SVEUČILIŠTE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA

ZELENA KNJIGA – PODUZETNIŠTVO U EUROPI

SEMINARSKI RAD

Student: Bojan Rijeka

Indeks:
Smjer: Tehnologija i organizacija prometa
Kolegij: Upravljanje projektima
Profesor: Axel Luttenberger, dr. sc.

1
SADRŽAJ

I. UVOD....................................................................................................................3
II. DINAMIKA PODUZETNIŠTVA.........................................................................4
Što je poduzetništvo?.................................................................................................4
I. Kreativnost ili inovativnost............................................................................4
II. Poduzetnici.....................................................................................................5
III. Manifestacije poduzetništva.......................................................................5
Zbog čega je poduzetništvo značajno?.......................................................................5
IV. Poduzetništvo potpomaže otvaranju novih radnih mjesta i rastu...............5
V. Poduzetništvo razvija osobne potencijale......................................................6
VI. Poduzetništvo i društveni interesi..............................................................6
Poduzetničke razlike i potencijali Europske unije.....................................................7
VII. Mjerenje poduzetništva..............................................................................7
VIII. Izazov za Europu........................................................................................8
III. PODUZETNIČKE POLITIČKE OPCIJE..........................................................8
Na koji se način potiče rast broja poduzetnika?.........................................................9
IX. Rizik i nagrada.........................................................................................11
X. Poticanje kapaciteta i vještina......................................................................12
XI. Približavanje poduzetništva svim članovima društva..............................13
Kako poduzeća pripremiti za rast?...........................................................................14
XII. Regulatorno okruženje.............................................................................14
XIII. Porezi........................................................................................................15
XIV. Mogućnost zapošljavanja kvalificirane radne snage............................16
XV. Mogućnost iznalaženja financijskih sredstava.........................................17
IV. ZAKLJUČAK..................................................................................................19
V. LITERATURA.....................................................................................................20

2
 I. UVOD

Europa mora učinkovitije poticati poduzetničke duh. Potreban joj je veći broj novih
uspješnih poduzeća koja su voljna ubirati plodove otvorenog tržišta i u većoj se mjeri
upustiti u ispitivanje komercijalnih mogućnosti kreativnih ili inovativnih poduhvata.

Sredinom prošlog stoljeća ekonomisti su predvidjeli dominaciju velikih poduzeća.

Veličina je bila potrebna kako bi se mogle razviti ekonomije razmjera, kako bi se
mogla osvajati strana tržišta te kako bi se mogle pratiti regulative i usvajati nove
tehnološke mogućnosti. I zaista, velika su poduzeća dominirala gospodarskom
scenom u 60-im i 70-im godinama prošloga stoljeća. No, nakon toga su trendovi
počeli zaokretati. Velika su poduzeća racionalizirana putem restrukturiranja,
outsourcing-a (povjeravanje dijela poslova vanjskim izvršiteljima) ili downsizing-a
(smanjivanje broja zaposlenih u poduzeću), a tijekom razdoblja od 1972. godine do
1988. godine broj vlasnika poduzeća u zemljama OECD-a povećao s 29 milijuna na
45 milijuna.1

Strukturalne su promjene u gospodarstvu usmjerile europske komparativne prednosti

u pravcu aktivnosti koje se temelje na znanju. Globalizacija je dovela do povećanja
komparativnog pritiska na proizvodna poduzeća na skupim lokacijama, zbog čega su
se proizvodni pogoni počeli seliti u zemlje u kojima su troškovi niži, 2 uz istovremeno
povećanje produktivnosti upotrebom novih tehnoloških rješenja. U međuvremenu je
informatičko - komunikacijska tehnologija ("Information and Communication
Technologies" – ICT) potaknula nastajanje novih tržišta kao npr. tržišta osobnih
kompjutera, programskih paketa i usluga utemeljenih na informatičko-
komunikacijskoj tehnologiji, što je dovelo do revolucije u proizvodnim procesima
mnogih gospodarskih grana te rasta uslužnog sektora.

Unutrašnje tržište, koje je stvorila Europska unija, razvija se na način da uklanja

prepreke te se temelji na načelu uzajamnog priznavanja i usklađivanja. Ono olakšava
trgovinu na tržištu koje obuhvaća od 380 milijuna ljudi, a koje će se skorim
proširenjem Europske unije povećati na 450 milijuna ljudi.

Kao rezultat navedenih promjena nastale su nove poduzetničke inicijative, poglavito u

uslužnim djelatnostima. Povećana složenost proizvodnih procesa zahtijeva niz
specijaliziranih ulaznih veličina. Također, zbog smanjenih troškova prijenosa znanja
smanjuje se cijena ulaznih veličina koje dolaze iz vanjskih izvora. Sve značajnije
otvaranje tržišta omogućuje poduzećima u tržišnim nišama poslovanje po europskim
ili svjetskim mjerilima.

Sposobnost prilagodbe na gospodarske promjene od presudnog je značaja za

konkurentnost. U Lisabonu 2000. godine Vijeće Europe je utvrdilo ciljeve koje je
potrebno ostvariti u odnosu na zaposlenost, gospodarske reforme i socijalnu koheziju.
Do 2010. godine Unija namjerava "postati najkonkurentnije i najdinamičnije

1
“Entrepreneurship: Determinants and policy in a European US comparison”, (“Poduzetništvo:
determinante i politika u usporedbi Europe i SAD-a”), David B. Audretsch i autori, 2002.
2
U razdoblju od 1991. do 1995. godine zaposlenost u proizvodnim pogonima u Njemačkoj se smanjila
za 1.307.000, dok je u stranim podružnicama povećana za 189.000. “Entrepreneurship: A survey of the
Literature” (“Poduzetništvo: pregled literature”), David B. Audretsch, listopad 2002.

3
gospodarstvo svijeta koje će se temeljiti na znanju i koje će biti sposobno ostvariti
održiv gospodarski rast te osigurati nova i bolja radna mjesta kao i veću socijalnu
koheziju". U 2001. godini Vijeće Europe je postiglo dogovor oko strategije održivog
razvoja i uvelo ekološku komponentu u strategiju iz Lisabona. Vijeće je uvidjelo
potrebu radikalne transformacije gospodarstva ukoliko se do 2010. godine želi postići
cilj od 15 milijuna novih radnih mjesta.3

Okruženje koje potiče i razvija poduzetništvo od presudnog je značaja za postizanje

navedenih ciljeva. Vijeće je usvojilo Povelju o malim poduzećima (Charter for small
enterprises), kojom se malim poduzećima preporuča korištenje svih prednosti koje
nudi gospodarstvo utemeljeno na znanju. Inicijative Europske komisije na tom
području obuhvaćaju godišnja izvješća o postignućima država članica i Komisije na
polju ostvarenja ciljeva zadanih Poveljom o malim poduzećima, izvješće o
aktivnostima predstavnika malih i srednjih poduzeća te predstojeće komuniciranje o
inovativnoj politici. Komisija je proteklog prosinca usvojila Komunikaciju o
industrijskoj politici u proširenoj Europi pa se raspravi o Zelenoj knjizi o
poduzetništvu mora prići u tom kontekstu.4

Na proljetnom sastanku Vijeća u Barceloni (Barcelona Spring Council) 2002. godine,

Vijeće je obaviješteno o namjeri Komisije da predstavi Zelenu knjigu o
poduzetništvu. Značaj poduzetništva je ponovno potvrđen u proljetnom izvješću
Komisije 2003. godine na proljetnom europskom sastanku Vijeća, u kojem se poseban
značaj pridaje rastu investicija, otvaranju novih radnih mjesta i ostvarenju rasta putem
znanja, inovacija i poslovne dinamike.

