1.

INSTITUCIONALNI OKVIR RAČUNOVODSTVA I

FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

INSTITUCIONALNI OKVIR RAČUNOVODSTVA U RH

računovodstvena regulativa temelji se na dva zakonska propisa:
1.Zakon o računovodstvu
2.Zakon o trgovačkim društvima

ZAKON O RAČUNOVODSTVU
Zakonom o računovodstvu propisana je:
a)podjela poduzetnika na mikro, male, srednje i velike poduzetnike te subjekte od javnog
interesa
b)računovodstvena dokumentacija (knjigovodstvene isprave, poslovne knjige itd.)
c)financijski izvještaji i njihovo potpisivanje
d)standardi i obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI)
odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI)
e)konsolidacija financijskih izvještaja
f)revizija financijskih izvještaja i
g)predaja financijskih izvještaja za statistiku i javnu objavu

Razvrstavanje poduzetnika prema ZOR-u

-veliki poduzetnici su i banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički

novac, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, leasing društva, faktoring društva,
burze …

Financijski izvještaji i njihovo potpisivanje

-struktura i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika propisana je Pravilnikom o
strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja

Financijski izvještaji i njihovo potpisivanje

- članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora (ako postoji), odnosno svi izvršni
direktori i upravni odbor odgovorni su za godišnje financijske izvještaje
- godišnje financijske izvještaje potpisuju: predsjednik uprave i svi članovi uprave
(direktori), odnosno svi izvršni direktori poduzetnika
- godišnje financijske izvještaje poduzetnika koji nemaju upravu, odnosno izvršne direktore
potpisuju osobe ovlaštene za njihovo zastupanje
- godišnji financijski izvještaji čuvaju se trajno u izvorniku

Primjena računovodstvenih standarda

-obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI):

mikro, mali i srednji poduzetnici
- obveznici primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI/MRS):
veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa

ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA Zakonom o trgovačkim društvima propisane

su:
a)vrste trgovačkih društava i pravni odnosi društava i njihovih članova
b)organi društava
c)osnivanje društava
d)kapital i promjene kapitala društava i upotreba dobiti
e)financijski izvještaji i njihovo usvajanje
f)pripajanje i dijeljenje društava, preoblikovanje društava itd.

Ostali relevantni zakoni:

- Zakon o reviziji
-Zakon o porezu na dobit
-Pravilnik o porezu na dobit
-Zakon o porezu na dohodak
-Pravilnik o porezu na dohodak
-Zakon o porezu na dodanu vrijednost
-Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost

KONTNI PLAN KONTNI PLAN – sistematizirani popis naziva i šifri konta

svakom kontu pridružuje se određeni broj (odnosno šifra)

Kontni plan Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika

Razred 0 Dugotrajna imovina
Razred 1 Novac, kratkotrajna potraživanja, kratkotrajna financijska imovina i aktivna
obračunska konta
Razred 2 Kratkoročne obveze i pasivna obračunska konta
Razred 3 Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara i predujmovi za
zalihe
 Razred 4 Troškovi poslovanja
Razred 5 Interni obračuni
Razred 6 Zalihe proizvodnje u toku, proizvoda, robe, predujmovi za robu i dugotrajna
imovina namijenjena prodaji
Razred 7 Rashodi i prihodi
Razred 8 Rezultat poslovanja
Razred 9 Kapital, rezerve, dugoročne obveze, rezerviranja i izvanbilančna konta

2. RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE DUGOTRAJNE

IMOVINE

PODJELA IMOVINE
- prema kriteriju pojavnog oblika i funkcije (namjene) imovine u poslovnom procesu te prema
kriteriju likvidnosti, ukupna imovina dijeli se na:
1.DUGOTRAJNU (stalnu ili fiksnu) IMOVINU
2.KRATKOTRAJNU (tekuću ili obrtnu) IMOVINU

OBILJEŽJA DUGOTRAJNE IMOVINE OSNOVNA OBILJEŽJA DUGOTRAJNE

IMOVINE su:
-stalnost pojavnog oblika
-imovina je unovčiva u razdoblju dužem od godine dana
-očekuje se da će se pretvoriti u novac u razdoblju dužem od godine dana ili u razdoblju koje
je duže od trajanja poslovnog ciklusa poslovnog subjekta
-trošenje imovine izraženo je kroz amortizaciju imovine
-postepeno prenosi svoju vrijednost na nove učinke (proizvode, usluge)

PODJELA DUGOTRAJNE IMOVINE

Prema obilježjima pojavnog oblika i funkciji u poslovnom procesu te prema stupnju

unovčivosti, dugotrajna imovina se dijeli na:
1.NEMATERIJALNU IMOVINU
2.MATERIJALNU IMOVINU
3.FINANCIJSKU IMOVINU i
4.DUGOTRAJNA (dugoročna) POTRAŽIVANJA
-odvojeno iskazivanje:
-ulaganja u nekretnine
-dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Podjela prema MRS/MSFI i HSFI:

