Professional Documents
Culture Documents
Teorija Treninga Spojeno
Teorija Treninga Spojeno
Teorija Treninga Spojeno
DIO
2. Dio pojedinačnog treninga u kojem se primjenjuju trenažne vježbe globalnoga karaktera za podizanje opće razine radne
sposobnosti i mobilizacijske spremnosti sportaševa organizma nazivna se uvodni dio. TOČNO!!!
3. Carlo Vittori u svojoj definiciji sportskog treninga naglašava važnost primjene opterećenja koja aktiviraju procese
superkompenzacije i adaptacije organizma u kompleksnom procesu treninga dok Ditrich Harre naglašava važnost poštivanja
različitih principa u organiziranom i dugoročnom procesu treninga, a cilj procesa sportskog treninga opIsuju na jednak način.
TOČNO!!!
5. Poveži odgovarajuće vrste planiranja i programiranja (mikrociklus, dvogodišnji ciklus, polugodišnji ciklus, godišnji ciklus, faza,
period, olimpijski ciklus)
6. Slabije doživljavanje cjeline postavljenog motoričkog zadatka i izostanak usvajanja ritma izvedbe nedostaci su:
a. sintetičke metode
b. metode ponavljanja
c. vizualne metode
d. ideomotoričke metode
e. analitičke metode
12. Četvrta značajka sportske forme opisuje da se primjenom koncentriranih trenažnih opterećenja i povećanim volumenom rada
u pripremnom periodu omogućuje postizanje sportske forme u natjecateljskom periodu. TOČNO!!!
13. Poveži odgovarajuća opterećenja sa ciljevima treninga (90% od individualnog maksimimuma, 80-100% od 1RM, 40-80% od max
FRS, 5RM do 1RM, 40-60% od 1RM, 100%(individualni maksimum)
14. Najpovoljnije razdoblje odnosno dob sportaša najpogodnija za razvoj pojedine motoričke sposobnosti opisuje se kroz pojam
senzitivnih faza razvoja.
15. 10RM je ona težina utega koju sportaš može svladati 10 ili više puta. NETOČNO!!!
18. Stanjem sportaša koje podrazumijeva njegovo optimalno zdravstveno stanje, visoku razvijenost i poželjnu strukturu
kondicijskih sposobnosti i morfoloških karakteristika, vrhunsku tehničku i taktičku pripremljenosti te psihološku stabilnost
definiramo:
a. pretreniranost
b. prolongirane transformacijske efekte
c. radnu sposobnost
d. sportsku formu
e. treniranost
19. Pripremni period dijeli se na više faza, u kojima se udio pojedinih programa sportske pripreme značajno razlikuje. TOČNO!!!
20. Vrsta mikrociklusa u kojem je vidljivo ravnomjerno povećanje trenažnih opterećenja i klasična distribucija treninga većeg i
manjeg volumena (npr. distribucija 1:1) naziva se:
a. veliki mikrociklus 1 na 1
b. udarni mikrociklus
c. ordinarni mikrociklus
d. mali mikrociklus opterećenja i rasterećenja
e. mikrociklus snage
22. Poveži vrste sporta na temelju kvalitativne razine (sport za sve, amaterski sport, neselektivni sport, masovni sport, školski
sport, neolimpijski sport, sport osoba s invaliditetom)
23. Princip koji govori o tome da se s približavanjem glavnog natjecanja smanjuje ekstenzitet opterećenja i udio nespecifičnog
opterećenja naziva se:
a. princip povezanosti programa
b. princip više-manje
c. princip klatna
d. princip ciljne usmjerenosti na natjecanje
e. princip smanjivanja opterećenja
24. Poveži primjere treninga sa metodom vježbanja: (prema vrsti mišićne kontrakcije-koncentrična metoda/izokinetička
metoda/izomterijska metoda/ekscentrična metoda) (?)
1. Složena upravljačka akcija u kojoj se na temelju zadanih ciljeva, uvjeta, kadrovskih i vremenskih resursa odabiru, doziraju i
uspoređuju trenažni operatori u pojedine cikluse sportske pripreme naziva se: programiranje sportskog treninga.
