ietnost & mediji wim wenders nebo iznad berlina ne ‘rebalo da bi ZavrSio projet ie godine okrunjon nagradom u Cannesu. Gareth Bruno Gan? | Otto Sander); jedan od m © Vs0k0 Sola aa Wed0¥ tna tim ier 2, Stedi8tu prve, Wh Predajo svoju vetnost nen * FR2GOVAaO fo Novinaripisnc an OMA atkom Casopisu DER sp eam ese GEL bo} 49, eboney 1867, lanskom Carano dom jong to" Co Hats Sep. razgovor vodio: andré miiller — njemackog preveo: aldo milohnié- a WIM WENDERS: Ja nisam taj andeo. Ali, toéno — to je moja prva, Zaista lijepa ljubavna priéa. Na kraju Predzadnieg filma, »Paris, Texas«, jedan jo vrio mali Covjek grli svoju majku. Otac ostavija slobodnu §cenu za tu drugu ljubav. U »Nebu nad Berlinom« Zelio sam otiéi dale. lio sam prikazati neSto kao Moguée, umjesto da ostajem na tome da to nije Moguée. Kino mora ponovo pokusati biti Ijudima zanimijivo. Kino bi moglo postati andeo. A.M.: To je ujedno i vag najoptimistickiji i najtuzniji film, jer promjenu ka dobrome drii moguéom samo u bajci. patos W.W.: Pa, bajke su sasvim duboko ukorijenjene u covjeku, u ~ vim snovima, ‘One su iskonski oblik svih povijesti. Vjerujem ea lee ajki moze otvoriti Pogled i da je stvarnost promjenjiva ga Kad bismo Dim Pogledom, Bajke imaju velike veze s dietjom mes otaranim Pe wOali nauéiti uditi poput djece, mogli bismo se § ‘OM Ponovo Iatiti problema. ; . n je tim AWM.: Ali, odrastao Govjek zna vise od djeteta i razocaran | 2nanjer : , ula 2 W-W.: Ja to uopée ne vjerujem. To su ipak samo imjor, umiraie. Gila ledan odrasi” kof ae otha stvari, Na Prva kao diet Pelatak ne gleda sm U 06: tako kako to gine djeca. plakao. Zamislja0 mnogo tesde Tazmi8ijao o umiranju, i pri tome Sa FT ng je vise eu ovd 2M da ljudi koje sam znao odjednom viée nisu od Fat ee Scanned with CamScannerkao odrasla Covjeka, io me danas, ‘i War Qanu g anu, nego tem da si samo djoca postavtialu metafiey my slucajevi- eth ti, gdje pocinje vrijeme, gdje Prestaje Prost, ania zaato ja nis sli Covjek, ali ne zato Sto bi znao Odgovo; + Te Ms Veg 9? Pity a odgovora. al 4 ivikao na to da nem ‘0 se privikao +1 time gubi iluzije. a . aw : Ne bezuvjetno. On moze sacuvati djetinji kvalitet Pode, He a ste katolicki odgojeni. Vjerujete li u zagrobnj vot 4 8 kao dijete nisam niSta na to Polagao, Obajava W.W. eet Nikad ne prestati, dakle vjectno Zivjeti, kao crag od oe ey je za mene bila uzasna misao. Pod vje¢noséu nisam 7 eh fe redotiti. Vjecnost nema slika. Sjecam se, S tom misliu Urliéug nist » ttéao stanom. Zivjeli smo .u Benrathu kod Disseldorta. Ong a éuo u crkvii ucio na vjerskoj poduci uopée me nije Zadovoljavalo, A.M.: Unatoé tome Zeljeli ste postati sveéenikom. a, jer sam mislio da se s tim zanimanjem Postaje nets tko brnekome iroeaa Neto objasniti. Bila je to Zabluda. Gubitak vjere bio je najvazniji proces ozdravijenja moje mladosti. A.M.: Umiesto svecenika, postali ste filmski reziser. Sada slavite kino. W.W.: Akt fotografiranja, joS vise snimanja filma, Za mene je to | Zaista jedan, doduée ne sveti, ali ipak osobiti dogadaj. Ako turist foto- Grafira Eiffelov toranj i ja Sluéajno prolazim, tako da se potom nadem Na slici — dogodilo se ne&to osobito. Onda ta bljutava turisti¢ka fotogra- fija zadrzava nekoga, tko