II. DINAMIKA PODUZETNIŠTVA

Što je poduzetništvo?

Poduzetništvo se odlikuje višestrukom dimenzijalnošću, a ova se Zelena knjiga

usredotočuje na poduzetništvo u poslovnim okvirima, premda se poduzetništvo može
razviti u različitim kontekstima, gospodarskim ili ostalim, te u svim vrstama
organizacija.

I. Kreativnost ili inovativnost

Poduzetništvo je na prvom i osnovnom mjestu način razmišljanja. Ono predstavlja

motivaciju i sposobnost pojedinca da samostalno ili u okviru organizacije uoči priliku
i ostvari je stvaranjem nove vrijednosti ili gospodarskog uspjeha. Kreativnost ili
inovativnost su potrebni za izlazak i osvajanje postojećeg tržišta te za promjenu ili čak
stvaranje novog tržišta. Sposobnost koordiniranja kreativnosti ili inovativnosti sa
zdravim upravljačkim sposobnostima te prilagodbe poslovanja s ciljem ostvarenja
optimalnog napretka tijekom svih faza razvojnog ciklusa preduvjeti su za provođenje
poslovne zamisli i postizanje uspjeha. Navedeno se ne odnosi samo na svakodnevno
upravljanje: obuhvaća također poslovne ambicije i strategije.

3
“Povećanje sudjelovanja radne snage i poticanje aktivnog starenja” (“Increasing labour force
participation and promoting active ageing”) dokument Vijeća 6707/02, 08.03.2002., usvojen na temelju
COM (2002) 9 final, 24.01.2002.
4

4
II. Poduzetnici

Poduzetništvo predstavlja ljude, odluke koje donose i korake koje poduzimaju

prilikom pokretanja, preuzimanja ili upravljanja poduzećem, ili sudjelovanja u
donošenju strateških odluka poduzeća. Poduzetnici su heterogena skupina i regrutiraju
se u svim okruženjima. Međutim, poduzetničko ponašanje odlikuje se određenim
zajedničkim obilježjima, uključujući spremnost za ulazak u rizik i smisao za
samostalnost i samoispunjenje.5 Britanski Household Survey otkriva da pojedinci koji
ozbiljno razmišljaju o pokretanju poslovne aktivnosti sebe same smatraju za relativno
inventivnije i kreativnije osobe od ostalih.

III. Manifestacije poduzetništva

Poduzetništvo se može razviti u bilo kojem sektoru gospodarstva kao i u bilo kojoj
vrsti poslovne djelatnosti. Pojavljuje se kod samozaposlenih osoba kao i kod
poduzeća svih veličina u različitim fazama razvojnog ciklusa poslovanja, od pripreme
za pokretanje poslovne aktivnosti, rasta, prijenosa ili prestanka te ponovnog
pokretanja poslovanja.

Poduzetništvo se povezuje s poduzećima u svim sektorima gospodarstva, kako

tehnološkim tako i tradicionalnim, malim i velikim te s različitim vlasničkim
strukturama: obiteljski pogoni, poduzeća uvrštena na burzama, poduzeća socijalne
ekonomije (social economy enterprises) ili neprofitne organizacije koje često
obavljaju značajne ekonomske aktivnosti. Sukladno studiji koju je izradio Global
Entrepreneurship Monitor (GEM), 7% novih poduzetnika6 stvara značajnu novu
tržišnu nišu ili gospodarski sektor ukoliko uspješno posluju, dok 70% novih poduzeća
stvara proizvode ili nudi usluge na postojećim tržištima na kojima već postoji
značajna konkurencija i na kojima kritična tehnologija postoji već dulje od godine
dana.

Poduzetništvo je način razmišljanja, odnosno proces stvaranja i razvijanja

ekonomskih aktivnosti kombiniranjem rizika, kreativnosti i/ili inovativnosti uz
pouzdanu upravljačku strukturu unutar nove ili postojeće organizacije.

Zbog čega je poduzetništvo značajno?

IV. Poduzetništvo potpomaže otvaranju novih radnih mjesta i rastu

Nova radna mjesta sve se više otvaraju u novim i malim poduzećima a ne u velikim. 7
Zemlje u kojima je bio ostvaren značajniji porast poduzetništva odlikovale su se i
značajnijim smanjenjem nezaposlenosti. Tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća veliki
broj novih radnih mjesta otvoren je u poduzećima koja su ostvarivala brzi rast.
Primjerice, u Nizozemskoj je od 1994. do 1998. godine 8% poduzeća s brzim rastom

5
Nekoliko primjera navodi Kimmo Hyrsky u “Reflections on the advent of a more enterprising culture
in Finland: An exploratory study”, Jyväskylä Studies, Business and Economics, 2001.
6
7

5
ostvarilo 60% rasta zaposlenosti unutar postojećih poduzeća.8 U Sjedinjenim
Američkim Državama je u razdoblju od 1993. do 1996. godine u 350.000 poduzeća
koja ostvaruju brzi rast otvoreno dvije trećine sveukupnog broja novih radnih mjesta.
Istraživanja ukazuju na to da poduzetništvo daje pozitivan doprinos gospodarskom
rastu, premda na rast bruto domaćeg proizvoda utječu i mnogi drugi čimbenici.

Poduzetništvo također može doprinijeti jačanju socijalne i ekonomske kohezije u

slabije razvijenim područjima, poticanju gospodarskih aktivnosti i otvaranju novih
radnih mjesta ili integriranju nezaposlenih ili osoba u nepovoljnom položaju u radni
odnos.

Novim poduzetničkim inicijativama, kojima se pokreće novo poduzeće ili

preusmjerava postojeće (primjerice nakon prijenosa poslovanja na novog vlasnika)
povećava se produktivnost. Njima jača pritisak konkurentnosti, potiču se ostala
poduzeća da odgovore jačanjem svoje učinkovitosti ili uvođenjem inovativnih
rješenja. Povećanom učinkovitošću i inovacijama u poduzećima na području
organizacije, procesa, proizvoda, usluga ili tržišta jača se konkurentna snaga
gospodarstva u cjelini. Ovaj proces potrošačima donosi prednost u vidu povećanog
izbora i nižih cijena.

V. Poduzetništvo razvija osobne potencijale

Bit zaposlenosti nije samo u zarađivanju osobnog dohotka. Različite osobe često
imaju različite kriterije kod odabira karijere, kao što su sigurnost, razina
samostalnosti, raznolikost zadataka te zainteresiranost za posao. Visoka primanja
mogu potaknuti ljude da putem poduzetništva zadovolje "više potrebe" kao npr.
samoispunjenje i samostalnost. Britanski Household Survey je otkrio da poticaj za
pokretanje poduzetničkih aktivnosti ne leži isključivo u materijalnoj motivaciji
(zarada i status) nego i u mogućnosti samoispunjenja (sloboda, samostalnost i izazov).

Za pojedine osobe, koje ne mogu pronaći zadovoljavajući posao, odluka o pokretanju

poduzetničke aktivnosti može djelomično ili u cijelosti biti posljedica ekonomske
potrebe. Pokretanje poduzetničke djelatnosti će im možda omogućiti ostvarenje svog
povoljnijeg položaja.

Poduzetnici su zadovoljniji svojim poslom nego osobe koje se nalaze u radnom

odnosu. Studija je pokazala da je 33% samozaposlenih bez zaposlenika i 45%
samozaposlenih sa zaposlenicima vrlo zadovoljno svojim uvjetima rada u odnosu na
samo 27% zaposlenika.

