Osnove LDC Burza

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 34

Osnovne značajke LDC-a

LDC je sustav koji u fizičkom i organizacijskom smislu


predstavlja stratešku vezu između proizvodnje i tržišta.
Ta se veza ostvaruje kroz funkcioniranje LDC-a, koje
obuhvaća:

• infrastrukturu
• suprastrukturu
• ljudske resurse
• tehnologiju
Gospodarska uloga LDC-a je zadovoljenje osnovnih zahtjeva
koji gospodarsko okruženje postavlja tehnologiji prometa:

• racionalizacija prijevoznih troškova


• racionalizacija troškova manipulacije robom
• skraćenje rokova isporuke
• brzina i dostupnost informacija
• pojednostavljenje administrativnih postupaka
Funkcioniranje cjeline sustava LDC-a, kao i interakcije njegovih
elemenata treba promatrati kroz slijedeće osnovne strukture:

• Struktura subjekata LDC-a, koja odražava nositelje


pojedinih funkcija LDC-a
• Struktura funkcija LDC-a, koja odražava pojedine
funkcionalne podsustave LDC-a
• Struktura vlasništva LDC-a, koja odražava formalno –
pravne i ekonomske odnose između pojedinih
subjekata LDC-a.
S obzirom na svoju ulogu u funkcioniranju sustava LDC-a,
mogu se identificirati slijedeći subjekti:

• Prijevoznici – prijevozničke tvrtke koja svoje kapacitete zapošljavaju


prijevoznim supstratom posredno ili neposredno generiranim iz LDC-a, bilo
da se radi o otpremi ili o dopremi robe.
• Špediteri – špediterska poduzeća koja se bave organizacijom otpreme i
dopreme roba preko logističkog centra te obavljanjem svih usluga s tim u
svezi (carinsko zastupanje, angažiranje inspekcijskih službi, organizacija
zbirnog prometa, administrativni poslovi kod prekrcaja i skladištenja,
organizacija dostave/preuzimanja pošiljaka od vrata do vrata, eng. door to
door...).
• Logistički operateri (3PL operatori) – poduzeća specijalizirana za pružanje
logističkih usluga, kao što su prekrcaj, skladištenje i usluge dodane
vrijednosti, eng. Value Added Services – VAS, (primjerice sortiranje,
prepakiranje, personaliziranje, etiketiranje)...
S obzirom na svoju ulogu u funkcioniranju sustava LDC-a,
mogu se identificirati slijedeći subjekti:

• Javne službe – službe organa državne uprave koje nadziru


međunarodni promet roba (carinska služba, tržišna inspekcija,
sanitarna inspekcija...).
• Davatelj infrastrukture – privatno, javno ili mješovito
poduzeće koje je nositelj vlasništva nad infrastrukturom LDC-a,
koju za obavljanje svojih djelatnosti koriste prethodna četiri
subjekta. Infrastruktura LDC-a obuhvaća manipulacijske površine,
prekrcajne rampe, industrijske kolosijeke, parkirališta, otvorena i
zatvorena skladišta, odlagališta, poslovne zgrade i pomoćne
objekte (primjerice: servisna radionica, trafo – stanica,
toplinska/plinska stanica, benzinska crpka...) koji se nalaze u
krugu LDC-a. Davatelj infrastrukture također obavlja usluge
održavanja i čišćenja objekata te posredovanja pri korištenju
telekomunikacijskih i komunalnih usluga (telefonski priključak,
grijanje, opskrba vodom i električnom energijom...).
Sektor operativnog prihvata, koji obuhvaća
slijedeće funkcije:

• prihvat vozila (teretnih vozila kojima se doprema i


otprema roba, te službenih vozila korisnika i subjekata
LDC-a)
• prihvat robe (evidentiranje i operativni nadzor nad robom
koja se doprema, odnosno otprema iz LDC-a);
• prihvat osoblja (vozača, terenskog osoblja korisnika...).
• Operativnu infrastrukturu ovog sektora čine otvorena i
nadzirana parkirališta, interne prometnice, prostorije za
potrebe službenog osoblja LDC-a, čekaonice, sanitarni čvor,
ugostiteljski sadržaji...
Sektor održavanja, koji obuhvaća slijedeće
funkcije:

• održavanje i čišćenje objekata i operativnih površina


LDC-a;
• održavanje transportnih i transportno – manipulacijskih
sredstava, tehničke opreme i pomagala;
• pružanje, odnosno posredovanje u pružanju
telekomunikacijskih i komunalnih usluga.