1.dugotrajna imovina nabavljena s namjerom da se:
-upotrijebi u proizvodnji, opskrbi dobrima i uslugama ili
-za administrativne svrhe ili
-za prodaju u redovnom tijeku poslovanja
2.dugotrajna imovina nabavljena s namjerom da se:
-drži u svrhu ostvarivanja zarada od prihoda od najma ili
-zbog očekivanog rasta vrijednosti imovine ili
-za prodaju zbog prestanka poslovanja
PRIZNAVANJE U FINANCIJSKIM IZVJEŠTAJIMA POČETAK PRIZNAVANJA
IMOVINE – uvjeti:
a)imovina se nalazi pod kontrolom ili u vlasništvu poslovnog subjekta
b)vjerojatnost pritjecanja budućih ekonomskih koristi povezanih s imovinom u poslovni
subjekt
c)trošak nabave imovine se može pouzdano izmjeriti
PRESTANAK PRIZNAVANJA IMOVINE
-otuđenje imovine
 DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA
DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA – pojam i obilježja
- imovina u neopipljivom, nedodirljivom, nematerijalnom, nefizičkom obliku, a koja se može
odvojeno identificirati
- zajednička obilježja dugotrajne nematerijalne imovine:
- koristi se u poslovanju
- otežano početno i naknadno mjerenje i priznavanje imovine
- otežano predviđanje vijeka upotrebe
- otežana mjerljivost budućih ekonomskih koristi od upotrebe imovine
- otežana prenosivost te imovine
- ponekad ne postoji mogućnost pojedinačne prodaje zbog uske povezanosti te imovine s
cjelinom poslovanja poslovnog subjekta

OBLICI DUGOTRAJNE NEMATERIJALNE IMOVINE

- izdaci za razvoj
-koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, računalni program (software) i ostala
prava
-goodwill (eksterno stečeni)
-predujmovi za stjecanje nematerijalne imovine
-nematerijalna imovina u pripremi

NABAVA (STJECANJE)

1.EKSTERNO STJECANJE
-zasebno stjecanje kupovinom na tržištu (npr. kupovina licencije)
-stjecanje kao dio poslovnih spajanja (goodwill)
-stjecanje pomoću državnih potpora (npr. državna potpora u obliku uvozne dozvole, dozvola
za upravljanje radijskim ili televizijskim postajama)
-stjecanje razmjenom imovine (npr. zamjena patenta između dva subjekta)

2.INTERNO STJECANJE

MJERENJE
- interno razvijene stavke dugotrajne nematerijalne imovine mjere se po trošku nabave
-zbroj svih ulaganja (troškova) koji su nastali prilikom stvaranja, proizvodnje ili pripreme te
stavke za njenu upotrebu
IZDACI ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

IZDACI ZA ISTRAŽIVANJE
-rashod poslovanja
IZDACI ZA RAZVOJ
-kapitalizacija – priznavanje kao dugotrajna nematerijalna imovina
-troškovi materijala i usluga upotrijebljenih ili primljenih pri stvaranju nematerijalne imovine
-troškovi primanja zaposlenih (plaće, nadnice i drugi troškovi) koji su izravno uključeni u
stvaranje nematerijalne imovine
-naknade za registraciju zakonom zaštićenih prava i
-amortizacija patenata i licencija koje su korištene u stvaranju nematerijalne imovine
ostali troškovi su rashodi poslovanja

MJERENJE

POČETNO MJERENJE dugotrajne nematerijalne imovine stečene kupovinom na

tržištu:
TROŠAK NABAVE (NABAVNA VRIJEDNOST) koji obuhvaća:
-kupovnu cijenu (vrijednost prema računu dobavljača) umanjenu za odobrene popuste i rabate
-carine i uvozne pristojbe
-nepovratne poreze te
-sve troškove koji se izravno mogu pripisati pripremi ove imovine za namjeravanu upotrebu
(ovisni troškovi nabave)

TROŠAK NABAVE= kupovna cijena + ovisni troškovi

KNJIŽENJE NABAVE
- utvrđivanje troška nabave – konto dugotrajne nematerijalne imovine u pripremi
- po završetku procesa nabave – prijenos na konto dugotrajne nematerijalne imovine u
upotrebi

UPOTREBA DUGOTRAJNE NEMATERIJALNE IMOVINE

-korištenje dugotrajne nematerijalne imovine podrazumijeva naknadno mjerenje imovine koje

treba odraziti smanjenje vrijednosti imovine uslijed korištenja imovine
- dva modela naknadnog mjerenja:
1.MODEL TROŠKA – nematerijalna imovina se nakon početnog priznavanja mjeri po
njezinom trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od
umanjenja
2.MODEL REVALORIZACIJE – nematerijalna imovina se iskazuje po njezinoj
revaloriziranoj vrijednosti, a to je njezina fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena
za naknadno akumuliranu amortizaciju i sve naknadno akumulirane gubitke od umanjenja
vrijednosti
-povećanje fer vrijednosti – revalorizacijska rezerva
-smanjenje fer vrijednosti – rashod
UPOTREBA DUGOTRAJNE NEMATERIJALNE IMOVINE
- dugotrajna nematerijalna imovina podliježe obračunu amortizacije
- obračun amortizacije treba započeti s početkom osposobljavanja imovine za upotrebu i treba
se provesti na sustavnoj osnovi u procijenjenom vijeku upotrebe imovine

UMANJENJE VRIJEDNOSTI (VRIJEDNOSNO USKLAĐIVANJE) DUG.