ée za deset godina mozda biti mrtav. Ona Zaustavlja vrijeme. Zato ne volim da Se ljude shvaéa kao ptice. Spolni Samo u trenutku ima sv /oje znaéenje. A.M.: Gledate [i Pornografske filmove? W.W.: U Niemackoj sam gled: i i i i (le ( a0 nekoliko takvi »tvrdih« stvari ( Gerhosendinger). Tada mi se Cinilo kao da sam gledao igru klikerima, jer se to gleda samo Zaleci glave. One se tada klimaju. U pravom Angeles 9G iy one Velledi fotogratija, Bio sam na nekoj zabavi u Los pornoimove, ne anon Ponoshl domacin Pokrajnjoj sobi prikazivao Govolino iskustva at spen0 twrde il Meke. Osim toga, nisam imao Projekcile Oshiminog finan, S1ueaju, to mf Se gadi, tzaSao sam $ Voljeti. Naprosto ne ge TiuagttSWV0 gua, lako sam ga strasno Hie niti horror filmove NAS Promatrati Kao plicg, Taira podnosin A.M.: Jer ih 56 bojite? W.W.: Ne, nego za Ne, tO St ‘morao bi bil putovanje aug, ioe Sau A.M.: Liubavna so Zena predaje muskarcu neg SM Novo, i SF0u C28U 8 Vinge 9 IMU nalik je | racine : u 1 sakralnoj ré WW: Tal mi jo govor viio wan | drai Govor, «1° SAkralnal Cava zene § muskarcima, ona d hana” Film koji bi mi se svidio azan, 80 postavi!9a govora koji izjedna- lia Z28tupnigki, Tal Je govor Scanned with CamScanner 1420— ——— jeliji Cin u filmu, nesto nal a muskarce alpski sa Posve neobitno, govore NO. Obiéno sy Ali meni se to svida"? SY 2ene koje AM.: |u stvarnom Zivotu? . ‘ ‘a. U stvarnosti nij . scena. Valja znati da taj andeo tako negto kant to rele uzvigena to viaio jer vidi sve. Ili treba zamisliti da andeli ne gledaju eo On je rade? Ne, on je vidio, ali ga to kao andela Uopée nije eae to ljudi on je to poznavao jedino kao ritual vrste i Odgovarajuée se Ho Dakte, AM.: Je li vam bila olak&ica to &to ie djevojku igrala vagat ma a0 Solveig Dommartin? iiubavnica W.W.: Ranije je to bilo Opterecenje. Bilo nam je I uneku ruku, mora istupiti iz privatnih Odnosa, ako je Cove eet se, ivi pritom glumac. Unatoé tome, mogu sada Jim se Teci da to nije &tetilo, AM.: Zelite se ozeniti? A.M.: Imate li djece? W.W.: Ne, A.M.: Zelite li ih imati2 W.W.: Ne mogu. Kod jedne pretrage prije petnaest godina pokazalo Se da sam infertilan. Tako se to naziva. Lijeénik je rekao da neplodnost dolazi od Zausnjaka iz djetinjstva. AM.: Je li time va8 seksualni Zivot bio zavrsen? W.W.: Moja Prijateljica ne mora uzimati tablete. Ali ona niposto ne Zapotinje takav razgovor. A.M.: Dobro, raz jovarajmo o vagim umjetniékim uspjesima. Dobili Sf Zlatnog lava u Veneaii Zlatnu palmu u Cannesu, k ferme ae Savezne filmske nagrade u Njemackoj. Ponosite li se tim o ¢ W.W.: Nije mi to nevazno. To je zadovoljstvo, osabito ako ih ‘je nagrada Zasluzena, 8to uvijek nije sluéaj. Imam fires ano fe 310 Odie, da ih pogledam, najradije propao u zemlju. Seed ludi Koji su & nagrada takoder budi i mnogo zavisti, prije sveg: 7 i i postaju ju, He “rdili da vole moje filmove. Oni su potom razor ga, onl Oe 88 UMiesto njihova pojavilo drugo pn igurno postoje i neki Se Osjeéaj nee i ih otele. filmski 52, Suvisnima. Nagrade su mi ih ot jeha. ski producenti koji on oo Ijutili zbog mojih uspjeha -M.: Na primjer? juu yer? io y jednom intervjuu iia: Luggi Waldiettner je sigurno bio ut éim jeuled Zoljali gledati- “aVio kako jane