 Operativnu infrastrukturu ovog sektora čine servisne


radionice, garaže, spremišta i druge službene prostorije.
Slika 1. Gravitacijska područja Robnih terminala Zagreb
Obzirom na geoprometni položaj Zagreba gravitacijsko
područje može se podijeliti na četiri dijela:

• lokalno gravitacijsko područje do 250 km


• gravitacijsko područje do 500 km
• gravitacijsko područje posebnog interesa do 750 km
• gravitacijsko područje povremenog interesa do 1000
km.
Širina gravitacijskog područja oko terminala seže i do tisuću
kilometara. Užim gravitacijskim područjem smatra se područje do
250 kilometara, zonom orijentacije većine tokova roba na terminal
do 500 km, a iznad toga zonom interesa kod pojedinih vrsta roba,
načina prijevoza i odredišta.

Lučki terminali imaju šire gravitacijsko područje od kontinentalnih


koji vrlo često preuzimaju ulogu tranzitnih terminala prema velikim
lučkim terminalima za određeno područje.
Kriteriji koji određuju geoprometni položaj i gravitacijsko
područje su:

• Postojeći robni tokovi, unutrašnji i vanjski uključujući i tranzit


• Razvijenost prometne mreže i mogućnosti uključivanja na
glavne prometnice, dubina akvatorija kod lučkih terminala,
povezivanje s najmanje dvije grane prometa (cesta i željeznica)
• Utjecaj na okoliš
• Veličina površina predviđenih za terminal.
Podkriteriji su grupirani:

• Prema interesnim skupinama


-korisnici, investitori, logistički i drugi operateri, društveno
okruženje i dr.
• Prema tipu kriterija
-tehnološki, organizacijski, ekonomski, ekološki, tehnički,
zakonski itd.
• Prema načinu promatranja i razini
-makro i mikro.
Kriteriji korisničkog sustava:

• transportni troškovi
• vrijeme transporta
• pouzdanost
• dostupnost tržišta
• fleksibilnost
• struktura ponude usluga
• integriranost transportnih oblika
• pristup svim robama
• mogućnost umrežavanja u intermodalnu transportnu mrežu
• udaljenost korisnika od terminala.
Kriteriji sustava terminala:

• stupanj razvoja infrastrukture


• položaj u odnosu na transportne koridore
• mogućnost dobivanja statusa europskog značaja
• stupanj razvoja logističkog sustava
• Usklađenost (sinergija) s postojećim logističkim aktivnostima
• usklađenost s vanjskim strateškim inicijativama
• stupanj izgrađenosti sustava
• raspoloživost zemljišta za budući razvoj
• zakonska regulativa, vlasništvo zemljišta
• povezanost s lukama i terminalima
• izvodljivost (cost-benefit)
• intenzitet intermodalnih tokova i lanaca.
Kriterij društvenog sustava:

• usklađenost s prostornim planovima


• usklađenost s strategijom gospodarskog razvitka
• usklađenost s planovima regionalnog europskog razvoja
intermodalnog transporta
• utjecaj na gospodarski razvoj regije
• energetska učinkovitost i potrošnja
• zaštita resursa
• zakrčenost cestovnih prometnica na širem području i lokalnoj razini
• ekološki kriteriji: ispušni plinovi, buka, vibracije
• vizualno uklapanje u okoliš
• uporaba zemljišta
• sigurnost prometa i transportna zaštita
• povezanost s gradskim područjima
• utjecaj na posebno osjetljiva područja (nacionalni parkovi,
vodozaštitna područja, izvorišta i dr. )
• vizualno narušavanje okoliša.
Primjer:
Geoprometni položaj i gravitacijsko područje grada Zagreba i zagrebačkog
čvorišta određeni su sjecištem europskih koridora X i Vb, izgrađenošću
prometne infrastrukture, i ekonomsko političkim čimbenicima.