NEMATERIJALNE IMOVINE
-nadoknadiv iznos < knjigovodstveni iznos
-nadoknadiv iznos – viši iznos između fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje imovine
i njezine vrijednosti u upotrebi
-knjigovodstveni iznos
trošak nabave – ispravak vrijednosti (akumulirana amortizacija)

OTUĐENJE DUGOTRAJNE NEMATERIJALNE IMOVINE

-prestanak priznavanja dugotrajne nematerijalne imovine

- više se ne očekuju ekonomske koristi od upotrebe te imovine
- primjer: prodaja, darovanje, rashodovanje, inventurni manjkovi
- neki oblici DNI nisu prenosivi niti postoji mogućnost pojedinačnog otuđivanja
- goodwill, zaštitni znak
- neki oblici DNI stečeni su pod posebnim uvjetima koji ograničavaju mogućnost njihovog
otuđenja
- koncesije
- neki oblici DNI predstavljaju temelj obavljanja osnovne djelatnosti i njihovo otuđenje bi
značilo značajno smanjenje ili promjenu osnovne djelatnosti poslovnog subjekta
- franšize, patenti ili licencije koji su osnova proizvodnog ili poslovnog procesa
- prestanak priznavanja dugotrajne nematerijalne imovine (DNI)

DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA

DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA – pojam i obilježja
- imovina u materijalnom obliku (opipljiva, dodirljiva imovina)
- imovina koja zadržava isti pojavni oblik duže od godine dana ili koja neće biti utrošena u
jednom proizvodnom ciklusu
- imovina koju poslovni subjekt posjeduje za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci
roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe
- imovina koja se očekuje koristiti duže od jednog razdoblja

OBLICI DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

- zemljište
- građevinski objekti
- postrojenja i oprema, alati, pogonski i uredski inventar, transportna oprema
- biološka imovina
- predujmovi za materijalnu imovinu
- materijalna imovina u pripremi
- postepeno prenosi svoju vrijednost na nove učinke
- podliježe obračunu amortizacije (izuzeci!!!)
IMOVINA KOJA PODLIJEŽE OBRAČUNU AMORTIZACIJE
imovina koja podliježe obračunu amortizacije ima sljedeća obilježja:
a)namijenjena je upotrebi u okviru proizvodnje ili prodaje proizvoda, robe ili usluga, za
iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe
b)očekuje se da će se upotrebljavati dulje od jednog obračunskog razdoblja i
c)ima ograničeni vijek upotrebe

- primjer: građevinski objekti, postrojenja i oprema, transportna sredstva, uredski inventar i sl.

IMOVINA KOJA NE PODLIJEŽE OBRAČUNU AMORTIZACIJE

- obračunu amortizacije ne podliježe imovina koja ima neograničeni vijek upotrebe i čije
ekonomske koristi se upotrebom ne troše
- prirodna bogatstva (zemljišta i šume)
- spomenici kulture
- slike i druga umjetnička djela

NABAVA (STJECANJE) DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

- kupovina na tržištu
- izrada u vlastitoj proizvodnji
- razmjena za drugu imovinu
- financijski najam
- stjecanje kroz državnu potporu
- stjecanje kroz poslovna spajanja
- primljena kao donacija (darivanje)
- ulaganje od strane vlasnika

MJERENJE

POČETNO MJERENJE dugotrajne materijalne imovine stečene kupovinom na tržištu:

TROŠAK NABAVE (NABAVNA VRIJEDNOST) koji obuhvaća:
-kupovnu cijenu (vrijednost prema računu dobavljača) umanjenu za odobrene popuste i rabate
-carine i uvozne pristojbe
-nepovratne poreze te
-sve troškove koji se izravno mogu pripisati pripremi ove imovine za namjeravanu upotrebu
(ovisni troškovi nabave)
KNJIŽENJE NABAVE
- utvrđivanje troška nabave – konto dugotrajne materijalne imovine u pripremi
- po završetku procesa nabave – prijenos na konto dugotrajne materijalne imovine u upotrebi

ZEMLJIŠTE
- zemljište se dijeli na: građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište i ostalo zemljište
- zemljište može biti:
-stečeno u vlasništvo i
-uzeto u zakup ili pod koncesiju
- zemljište ima neograničeni vijek upotrebe – ne postoji obveza obračuna amortizacije
- zemljište uzeto u zakup – trajanje zakupa određuje vijek upotrebe zemljišta
- zemljište se evidentira odvojeno od građevinskih objekata sagrađenih na tom zemljištu
- pri prijenosu vlasništva zemljišta plaća se porez na promet nekretnina (4 % od procijenjene
vrijednosti) → ulazi u trošak nabave zemljišta
- iznimka: građevinsko zemljište podliježe oporezivanju PDV-om (25 %)

GRAĐEVINSKI OBJEKTI
- građevine namijenjene obavljanju vlastite djelatnosti poslovnog subjekta
- upravne zgrade, proizvodne hale, skladišta i silosi, hladnjače, staje i ostale građevine za
stoku, bazeni, ribnjaci, objekti kanalizacije, parkirališta, mostovi …
- načini stjecanja: kupnja na tržištu, izgradnja objekta u vlastitoj režiji, donacija, poslovna
spajanja …

IZGRADNJA GRAĐEVINSKIH OBJEKATA

- promet “novoizgrađenih” građevinskih objekata (izgrađeni poslije 1. 1. 1998.), kao i
građevinskog zemljišta, podliježe oporezivanju PDV-om
- dugotrajan proces izgradnje
- problematika financiranja:
- uglavnom iz vlastitih i dugoročno tuđih izvora imovine, kratkoročni izvori rijetko
- plaćanje unaprijed – dani predujmovi za izgradnju građevinskih objekata
- izdvajanje sredstava na zaseban račun i otvaranje akreditiva
- plaćanje po obračunskim situacijama tijekom izgradnje – zaključak na kraju izgradnje
- metoda stupnja dovršenosti objekta i metoda završenog ugovora (dovršenja posla)

METODA STUPNJA DOVRŠENOSTI

- poslovni subjekt po završetku pojedine faze izgradnje sastavlja obračun putem privremenih
obračunskih situacija (najčešće krajem mjeseca)
- svaka naredna obračunska situacija sadrži vrijednost ukupnih radova (kumulativni pristup), a
knjiži se samo razlika