VI. Poduzetništvo i društveni interesi

Poduzetnici su pokretačka snaga tržišno orijentiranog gospodarstva i njihovi rezultati

društvu donose blagostanje, stvaraju nova radna mjesta te potrošačima omogućuju
veći izbor. Mnoga velika poduzeća su usvojila formalne strategije socijalne
odgovornosti poduzeća (Corporative Social Responsibility) zbog sve većih očekivanja
javnosti u odnosu na utjecaj poslovnih aktivnosti na društvo i okoliš. Tu spada
dobrovoljno uvođenje socijalne i ekološke svijesti u poslovanje te u odnos sa svim
zainteresiranim stranama, spoznaja da odgovorno ponašanje u poslovanju može
8

6
predstavljati potporu poslovnom uspjehu. Takvim ponašanjem može biti obuhvaćena,
primjerice, predanost ekološki prihvatljivoj proizvodnji ("eko-učinkovitost") ili
uvažavanje interesa potrošača te vođenje poslovanja na način koji nije u suprotnosti s
interesima potrošača. Mala i srednja poduzeća se odlikuju neformalnijim "duhom
odgovornog poduzetništva" uz istovremeno pružanje okvira i uporišta za mnoge
zajednice.

Poduzetništvo može također imati pozitivnu ulogu u učinkovitom pružanju

zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga. Poduzeća socijalne ekonomije potiču
sudjelovanje zainteresiranih strana u organiziranju i pružanju takvih usluga, jačanje
inovativnosti i usmjerenosti na klijenta. Takav pristup može upotpuniti javne resurse i
proširiti opseg usluga koje se nude potrošačima.

Poduzetničke razlike i potencijali Europske unije

Kakav je odnos Europske unije prema poduzetništvu? Odgovor na ovo pitanje ne

smijemo tražiti samo u odnosu ljudi prema poduzetništvu ili u stvarnom broju
poduzetnika, nego i u dinamici poduzetničke aktivnosti i poduzetničkom ponašanju.

VII. Mjerenje poduzetništva

Rezultati Eurobarometer studije ukazuju na to da su Europljani radije zaposleni kod

nekog poslodavca nego samozaposleni. U južnoj Europi, Irskoj i Ujedinjenom
Kraljevstvu može se uočiti nešto jača sklonost samozapošljavanju. Za razliku od
Europske unije gdje prosječno 45% stanovništva želi ostvariti status samozaposlene
osobe, u Sjedinjenim Američkim Državama to želi čak 67% stanovništva.

Postotak zastupljenosti poduzetnika, u koje se ubrajaju samozaposlene osobe i

vlasnici poduzeća, značajno se razlikuje u različitim dijelovima Europe – kreće se od
6% u Danskoj i Luksemburgu, 13% u Španjolskoj, 15% u Portugalu do preko 18% u
Grčkoj i Italiji. Za razliku od navedenog, u SAD-u taj je omjer tek nešto iznad 10%.

U svezi pokretanja novih poduzetničkih aktivnosti, rezultati Eurobarometer studije

govore da 4,5% stanovnika Europske unije trenutno poduzima korake u pravcu
pokretanja poduzetničke aktivnosti ili je pokrenulo ili preuzelo poduzetničku
aktivnost tijekom tri protekle godine, a taj se postotak kreće od preko 6% u
Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj do manje od 2% u Francuskoj. U SAD-u taj je
postotak značajno viši i penje se do 13%. Broj Europljana koji su odustali od
pokretanja vlastitog poslovanja više je nego dvostruko veći od broja Amerikanaca
koji su odustali od poduzetničke aktivnosti.

Unatoč dokazima koji ukazuju na sličan opseg stope "churning" (stope pokretanja i
zatvaranja tvrtki) u nekim zemljama Europe i SAD-a, u Europi je poduzetnička
dinamika manje prisutna nego u SAD-u. Pri osnivanju poduzeća u SAD-u su u
prosjeku manja nego u Europi, no rast (broja zaposlenih) nakon uspješnog pokretanja
poslovanja je u SAD-u mnogo snažniji nakon početnih godina poslovanja. Može se
zaključiti da poduzetnici u SAD-u ispituju tržište na način da pokreću manje tvrtke te
se brzo šire ukoliko ostvare uspjeh, dok u Europi mnoge poslovne ideje nikada ne
dođu na tržište budući da je njihova provedivost upitna čak i prije testiranja na tržištu.
I zaista, Eurobarometer navodi da se 46% Europljana slaže s tvrdnjom da "ne treba

7
pokretati poslovnu aktivnost ukoliko postoji rizik neuspjeha" za razliku od samo 25%
stanovnika SAD-a.

Za ilustraciju rasta poduzetničke dinamike u SAD-u možemo navesti da je 20 godina

bilo potrebno za zamjenu jedne trećine poduzeća Fortune 500 (popis američkih
najvećih poduzeća) iz 1960. godine u odnosu na četiri godine iz 1998. godine.
Nadalje, 8 od 25 u ovom trenutku najvećih američkih tvrtki nije postojalo ili su bile
vrlo male 1960. godine. Sve velike europske tvrtke iz 1998. godine bile su velike i
1960. godine.

Unatoč naporima da se smanji nezaposlenost koja je bila na razini od 11% u ranim

90im godinama prošlog stoljeća te iako se stope nezaposlenosti razlikuju u pojedinim
državama članicama, prosječna stopa nezaposlenosti od 7,4% i nadalje ostaje veliki
problem. U drugoj polovici 90ih godina 20. stoljeća, godišnja stopa otvaranja novih
poduzeća je u svim državama članicama bila pozitivna, no još uvijek postoji prostor
za daljnja poboljšanja. Europa još uvijek nema dovoljan broj ekspanzivnih
poduzetničkih poduhvata koji otvaraju veliki broj novih radnih mjesta. Tijekom prvih
godina posljednjeg desetljeća 20. stoljeća 19% poduzeća srednje veličine u SAD-u je
ocijenjeno kao poduzeća koja su ostvarila brzi rast za razliku od prosječnog podatka
od 4% u šest zemalja Europske unije.

VIII. Izazov za Europu

U državama članicama Europske unije uvelike se razlikuju stavovi stanovništva

prema pokretanju poduzetničkih aktivnosti, a razlike su još veće između pojedinih
regija. U Europskoj uniji u prosjeku ne postoji manjak vlasnika poduzetničkih
djelatnosti. Međutim, može se reći da bi sklonost stanovnika prema pokretanju novih
poduzetničkih djelatnosti mogla biti veća. U Europskoj je uniji prisutna manja mjera
poduzetničke dinamike nego u SAD-u. Europljani pokreću manje novih
poduzetničkih inicijativa od Amerikanaca i europska poduzeća ne rastu tako brzo kao
američka.

Postojano visoka stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, koja nije u svim zemljama
članicama izražena u jednakoj mjeri, navodi na zaključak da bi bilo poželjno uložiti
jače napore u cilju snažnijeg angažiranja potencijala za otvaranje novih radnih mjesta
u poduzetništvu. Osim poticanja novih poduzetničkih inicijativa, potrebno je i
pokrenuti potencijale u postojećim poduzećima Europske unije. Ona predstavljaju srž
gospodarstva Unije i osiguravaju kontinuitet, radna mjesta i veliko iskustvo. Od oko
20 milijuna malih i srednjih poduzeća u Europi (MSP), njih oko 30% ističe rast kao
svoj glavni cilj.

Izazov s kojim se Europska unija mora suočiti je određivanje ključnih čimbenika za

stvaranje ozračja u kojem se poduzetnička inicijativa i poslovne aktivnosti mogu
uspješno razvijati. Politikama bi se trebala osnažiti razina poduzetništva u Uniji na
način da se usvoje pristupi kojima se na najbolji način potiče rast broja poduzetnika
kao i rast poduzeća.