Stanje prometne infrastrukture je fokusirano na izgrađenost autocesta,


ranžirnog kolodvora, a planirana izgradnja nove dvokolosiječne pruge od
granice s Republikom Mađarskom (Karlovac-Zagreb-Rijeka) do završne točke
na koridoru Vb s lukom Rijeka, povećat će propusnu moć željeznice na toj
trasi.

Završetkom izgradnje autoceste Zagreb-Sisak i povezivanjem Siska i Karlovca


stvorit će se trokut Zagreb-Sisak-Karlovac što omogućava neposrednu
povezanost Zagreba kao europskog intermodalnog čvorišta i logističko-
distribucijskog središta u jedinstveno gravitacijsko područje.
1.ZAGREB

S W
Povoljan geoprometni I gravitacijski položaj Zagušenost prometnih tokova na gradskom
(koridori X i Vb) i prigradskom području
Kvalificiran kadar Nema definirane gradske logistike
Djelomično razvijena informatička podrška Nema definiranih mikrolokacija za razvoj IT
Prisutnost tri (četiri) prometne grane terminala i LDC-a
Rad i iskustvo djelomično razvijenog IT-a Loša povezanost prometnih grana na
gradskom i prigradskom području
Mali obujam primjene IT tehnologije

O T
Značajan privredni potencijal u lokalnom i Jačanje domaće i inozemne konkurencije
regionalnom okruženju Neujednačenost nacionalnih i lokalnih
Porast međunarodnih robnih tokova planova razvoja
Interes stranog kapitala
Veliko gravitacijsko područje
1.SISAK

S W
Povoljan geoprometni i gravitacijski položaj Zagušenost prometnih tokova na gradskom
Prisutnost tri prometne grane i prigradskom području
Investicije u cestovnu infrastrukturu Nema definirane gradske logistike
Nema definiranih mikro lokacija za razvoj IT
terminala i LDC-a
Loša povezanost prometnih grana na
gradskom i prigradskom području

O T
Značajan privredni potencijal u lokalnom Jačanje domaće i inozemne konkurencije
okruženju Neujednačenost nacionalnih i lokalnih
Porast međunarodnih robnih tokova planova razvoja
Interes stranog kapitala
n
Pi
Cl x  
i 1 1000d ix

Za svako čvorište x=1, ... m


Za svaki grad i=1, ... n
Cl x 
pokazatelj centralnosti čvorišta x
Pi  stanovništvo određenog potrošačkog centra
udaljenost između čvorišta x i grada i
d ix 
n
Pi
Clx  
i 1 1000vtix

• Predloženi aproksimativni način izračuna daje dobre rezultate u


uvjetima kada su normalni uvjeti prijevoza uz dobru
infrastrukturnu mrežu. Na temelju istraživanja moglo bi se
zaključiti da to vrijedi za države gravitacijskog područja srednje
i zapadne Europe, za područje jugoistočne Europe to nije
slučaj. Zbog toga se za područje jugoistočne Europe moraju
tražiti rješenja bez organiziranja lokalnih logističko-
distribucijskih čvorišta. Distribucija na to područje može
funkcionirati isključivo izravno do potrošača po teritorijalnom
principu.
Virtualna burza prijevoznih kapaciteta
• Informatičko-telekomunikacijski sustav
• Virtualno mjesto stalne koncentracije ponude i potražnje
• Sveobuhvatna, cjelovita i pravodobna tržišna informacija
• Kompatibilnost s konvencionalnim načinom poslovanja
• Primjena suvremenih informatičkih i telekomunikacijskih
tehnologija
• Rješenje problematike tržišta prijevoznih kapaciteta u funkciji
logistike prijevoza robe
Interakcije sudionika u poslovanju
virtualne burze, odnosno subjekata
burzovnog tržišta prijevoznih
kapaciteta