METODA ZAVRŠENOG UGOVORA

- izvođač radova obračunava izvršene radove u pojedinoj obračunskoj situaciji (ne kumulira
se vrijednost ukupno izvršenih radova), a konačna situacija uključuje ukupnu vrijednost
obavljenih radova
POSTROJENJA I OPREMA, ALATI, POGONSKI I UREDSKI INVENTAR I
PRIJEVOZNA SREDSTVA
- kod kupnje na tržištu, imovina se evidentira po TROŠKU NABAVE
TROŠAK NABAVE = kupovna cijena po računu dobavljača + ovisni troškovi nabave
- primjer ovisnih troškova: izdaci za projektnu i drugu dokumentaciju, troškovi utovara i
istovara, prijevoza i pretovara, troškovi montaže opreme, troškovi provjere tehničke
ispravnosti opreme …
- trošak nabave utvrđuje se na kontu imovine u pripremi
- po završetku procesa nabave, imovina se prenosi u upotrebu

UPOTREBA (TROŠENJE) DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

- korištenje dugotrajne materijalne imovine podrazumijeva naknadno mjerenje imovine koje
treba odraziti smanjenje vrijednosti imovine uslijed korištenja imovine
-dva modela naknadnog mjerenja:
1.MODEL TROŠKA – materijalna imovina se nakon početnog priznavanja mjeri po njezinom
trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja
2.MODEL REVALORIZACIJE – materijalna imovina se iskazuje po njezinoj revaloriziranoj
vrijednosti, a to je njezina fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za naknadno
akumuliranu amortizaciju i sve naknadne akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti
-povećanje fer vrijednosti – revalorizacijska rezerva
-smanjenje fer vrijednosti – rashod

UPOTREBA (TROŠENJE) DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

- dugotrajna materijalna imovina podliježe obračunu amortizacije
- obračun amortizacije treba započeti s početkom osposobljavanja imovine za upotrebu i treba
se provesti na sustavnoj osnovi u procijenjenom vijeku upotrebe imovine

NAKNADNI IZDACI ZA DUGOTRAJNU MATERIJALNU IMOVINU

- svrha naknadnih (dodatnih) izdataka na postojećoj imovini – očuvati korisnost i
upotrebljivost imovine
- dodatno ulaganje (imovina) ili tekući rashod
- obnova postojeće funkcije imovine (investicijsko održavanje i tekuće održavanje) rashod
u razdoblju nastanka
- troškovi zamjene stolarije, bojanja prostorija, zamjena oštećenih dijelova krova
- produženje vijeka upotrebe i poboljšanje upotrebne vrijednosti (npr. povećanje kapaciteta,
poboljšanje kvalitete proizvodnje, prihvaćanje novih proizvodnih procesa, dogradnja
građevinskih objekata i sl.) → dodatno ulaganje
- povećavaju knjigovodstvenu vrijednost dugotrajne materijalne imovine

UMANJENJE VRIJEDNOSTI (VRIJEDNOSNO USKLAĐIVANJE) DUG.

MATERIJALNE IMOVINE
- smanjenje vrijednosti imovine (nesustavno)
- nadoknadiv iznos < knjigovodstveni iznos
- priznaje se gubitak od umanjenja imovine
- vrijednosno usklađivanje – ispravak vrijednosti i nastanak rashoda
- nadoknadiv iznos – viši iznos između fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje imovine
i njezine vrijednosti u upotrebi
- knjigovodstveni iznos
- trošak nabave – ispravak vrijednosti (akumulirana amortizacija)
OTUĐENJE
- dugotrajna materijalna imovina može se otuđiti:
- rashodovanjem
- prodajom
- davanjem bez naknade drugima
- dugotrajnu materijalnu imovinu treba prestati priznavati:
a)u trenutku otuđenja
b)kada se buduće ekonomske koristi ne očekuju od njezine upotrebe

- potrebno je:
a)utvrditi neotpisanu vrijednost dugotrajne materijalne imovine (trošak nabave umanjen za
ispravak vrijednosti)
b)provesti odgovarajuća knjiženja
- knjiženje izdvajanja imovine iz upotrebe

prodajna vrijednost bez PDV-a > neotpisana vrijednost – DOBITAK

prodajna vrijednost bez PDV-a < neotpisana vrijednost- GUBITAK

INVENTURNI VIŠKOVI KOD DUGOTRAJNE IMOVINE

- stvarno stanje > knjigovodstveno stanje = INVENTURNI VIŠAK
- povećanje vrijednosti imovine
- prihod od inventurnih viškova

INVENTURNI MANJKOVI KOD DUGOTRAJNE IMOVINE

- stvarno stanje < knjigovodstveno stanje = INVENTURNI MANJAK
- smanjenje vrijednosti imovine
- rashod po osnovi inventurnih manjkova

DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

POJAM FINANCIJSKE IMOVINE

- ulaganja u vrijednosne papire drugih poslovnih subjekata
- dionice, udjeli, obveznice, komercijalni i blagajnički zapisi i dr.
- cilj ulaganja u vrijednosne papire je ostvarivanje prinosa u obliku kamata (po danim
zajmovima i ulaganjima u dužničke vrijednosne papire) ili dividendi (po ulaganjima u
dionice)
- prema kriteriju likvidnosti (unovčivosti) financijska imovina se dijeli na:
1.DUGOTRAJNU FINANCIJSKU IMOVINU – ulaganja na rok duži od godine dana
2.KRATKOTRAJNU FINANCIJSKU IMOVINU – ulaganja na rok kraći od godine dana