2. Poveži sportove prema kriteriju strukturne složenosti: (fale kompleksne sp.aktivnosti, aciklične strukturalne aktivnosti i
polistrukturalne sp.aktivnosti)
4. Jednadžba specifikacije dobiva se analizom mišljenja različitih stručnjaka u pojedinom sportu o utjecaju pojedinih
sposobnosti na uspješnost sportaša, a može se dobiti i znanstvenim istraživanjima tako da se procjeni veliki broj motoričkih
sposobnosti sportaša i utvrdi stupanj njihovog utjecaja na ukupan rezultat natjecateljske aktivnosti uz pomoć regresijske
analize. TOČNO!!!
7. Poveži odgovarajuća opterećenja sa ciljevima treninga. (90% od individualnog maksimuma, 80-100% od 1RM, 40-80% od max
FRS, 5RM do 1RM, 40-60% od 1RM, 100%(individualni maksimum)
8. Stanjem sportaša koje podrazumijeva njegovo optimalno zdravstveno stanje, visoku razvijenost i poželjnu strukturu
kondicijskih sposobnosti i morfoloških karakteristika, vrhunsku tehničku i taktičku pripremljenost te psihološku stabilnost
definiramo:
a. sportsku formu
b. pretreniranost
c. treniranost
d. prolongirane transformacijske efekte
e. radnu sposobnost
11. Trenažni operator je vježba kojoj smo pridodali informacije o ostalim elementima metodike sportskog treninga(opterećenje-
broj serija, broj ponavljanja, pauza…) s konkretnim ciljem (npr. razvoj maksimalne jakosti) TOČNO!!!
teorijska znanja-stanje
kondicijska priprema-proces
taktička pripremljenost-stanje
sportska pripremljenost-stanje
sportski trening-proces
sportska priprema-proces
poučavanje tehničko taktičkih znanja-proces
sportska forma-stanje
treniranost-stanje
14. Mjerenjem 1RM u čučnju želimo utvrditi razinu maksimalne jakosti sportaša. TOČNO!!!
17. Organizacijski oblici rada opisani u udžbeniku su: individualni, skupni i frontalni oblik rada. TOČNO!!!
18. Poveži primjere treninga s metodama rada(kontinuirana intervalna metoda rada/standardna varijabilna, kontinuirana
standardna, kontinuirana varijabilna, intervalna standardna)
5000m, 2000m, 500m, 60-75%, 1x, 2x, 3x, pauze 2-3 min INTERVALNA VARIJABILNA METODA RADA
a. poligonski trening
b. cirkularni trening
c. kružni trening(?)
d. stanični trening
22. Pripremni period dijeli se na više faza, u kojima se udio pojedinih programa sportske pripreme značajno razlikuje. TOČNO!!!
26. Primarni cilj sportskog treninga je formiranje i usavršavanje svih važnih komponenata TRENIRANOSTI I SPORTSKE FORME te
postizanje optimalne izvedbe natjecateljske aktivnosti i najviših sportskih postignuća na svakom razvojnom stupnju selekcije i
dugoročne sportske specijalizacije.
27. Dio pojedinačnog treninga kojem je zadaća prilagodba na kasnije planirane oblike motoričkog djelovanja, tipove energetskog
angažiranja i vrste mišićnog naprezanja naziva se uvodni dio. NETOČNO!!!
Vježbe: veslanje u pretklonu s bučicama 12x, biceps potisak s bučicama 10x, ležeći triceps 10x, rumunjsko mrtvo dizanje s bučicama 12x,
čučanj s bučicama na ramenima 12x, stražnji iskorak s bučicama D-L 8x
Prva greška je nepravilan rad ruku tijekom trčanja, koje bi nas trebale ubrzavati, a tada nas usporavaju. Ispraviti možemo pokaznim radom
ruku u mjestu. Druga greška je nedovoljno podizanje nogu od poda. Ispraviti možemo vježbama u mjestu, boljim razgibavanjem, radom na
fleksibilnosti..