8
 III. PODUZETNIČKE POLITIČKE OPCIJE

Politikom se može pridonijeti ekspanziji poduzetništva. Usprkos snažnom utjecaju

makro-ekonomskih uvjeta na poduzetničke razine, GEM izvješće govori da je
redoslijed tih razina u zemljama u kojima je provedeno istraživanje ostao relativno
stabilan, što ukazuje na zaključak da nacionalne karakteristike ustrajnosti također
imaju veliki utjecaj.

Europska je unija već razvila strategiju makro-ekonomskih politika usmjerenih prema

ostvarenju rasta i stabilnosti, što je preduvjet za stvaranje poticajnog ozračja za
poduzetničke inicijative. Vijeće godišnje izdaje "Široke smjernice ekonomske
politike" u kojima se govori o nacionalnim politikama država članica. Primjerice, u
2002. godini smjernicama se zagovaralo jačanje poduzetništva putem poreznog i
regulatornog okruženja za nova i postojeća poduzeća, reformi stečajnih zakonskih
okvira i poticanja učinkovitih financijskih tržišta.

Osim gospodarskih mogućnosti, mnogi drugi čimbenici utječu na odluku pojedinca o

pokretanju poslovanja ili na spremnost poduzetnika za preuzimanje rizika ili
proširenje. Veće gospodarske mogućnosti ne moraju automatski dovesti do jačanja
poduzetništva. To ovisi i o sklonostima pojedinaca, njihovim sposobnostima i
mogućnostima izbora. Kada neka osoba razmišlja o tome da postane poduzetnik, ona
važe prednosti i nedostatke poduzetničkog statusa u odnosu na prednosti i sigurnosti
koje napušta.

Cjelovit pristup poticanju poduzetništva mora obuhvaćati tri razine – razinu

pojedinca, poduzeća i društva.

- Da bi se pojedinci potaknuli na pokretanje poduzetničke aktivnosti potrebno

im je približiti koncept "poduzetništva" na način da se istaknu njegovi
privlačni elementi. Potrebno je razviti odgovarajuće vještine kojima će svoje
ambicije pretvoriti u uspješne poslovne projekte.
- Prateća okvirna potpora preduvjet za razvijanje poduzetničkih projekata u
zdrava poduzeća. Ona mora omogućavati razvijanje i rast poduzeća te ne
smije ometati njihovo opravdano smanjivanje ili prestanak poslovanja.
- Poduzetnička aktivnost ovisi i o pozitivnom odnosu društva prema
poduzetnicima. Poduzetnički uspjeh mora biti popraćen priznanjem a pečat
neuspjeha mora biti umanjen.

Cilj poduzetničke politike je jačanje poduzetničke vitalnosti na način da se

poduzetnicima pruži poticaj i potrebne vještine. Potpora koju poduzetnički poduhvat
prima iz svog okruženja od presudnog je značaja za pokretanje, preuzimanje,
razvijanje i opstanak poduzeća.

Na koji se način potiče rast broja poduzetnika?

Unatoč nedavnim poboljšanjima, Europljani još uvijek vjeruju da su administrativne

barijere osnovna zapreka za pokretanje poslovanja. Poduzetnici početnici suočavaju
se s poteškoćama kod osiguranja početnog kapitala i sredstava koja su potrebna za
početnu fazu poslovanja. Ukoliko bi javni i privatni sektor zajednički preuzeli rizik,
na lakši bi se način moglo doći do potrebnih inicijalnih sredstava.

9
Tijekom provođenja Eurobarometer studije od Europljana je zatraženo da izraze svoje
mišljenje o preprekama koje otežavaju pokretanje poslovanja, na što je 69% ispitanih
potvrdilo da su postojeće administrativne procedure složene, a 76% je istaknulo
nedostatak potrebnih sredstava.

Administrativnim procedurama kod otvaranja poduzeća već je posvećena velika

pažnja. U komparativnoj studiji ("benchmarking study") Europske komisije
primijećen je povoljan trend u odnosu na vrijeme koje je potrebno za pokretanje
poduzeća. Pokretanje poduzeća u prosjeku traje 12 radnih dana a društva s
ograničenom odgovornošću bez kotacije 24 radna dana; prisutan je daljnji trend
skraćivanja tog roka. Međutim, neke države članice će morati uložiti još napora s
ciljem skraćivanja vremena i smanjenja troškova osnivanja poduzeća u odnosu na
europske ogledne vrijednosti. Postoji potreba daljnjih unapređenja u smislu
ujednačavanja procedura, kontaktnih lokacija, obrazaca, odobrenja, dozvola te
troškova.

U Portugalu se od 1997. godine osnivaju Business Formalities Centres sa zadaćom

pružanja potpore poduzetnicima prilikom registriranja novih poduzeća. Ovi centri
povezuju predstavnike svih javnih službi koje su odgovorne za različite formalnosti
prilikom registriranja novih poduzeća (primjerice, izrada osnivačkih akata, prijava u
poslovne registre ili prijava za socijalno osiguranje). Budući poduzetnici mogu dobiti
savjet na šalteru za potporu koji se nalaze u centrima. Istovremeno, procedure se
pojednostavnjuju. Kao posljedica navedenih aktivnosti, vrijeme koje je potrebno za
osnivanje poduzeća smanjeno je za 80% u usporedbi s vremenom potrebnim sredinom
90ih godina prošloga stoljeća, a Portugal je odlučan u nakani da u 2003. godini ostvari
daljnje smanjenje od 50%.

Mogućnost osiguranja financijskih sredstava osnovna je poteškoća s kojom se

suočavaju poduzetnici početnici: poteškoće se javljaju prilikom traženja bankarskih
kredita te iznalaženja rizičnog kapitala. Banke traže dokumente kojima se može
dokazati pozitivno poslovanje u prošlosti te zahtijevaju instrumente osiguranja –
novoosnovana poduzeća, a poglavito poduzeća koja pokreću poslovanje na temelju
intelektualnih aktivnosti, taj uvjet ne mogu ispuniti. Poduzetnici početnici također
imaju značajnih poteškoća kod osiguranja potrebnog obrtnog kapitala.

Uz bankarske kredite, poduzetnici početnici bi morali imati osiguran lakši pristup

alternativnim izvorima sredstava. Osim rizičnog kapitala potrebno je istražiti i
potencijale neformalnih investitora, tj. obitelji, prijatelja ili poslovnih anđela.
Rezultati GEM studije ukazuju na to da je neformalna potpora koja se pruža
poduzetnicima početnicima pet puta veća od potpore domaćeg rizičnog kapitala te da
se tijekom 2000. i 2001. godine značajno smanjio volumen potpore rizičnog kapitala
dok je neformalna potpora bila postojanija. S ciljem jačanja interesa za ulaganje u
rizična poduzeća, privatni su investitori istaknuli potrebu za uvođenjem poticajnih
mjera u vidu poreznih olakšica.

Učinkovit način mobiliziranja ograničenog volumena javnih sredstava koji je potvrdio

svoju uspješnost u jačanju potpore poduzetnicima početnicima je podjela rizika
između banaka i investitora iz privatnog sektora i javnih financijskih institucija
specijaliziranih za financiranje malog i srednjeg poduzetništva ili putem zajedničkih
garantnih udruženja.

10
IX. Rizik i nagrada

U Europi ne postoji odgovarajuća ravnoteža između rizika koji je prisutan u

poduzetničkom poslovanju i potencijalne nagrade. Zbog toga je potrebno preispitati
odnos između rizika i nagrade u poduzetništvu.