VRSTE DUGOTRAJNE FINANCIJSKE IMOVINE

- ulaganja u dionice (udjele)
- ulaganja u obveznice
- dani dugoročni zajmovi
- dugoročni depoziti
NAČELA I PRAVILA ZA EVIDENCIJU I IZVJEŠTAVANJE O FINANCIJSKOJ
IMOVINI
- MRS 32 Financijski instrumenti: prezentiranje
- MSFI 9 Financijski instrumenti
- MSFI 7 Financijski instrumenti: objavljivanje
- HSFI 9 Financijska imovina
- MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti

KLASIFIKACIJA FINANCIJSKE IMOVINE PREMA MSFI-ju 9 FINANCIJSKI

INSTRUMENTI
- tri kategorije financijske imovine:
1.financijska imovina po amortiziranom trošku
2.financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
3.financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
- kod klasifikacije financijske imovine bitan je poslovni model upravljanja financijskom
imovinom

MJERENJE FINANCIJSKE IMOVINE POČETNO MJERENJE:

- po trošku stjecanja (fer vrijednost u trenutku stjecanja + transakcijski troškovi)
- kod kategorije financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka samo u
visini fer vrijednosti, a transakcijski troškovi predstavljaju rashode NAKNADNO
MJERENJE:
- po fer vrijednosti → financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
(učinci promjene FV priznaju se u ostalu sveobuhvatnu dobit) i financijska imovina po fer
vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (učinci promjene FV priznaju se u račun dobiti i
gubitka)
- po amortiziranom trošku → financijska imovina po amortiziranom trošku

ULAGANJA U DIONICE
- ulaganje u dionice drugih poslovnih subjekata kupovinom na uređenom financijskom tržištu
- financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (DUG. FI)
- financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (KRATK. FI)
- računovodstveni tretman ulaganja u dionice ovisi o utjecaju koji ulagatelj ima na izdavatelja
dionica:
- ulaganja u dionice do 20 % - ulagatelj nema utjecaj na poslovnu i financijsku politiku
izdavatelja - primjenjuje se metoda troška ulaganja u skladu s MSFI 9
- ulaganja u dionice između 20 % i 50 % - ulagatelj ima značajan utjecaj na poslovnu i
financijsku politiku izdavatelja - primjenjuje se metoda udjela, evidentira se ulaganje u
pridruženo društvo (dugotrajna financijska imovina)
- ulaganja u dionice više od 50 % - ulagatelj (matica) ima kontrolu nad izdavateljem
(ovisno društvo) - evidentiraju se ulaganja u ovisna društva (dugotrajna financijska
imovina) - konsolidacija financijskih izvještaja

ULAGANJA U OBVEZNICE
-OBVEZNICE – dužnički vrijednosni papiri koji imaju fiksno određeni rok dospijeća i koji
nose prinos u obliku kamata
- ulaganjem u obveznice ulagatelj (investitor) posuđuje određeni iznos novca izdavatelju
obveznice koji mu za to plaća naknadu (kamatu), a o dospijeću obveznice vraća uložena
sredstva
- stjecanje uz premiju, uz diskont, ili po nominalnoj vrijednosti
- ulaganja u obveznice mogu se klasificirati u sve tri kategorije financijske imovine:
- -financijska imovina po amortiziranom trošku (DUG. FI)
- -financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (DUG. FI)
- -financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (KRATK. FI)

DUGOTRAJNA POTRAŽIVANJA
- potraživanja iz poslovanja nastaju temeljem ugovornih i drugih obveznopravnih odnosa te
podrazumijevaju da poslovni subjekt (vjerovnik) ima pravo potraživati od dužnika plaćanje
duga ili neku drugu činidbu
- dugotrajna potraživanja – naplata se očekuje u razdoblju dužem od jedne godine
- isporuka uz odgodu plaćanja preko godine dana, prodaja na kredit (robni kredit, potrošački
kredit) i slično

3.RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE
KRATKOTRAJNE IMOVINE
OBLIJEŽJA KRATKOTRAJNE IMOVINE KRATKOTRAJNA (tekuća ili obrtna)
IMOVINA je imovina koja ima sljedeća obilježja:
-drži se za prodaju ili potrošnju u redovnom tijeku poslovanja ili se drži za trgovanje
-utroši se odjednom u normalnom poslovnom ciklusu
-očekuje se da će se realizirati (pretvoriti u novac) unutar dvanaest mjeseci

PODJELA KRATKOTRAJNE IMOVINE

-kratkotrajna imovina dijeli se na:
1.ZALIHE
2.POTRAŽIVANJA
3.FINANCIJSKA IMOVINA
4.NOVAC

ZALIHE
-materijalni oblik kratkotrajne imovine
- koriste se u odvijanju poslovnog procesa
- namijenjene su potrošnji u proizvodnom procesu ili pružanju usluga ili prodaji u redovnom
tijeku poslovanja

RAČUNOVODSTVENI POSTUPAK ZA ZALIHE propisuje:

-MRS 2 Zalihe
-HSFI 10 Zalihe

VRSTE ZALIHA
- zalihe sirovina i materijala
- zalihe rezervnih dijelova ZALIHE INPUTA (razred 3)
- zalihe sitnog inventara, auto guma i ambalaže
- zalihe nedovršene proizvodnje
- zalihe gotovih proizvoda ZALIHE OUTPUTA (razred 6)
- zalihe trgovačke robe

- predujmovi za zalihe
PRIZNAVANJE I PRESTANAK PRIZNAVANJA ZALIHA

UVJETI ZA PRIZNAVANJE ZALIHA

-zalihe se nalaze pod kontrolom ili u vlasništvu poslovnog subjekta
-vjerojatnost priljeva budućih ekonomskih koristi od zaliha u poslovni subjekt
-pouzdanost utvrđivanja troška nabave zaliha

PRESTANAK PRIZNAVANJA ZALIHA

-otuđenje

ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA

- namijenjene potrošnji u proizvodnom procesu ili pružanju usluga
- input u poslovni proces

EVIDENTIRANJE ZALIHA SIROVINA I MATERIJALA U POSLOVNIM

KNJIGAMA
1.GLAVNA KNJIGA
-zbirno, sintetički za sve zalihe sirovina i materijala
-vrijednosna evidencija
2.ANALITIČKO KNJIGOVODSTVO SIROVINA I MATERIJALA (MATERIJALNO
KNJIGOVODSTVO)
-pojedinačno
-količinska i vrijednosna evidencija
3.SKLADIŠNA EVIDENCIJA
-pojedinačno
-količinska evidencija

KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE ZA EVIDENTIRANJE ZALIHA SIROVINA I

MATERIJALA
-knjigovodstvene isprave:
a)skladišna primka
b)izdatnica
c)povratnica
d)međuskladišnica
e)otpremnica
f)odluka o vrijednosnom usklađenju
g)inventurna lista i
h)odluka o knjiženju inventurnih viškova i manjkova
NABAVA SIROVINA I MATERIJALA POČETNO MJERENJE sirovina i materijala:
- po trošku nabave

TROŠAK NABAVE sirovina i materijala obuhvaća:

a)kupovnu cijenu sirovina i materijala (nakon odbitka odobrenih popusta)
b)ovisne troškove nabave (utovar, istovar, prijevoz)
c)carine i nepovratne poreze NAKNADNO MJERENJE sirovina i materijala:
-po trošku nabave ili neto utrživoj vrijednosti ovisno o tome koja je vrijednost niža

USKLADIŠTENJE SIROVINA I MATERIJALA

- evidentiranje zaliha sirovina i materijala po:
1)STVARNOM TROŠKU NABAVE
2)PLANIRANOM (planskom) TROŠKU NABAVE
-korektivni konto ODSTUPANJE OD PLANIRANE (planske) CIJENE (uskladištenih)
SIROVINA I MATERIJALA
a)POZITIVNO ODSTUPANJE (planirana cijena > stvarne cijene)
Vrijednost zaliha u bilanci = planirani trošak nabave – pozitivno odstupanje
b)NEGATIVNO ODSTUPANJE (planirana cijena < stvarne cijene)
Vrijednost zaliha u bilanci = planirani trošak nabave + negativno odstupanje

UTROŠAK SIROVINA I MATERIJALA

- ako se zalihe sirovina i materijala vode po stvarnom trošku nabave
- metode obračuna utroška zaliha:
1.metoda FIFO
2.metoda ponderiranih prosječnih cijena

1.METODA FIFO
- prva ulazna cijena – prva izlazna cijena (First In – First Out)
- utrošak sirovina se evidentira po prvoj ulaznoj cijeni
- nakon što se utroši količina nabavljena po prvoj ulaznoj cijeni prelazi se na drugu i tako
redom
- na kraju razdoblja zalihe su u bilanci iskazane po zadnjim ulaznim cijenama
2.METODA PONDERIRANIH PROSJEČNIH CIJENA
- utrošak sirovina i materijala se evidentira po ponderiranoj prosječnoj cijeni

UTROŠAK SIROVINA I MATERIJALA

- ako se zalihe sirovina i materijala vode po planiranom trošku nabave
- korektivni konto Odstupanje od planiranih cijena utrošenih sirovina i materijala

OTUĐENJE ZALIHA SIROVINA I MATERIJALA

- prodaja sirovina i materijala
- rashodovanje zbog uništenja uslijed vanjskih uzroka (elementarna nepogoda – požar,
poplava i slično)
- darovanje
INVENTURNI MANJAK SIROVINA I MATERIJALA= stvarno stanje <
knjigovodstveno stanje
-smanjenje imovine
-povećanje rashoda

INVENTURNI VIŠAK SIROVINA I MATERIJALA= stvarno stanje > knjigovodstveno

stanje
-povećanje imovine
-povećanje prihoda

VRIJEDNOSNO USKLAĐIVANJE SIROVINA I MATERIJALA

- trošak nabave > neto utrživa vrijednost smanjenje vrijednosti zaliha (vrijednosno
usklađivanje) do neto utržive vrijednosti
- provodi se ako su zalihe oštećene, zastarjele, zbog isteka roka trajanja, smanjenja prodajne
cijene zaliha i sl.

ZALIHE REZERVNIH DIJELOVA

REZERVNI DIJELOVI
- gotovi elementi, sklopovi ili uređaji koji se ugrađuju u postrojenja, opremu, strojeve,
transportna sredstva ili bilo koji drugi oblik dugotrajne imovine zbog potreba popravaka ili
održavanja
- skupina 32 Zalihe rezervnih dijelova
- rashod u razdoblju u kojem su utrošeni

NABAVA I MJERENJE REZERVNIH DIJELOVA

- zalihe rezervnih dijelova početno se mjere po TROŠKU NABAVE
- TROŠAK NABAVE rezervnih dijelova obuhvaća:
a) kupovnu cijenu rezervnih dijelova (umanjeno za popuste)
b) ovisne troškove nabave (prijevoz, utovar, istovar)
c) carine i nepovratne poreze

NAKNADNO MJERENJE rezervnih dijelova:

- po trošku nabave ili neto utrživoj vrijednosti ovisno o tome koja je vrijednost niža