Nogomet: Strukturalna analiza nogometa: Promjena aktivnosti u nogometu se odvija svakih par sekundi a kretanje se
sastoji od hodanja, laganog trčanja, sprinta (rijetko se dostiže maksimalna brzina) , submaksimalnog trčanja, lateralnih
kretanja i kretanja unatrag. Od navedenih kretanja, nogometna igra se ponajviše sastoji od hodanja i stajanja,
međutim, sprintevi i kretanja bez lopte, uglavnom se odvijaju u najbitnijim trenutcima te su presudni. U
profesionalnom nogometu prijeđeni kilometri se kreću između 8 pa cak i do 14km. Najčešće kretnje su gore navedena
trčanja s loptom i bez nje kao i skokovi, dueli, udarci lopte nogom i glavom. Količina udjela trčanja, skokova i udaraca,
razlikuje se od pozicije do pozicije, kao i strukture kretanja i situacija koje se razlikuju ovisno o fazi igre koja se odvija
(napad obrana, kontranapad).
Funkcionalna analiza nogometa: Nogomet je aerobno - anaerobni sport u kojem se neprestano izmjenjuju aktivnosti
niskog i aktivnosti visokog intenziteta. Dosta je zastupljen anaerobni izvor iz energetskih bogatih fosfata, odnosno
anaerobni fosfageni proces koji se najviše manifestira kroz kratke sprinteve, sprintevi uglavnom traju dovoljno kratko
da kroz taj jedan sprint ne dolazi do drasticnijeg nakupljanja nusprodukata mliječne kiseline već će se to uglavnom
odvijati kroz određeni period i laktati će biti veći u odmakloj fazi utakmice, naravno glikoliza je vise ili manje
zastupljena zavisno od pozicije i načina igre. Nogomet je aeroban jer utakmica traje 90minuta te je potrebno biti
kvalitetno aerobno pripremljen kako bi se mogla odigrati cijela utakmica na visokoj razini kao i kako bi se brze i bolje
oporavljali. Ono sto uglavnom razlikuje odličnog i dobrog nogometaša s kondicijskog aspekta je mogućnost
uzastopnog ponavljanja sprintova.
2. Odabrati i napisati jedan trening u tom sportu za razvoj kondicijskih sposobnosti (kružni trening)
3. Zamisliti jedan tehnički element iz tog sporta i navesti 5 vježbi za njegovo poučavanje (metodički postupak), greška koja se
javlja i kako je ispraviti.
Može se javljati loš odraz koji je mehanički neispravan te kroz individualni/individualizirani rad kroz sintetičku ili analitičku
metodu ispraviti odraz koji će biti biomehanički ispravniji i efikasniji.
4. Grafički (stupčano) prikazati jedan mikrociklus iz specifične faze pripremnog perioda (za taj sport), da se vidi opterećenje, i
navesti sumarne parametre tog mikrociklusa.
Ispit – Ena
1. Udarni makrociklus koji se odlikuje većim brojem trenažnih dana i pojedinačnih treninga velikog i maksimalnog
opterećenja karakterističan je za:
Elektrostimulacija
Emocionalno zadovoljstvo
Higijenski savjeti treninga
Vježbe smanjenja frekvencije disanja
Glutamin
Masaža
Adekvatan san
Savjetovanje sportaša
Unos raznolikih i hranjivih namirnica
3. Specifičnu kondicijsku pripremu čine funkcionalne i motoričke sposobnosti koje se manifestiraju u okviru za sport
specifičnih struktura gibanja i struktura situacija. Odg: NETOČNO
4. Na prikazu superkompenzacijske dinamike naredni trening, npr. Za razvoj maksimalne jakosti najbolje bi bilo provesti u
točki C. Ona odgovara vremenu od:
a) 6 sati
b) 18 sati
c) 24 sata
d) 48 sati
5. U sljedećem primjeru treninga možemo prepoznati metodički oblik. 5 vježbi 4RM, 4 serije, pauza između serija 5min. Pauza
između zadataka 1-2min.