Neuspješan poduzetnik suočava se s pečatom neuspjeha. Eurobarometer je tražio od

stanovnika Europe da iznesu svoj osnovni razlog za zabrinutost u svezi s rizikom koji
je prisutan u poduzetničkom poslovanju, i na prvom mjestu je istaknuta opasnost od
bankrota i gubitka osobne imovine. Osim društvene obilježenosti, osobni bankrot
dovodi i do teških pravnih posljedica. Namirenje preostalih dugovanja može potrajati
godinama, a postoji i opasnost da će poduzetnici koji su bankrotirali izgubiti svoju
osobnu imovinu i biti izloženi određenim restriktivnim mjerama. Takve posljedice su
opravdane u slučajevima pronevjere ili nepoštenog poslovanja, no mogućnost
neuspjeha je sastavni dio ekonomskog života i određeni dio poduzetnika propada
zbog toga što nisu u stanju nositi se s konkurencijom na tržištu. Zakone o bankrotu bi
se moglo preispitati tako da se razmotre mogućnosti smanjenja prepreka poštenim
poduzetnicima za ponovno pokretanje poslovanja. Time se naravno ne bi smjelo
nepotrebno ugroziti interese vjerovnika kako se ne bi umanjila njihova spremnost za
ulaganje u poslove malih poduzetnika početnika.

Belgija je prilagodila svoje stečajne zakone s ciljem pružanja prilike poduzetnicima

da pokušaju spasiti svoje poduzeće u slučaju kada se suočavaju s privremenim
poteškoćama ili da što brže ugase poduzeće koje nema šanse za opstanak. Sudovi
mogu "opravdati" poštene poduzetnike nad čijim poduzećima je pokrenut stečajni
postupak i odobriti im ponovno pokretanje poslovanja.

Spremnost za preuzimanje rizika poduzetničkog poslovanja bi možda bila veća kada

bi postojala šansa dobivanja nagrade ukoliko se ostvari uspjeh. U Europskoj uniji se
nedavno pojavio trend smanjenja poreza za samozaposlene osobe i mala poduzeća i
poduzimaju se mjere smanjenja poreznog opterećenja potencijalnih samozaposlenih
osoba. No, u nekim državama članicama ti su porezi i nadalje visoki, čime se
poduzetnicima umanjuje mogućnost stvaranja i zadržavanja bogatstva. Pri donošenju
odluke o samozapošljavanju potrebno je pristati na smanjenu socijalnu zaštitu.
Poduzetništvo bi moglo postati privlačnije ukoliko bi se razvio sustav socijalne zaštite
koji bi bio prilagođen potrebama poduzetnika.

Francuska vlada želi olakšati prelazak iz statusa zaposlenog na status poduzetnika.

Takve aktivnosti, koje su sastavni dio opsežnih inicijativa usmjerenih na povećanje
broja novih poduzeća, obuhvaćaju mjere za smanjenje prepreka na koje nailaze
zaposlene osobe koje žele poduzeće pokrenuti samostalno ili zajedno sa svojim
poslodavcem. Njima se uklanjaju administrativni i socijalni troškovi što opterećuju
poduzetnike početnike koji još uvijek imaju status zaposlene osobe.

Dvostruko veći broj Europljana bi radije pokrenulo novo poduzeće nego preuzelo
postojeće. Međutim, preuzimanje postojećeg poduzeća može biti prihvatljiva
alternativa s nižim stupnjem rizika. U Austriji, primjerice, 96% uspješnih poslovnih
transfera preživljava prvih pet godina nakon transfera u odnosu na 75%
novoosnovanih poduzeća. Očekuje se da će oko jedne trećine poduzeća u Europskoj
uniji u sljedećih deset godina tražiti nove vlasnike, bilo zbog odlaska u mirovinu ili

11
zbog drugih razloga. Time će se značajno povećati prilike za preuzimanje postojećih
poduzeća.

X. Poticanje kapaciteta i vještina

Obrazovanje i usavršavanje bi trebalo dodatno potaknuti poduzetničke aktivnosti

putem jačanja pravog načina razmišljanja, svijesti o mogućnostima za ostvarenje
karijere te vještina.

Eurobarometer otkriva da 37% Europljana razmišlja ili je razmišljalo o mogućnosti

pokretanja poduzetničke djelatnosti, no samo 15% ostvari svoje želje. Istraživanja
ukazuju na zaključak da je veća vjerojatnost ostvarenja ambicija za pokretanjem takve
djelatnosti ukoliko je dotična osoba upoznata s načinom na koji se pokreće poduzeće.
Eurobarometer studija je otkrila da su ispitanici, čiji su roditelji samozaposlene osobe,
i sami skloniji samozapošljavanju od osoba čiji su roditelji bili zaposleni. GEM
studija je ukazala na to da je vjerojatnost pokretanja ili vođenja novog poduzeća oko
dva do sedam puta veća kod osoba koje su sigurne u svoje sposobnosti i iskustvo; a
kod osoba koje poznaju nekoga tko je nedavno pokrenuo vlastito poduzeće ta je
vjerojatnost tri do četiri puta veća. Britanski Household Survey otkriva da kod osoba
koje su prethodno bile u kontaktu s poduzetništvom (putem prijatelja, obitelji ili
obrazovanja) postoji veća vjerojatnost da će početi ozbiljno razmišljati o pokretanju
svog vlastitog poduzeća. Sustav obrazovanja može doprinijeti poticanju poduzetništva
putem pružanja vještina i kontakta s poduzetništvom.

Tehnička škola Sivitanidios iz Atene, Grčka koristi virtualna poduzeća kao pomoćno
sredstvo za obuku studenata. Studenti pola vremena pohađaju teoretska predavanja a
pola vremena provode upravljajući virtualnim poduzećem. Ovaj će se program zbog
svojih izuzetno dobrih rezultata uvesti u sve tehničke škole. U obrazovni program su
uvedena i predavanja iz poduzetništva kojima je obuhvaćena teorija o poduzetništvu i
praktične upute za pripremanje poslovnog plana. Povezani uredi se brinu da se
studentima pruže savjeti i potpora u izboru poduzetničke karijere.

Za osnivanje poduzeća potrebni su poticaj, kreativnost i ustrajnost, a za njegov

postupni rast potrebne su upravljačke sposobnosti, kao npr. marljivost, učinkovitost i
pouzdanost. Imajući u vidu činjenicu da su i osobne i upravljačke sposobnosti od
presudnog značaja za postizanje uspjeha, osobne je vještine nužne za pokretanje
poduzetničke djelatnosti potrebno razvijati od rane faze do fakultetskog doba, kada se
težište može staviti na razvijanje upravljačkih sposobnosti. Europska komisija je
utvrdila da je većina država članica u različitim omjerima u svojim sustavima
obrazovanja odlučno počela davati potporu poduzetničkom obrazovanju.

Na sveučilištima se poduzetničko obrazovanje ne bi trebalo nuditi samo MBA

studentima (Master of Business Administration – magistar poslovnog upravljanja) već
bi trebalo biti na raspolaganju i studentima drugih područja. Primjerice, na tehničkim
sveučilištima poduzetničko obrazovanje može doprinijeti usklađivanju poduzetničkog
i tehnološkog potencijala. Poduzetničko obrazovanje u kombinaciji s programima
javnog istraživanja razvija elemente potrebne za povezivanje znanstvenih rezultata i
njihove komercijalizacije.