bih mogao snimiti film koji bi! ~— Scanned with CamScannersilno mucilo. Pritom, protiv Covjeka Nisam jm, fe poneked u Manchenu, u prolazu, i Smatrao ga sips, Vy : A.M.; Ima li zavisti kod kolega? W.W.: Naravno. A.M.: Herbert Achternbusch je jednom izjavio da igrati Zeljeznicom a ne reZirati filmove. Ste gs Wi tg W.W.: Prema Herbertu sam ja previse Prijazan j Nedo ; Volino A.M.: Cetiri godine ste proveli u Hollywoodu. Amerika le bil vasih snova. Ali je »Hammette, film koji je tama nast, jet La a0, bio neu Je li vas taj slom promijenio? Spies W.W.: Ja to nisam dozivio kao slom. Ranije me Cudilo s koliko tvrdoglavosti ustrajao_u toj stvari, iako je to bio dovoljan Tazlog 2 odlazak. Jasno mi je da mi u Hollywoodu vige nikada neée Gatti rezira, film. Ali, ja to ne bih niti htio. Gubitak samostainosti bi bio Prevelik, ir ji i jecaj za talenat je napro. ici, veé nekoliko agenata i advo. ilu neposiovnih, Judi Umjetnici su samo 2rtve. Hollywood yremena, najveca provincijska i Nalazim da je Nasuprot tome got Je Sodoma i Gomora ovoga industrija laZi koja se moze zamisit tovo moralno izradivati automobile, te bijedne ameritke automobile, sanduke od staroga Zeljeza s tehnikom iz Sezdesetin godina. To mi izgleda vrijednije Stovanja od nadina na koji tamo nastaju filmovi, Nakon vremena provedena u Hollywoodu, ‘e2irao sam film kakav sam veé davno trebac snimiti. Govorim 0 »Paris, Texasu«. Takay film bi tamo bio nemogué. AM.: Ali, ameri¢ka ga je kritika strahovito (p)oderala. ay WW. Da, bilo je 10 ziobno, Osupnulo me. Jer, to je film ko # pBotriiebio sva najklasi¢nija Sredstva ameritkog filma, a onda je s'@ pogobiie vavlen kao evropska intolentey ropotarija, To ma sivarno © bio raziog zbog kojega sam se vratio u Ev"0pt 4 New Yorku, Veé tri godine zivim u Berlin AM.: Niste {i Webali uy koji je upravo pocee wn pozorti vaseg prijatelia Volkera ‘Schidndortfa, ali korak« y Americi? Wes a a rae oman eanam taunt? Pottebno, Vierujem da on to mora oa : Uprave ole it 2a ainencgy oe Mdustiiski posao, »Smit gO Upravo o i ve’ NOME 10 ja nivam nu televiziju, ini mi se da se Volker VO, S¥0) Coviek vee, na nok tm atin, 23° tPjeti. Naime, to da ne mo2 AM: Mi *: Samo obavijag zanat, 7 WINE Hi na Zana podur, WW. Da, i iegieda da etnika? OF Zadovol, im zabavilae aEretnii Go. Jan upravo tim z ti Covjek. Tada wam porn } 22iam, ial eh Porislig. (O nobouy KO on inage nije bas nad ; Samo mu ne kazi nista, p80 mogu'na ‘eahacu svoj 28 144 Scanned with CamScanner———_—_—_ ipovijedati, poput vjerske 1 osvuda pripovije' mn isin gucall ne treba otic. tse AM.: Zar nije nista ostalo od vaSega ameritkog sna? IW. amo neato. Ovdje ponekad dobivam Vee izby 7 ye nije prijazno. Najlosija je u to} zemiji televen "Ot atbeksponiranje na televiziji. Potpuno bestijalan akt, sasvin me Pojam zla, ako hoéete. ; ; ay AM.: Je li televizija u Evropi mnogo bolja? | Ne ba’! To je ono Sto me Cini o¢ajnim. Vraéaé se jz a, re holemu si pobjegao, primjerice u Francusku, gledas teva potom, u glavi to ne moieé izdrzati — ovdje je kao i Posvuda ~ pp, reklama i, drugo, taj doista jednoliéan, stra$no glup nagin Americhoga zabavnog programa. Misli8, sjedif u Parizu, koji je nekada bio kulturna prijestolnica