Kvantifikacija odnosa ponude i potražnje na tržištu prijevoznih kapaciteta


Realizacija projekta virtualne burze
prijevoznih kapaciteta
• Strategija realizacije
– Znanstveno-istraživačka faza
– Komercijalna faza

• Vanjski čimbenici
– Profil populacije
– Otpor uvođenju novog rješenja
– Raspoloživi resursi
– Podrška izvan populacije
– Opće stanje gospodarskog okružja
Logička struktura Internet aplikacije virtualne burze prijevoznih kapaciteta

Ulaz

•Informacije o poslovnim uslugama virtualne burze


Kućna stranica (Home Page)

•Segmentacija prema korisniku

•Segmentacija prema usluzi Administrator Izlaz

•Interaktivni dio Stranice Stranice


ponude potražnje
Ponuda Stranica Potražnja
oglasnika

Obrazac Obrazac
Pretraživač za unos Baza podataka Pretraživač za unos
potražnje podataka oglasnika ponude podataka

Baza podataka
ponude

Baza podataka
potražnje

Blok shema Web lokacije virtualne burze


Kućna stranica
• Izbor jezika korisničkog sučelja
• Provjera identiteta korisnika
• Izbor radnog područja
• Pristup administratoru
• Promičbeni prostor
• Brojač posjeta
Logički tijek provjere identiteta korisnika

ULAZ
U SUSTAV

Pristupni obrazac:
Identifikacija korisnika: Registrirani Novi - Tvrtka
- pristupna šifra korisnik Status korisnik - Adresa
- korisnički račun korisnika - Telefon, Telefaks
- E-mail
- Korisnička šifra

Provjera Neuspješna IZLAZ


identiteta IZ SUSTAVA
korisnika

Uspješna - Registracija pristupne


Podaci o šifre
Izbor radnog područja: korisniku - Dodijeljivanje koris.
- Ponuda Baza računa
- Potražnja podataka - Spremanje podataka
- Oglasnik - Generiranje e-mail
poruke