12
Enterprise Ireland provodi strategiju osnivanja poduzeća koja ostvaruju brzi rast
pomoću paketa potpore čije je težište na povećanju broja i jačanju intenziteta
poduzetničkih aktivnosti na sveučilištu. Program je sastavni dio irske regionalne
strategije rasta koji obuhvaća jednogodišnji program inkubacije za diplomirane
studente koji žele osnovati poduzeće na način da im se pruža praktična i upravljačka
potpora. U okviru Campus Company Programme ("Program za poduzeća na
sveučilištu") studenti mogu dobiti financijsku potporu kako bi se rezultati njihovih
istraživanja primijenili u komercijalnoj praksi.

Poslovni inkubatori učinkovit su način pružanja potpore novim poduzetnicima.

Poduzeća u inkubatoru imaju bolje šanse za opstanak od drugih poduzeća, a
inkubatori su instrumenti kojima se uz prihvatljivu cijenu provode ciljevi javne
politike. Zbog svoje uspješnosti inkubatori se ubrzano šire; u Europskoj uniji ih u
ovom trenutku postoji više od 850.

XI. Približavanje poduzetništva svim članovima društva

Potrebno je snažnije promovirati poduzetništvo uz stavljanje posebnog naglaska na

žene i ostale slabije zastupljene skupine. Etničke manjine odlikuju se izuzetno dobrim
poduzetničkim instinktom i još snažnijim potencijalom. No, izgleda da su postojeće
službe koje pružaju poslovnu potporu podbacile kod uvažavanja njihovih specifičnih
potreba.

U Europi je broj žena poduzetnica značajno niži od broja muškaraca poduzetnika, a

postotci samozaposlenih žena kreću se od 16% u Irskoj do 40% u Portugalu. Žene
poduzetnice suočavaju se s poteškoćama s kojima se susreću svi poduzetnici, no čini
se da su neke od tih poteškoća za žene teže, kao npr. pitanje iznalaženja financijskih
sredstava. Žene često ne posjeduju potrebno samopouzdanje i vještine koje su nužne
za uspješno pokretanje i vođenje poduzeća. Za to postoji niz različitih razloga, u koja
spadaju izbor djelatnosti, nedostatak informacija, zamjetna diskriminacija, nedostatak
umreženosti ili poteškoće kod usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza.

Europska komisija potiče promjenu prakse u politici unapređenja poduzetništva među

ženama putem "WES mreže" koja vladinim službenicima daje odgovornost za
poticanje poduzetništva kod žena.

NUTEK, Švedska, pokrenuo je Projekt poslovnih savjetnika za žene u okviru kojeg

žene savjetnice ženama poduzetnicama pružaju savjete i potporu koja nije financijske
prirode. Projekt je potaknut dokazima da veliki broj žena savjete o vođenju poduzeća
radije traži od žena. Poslovni konzultanti daju savjete u svezi s problemima u
poslovanju te vezano na šire teme, kao npr. usklađivanje obiteljskog života s
vođenjem poduzeća. NUTEK savjetnicima nudi obuku i mogućnost razmjene
iskustava.

Poduzeća u vlasništvu pripadnika etničkih manjina u Europi odražavaju njihove

velike poduzetničke kapacitete i potencijale. Poduzetnici koji dolaze iz redova
etničkih manjina heterogena su skupina u smislu jezika, socijalnog i ekonomskog
položaja te kulture, a to se ogleda i u prirodi njihovih poslovnih aktivnosti. Veliki ih
je broj koncentriran na području aktivnosti s niskim prihodima i teško se probijaju iz
tih okvira. Problemi s kojima se etnički poduzetnici suočavaju općenito su slični

13
problemima s kojima se susreću svi poduzetnici, no čini se da se oni ispodprosječno
koriste uslugama javnih službi za pružanje poslovne potpore i rjeđe se uključuju u
poslovne organizacije.

Postoji prijedlog da europska mreža etničkih poduzetnika pruži potporu razmjeni

iskustava i predloži načine rješavanja otvorenih pitanja. U okviru svoje politike prema
imigraciji, Europska komisija je iznijela dva prijedloga direktiva, kojima će se dati
dodatni poticaj poduzetnicima iz trećih zemalja na pokretanje poduzetničkih
aktivnosti.

Kako poduzeća pripremiti za rast?

Poduzetnici su suočeni s mnogim preprekama. Usklađenost s administrativnim

propisima i srodni troškovi predstavljaju znatan teret. Mogućnost zapošljavanja
kvalificiranih radnika, stupanj fleksibilnosti tržišta rada i odgovarajuće financiranje
također su ograničenja za poslovanje tvrtki. Osim toga, poduzećima bi trebalo pomoći
da najbolje što mogu iskoriste mogućnosti koje im nudi Unutrašnje tržište te da se
bave inovacijama.

XII. Regulatorno okruženje

Unatoč stalnim nastojanjima da se ostvari poboljšanje, poduzetnici još uvijek ukazuju

na birokraciju kao glavnu prepreku za vođenje poduzeća, posebno onih koja žele
poslovati i rasti u okviru Unutrašnjeg tržišta.

Propisi se u načelu ne razlikuju ovisno o veličini tvrtke, te stoga često nesrazmjerno

utječu na manje tvrtke. Organe javnih vlasti trebalo bi poticati da “prvo misle na
malo”, te da propisi budu što jednostavniji i prikladniji. Kako bi se smanjili
administrativni nameti, čitav niz država članica utvrdile su iznimke za MSP ili
pružaju administrativne usluge u svrhu potpore. Pružanje informacija i potpore može
pomoći poduzetnicima u izlaženju na kraj s birokracijom.

Danska je uvela novi sustav za obradu plaća. Pretplatom na “EasyPay”, koji je na

dobrovoljnoj osnovi i besplatan, poslodavci mogu na jednom mjestu davati
informacije o plaćama i zaposlenicima. Isto se zatim distribuira svim relevantnim
vlastima. EasyPay je dio inicijative za "E-administraciju", koja također uključuje
www.indberetning.dk, gdje su u elektronskom obliku prikupljeni svi obrasci organa
javnih vlasti relevantni za poduzeća, te Webreg, koji novim poduzećima s
ograničenom odgovornošću omogućuje on-line registraciju. Registracija putem
Webrega je zakonski obvezujuća korištenjem digitalnog potpisa.

Austrija je uvela web stranicu (www.help-business.gv.at) na kojoj se poduzetnicima

pružaju detaljne informacije o upravnim postupcima. Svi postupci koji se mogu
izvršiti on-line, dostupni su putem administrativnog alata (@mtsweg online).
Poduzetnici mogu ispuniti svoje općinske porezne prijave putem korištenja alata pod
nazivom HELP, koji podatke šalje nadležnim vlastima. Web stranica također pruža
opširne informacije o različitim aspektima vođenja poduzeća, od "prijavljivanja
zaposlenih" do "godišnjeg odmora".

14
Prema istraživanju provedenom među europskim tvrtkama o kvaliteti regulatornog
okruženja, Europska komisija je procijenila da bi se kvalitetnijim zakonodavstvom
moglo uštedjeti 50 milijardi €. Komisija se obvezala da će unaprijediti kvalitetu
zakonodavstva te je stoga poduzela niz inicijativa na razini EU, uključujući i plan
djelovanja za bolju regulativu, minimalne standarde za savjetovanje o novim
politikama i sistematični pristup procjeni utjecaja. Komisija također osmišljava
mehanizme za savjetovanje poduzeća u okviru "Interaktivne inicijative za donošenje
politike" te je stvorila platformu na kojoj će države članice izmjenjivati mišljenja o
vlastitim sustavima za procjenu utjecaja na poslovanje.

U 2002. godini, u okviru Europske komisije imenovan je predstavnik za MSP koji će

djelovati u svojstvu aktivnog sučelja s poslovnom zajednicom i koji će osigurati da
interesi MSP budu identificirani i na odgovarajući način uzeti u obzir u svim
relevantnim službama Komisije. Slične inicijative poduzete su i u nekim državama
članicama.

Unutrašnje tržište je znatno smanjilo prepreke za poslovanje u Europskoj uniji. Unija i

nadalje ostvaruje znatan napredak u proširenju Unutrašnjeg tržišta (npr. u
financijskom sektoru), ali postoji jaz između vizije integrirane europske ekonomije i
realnosti koju osjećaju pružatelji i korisnici. Petogodišnji program Strategije
Unutrašnjeg tržišta usredotočen je na ona područja na kojima je napredak
najpotrebniji, kao npr. intelektualno vlasništvo, pravila o javnoj nabavi i prepreke koje
utječu na usluge. Europski poduzetnici su zainteresirani za daljnje usklađivanje kako
bi se unaprijedila zaštita potrošača, budući da bi prekogranične poslovne aktivnosti
profitirale od Unutrašnjeg tržišta koje je privlačno za potrošače.

XIII. Porezi

Odgovarajuće porezne mjere mogu pridonijeti razvoju, rastu i preživljavanju tvrtki.

Struktura poreznog sustava, uključujući porez na dohodak i porez na dobit, porez na

rad (labour tax) i PDV, utječe na mogućnost tvrtke za proširenje njezinog poslovanja.
Složenost poreznih sustava je sama po sebi administrativni teret za poduzetnike.
Europska komisija je identificirala niz poreznih prepreka za prekogranične aktivnosti
na Unutrašnjem tržištu i istaknula mogućnosti za njihovo rješavanje, koje se dalje
ispituju.

Kako rastu granične stope poreza na dohodak, poduzetnici sporije šire svoje
poslovanje, manje ulažu i zapošljavaju manje radne snage. Visina poreza na rad
također može utjecati na odluke tvrtki o zapošljavanju radne snage. Porezne reforme
posljednjih godina pridonijele su jasnoj tendenciji usmjerenoj na smanjenje poreznog
opterećenja na rad u Europskoj uniji, iako su porezi na rad u čitavom nizu zemalja
članica još uvijek visoki.

Vezano za nacionalne aktivnosti, Komisija je dala preporuke posebno usmjerene

prema MSP kako bi potakla prijenos poduzeća, na primjer, odricanjem od naknada za
registraciju ili odgodom poreza, ali je učinjen tek neznatan napredak. Porezno
opterećenje prijenosa poduzeća je od posebnog značaja za obiteljska poduzeća, koja
predstavljaju znatan dio europskih tvrtki. Umirovljenje i nasljeđivanje mogu se
sprječavati neodgovarajućim ili složenim oporezivanjem. U najgorem slučaju, rezultat

15
je neposredno zatvaranje takvih poduzeća ili nanošenje štete budućoj održivosti
tvrtke.

U Španjolskoj, u slučaju nasljeđivanja poduzeća u vlasništvu pojedinca, stručnih

poduzeća ili udjelnog vlasništva uslijed smrtnog slučaja ili prijenosa između živih
osoba, u pojedinim se slučajevima može primijeniti smanjenje vrijednosti oporezivog
iznosa za 95%, pod uvjetom da poduzeće postoji deset godina i da je korisnik u istom
razdoblju oslobođen poreza na nekretnine (ovo posljednje primjenjuje se samo u
slučaju prijenosa između živih osoba).

XIV. Mogućnost zapošljavanja kvalificirane radne snage

Uska grla na tržištu radne snage stvaraju prepreke za rast te je potrebno intenzivirati
nastojanja za razvijanje kvalifikacija radnika.

Iako nezaposlenost još uvijek predstavlja glavni izazov za Europsku uniju, posljednjih
se godina također pojavljuje sve više poteškoća u pronalaženju radne snage na
određenim područjima i sektorima. Krajem 90-tih godina, većina novih radnih mjesta
odnosila se na srednje i visokokvalificirane radnike, dok je zapošljavanje
niskokvalificiranih radnika u padu. Rast potražnje za visokokvalificiranim radnicima
premašio je rast ponude. Vijeće je naglasilo potrebu da kvalifikacije radne snage
odgovaraju gospodarskoj i tehnološkoj evoluciji. Cjeloživotno učenje je djelotvoran
način za izgradnju takvih vještina. Danas su mnogi Europljani uključeni u
cjeloživotno učenje, ali na različitim stupnjevima. Također je potrebno navesti druga
uska grla koja utječu na fleksibilnost tržišta radne snage.

Tvrtke već reagiraju na nedostatak kvalifikacija, na primjer, pružanjem formalne ili

neformalne izobrazbe njihovih zaposlenika. U provedenom istraživanju, 46%
sudionika je odgovorilo da bi razmotrili zapošljavanje (više) osoba iz neke druge
zemlje, posebno za stručna radna mjesta. Među glavnim navedenim preprekama
navedeno je znanje jezika, radne dozvole i administrativne poteškoće. Gotovo sva
poduzeća EU očekivala su da će proširenje imati pozitivan ili neutralan učinak na
ponudu radne snage za tvrtku.

Europska je komisija usvojila Plan djelovanja za kvalifikacije i mobilnost u 2002.

godini kako bi poboljšala profesionalnu i geografsku mobilnost. U 2001. godini,
Komisija je usvojila prijedlog kojim bi se olakšalo zapošljavanje radnika iz trećih
zemalja u slučaju kada se dokaže ekonomska potreba za radnicima u određenom
zanimanju ili sektoru koja se ne može zadovoljiti u okviru Europske unije (npr.
unificiranjem boravišnih i radnih dozvola u jednu dozvolu).

Vlada UK daje poticaje kojima pomaže malim poduzećima s većim udjelom rizika
kod pronalaženja i zadržavanja zaposlenika koji su im potrebni kako bi ostvarili svoj
potencijal rasta. Shema omogućuje poduzećima da glavnim zaposlenicima daju
fiskalno atraktivne dioničke opcije.

16
XV. Mogućnost iznalaženja financijskih sredstava

Mogućnost iznalaženja financijskih sredstava je neophodno za rast, ali mnoga MSP

imaju poteškoća s tim u svezi budući da tržište rizičnog kapitala nije dovoljno
razvijeno, a banke sve više izbjegavaju rizično kreditiranje.

Otprilike 20% malih poduzeća izvještava o problemima vezano za mogućnost

iznalaženja dugoročnog financiranja. Unatoč razlikama među državama članicama,
kod financiranja MSP u Europskoj uniji i nadalje dominiraju krediti. Banke sve više
koriste mehanizme za rangiranje MSP, što znači da se troškovi kredita prilagođavaju
razini rizika koji je povezan s pojedinim MSP. Nadalje, visoki opći troškovi malih
kredita čine ove kredite neprivlačnima za banke.

Europa bi i nadalje trebala razvijati svoja tržišta rizičnog kapitala kao alternativu
bankarskom kreditiranju. Američke tvrtke imaju snažnije bilance od europskih tvrtki
(u prosjeku s otprilike 50% temeljnog kapitala, za razliku od samo 30% u Europi).
Iako je oko 7000 europskih tvrtki od fondova rizičnog kapitala u 2001. godini dobilo
kapital za prvu fazu poslovanja ili kapital za proširenje tvrtke, to su uglavnom bile
tvrtke za visoku tehnologiju i tvrtke s visokim rastom.

