Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zavod za povrćarstvo

Izv. prof. dr. sc. Božidar Benko

Upravljanje mikroklimatskim
uvjetima u zaštićenim prostorima
Abiotski čimbenici u zaštićenom prostoru

• Svjetlo
• Toplina
• Vlaga
• CO2

• mogućnosti reguliranja ovise o tipu i

opremljenosti zaštićenog prostora
– niski tuneli
– visoki tuneli
– plastenici
– staklenici
Svjetlo

• Svjetlo – dio elektromagnetskog zračenja valne

duljine od 380 do 780 nm.
– < 380 nm = UV zračenje
– > 780 nm = IR zračenje

• Potreba svjetla:
– Fotosinteza
– Fotomorfogeneza
– Fotoperiodizam
• Fotosintetski aktivno zračenje (PAR): valne
dužine od 400 do 700 nm
Vidljiva i fotosintetski aktivna svjetlost
Osjetljivost ljudskog oka i biljke na
svjetlost
Svjetlo

• Količina (intenzitet) svjetla – utjecaj na

fotosintezu
• Kvaliteta svjetla (spektralna distribucija) – za
fotosintezu je najpotrebnija crvena i plava
svjetlost; spektar svjetla utječe na razvoj biljke i
zametanje cvjetova – fotomorfogenezu
• Trajanje osvjetljenja – fotoperiod – moguće
regulirati početak cvatnje:
– Biljke kratkog dana
– Biljke dugog dana – za početak cvatnje zahtijevaju
više od 14 sati osvjetljenja
Mjerenje osvjetljenja
• Fotometar – luxmetar
– Ne daje točan podatak o količini fotosintetski aktivnog
spektra, ali se može koristiti za mjerenje intenziteta i
ujednačenosti osvjetljenja usjeva
• Piranometar
– Dizajniran za mjerenje solarne radijacije valne duljine od
280 do 2800 nm (W/m2·s), a primjenjuje se u
meteorološkim stanicama za zaštićene prostore u svrhu
kompjuterske kontrole mikroklimatskih uvjeta
• PAR senzor
– Mjeri fotosintetski aktivnu radijaciju valne duljine od 400 do
700 nm dostupnu horizontalnoj površini lista, izraženu kao
gustoća toka fotona (photosynthetic photon flux density-
PPF); mjerna jedinica je µmol/m2·s
Svjetlo

• Količina svjetla u zaštićenom prostoru ovisi o:

– Dobi dana
– Dobi godine
– Stupnju naoblake
– Propusnosti pokrovnog materijala

• Problem: nedostatak svjetla

• Rješenje: dopunsko osvjetljenje
– primjena: u vrijeme kratkog dana kako bi se ubrzao
rast i razvoj biljaka, najčešće presadnica
Dopunsko osvjetljenje
• Vrste žarulja za dopunsko osvjetljenje:
– Florescentne
– Metal-halidne – HPI
– Živine visokog pritiska
– Natrijeve niskog pritiska
– Natrijeve visokog pritiska – HPS
– LED – light emiting diodes
• Efektivnost žarulja:
– Količina električne energije koja se transformira u
vidljivi dio spektra (400-700 nm)
– Raspodjela energije zračenja u vidljivom dijelu
spektra
Natrijeve žarulje visokog pritiska - HPS
• Najčešće korišteni izvor svjetlosti u zaštićenim
prostorima
• Zagrijavaju se tijekom rada na ≥ 200 °C, što
rezultira značajnim toplinskim zračenjem
• Nemogućnost postavljanja u blizini biljke
Light-emitting diode - LED
• Prednosti u odnosu na dosad korištene žarulje
za dopunsko osvjetljenje:
– Ušteda energije do 70 %,
– Brzo uključivanje i isključivanje
– Nema toplinskog zračenja unutar zaštićenog prostora
i smanjenje toplinskog stresa biljaka; smanjena
potreba za ventilacijom i navodnjavanjem
– Mogućnost kontrole spektralnog sastava svjetla –
odnosa zelene, plave, crvene i duge crvene svjetlosti
– Visoka efikasnost crvene svjetlosti (plava 70 do 75 %
u odnosu na crvenu) za fotosintezu
– Trajnost, pouzdanost, kompaktnost
Dopunsko osvjetljenje

• Razina svjetla i razdoblje osvjetljenja ovise o

biljnoj vrsti, duljini dana, zemljopisnoj širini i
načinu uzgoja.
• Pravilno korišteno dopunsko osvjetljenje
stimulira fotosintezu i rast, skraćuje proizvodni
ciklus, biljke su jače i zdravije, ranija je cvatnja
• Tipična razina osvjetljenja je za fotosintezu
između 5000 i 20000 mW/m² (2000 – 8000 lx)
• Niža razina svjetla u dužem vremenu bolje
rezultira u prinosu nego viša u kraćem
Namjena dopunskog osvjetljenja

• Zamjensko osvjetljenje – u potpunosti

zamjenjuje solarnu radijaciju u klima komorama
• Dopunsko ili proizvodno osvjetljenje –
primjenjuje se u zaštićenim prostorima pri
niskom intenzitetu prirodnog svjetla
• Fotoperiodičko osvjetljenje – primjena u svrhu
stimuliranja fizioloških promjena u biljkama
uzrokovanih trajanjem fotoperioda – vegetativni
rast ili cvatnja
Dopunsko osvjetljenje

• Kako bi dopunsko osvjetljenje bilo fukcionalno,

svjetiljke je potrebno pravilno rasporediti unutar
zaštićenog prostora
• Čimbenici koji određuju broj i položaj svjetiljki u
zaštićenom prostoru:
– Kultura
– Način uzgoja
– Tip zaštićenog prostora
– Položaj opreme u zaštićenom prostoru
– Tip svjetiljke
– Namjena dopunskog osvjetljenja
Dopunsko osvjetljenje

• Pravilan raspored svjetiljki se provjerava

horizontalnom ujednačenosti osvjetljenja koja
predstavlja omjer minimale i maksimalne
osvjetljenosti
• Horizontalna ujednačenost osvjetljenja treba biti
jednaka ili veća od 0,7
Emin /Emax ≥ 0,7
Toplina
• Prirodno zagrijavanje zaštićenih prostora –
transformacija svjetlosne energije u toplinsku
• Količina topline u zaštićenom prostoru =
refleksija / apsorpcija / transmisija

• Problem: višak topline

• Rješenje: oprema za ventilaciju
– bočna i krovna ventilacija
– zavjese za zasjenjivanje, bojanje krovova
– adijabatsko hlađenje, zamagljivanje, kišenje krovova
Ventilacija

• Otvaranjem otvora unutarnji topliji zrak izlazi

van, a na njegovo mjesto dolazi vanjski hladniji
zrak
• Najmanje 30 % oplošja zaštićena prostora
trebaju biti površine za ventilaciju
• Bočni otvori su na oko 70 cm iznad razine tla, a
krovni mogu biti s jedne ili s obje strane
• Otvaranje se obavlja namatanjem folije (bočni
otvori), odnosno guranjem donjeg ruba krovnog
otvora prema van pomoću zupčaste letve
Zasjenjivanje
• Svrha mu je dijelom spriječiti ulaz ili dolazak
svjetla do tla i usjeva i smanjiti „efekt staklenika“
• Pomično i nepomično zasjenjivanje
• Pomično se provodi pomoću polimernih mreža
za zasjenjivanje različitih boja i veličine otvora te
energetskih zavjesa s aluminijskim folijama
• Potrebno je znati postotke zasjenjivanja, ovisno
o solarnoj radijaciji podneblja i zahtjevu kulture
prema svjetlu potrebnom za fotosintezu
• Nepomično zasjenjivanje je bojanje krovnih (i
vertikalnih) površina bijelom bojom
Adijabatsko hlađenje

• Najučinkovitija metoda za snižavanje

temperature zraka – temperatura zraka u
zaštićenu prostoru može održavati ispod razine
vanjske temperature
• Na jednoj čelnoj stranici postavljaju se ventilatori
koji izbacuju topli zrak, a na drugoj je čelnoj
stranici porozna ploča niz koju se cijedi voda
• Za vrijeme rada ovog sustava svi otvori
zaštićena prostora moraju biti zatvoreni i
zabrtvljeni, čime se postiže podtlak, a što
omogućuje brzi ulaz vanjskog zraka kroz ploču
Kišenje krova i zamagljivanje
• Kišenjem krova se kao i zasjenjivanjem, dijelom
spriječava ulaz svjetla kroz pokrovni materijal
• Dio se vode na krovu isparava od topline koja
izlazi van preko pokrovnog materijala
• Zamagljivnje je specifična metoda, a preporuča
se za toplije klimate i kulture koje zahtijevaju
višu vlagu zraka
• Uređaji proizvode sitne kapljice vode koje
lebdeći u zraku kao magla, uzimaju dio topline
zraka za svoje isparavanje, pri čemu se
povećava relativna vlaga zraka, a snižava
temperatura zraka
Toplina
• Staklo i polimeri za ploče imaju malu propusnost
za toplinsko zračenje (< 10 %)
• Polietilen ima veliku propusnost, oko 70 %, brzo
hlađenje za vedrih noći
– dodavanjem mineralnih punila ili vinilacetata (VA)
smanjuje se propusnost toplinskog zračenja na oko
25 %, takvi se filmovi zovu etilvinilacetat (EVA)

• Problem: gubici topline

• Rješenje: zagrijavanje zaštićenih prostora
– toplom vodom – statični sustav
– toplim zrakom – dinamični sustav
– kombinirano – voda + zrak
Propusnost toplinske energije (750-1250
nm, %)

• UV-PE, 0.18 mm 64
• PE-IR, 0.18 mm 26
• EVA, 0.18 mm 23
• PE-IR+EVA, 0.18 mm 23
• PVC, 0.18 mm 12.5
• Poliester (30 % PMMA), 1 mm 4
• PC, 6 mm (dvostruke stjenke) 5
• PMMA, 12 mm (dvostruke stjenke) 2
• Staklo, 4 mm 10
Mehanizmi prijenosa topline

• Kondukcija (provođenje)
• Konvekcija (strujanje)
• Radijacija (zračenje)

• Kondukcija – prijenos topline od zagrijanih

čestica na susjedne čestice ili na čestice
drugih krutih tvari
Mehanizmi prijenosa topline
• Konvekcija – prijenos topline kretanjem
čestica tekućina i plinova. Zagrijane
čestice postaju lakše, mijenjaju položaj,
pritom predaju toplinu susjednim
česticama i česticama krutih tijela.
• Konvekcija u zaštićenom prostoru:
– Iznuđena - kroz otvore na površini pokrovnog
materijala (infiltracija i ventilacija)
– Slobodna - dizanje toplog zraka iznad grijane
površine i spuštanje hladnog zraka
(kondenzacija)
Mehanizmi prijenosa topline

• Radijacija – prijenos energije od tvari više

temperature prema tvari niže temperature, bez
zagrijavanja medija kojim toplina prolazi.
• Svako kruto tijelo, tekućina ili plin imaju
sposobnost emitirati i apsorbirati energiju
zračenja.
• Radijacijom se emitira toplina od površine tla,
usjeva, dijelova konstrukcije.
• Spektralna distribucija većinom u infracrvenom
dijelu, 800–1800 nm – toplinsko zračenje.
Grijanje toplom vodom
• Voda – statični sustav – za veće klimatske
jedinice:
- cijevi i cijevni registri (radijatori), potisna crpka;
- ohlađena se voda vraća u kotlovnicu;
- različiti položaji cijevnih registara, ovisno o:
- temperaturi vode,
- načinu uzgoja biljaka (razina tla ili stolovi),
- visini i širini lađa,
- sklopu uzgajanih kultura (pomične cijevi)
• Veća horizontalna ujednačenost topline, cijevni
se registri posebno postavljaju uz bočne i čeone
stranice zaštićena prostora, na mjesta gdje se
gubi toplina
Grijanje toplim zrakom

