ih ugrožavaju.
- Šta ljudi rade u proljeće? Čiste prljavštinu koja je ostala poslije topljenja snijega oko
njihovih kuća i zgrada. Čiste i sređuju vrtove, voćnjake i njive. Režu suhe grančice sa
voćki i kreče ih kako bi ih pripremili za listanje, beharanje i poslije rađanje zrelih
plodova. U vrtovima ljudi sade salatu, luk, tikvice, paradajz i drugo povrće. Na njivama
oru i sade krompir, žitarice. Ljudi sređuju i balkone i bašte. Sade cvijeće i brinu se o
njemu. Pošto smo rekli da su u proljeće dani topliji, tako i ljudi oblače laganiju odjeću.
- U proljeće ljudi slave i neke praznike – 1.april – Dan šale i 1.maj – Praznik rada.
ZAVRŠNI DIO : Pjevamo pjesmu „Visibaba“.
Učenici prepisuju zapis sa table – naslov, ilustruju dolazak proljeća.