USKLADIŠTENJE REZERVNIH DIJELOVA

- po STVARNOM TROŠKU NABAVE
- samo iznimno po PLANIRANOM TROŠKU NABAVE
UTROŠAK REZERVNIH DIJELOVA
- metode za obračun utroška rezervnih dijelova:
a)metoda FIFO
b)metoda ponderiranih prosječnih cijena

OTUĐENJE ZALIHA REZERVNIH DIJELOVA

- prodaja rezervnih dijelova
- rashodovanje zbog uništenja uslijed vanjskih uzroka (elementarna nepogoda – požar,
poplava i slično)
- darovanje

ZALIHE SITNOG INVENTARA, AUTO GUMA I AMBALAŽE

- kratkotrajna imovina materijalnog oblika
- imovina čiji je pojedinačni trošak nabave do 3.500 kn, a vijek uporabe može biti kraći ili
dulji od godine dana
- “zalihe male pojedinačne vrijednosti”
- sitan inventar → razni sitni mjerni instrumenti (za mjerenje težine, duljine, topline), sitniji
pogonski i uredski inventar (tepisi i staze, zavjese i držači zavjesa, vješalice, zastave), pribor
za spremanje i posluživanje hrane, napitaka i pića, različiti alati (čekići, pile, bušilice, zaštitna
odjeća, protupožarna i sanitetska sredstva)
- auto gume → gume za teretna, radna, specijalna i putnička vozila
- ambalaža → obuhvaća raznovrsnu odvojivu ambalažu (plastičnu, metalnu, staklenu,
papirnatu, drvenu) kao npr. boce, kutije, vreće, bačve, sanduke, kante, limenke …

NABAVA I MJERENJE SITNOG INVENTARA, AUTO GUMA I AMBALAŽE

- zalihe sitnog inventara, auto guma i ambalaže početno se mjere po TROŠKU NABAVE
- TROŠAK NABAVE sitnog inventara, auto guma i ambalaže obuhvaća:
a)kupovnu cijenu sitnog inventara, auto guma i ambalaže (umanjeno za popuste)
b)ovisne troškove nabave (prijevoz, utovar, istovar)
c)carine i nepovratne poreze
- NAKNADNO MJERENJE sitnog inventara, auto guma i ambalaže:
- po trošku nabave ili neto utrživoj vrijednosti ovisno o tome koja je vrijednost niža
- nabava se knjiži preko konta skupine 30 Obračun nabave → formiranje troška nabave
- skupina 35 Sitan inventar, auto gume i ambalaža
- ako nema ovisnih troškova nabave, može se direktno teretiti konto u skupini 35 Sitan
inventar, auto gume i ambalaža

UTROŠAK I OTPIS SITNOG INVENTARA

- 2 metode otpisa:
a)metoda jednokratnog otpisa prilikom stavljanja u upotrebu (metoda 100 %-tnog otpisa) i
b)metoda kalkulativnog otpisa prema vremenu upotrebe

UTROŠAK I OTPIS AUTO GUMA

- 3 metode otpisa:
a)funkcionalna (funkcijska) metoda prema prijeđenim kilometrima
b)metoda jednokratnog otpisa (metoda 100 %-tnog otpisa) i
c)metoda kalkulativnog otpisa prema vremenu upotrebe
UTROŠAK I OTPIS AMBALAŽE
- 2 metode otpisa:
a)metoda jednokratnog otpisa prilikom stavljanja u upotrebu (metoda 100 %-tnog otpisa) i
b)metoda kalkulativnog otpisa prema vremenu upotrebe

POTRAŽIVANJA
- potraživanja su, na temelju obveznopravnih i drugih osnova, zasnovana prava potraživati od
dužnika plaćanje duga, isporuku dobara ili pružanje usluga
- kratkotrajna potraživanja rok dospijeća do godinu dana
- rezultat različitih poslovnih aktivnosti poduzetnika
- evidentiranje u razredu 1:
- skupina 12 Potraživanja od kupaca
- skupina 13 Potraživanja za naknade za ambalažu
- skupina 14 Potraživanja od povezanih i pridruženih društava i iz zajedničkih poslova
- skupina 16 Potraživanja od države i drugih institucija, potraživanja od radnika i ostala
potraživanja
- skupina 18 Potraživanja za porez na dodanu vrijednost – pretporez

PRIZNAVANJE I MJERENJE POTRAŽIVANJA

- uvjeti za priznavanje potraživanja:
a)poduzetnik je jedna od ugovornih strana na koju se primjenjuju ugovorni uvjeti
b)postoji vjerojatnost pritjecanja ekonomskih koristi i
c)vrijednost potraživanja se može pouzdano izmjeriti
- početno mjerenje potraživanja:
- po fer vrijednosti
- naknadno mjerenje potraživanja:
- po iznosu po kojem su početno priznata umanjeno za naplaćene iznose i umanjenja
vrijednosti

POTRAŽIVANJA OD KUPACA
- nastaju kao posljedica isporuke dobara ili pružanja usluga kupcima pri čemu kupci primljena
dobra ili usluge ne plaćaju odmah, već će plaćanje uslijediti kasnije
- potraživanja od kupaca predstavljaju pravo da se od kupca (dužnik) naplati dug koji je
nastao po osnovi isporučenih dobara i usluga
- prilikom isporuke dobara ili usluga ispostavlja se račun
- analitičko knjigovodstvo kupaca → evidencija o kupcima