E-mail
poruka

Pristupna šifra
Korisnički račun

Provjera identiteta korisnika


Ulazni podaci Internet aplikacije virtualne burze

ULAZNI PODACI PONUDE

Naziv podatka Format Opis

1. VRSTA VOZILA Izbor iz liste:  Vrsta vozila čiji prijevozni kapacitet se


 Tegljač s poluprikolicom nudi.
 Prikoličar  Korisnik bira između opcija ponuđenih
 Kamion 10 t na listi, a ukoliko niti jedna od
 Kamion 5t ponuđenih vrsta vozila nije
 Kamion 3,5 t odgovarajuća, na raspolaganju je opcija
 Autocisterna “Slobodan unos” koja omogućuje
 Kombi korisniku da sam upiše vrstu vozila.
 Slobodan unos...(character)
2. POSEBNA SVOJSTVA* Izbor iz liste:  Posebna konstrukcija, odnosno ULAZNI PODACI POTRAŽNJE
 ADR opremljenost vozila.
 Uređaji za grijanje/hlađenje  Korisnik bira između opcija ponuđenih
Naziv podatka Format Opis
 Uređaji za ukrcaj/iskrcaj na listi. Za slobodan unos podataka
 Prijevoz specijalnog tereta korisniku1.je naVRSTA
raspolaganju
ROBEopcija
I Slobodan unos...(character) Trgovački naziv robe, vrsta robe i pakovanja,
 Slobodan unos...(character) “Slobodan unos”.PAKOVANJA uporaba prijevozno-manipulacijskih jedinica
3. SLOBODNI KAPACITET Masa ...kg (integer) 2. POSEBAN
Slobodni kapacitet vozila koji seREŽIM
nudi, Izbor iz liste:  Poseban režim prijevoza odnosno
Volumen ...m3 (integer) izražen u kg i m3 (puni
PRIJEVOZA*
kapacitet vozila ili  ADR zahtjevi glede prijevoza.
samo određeni dio).  Određeni temperaturni  Korisnik bira između opcija ponuđenih
4. MJESTO UKRCAJA ...grad (character) Područje unutar kojeg se roba prima na režim na listi. Za slobodan unos podataka
Zona (šifarnik: 1, 2, 3...) prijevoz. Može biti ograničeno na određeni  Brzopokvarljiva roba korisniku je na raspolaganju opcija
Zemlja (šifarnik: A, CH, CZ, D...) grad, zonu ili zemlju.  Specijalni teret “Slobodan unos”.
5. MJESTO ISKRCAJA* ...grad (character) Odredište za koje se roba prima na prijevoz.  Slobodan unos...(character)
Zona (šifarnik: 1, 2, 3...) Može biti ograničeno na određeniKAPACITET
3. POTREBAN grad, zonu Masa ...kg (integer) Potreban prijevozni kapacitet vozila koji se
Zemlja (šifarnik: A, CH, CZ, D...) ili zemlju
Volumen ...m3 (integer) traži, izražen u kg i m3.
6. TERMIN UKRCAJA ...dan/...mjesec/...godina (date) Dan od kojeg je vozilo slobodno za ukrcaj
4. MJESTO UKRCAJA ...grad (character) Mjesto na kojem se roba predaje na
7. CIJENA PRIJEVOZA* ...EUR (integer) Orjentacijska cijena prijevoza. Zona (šifarnik: 1, 2, 3...) prijevoz. Zbog pretraživanja baze podataka
8. NAPOMENA* Slobodan unos... (character) Dodatna informacija. Zemlja (šifarnik: A, CH, CZ, D...) s pozicije ponude, poželjno je navesti grad,
9. TVRTKA Slobodan unos... (character) Operativni podaci: naziv poduzeća odnosno zonu i zemlju.
ime fizičke osobe,
5. kontakt
MJESTO osoba, adresa,
ISKRCAJA ...grad (character) Odredište na koje se roba prevozi. Zbog
telefon, telefaks, e-mail. Zona (šifarnik: 1, 2, 3...) pretraživanja baze podataka s pozicije
Zemlja (šifarnik: A, CH, CZ, D...) ponude, poželjno je navesti grad, zonu i
zemlju.
6. TERMIN UKRCAJA ...dan/...mjesec/...godina (date) Dan kad je roba spremna za ukrcaj.
7. CIJENA PRIJEVOZA* ...EUR (integer) Orjentacijska cijena prijevoza.
8. NAPOMENA* Slobodan unos... (character) Dodatna informacija
9. TVRTKA Slobodan unos... (character) Operativni podaci: naziv poduzeća odnosno
ime fizičke osobe, kontakt osoba, adresa,
telefon, telefaks, e-mail.
Šifarnik zona i zemalja

Zona 4
Zona 3

Zona 2

Zona 1
Zona 6

Zona 5
Zona 12

Zona 8

Zona 7

Zona 11

Zona 9
Zona 10
RADNO PODRUČJE PONUDE

 Obrazac za unos podataka ponude


 Pretraživač potražnje
Hrvatski prijevoznik je ukrcao robu u Zagrebu, koju treba prevesti u Budimpeštu. Uvozno
carinjenje i iskrcaj robe u Budimpešti obavit će se dana 21.12.99. Slijedećeg dana, 22.12.99.,
vozilo će biti slobodno za ukrcaj, te mu je potrebno pronaći odgovarajući povratni teret.
Prijevoznik je voljan je preuzeti sve odgovarajuće terete u zoni 1, te pričekati na ukrcaj još jedan
dan (do 23.12.99.). Kako bi od virtualne burze dobio informaciju o odgovarajućoj potražnji
(robama koje trebaju prijevoz), prijevoznik postavlja zahtjev sa slijedećim kriterijima:

KRITERIJI ZA PRETRAŽIVANJE

POTREBAN kg 22.000
KAPACITET m
3
90
zemlja H
MJESTO UKRCAJA zona 1
grad
zemlja HR
Pretraživač u bazi podataka locira sve potražnje kod kojih je potreban kapacitet manji ili jednak
MJESTO ISKRCAJA zona 1 22.000 kg odnosno 90 m3, mjesto ukrcaja unutar zone 1 (H), mjesto iskrcaja unutar zone 1 (HR),
grad a termin ukrcaja u razdoblju od 20.12.99. do uključivo 23.12.99. i prikazuje ih u slijedećoj tablici
ROK UKRCAJA nadnevak 23.12.99 (prikaz osnovnih podataka):

 Prošireni prikaz REZULTAT PRETRAŽIVANJA POTRAŽNJE


POTREBAN TERMIN
MJESTO UKRCAJA MJESTO ISKRCAJA TVRTKA
KAPACITET UKRCAJA
3
kg m zemlja zona grad zemlja zona grad nadnevak naziv
20.000 80 H 1 Budapest HR 1 Zagreb 20.12.99  Tvrtka A
22.000 75 H 1 Budapest HR 1 Zagreb 20.12.99  Tvrtka B
5.000 40 H 1 Gyor HR 1 Varaždin 21.12.99  Tvrtka C
12.000 50 H 1 Budapest HR 1 Zagreb 22.12.99  Tvrtka D
16.000 60 H 1 Tatabanya HR 1 Sisak 20.12.99  Tvrtka E
22.000 90 H 1 Budapest HR 1 Zagreb 23.12.99  Tvrtka F

Na temelju ovih informacija, prijevoznik može stupiti u konatakt (telefonom, telefaksom, e-mailom)
s potencijalnim korisnicima prijevoza i ponuditi svoju uslugu.
RADNO PODRUČJE POTRAŽNJE

 Obrazac za unos podataka


 Pretraživač ponude
Korisnik prijevoza (hrvatski izvoznik) treba iporučiti robu svom kupcu u Budimpeštu. Roba je
spremna za ukrcaj u tvorničkom skladištu u Zagrebu, dana 22.12.99. Roba može pričekati
na ukrcaj najviše još jedan dan (do 23.12.99.). Kako bi od virtualne burze dobio informaciju o
odgovarajućoj ponudi (slobodnim prijevoznim kapacitetima), korisnik prijevoza postavlja
zahtjev sa slijedećim kriterijima:

KRITERIJI ZA PRETRAŽIVANJE

SLOBODAN kg 17.000
KAPACITET m3 75
zemlja HR
MJESTO UKRCAJA zona 1
grad
zemlja H
MJESTO ISKRCAJA zona 1
grad
ROK UKRCAJA nadnevak 23.12.99
 Prošireni prikaz REZULTAT PRETRAŽIVANJA PONUDE
Pretraživač u bazi podataka locira sve SLOBODAN TERMIN
ponude kod kojih je slobodan kapacitet veći MJESTO UKRCAJA MJESTO ISKRCAJA TVRTKA
KAPACITET UKRCAJA
ili jednak 17.000 kg odnosno 75 m3, mjesto kg m
3
zemlja zona grad zemlja zona grad nadnevak naziv
ukrcaja unutar zone 1 (HR), mjesto iskrcaja
unutar zone 1 (H), a termin ukrcaja u 20.000 80 HR 1 Zagreb H 1 Budapest 20.12.99  Tvrtka A
razdoblju od 20.12.99. do uključivo
22.000 80 HR 1 H 1 20.12.99  Tvrtka B
23.12.99.
Odgovarajuće ponude prezentiraju se 20.000 75 HR 1 Varaždin H 1 Gyor 21.12.99  Tvrtka C
korisniku u tabličnoj formi, kako je prikazano
u slijedećoj tablici (prikaz osnovnih 22.000 85 HR 1 Zagreb H 1 Budapest 22.12.99  Tvrtka D
podataka): 22.000 80 HR 1 Sisak H 1 Tatabanya 20.12.99  Tvrtka E

25.000 90 HR 1 Zagreb H 1 23.12.99  Tvrtka F

20.000 80 HR 1 H 1 Budapest 22.12.99  Tvrtka G

22.000 85 HR 1 H 1 22.12.99  Tvrtka H


Prihodi virtualne burze
• Načela naplate:
– Članstvo je besplatno, a naplaćuje se postavljanje reklama i
izrada Web-stranica

– Članarina se naplaćuje u paušalnom iznosu

– Članstvo je besplatno, a usluge se naplaćuju efektivno

You might also like