Kako bi djelovale u svojstvu katalizatora za privatne ulagače te kako bi povećale broj

garancija za MSP, javne institucije su izradile programe za pomoć MSP kojima je
obuhvaćen niz instrumenata od mikrokredita do poduzetničkog kapitala. Na razini
EU, Europski investicijski fond upravlja nizom financijskih instrumenata koji se
financiraju u okviru Višegodišnjeg programa za poduzeća i poduzetništvo. U okviru
Strukturnih fondova, Europska komisija je zatražila od država članica da privilegiraju
financiranje rizičnog kapitala; rezultat toga bilo je udvostručenje takvog financiranja u
okviru ovih programa.

Finnvera, javna financijska institucija za MSP u Finskoj, provodi program

mikrokredita za postojeća i nova mikro poduzeća, a u 2001. godini je financirala
ulaganja, obrtni kapital i razvoj poduzeća 2741 poduzetnika s iznosom od 45,5
milijuna €. Ova institucija financira do 75% ukupnih potreba za financiranjem.
Krediti se kreću između 3400 € i 35000 €. Ovaj program kombinira državne garancije
i garancije regionalnih fondova EU za slučaj gubitaka te uključuje alat za procjenu
poduzeća s ciljem promoviranja visoke stope opstanka među poduzetnicima.

Poduzetnicima bi trebalo pomoći u prevladavanju njihovog opiranja za prihvaćanje

vanjskih ulagača. Ulagačima su potrebne kvalitetne informacije o tvrtkama, koje bi
poduzetnici morali biti sposobni pružiti.

Gospodarsko okruženje u Italiji karakterizira postojanje niza industrijskih okruga

(skupina), aglomeracija malih tvrtki specijaliziranih u pojedinom sektoru. Okruzi
kombiniraju konkurenciju i suradnju između tvrtki kako bi osnažili poslovanje. Na
nacionalnoj razini postoji zakon o industrijskim okruzima, dok se potpora i politika
uglavnom utvrđuju na regionalnoj razini (npr. Veneto, Lombardija, Emilia-Romagna).
Kako bi poboljšali svoju kvalitetu i djelotvornost, niz okruga je organiziran u tzv.
"Club dei Distretti Industriali", koji predstavlja 40% svih okruga, ili 30 000 tvrtki i
250 000 radnih mjesta. Cilj Club-a je izgraditi mrežu između talijanskih i stranih

17
industrijskih okruga u cilju razmjene informacija, promoviranja pristupa istraživanju i
zastupanja interesa okruga.

Trebalo bi poboljšati uvjete MSP za internacionalizaciju. Dok je u studiji

"Observatory for European SMEs' survey" oko trećine MSP izvijestilo o povećanom
broju kontakata u međunarodnom poslovanju u posljednjih pet godina, European
Business Survey je došao do rezultata da trgovanje na širem Unutrašnjem tržištu u
sadašnjem trenutku nije proširenije nego prije deset godina. MSP izražavaju
preferenciju za samostalno poslovanje u slučaju internacionalizacije, ali se ipak
oslanjaju na savjetovanje, putem lokalnih i regionalnih mreža drugih, uglavnom
velikih međunarodnih tvrtki, osobnih odnosa i posrednika. Promoviranje regionalnih
mreža ili skupina ne bi samo pomoglo poduzetnicima u razmjeni iskustava o
proširenju, već i u pristupu znanju, partnerima i savjetovanju.

Poduzetnici moraju usavršavati i razvijati svoje menadžerske vještine kako bi mogli

pratiti tokove ekonomije koja se konstantno mijenja, ali dugo radno vrijeme većini
otežava pohađanje tečajeva. Alternativna sredstva učenja, kao što su osposobljavanje
menadžera na daljinu ili mentorske sheme, u kojima poduzetnici mogu učiti jedni od
drugih, zaslužuju daljnju pažnju. ICT alate za učenje koji su prilagođeni potrebama
MSP trebalo bi dalje razvijati kako bi se stimuliralo razumijevanje i korištenje takvih
alata od strane poduzetnika.

Kako bi se kompenzirao nedostatak osobne stručnosti u sve većem nizu vještina koje
su potrebne za vođenje poduzeća, poduzetnici moraju imati pristup vrhunskoj
poslovnoj potpori. Danas se manje od 20% malih poduzeća koristi uslugama javne
potpore. Općenito, takve usluge moraju dalje razvijati svoju usmjerenost prema
klijentima, ICT kapacitete i stručne standarde. Europska komisija putem Strukturnog
fonda već daje financijsku pomoć za osmišljavanje različitih vrsta usluga poslovne
potpore.

"EXIST program" u Njemačkoj pokrenulo je Savezno ministarstvo za obrazovanje i

istraživanje kako bi promoviralo regionalnu suradnju između sveučilišta, tehničkih
škola, poslovnog sektora i drugih partnera. Isti zbližava strane koje drugačije ne bi
zajedno radile u cilju zajedničkog stvaranja jačeg poduzetničkog mentaliteta na
institucijama za visokoškolsko obrazovanje i istraživanje, poticanja prenošenja znanja
i korištenja prednosti potencijalnih ideja i poduzetnika. To bi trebalo dovesti do
inovativnijih novih poduzeća i novih radnih mjesta.

Prirodno je da tvrtke svih veličina rade zajedno na obostranu korist. Udruženja velikih
i malih poduzeća imaju sve veće značenje i omogućuju fleksibilnost koja je potrebna
u inovativnom gospodarstvu kao i kritičnu masu za osvajanje tržišta u većim
razmjerima. Velike tvrtke imaju pristup novim tržištima, tehnologiji i inovacijama, a
manje tvrtke mogu imati korist od boljeg pristupa financiranju, znanju i mrežama.

18
 IV. ZAKLJUČAK

Izgradnja poduzetničkog društva uključuje svaku osobu. Stavovi prema poduzetničkoj

inicijativi, te neuspjehu, moraju biti pozitivniji. Kako bi se to postiglo, od presudne su
važnosti oni o kojima ovise sadašnji i budući poduzetnici.

Vijeće je prepoznalo poduzetništvo kao vrijedno poticaja, zbog toga što poduzetničke
vještine i stavovi osiguravaju koristi za društvo, čak i izvan njihove primjene na
poslovnu djelatnost. Kako bi cijenilo poduzetništvo, društvo mora vrednovati i slaviti
uspješne poduzetnike i tolerirati neuspjeh. Pozitivni stavovi prema poduzetništvu
posebno su važni među onima o kojima ovise sadašnji i budući poduzetnici, kao što
su škole, sveučilišta, ulagači, lokalne zajednice, regije, poslovne organizacije,
poslovni savjetnici i mediji. Jedan od načina poticanja takvih pozitivnih stavova je
davanje modela uloga putem “izlaganja” priča o uspjehu.

Iako je dokazano da poduzetnici uče iz vlastitih pogrešaka i da bolje posluju u

sljedećim poduzetničkim pokušajima ipak su suočeni sa stigmom neuspjeha.
Suočavaju se s nedostatkom povjerenja među potrošačima, a ulagači i poslovni
partneri od njih često traže dodatne garancije 45% europskih državljana je u
istraživanju Eurobarometer kazalo da bi bili manje skloni dati narudžbu takvom
poduzeću. Društvo bi neuspješnim poduzetnicima radije trebalo dati šansu za novi
početak.

19
 V. LITERATURA

1. “Stečaj i novi početak”, Europska komisija, kolovoz 2002.

2. “Usluge potpore za mikro, mala poduzeća i poduzeća samostalnih vlasnika,

konačno izvješće”, Europska komisija, lipanj 2002.

3. Godišnji pregled paneuropskih aktivnosti privatnog temeljnog kapitala i rizičnog

kapitala”, EVCA Yearbook 2002.

4. Projekt najbolje procedure o “Obrazovanju i pripremi za poduzetništvo”, Europska

komisija, 2002.

20