Matija Korvin

MATIJA KORVIN

Matija Korvin, hrvatsko-ugarski kralj 1458–90 (Cluj, Rumunjska, 23. II. 1443 – Beč,

6. IV. 1490). Sin Jánosa Hunyadija. Nadimak Corvinus dobio po gavranu (lat. corvus), koji je
bio sastavni dio njegova grba. Oslanjajući se na srednje i niže plemstvo, svećenstvo i gradove,
slomio je samovlašće ugarskih i hrvatskih magnata (Celjskih, Frankapana) te je, nametanjem
kraljevskog autoriteta, utemeljio centralističku monarhiju. Za učvršćenje kraljevske vlasti od
velike su važnosti bile porezne reforme koje je proveo i time povećao kraljevske prihode
četiri do pet puta, što je omogućilo osnivanje stalne najamničke vojske. U prvom razdoblju
vlasti Matija je izgradio uspješan obrambeni sustav protiv Osmanlija. Od listopada do
prosinca 1463. vodio je pohod protiv Osmanlija u Bosni, a 25. XII. iste godine njegova je
vojska zauzela važnu utvrdu Jajce, potom Zvečaj i Tešanj, a u studenome 1464. i Srebrenik.
Na osvojenim područjima u sjeveroistočnoj Bosni osnovao je Jajačku i Srebreničku banovinu
(1463) i tako uspio za gotovo pola stoljeća zaustaviti osmansko napredovanje preko Save.
God. 1468. upustio se u rat protiv češkoga kralja Jurja Podjebradskoga, koji je trajao do 1471.
Pošto je slomio otpor hrvatske magnatske obitelji Frankapana, osnovao je Senjsku kapetaniju
sa sjedištem u Senju (1469) za obranu od Mlečana i Osmanlija. Time je bio uspostavljen
obrambeni sustav koji se protezao od Beograda, preko Jajačke i Srebreničke banovine te
Senjske kapetanije, do kraljevskih gradova u južnoj Hrvatskoj (Ostrovica, Knin, Klis). Iz toga
je obrambenoga sustava Matija tijekom 1470-ih i početkom 1480-ih vodio vojne pohode
protiv Osmanlija u Bosni i Srbiji. Njegov posljednji veći protuosmanski uspjeh bilo je
osvojenje utvrde Šabac (1476). U posljednjim godinama vladavine Matija je ratovao protiv
rimsko-njemačkog cara Fridrika III. (IV.) i češkoga kralja Vladislava. Znatno je pridonio
razvoju humanističke i renesansne kulture u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. Na njegovu
dvoru u Beču, koji je osvojio 1485., okupljali su se najznačajniji humanisti onoga doba kao
npr. Jan Panonac, I. Vitez od Sredne, S. Bunić, Petar Zamanja i I. S. Polikarp (Barbula).
Matijin dvor bio je i okupljalište renesansnih umjetnika, primjerice kipara I. Duknovića,
Jakova Statilića i Ivana Grubanića, graditelja Vinka Dubrovčanina, a na dvoru je neko vrijeme
djelovao minijaturist F. Petančić. Matija je dao arhitektonski doraditi Budim i Višegrad u
renesansnom stilu, a za njegove je vladavine utemeljena i svjetski poznata Bibliotheca
Corviniana. Iako je imao priličnih uspjeha u zaustavljanju osmanskog vojnog napredovanja u
Hrvatskoj i Ugarskoj, upravo su dinastičke borbe u koje se bio upleo u Srednjoj Europi
oslabile njegov položaj prema Osmanskomu Carstvu. Nakon njegove smrti obrambeni sustav
protiv Osmanlija počeo je slabjeti, a politički utjecaj velikaških obitelji u Kraljevstvu ponovno
je ojačao.

Citiranje:
Matija Korvin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2021. Pristupljeno 28. 4. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?
ID=39453>.