sj. jeta, a sada se i ovdje povodis za jednim o€ajno glupim maniron ameri¢koga zabavnog programa, pred kojim si pobjegao. U Htaliji Je isto, Dakle, putujes u Njemacku, to jedino blago nadanja, gledaé televiziu u Disseldorfu ili Miinchenu i — Sto vidi? | Zapadna Njemaéka ima jos samo tu Zelju — éuti za veliku, strasnu Ameriku, cime konaéno postaje pedeset prva savezna drzava SAD. AM.: Slutite li zaSto tako mora biti? W.W.: To ima ekonomsku osnovu. Uvjeren sam da ¢e prije ili kasnije najvaznija industrija Covjecanstva postati zabavna industrija i da se kroz proizvodnju zabave prostituira svaka kultura i svaki identitet, kao i svaka Sansa za samoopredjeljenje. To se najbolje moze vidjeti u americkim gradi¢ima gdje ludi Zivotare jednim potpuno otupjelim Zivotom, kao U science-fiction romanu koji je napisao Govjek pod utjecajem droge, i pee Se joS samo kao zombiji. Ali, to ne vrijedi samo za Ameriku. r0§ ate se i nece se moéi zaustaviti ni opomenama niti djelima. . adt0 ne rezirate film u kojemu bi to opisali? W.W.: Pa regiram 2 Ja. To ée biti moj iduéi fi fe »Na Kral svijeta«. U njemu if ti moj iduéi film. Zove se » . narod koji m4 Kraje bre Scena koja se odigrava u Austraili adie 2 australske domoroce “2 8X0" Potpuno poklan, Mislim na Aborigi"® Oni Zive u kolibama kuhaj ' i 44 prazne. Samo ponegdie pred no vorend] vatri. Te su kolibe POlPLT je televizijski pared niima zuj tori ri 20 video kasetas a) SPS. Bred nina a nena er ad (8 tologiju. Sve je prosio! Boned mao Prekrasnu i tii : jedinsivend , ako, Nakon toga dolazi do vere, 2 6© Kod nas za 50 goviina biti upr@"° aur a ee polio Drv oranletske kulturne revolucije, ukidar -M.: Pri tome bi se m, . ‘ W.W.: Moguée. Moram sa? Provesti di . Moram ‘0 iktatura, Ronjemacku televiziiu. U bie T°¢i da tisuéu pute radi isto gandistiéke telovizije. 9 diktatura ugodnie, “adie gladam a. ony Inija od diktature prop 146 a Scanned with CamScannerAM. Takva srdita radikalnost vam nimalo n : . Nije mi biti bijesan, vig i ij w.w.: Toéno: » Vi8e volim iski nad ‘AM. deste Hi u Zivotu bili nasilni2 Pristells nag, W.W.: Bio sam nekoliko puta pretuéen i ‘edniom nocu, napadnut u Los Angelesu. Nap: gam vidio crveno. Zatudilo me kako sam avo] situaciji mogao svakoga ubiti, U Minchenu sam 1968. bio uhapgen jer sam se probij demonstracijama protiv Springera, a koje SU USpjeli eatin Bio an tamo s Kamerom jer sam htio snimiti film 0 policiji i bio sam sviedok kada su policajci premlatili jednoga moga poznanika. Bio je potpuno bespomocan. Tada sam se umijeSao. Doglo je do ; S é Procesa. Zbog tiele- snih povreda i otpora protiv drézavnih viasti uvjetno sam osuden na foal mieseci. A.M.: Kakav je vas odnos prema Peteru Handkeu koji je za neke vase filmove, takoder i za posljednji, napisao scenarij? W.W.: S Peterom se jo3 nikad niasm tukao. A.M.: Svadate li se nekada? W.W.: Dogada se da jedan drugome kazemo kako je to Sto on radi nista do li gola glupost. Postoje i razlike u mi8ljenju, ali njih lako rjea- vamo. Poznajem Petera veé dvadeset godina i znam kakav fizicki i i posao za njega znaéci pisanje. AM.: Sto, na primjer, éinite kad Vam se ne svida Sto je napisao? A ratim. Cesto i priliéno drastiéno. Cini mi se da Peter pone- kad