a) Poligonski trening
b) Cirkularni trening
c) Stanični trening
d) Kružni trening
7. Periodizacija je:
8. Jednostavnije formiranje pravilne predodžbe o cjelini motoričkog zadatka i lakše shvaćanje uzročno posljedične
povezanosti pojedinačnih faza zadataka prednosti su:
a) Ideomotoričkre metode
b) Vizualne metode
c) Analitičke metode
d) Sintetičke metode
e) Metode ponavljanja
9. Natjecateljski period je mezociklus u kojemu se postižu znatni transformacijski efekti koji kasnije prerastaju u stabilnu
sportsku formu. Primjenom odgovarajućih programa snažno se utječe na razvoj svih čimbenika uspješnosti u pojedinom
sportu. Odg: NETOČNO
100m, 200m, 300m, 80-95% 4x, 5x, 6x, pauze 2,4,6 min. - intervalna varijabilna metoda rada
2x3x80, 100% pauze 4min intervalna standardna metoda rada
21km, 75% kontinuirana standardna metoda rada
5km (1km 80% pa 30m 100%) kontinuirana varijabilna metoda rada
11. Trenažni operator je vježba kojoj smo pridodali informacije o ostalim elementima metodike sportskog treninga
(opterečenje, broj serija, broj ponavljanja, pauza) s konkretnim ciljem (npr. Razvoj maksimalne jakosti)
ODG: TOČNO
15. Dio pojedinačnog treninga kojem je zadaća prilagodba na kasnije planirane oblike motoričkog djelovanja, tipove
energetskog angažiranja i vrste motoričkog naprezanja naziva se pripremni dio: TOČNO
2.Na prikazu superkompenzacijske dinamike, naredni trening npr. za razvoj maksimalne jakosti najbolje
bi bilo provesti u točki c. Ona odgovara vremenu od:
Odaberite jedan odgovor.
48 sati
3.Analiza sportske aktivnosti kojom se utvrđuju i analiziraju vrijednosti sila u izvođenju jednostavnih i
složenih motoričkih aktivnosti u trenažnim ili natjecateljskim uvjetima naziva se:
Biomehanička analiza sportske aktivnosti
4.Organizacijski oblici rada opisani u udžbeniku su: individualni, skupni i frontalni oblik rada.
Točno
5.Dio pojedinačnog treninga u kojem se primjenjuju trenažne vježbe globalnoga karaktera za podizanje
opće razine radne sposobnosti i mobilizacijske spremnosti sportaševa organizma naziva se uvodni dio.
Točno
8.Slabije doživljavanje cjeline postavljenog motoričkog zadatka i izostanak usvajanja ritma izvedbe
nedostaci su:
Analitičke metode
10.Navedi primjer jednog treninga korištenjem intezivne, intervalne, dinamičke i kružne metode rada.
Intezivni kružni trening
- 10 sekundi rad, 20 sekundi odmor
1. Stanica niski skip
2. Stanica izbacivanje medicinke prema naprijed
3. Stanica srednji skip
4. Stanica izbacivanje medicinke prema nazad u polučučnju
5. Stanica visoki skip
6. Izbacivanje medicinke prema naprijed u bočnom stavu
7. Stanica karioka prema naprijed i nazad
8. Stanica bacanje medicinke iznad glave u podlogu
- Nakon svih stanica odmor 4 minute, 3-4 kruga
11.Sportskim treningom se može utjecati na promjene morfoloških karakteristika, iako je njihov utjecaj u
određenom broju sportova zanemariv.
Odaberite jedan odgovor.
Točno
16.Složena upravljačka akcija u kojoj se na temelju zadanih ciljeva, uvjeta, kadrovskih i vremenskih
resursa odabiru, doziraju i raspoređuju trenažni operatori u pojedine cikluse sportske pripreme naziva
se:
Programiranje
21.Periodizacija je:
- Dio planiranja sportskog treninga
- Određivanja ciklusa sportske pripreme u skladu sa kalendarom natjecanja
- Dijeljenje većih ciklusa na manje cikluse
23.Ordinirani mikrociklus tipičan je za natjecateljski period u godišnjem ciklusu treninga. Objasni zašto i
navedi primjer.
Ordinarni mikrociklus odlikuje se ravnomjernim povećanjem trenažnih opterećenja i klasičnom distribucijom
treninga većeg i manjeg volumena. Najčešći redoslijed opterećenja slijedi distribuciju 1:1 ili 2:1, što znači da se
nakon jednog ili dva treninga ili jednog ili dva trenažna dana većeg opterećenja provodi jedan trening ili jedan
trenažni dan manjeg opterećenja.
Primjer: