PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS

ŠKOLA : OŠ ''Podorašje'', Područna škola ''Gornja Maoča''

ŠKOLSKA GODINA: 2014. / 2O15.
NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i književnost
PROFESOR: Sandra Đurić
DATUM:
RAZRED: VI
TIP ČASA: Obrada
NASTAVNA TEMA: Jezik
NASTAVNA JEDINICA: Akuzativ
NASTAVNI ZADACI:
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa
jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i stjecanje novih znanja iz oblasti jezika: akuzativ,
značenje i služba, padežna pitanja, nastavci, glasovne promjene

Funkcionalni: Razvijanje perceptivnih sposobnosti, razvijanje sposobnosti za pravilan govor i

pisanje, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje sposobnosti uočavanja.

Odgojni: Njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne i

pravopisne kulture, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha.

NASTAVNA SREDSTVA : Udžbenik, sveska, tabla, kreda,

OBLICI RADA: Frontalni, individualni
METODE NASTAVNOG RADA: Kombinovane metode – usmeno izlaganje, razgovor,
metoda čitanja i rada na tekstu.
LITERATURA : Naš jezik za šesti razred devetogodišnje osnovne škole

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

Uvodni dio časa

Ponoviti o padežima. Pitanja za padeže. Nominavit, genitiv, dativ.

Glavni dio časa

Napisati na tali rečenice:

Kradljivac snova
Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hoću da znam! Sa tankovitim krčagom u ruci majka je sišla u
selo po vodu. I baš tada naišao je kradljivac snova i - ugrabivši djetetu san iz oka - pobjegao je
neznano kud.
A po povratku zatekla je mati dijete gdje puzi okolo po sobi, traţeći san.
Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hoću da znam! Recite, da ga okujem u lance! (...) Provaliću u
njegovu jazbinu i odnijeću sve pokradene snove.
Rabindrant Tagora

Na koja pitanja odgovaraju riječi istaknute u tekstu?

Odgovorite na pitanja, a onda sami postavite neko pitanje i odgovorite:

1. Šta je neko ukrao djetetu iz oka?
2. Po šta je majka išla u selo?
3. Koga je majka zatekla kako puzi po sobi?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice

Akuzativ (koga? što/šta?)
1. Nastavci u akuzativu
Kako znamo da su istaknute riječi u akuzativu?
Na koja pitanja odgovaraju?
Akuzativ prepoznajemo po pitanjima: KOGA? (za živo) i
ŠTO/ŠTA? (za neživo).

Akuzativ je četvrti padež. Ima pitanja koga? šta?

Zavisan/kosi je padež jer zavisi od ostalih riječi u rečenici. U rečenici može biti bez prijedloga,
ali i sa prijedlozima. Najčešći prijedlozi uz akuzativ su: na, niz, kroz, u, za, među...

2. Značenje akuzativa
● Majka je nosila krčag.
● Neko je djetetu ukrao san.
● Ja ću pronaći kradljivca snova.
● Ja imam ključić za snove.
Ko je vršilac radnje u ovim rečenicama? (majka, neko, ja)
Na koga radnja prelazi? (na krčag, san, kradljivca, ključić, snove)
Imenice: krčag, san, kradljivac, ključić su predmeti/bića na koje prelazi radnja.
● Majka je otišla u selo.
● Kradljivac snova je pobjegao kroz šumu tek u zoru.
Koje imenice su u ovom rečenicima predmeti na koje radnja prelazi?
Šta označavaju riječi u akuzativu „u selo―, „kroz šumu― i „u zoru―? (mjesto i vrijeme)
Dakle, akuzativ može imati i značenje priloških odredaba za mjesto i vrijeme.

Akuzativ u rečenici najčešće označava predmet radnje, ili na što/šta prelazi radnja, ali može
označavati i mjesto i vrijeme radnje.

3. Služba akuzativa
● Volio bih pronaći svoje snove. (bliţi objekat)
● Ljutim se na sve kradljivce snova. (dalji objekat)
● Probudit ću ga pred svitanje. (POV)
● Sakrit ću svoje snove pod jastuk. (POM)

Riječ u rečenici koja označava koga/šta obuhvaća glagolska radnja, tj ko je ili što predmet
glagolske radnje naziva se OBJEKAT. Objekat u akuzativu bez prijedloga zove se BLIŽI
OBJEKAT. Objekat u akuzativu sa prijedlozima se zove DALJI OBJEKAT.

Akuzativ je u rečenici dio predikatskog skupa. Najčešće je

akuzativ u službi bližeg objekta. To je njegova osnovna služba, mada može imati i službu daljeg
objekta, službu priloških odredaba.

Kad akuzativ označava stvar,

biljku ili pojavu, jednak je
nominativu.
1. Snijeg je bijel.
2. Volim snijeg.

Kad akuzativ označava bilo koje živo biće osim biljke - jednak je genitivu:
1. Volim psa. (akuzativ)
2. Bojim se psa. (genitiv

Uz neke glagole akuzativ se može zamijeniti genitivom. Mijenja li se tada i značenje?

CIJELI PREDMET DIO PREDMETA
Tražim čokoladu. (akuzativ) Tražim čokolade. (genitiv)
Šta je onda pravilno: 1. Kupio je mercedesa. Ili 2. Kupio je mercedes.

Završni dio časa

Sinteza
Akuzativ je četvrti padež. Ima pitanja koga? šta? U rečenici moţe biti bez prijedloga, ali i sa
prijedlozima. Najčešći prijedlozi uz akuzativ su: na, niz, kroz, u, za, među... Akuzativ u rečenici
najčešće označava predmet radnje, ili na što/šta prelazi radnja, ali može označavati i mjesto i
vrijeme radnje. Akuzativ je u rečenici dio predikatskog skupa. Najčešće je akuzativ u službi
bližeg objekta. To je njegova osnovna služba, mada moţe imati i službu daljeg objekta, službu
priloških odredaba.