pretjeruje u dijalozima. | AM.: Mozete li objasniti zaSto su njegove knjige, kao i vase filmove, feministkinje odbile? . W.W.: Smatram to svinjarijom, jer su to bile Zene koje su time Zapotele govoriti. Mi samo Zelimo priéati nase prige ili snimatl Cad nama, koje bi mu8karci konaéno trebali mirno pogledati. eel paawal Tu2ni, radikalni proces samoeksponiranja, izumile su upreve propiti 4a predbacuju muskarcima da oni to isto pokusavaju, nal Vali sebe i svoj mugki svijet. To me strasno smeta. = A.M.: U vasem filmu »Nebo nad Berlinoms tuznu, stranor Sonu junakinju, u neku ruku, izbavija nastalucl zemalish aja bl 2 82 Bruno Ganz. Vjerujete li da su muskaroi neopho ? “Cini sretnim: a . i skarca. W.W.: Vieruj i nuto. Zena Zell izbaviti Mu jerujem da je to obri ako nesto dogodilo? AM.: Znate li neki Zenski film u kojem se t ‘e¢aj da upravo 6 Odgovara. branio sam adaé je izvul ™Mogao udarit Se. Bio sam, kao noz. Tad ti, jako bih u ima izmu- kojega zene heal imao os} 5 tagl/W.: Ne, ali sam esto, promatrajuél Zene, ime Tic zona be srammUskarci, Kojima uspijeva probuditi sucut "ne uspjehe, : ivijaja? M.: Sje¢ate li se prvoga ljubavnog dozivijala —— ~ 147 Ss ——— Scanned with CamScannerokusao U devetnaestoj, Otigao am k 7 ut 5 w.W.: prvi sam fe planirano jer sam smatrao da bi Ugo Par ali su to iza sebe. Ali, z $0 Vo6 my jal it . Ali, AVESIO 86 stag? j, Bilo J ms ie to stitutkl. PSyi moii P' ny cone sal fraumatski SOK: AM: Bili ste impotent! ¢ - . c Nile $9 i Jo uciniti apsoluino nista, jer sam sq nastio posiovnim dijelom toga. Osjecao nit, J a “ zaprepas cipac. Ali, nije 7 uspjelo postupiti sa sabom kao ¢ at isam mogao, doslovce kao pu, i siti svoje tical ela smijati i rekla mi je u ohare Ziti sO eam spavao S dj Sto mi je | predugo bilo dobro te otpuno pravo. Bilo je to kao otkupljenje. Rekla mi je dg se ne trebam brinuti. Bila je duhovita. Najvise me umirilo to Sto mine vratila novac. Inaée bih se jos vide osjecao promasenim. AM.: Jeste li sami zaradili taj novac? W.W.: Da, bila je to dugotrajna ustedevina. radio sam i u jednoj zalagaonici i kao bolniéar. ije ponovo isli kurvama? sam bio ve prestrasenil ini si ‘Jena se potom po djevojkom, Tada sam vozio taksi, A.M: Pa, jeste li kasni _ WW. Ne, nikada. Ali sam bio umnogim Peepshowsima, priprema- juci »Paris, Texas«. A.M.: Nije li vas upla&ilo to Sto se tamo radi? ee Uopée ne. Dojmilo me se taj teZak rad, pravi ropski posa0. ajevaike som i vrijednim paznje. Cijelo vrijeme sam mislio kako te canton, aranju odlaze kuéi, Sto tamo rade kao domacice |! A.M.: he ni Dakle, uopée niste bili sablaznjeni? _ WW.: Ne, ni A nisu mogli postojat osjonen ie u tof daséar smrdjelo kao . lim da je to vrlo tuzno. A.M.: Vaga naj fil | Najveca Zelj A insku Komen eee Zella, Koju ste esto izrazavali, bi bla kuga. Tame napisal W.W.: Jer j nasmijati, | ovo malteze i vOoe je puta rebar einem stanovistu nije Her nekog? ‘omedija. Ali, postala je sl™ : oO FILMOGRAFIUA a (Bibs —son, tgas ynanet 3 AMENIAnISeaH EARS = 985, cm a PoUzt »bijol. (Stic 6 mn ne esa 9 HOH 2 ay inuta, 22 Minute! 12 minuta. AUS DER FAM mminuta, LIE DER p, ina, “ANZERE: cn SENDIE ing — Seu — ~ 18 my = ". boja, TV tim u dva dijota, zac? Scanned with CamScanner