PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS

ŠKOLA : OŠ ''Podorašje'', Područna škola ''Gornja Maoča''

ŠKOLSKA GODINA: 2014. / 2O15.
NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i književnost
PROFESOR: Sandra Đurić
DATUM: novembar
RAZRED: VI
TIP ČASA: Obrada
NASTAVNA TEMA: Jezik
NASTAVNA JEDINICA: Genitiv
NASTAVNI ZADACI:
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa
jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i stjecanje novih znanja iz oblasti jezika: genitiv,
značenje i služba, padežna pitanja, nastavci, glasovne promjene

Funkcionalni: Razvijanje perceptivnih sposobnosti, razvijanje sposobnosti za pravilan govor i

pisanje, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje sposobnosti uočavanja.

Odgojni: Njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne i

pravopisne kulture, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha.

NASTAVNA SREDSTVA : Udžbenik, sveska, tabla, kreda,

OBLICI RADA: Frontalni, individualni
METODE NASTAVNOG RADA: Kombinovane metode – usmeno izlaganje, razgovor,
metoda čitanja i rada na tekstu.
LITERATURA : Naš jezik za šesti razred devetogodišnje osnovne škole

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

Uvodni dio
Napisati na tabli rečenicu: Miki Maus daje Mini parče Sunca! (ČEGA?)
Može li se nekom pokloniti dio Sunca?

Glavni dio časa:

Najava nastavne jedinice
Genitiv (koga? čega?)

Šta je genitiv?
 1. Nastavci u genitivu
muški rod
jednina - množina
miš-a - miš-eva
prst-a - prst-iju
sudij-e - sudij-a

ženski rod
jednina - množina
rijek-e rijek-a
žen-e žen-a
noć-i noć-i

srednji rod
jednina - množina
djete-ta - djece
neb-a neb-a/ nebesa
polj-a polj-a

Pročitaj rečenice iz teksta «Pjesma» Ivice Vanje Rorića. Naročitu pažnju obrati na obojene
riječi u rečenicama:
Dječak i njegov otac su živjeli na obali Velikog Plavog Jezera.
Dunuo je jak vjetar, krošnje drveća su se povile.

Genitiv je drugi padež. Ime je dobio od latinske riječi genitus, što znači rođen. Odgovara na
pitanja (od) KOGA? ČEGA? (čiji?)
Spada u zavisne/ kose padeže jer je zavisan od ostalih riječi u rečenici.

2. Značenje genitiva
Ovo su suze: majke, sestre, brata, tetke, mace, cuke, suze radosti...
Uočimo u rečenicama riječi koje odgovaraju na pitanja koga? čega?
To su:
● na obali čega? na obali Velikog Plavog Jezera (pripadnost)
● čije krošnje su se povile? krošnje drveća (pripadnost)
● čije su suze? majke, sestre, brata, tetke, mace...
Ovaj genitiv izriče pripadnost nekome ili nečemu.

Genitivom se izriče pripadnost, odnosno kome ili čemu pripada imenica (biće, predmet,
pojava) na koju se genitiv odnosi.
Takav genitiv se zove POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.
DARIVANJA
Ti meni kruha - Ja tebi gore.
Ja tebi hljeba. Ti meni teku -
Ti meni sunca, Ja tebi svesku.
Ja tebi neba. Ti meni ljubav-
Ti meni rijeke, Ja tebi pjesmu.
Ja tebi more. Ti meni baštu -
Ti meni šume - Ja vrt pun cvijeća.
Velimir Milošević
Genitivom bez prijedloga se iskazuje i djelimičnost, odnosno dio materije:
Ti meni dio - kruha, hljeba, sunca, neba, rijeke, cvijeća... a ne sav kruh, sav hljeb, svu
rijeku...
Kada se genitivom bez prijedloga iskazuje djelimiĉnost, odnosno dio materije - takav
genitiv se zove DIONI ili PARTITIVNI GENITIV.-
Genitivom ispred kojega je najčešće prijedlog OD izriče se građa (od vune, od svile, od
zemlje, od kamena...) ili odvajanje od nečega (od kuće).

3. Služba genitiva

Iznad golih grana, duž puta, kružila su jata gavranova.

Kakvu službu u rečenici imaju istaknute riječi?

Kazuju mjesto vršenja radnje, dakle, to je služba priloške odredbe za mjesto.

Bio je to mladić visokog stasa i crnih krupnih oĉiju.

Koju službu imaju ove istaknute riječi? To su pridjevi koji stoje uz imenicu i ističu neku
njenu osobinu i imaju službu atributa.

Dadoše mu novaca i hrane za put.

Čega su mu dali? To je služba objekta.

Genitiv u rečenici može imati različite službe: atributa, objekta, priloških odredaba.

4. Glasovne promjene u genitivu

Pogledajmo kako glasi genitiv množine ovih imenica!
Njd. novac, bijelac, crnac, patka, pismo
N mn. novci, bijelci, crnci, patke, pisma
Koga? čega?

Genitiv jednine
novc-a
bijelc-a
crnc-a
patk-e
pism-a

genitiv množine
novac-a
bijelac-a
crnac-a
patak-a
pisam-a
Šta ste primijetili?
Samoglasnik A se javlja u nekim imenicama u nominativu jednine i u svim imenicama u
genitivu množine, a u ostalim padežima ga nema.
Kada se u genitivu množine svih rodova pred nastavkom nađu dva suglasnika, između njih
se ubacuje samoglasnik A. Takvo A zovemo NEPOSTOJANO A.
Uporedimo nominativ i genitiv jednine i množine sljedećih riječi:

JEDNINA
N gledalac čitalac
G gledaoca čitaoca

MNOŽINA
N gledaoci čitaoci
G gledalaca čitalaca

Nominativ: GLEDAL-AC ► Genitiv: GLEDAL-CA (L►O) ► GLEDAOCA

Šta primjećujete?
U nekim oblicima riječi se javlja glas L a u nekim je umjesto njega glas O.

Prelazak l u o
Suglasnik L je prešao u samoglasnik O, pa se ova glasovna promjena naziva PRELAZAK L u
O. Do ove glasovne promjene je došlo u historijskom razvoju našeg jezika i to onda kada se u
riječima suglasnik L našao na kraju sloga ili riječi. Ova glasovna promjena se javlja u
nominativu jednine i genitivu množine.

Završni dio časa

Sinteza:
Genitiv je drugi padež. Ime je dobio od latinske riječi genitus, što znači rođen. Odgovara na
pitanja (od) KOGA? ČEGA? (čiji)
Genitivom se izriče pripadnost, odnosno kome ili čemu pripada imenica (biće, predmet,
pojava) na koju se genitiv odnosi.
Takav genitiv se zove POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.
Genitivom ispred kojega je najčešće prijedlog OD izriče se građa. Genitiv u rečenici može
imati različite službe: atributa, objekta, priloških odredaba.
Kada se u genitivu množine svih rodova pred nastavkom nađu dva suglasnika, između njih
se ubacuje samoglasnik A. Takvo A zovemo NEPOSTOJANO A.
U genitivu imamo i glasovnu promjenu koja se naziva PRELAZAK L u O.
Ova glasovna promjena se javlja u nominativu jednine i genitivu množine.