• Zrak – dinamični sustav – za manje klimatske

jedinice
- ventilatori potiskuju topli zrak;
- termogeni u objektu ili izvan;
- “fan-jet” sustav, za transport toplog zraka plastično
crijevo s bočnim otvorima prema dolje.
• Nedostaci dinamičnog sustava:
– Veći troškovi eksploatacije,
– Nestanak električne struje, brže hlađenje zaštićena
prostora (statični još grije, dok se voda u cijevima ne
ohladi),
– Niža temperatura tla (za oko 2 °C).
Grijanje toplim zrakom

• Prednosti dinamičnog sustava:

– Ujednačenija vertikalna distribucija topline,
– Brzo uključenje i isključenje, ušteda goriva kod
promjenjivog vremena,
– Uz dopunske uređaje, koristi se i za hlađenje,
– Kretanje zraka povoljno za oprašivanje biljaka,
– Niža investicija,
– Ne smeta za mehaniziranu obradu tla

• Voda + zrak = termokonvektori

- uzduž lađa ventilatori za potiskivanje i miješanje
zraka
Kombinirani sustav grijanja

• Na početku i kraju sezone grijanja

uključuje se grijanje zrakom (interventno,
noćno grijanje)
• Glavna sezona grijanja, kontinuirano
uključeno grijanje vodom, a grijanje
zrakom povremeno se uključuje u
razdoblju velikih ΔT-vrijednosti (vrlo niske
vanjske temperature zraka)
Smanjenje gubitaka topline

• Horizontalne i vertikalne
energetske zavjese:
– antikonvekcijske
– antiradijacijske
Vlaga zraka

• Optimalna vlaga zraka u zaštićenom prostoru

iznosi između 40 i 70 %
• Visoka vlaga zraka (> 80 %) pogoduje pojavi i
širenju bolesti
• Niska vlaga zraka (< 30 %) negativno djeluje na
cvatnju i zametanje plodova
• Povezanost temperature i vlage zraka:
– ako se temperatura povisi za 10 °C vlaga se gotovo
upola smanji i obrnuto
Psihrometrijska karta – Mollierov dijagram
Vlaga zraka
• Snižavanje vlage zraka u zimskom periodu
 Vlaga zraka

• Podizanje vlage zraka u

zaštićenom prostoru
– zamagljivanje

– Novarbo sustav
Ugljični dioksid, CO2

• Koncentracija CO2 u atmosferi iznosi oko 340

ppm (0,03 %)
• Za vrijeme hladnog sunčanog dana kada se
ventilacija ne otvara, koncentracija se može
sniziti na polovicu vanjske koncentracije - CO2
postaje ograničavajući čimbenik fotosinteze
• Povećanje koncentracije CO2 za 3 do 4 puta (0,1
%) ubrzava fotosintezu
• Pri većim koncentracijama moguća oštećenja
ako nema dovoljno svjetla, topline, hranjiva
Ugljični dioksid, CO2

• Načini primjene:
– čisti CO2, pećice s izgaranjem goriva (< 0,05 % S) –
zemni plin, parafin, propan

• Vrijeme primjene:
– sunčan (vedar) hladni dan, kad se ventilacija otvara
rjeđe, samo za snižavanje relativne vlage
– povećanje koncentracije počinje ujutro, prestaje kada
osvijetljenost padne na 1500 lx
Programator za regulaciju mikroklime
Hvala na pozornosti!