NAKNADNO MJERENJE POTRAŽIVANJA OD KUPACA

- objektivan dokaz da je vrijednost potraživanja umanjena uključuje:
a)značajne financijske teškoće dužnika
b)nepoštivanje ugovora (npr. nepodmirenje obveza ili zakašnjenje plaćanja) ili
c)nastanak mogućnosti da će kupac pokrenuti stečajni postupak ili postupak likvidacije
- dvije moguće situacije:
a)potpuna nemogućnost naplate potraživanja od kupaca otpis potraživanja od kupaca
b)postoji značajna neizvjesnost naplate potraživanja od kupaca vrijednosno usklađivanje
potraživanja od kupaca

POTRAŽIVANJA OD RADNIKA
- konto 165 Potraživanja od radnika
- potraživanja na ime više isplaćenih plaća i drugih primitaka, potraživanja za manjkove i
učinjene druge štete za koje odgovornost snose zaposleni, potraživanja za akontacije za
službena putovanja …
FINANCIJSKA IMOVINA
KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA
- kratkotrajna financijska imovina nastaje kao posljedica ulaganja slobodnih novčanih
sredstava na rok koji je kraći od godine dana
- primjeri kratkotrajne financijske imovine:
-ulaganja u kratkoročne vrijednosne papire drugih subjekata (udjele, dionice, kratkoročne
obveznice, komercijalne i blagajničke zapise)
-ulaganja u udjele otvorenih investicijskih fondova
-odobreni kratkoročni zajmovi drugim subjektima
-depoziti u bankama …
- cilj ulaganja je ostvarivanje određenih prinosa → kamata ili dividendi

ULAGANJA U DIONICE
DIONICE su vlasnički ili glavnički financijski instrumenti koji dokazuju udjel njihovih
imatelja u kapitalu dioničkih društava
- ovisno o namjeri i ciljevima, ulaganja u dionice mogu se klasificirati kao:
1.kratkotrajna financijska imovina i
2.dugotrajna financijska imovina
- ulaganja u dionice mogu se klasificirati u dvije kategorije financijske imovine:
1.financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (DUG. FI)
2.financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (KRATK. FI)

ULAGANJA U DUŽNIČKE VRIJEDNOSNE PAPIRE

DUŽNIČKI FINANCIJSKI INSTRUMENTI su financijski instrumenti temeljem kojih se

uspostavlja kreditni odnos između izdavatelja instrumenta i investitora (ulagatelja) u
financijski instrument
- primjeri dužničkih financijskih instrumenata:
- obveznice
- komercijalni zapisi
- blagajnički zapisi
- trezorski zapisi …

OBVEZNICE – dužnički vrijednosni papiri koji imaju fiksno određeni rok dospijeća i koji
nose prinos u obliku kamata
- ulaganjem u obveznice ulagatelj (investitor) posuđuje određeni iznos novca izdavatelju
obveznice koji mu za to plaća naknadu (kamatu), a o dospijeću obveznice vraća uložena
sredstva
- tržišna cijena obveznice iskazuje se u postotku od njihove nominalne vrijednosti
- stjecanje uz premiju, uz diskont ili po nominalnoj vrijednosti
- ulaganja u obveznice mogu se klasificirati u sve tri kategorije financijske imovine:
- financijska imovina po amortiziranom trošku (DUG. FI)
- financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (DUG. FI)
- financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (KRATK. FI)
- za amortizaciju premije ili diskonta primjenjuju se dvije metode:
1.LINEARNA METODA AMORTIZACIJE i
2.METODA EFEKTIVNE KAMATNE STOPE

- razlikuju se dva osnovna sustava otplate obveznica:

1.JEDNOKRATNI SUSTAV OTPLATE i
2.VIŠEKRATNI (ANUITETSKI) SUSTAV OTPLATE

KOMERCIJALNI ZAPISI su kratkoročni dužnički vrijednosni papiri koji dospijevaju u

razdoblju do godine dana od datuma izdavanja
-kratkotrajna financijska imovina
- izdavatelj je po dospijeću dužan imatelju komercijalnog zapisa isplatiti njegovu nominalnu
vrijednost
- izdavatelj komercijalnog zapisa može biti svaka pravna osoba
- tržišna cijena komercijalnih zapisa iskazuje se u postotku od nominalne vrijednosti i uvijek
je niža od nominalne vrijednosti kupnja uz diskont
- prinos u obliku kamata

BLAGAJNIČKI ZAPISI su kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (rok dospijeća do godinu

dana)
-kratkotrajna financijska imovina
- uobičajeno dospijeće blagajničkih zapisa je 91 dan ili 182 dana
- izdavatelji blagajničkih zapisa:
- Hrvatska narodna banka, poslovne banke te druge financijske institucije i državna tijela
- “nerizični” instrumenti glavne karakteristike: sigurnost i umjereni prihod
- kupnja uz diskont

PRIMLJENI ČEKOVI i PRIMLJENE MJENICE su vrijednosni papiri koji su primljeni od

dužnika kao instrumenti plaćanja i koji su unovčivi u roku od godine dana
ČEK je vrijednosni papir kojim izdavatelj čeka nalaže drugoj osobi da ona iz njegova pokrića
na računu isplati određeni iznos imatelju (korisniku) čeka
- ček se može koristiti kao:
instrument bezgotovinskog plaćanja i kao instrument osiguranja plaćanja
- ček se podnosi na naplatu u banku u kojoj izdavatelj čeka ima otvoren glavni račun

MJENICA je vrijednosni papir koji glasi na određeni iznos novca i koji imatelju daje pravo
da taj iznos naplati od osobe koje je izdala mjenicu ili je na mjenici naznačena kao dužnik
- mjenica se može koristiti kao:
kreditni instrument, instrument bezgotovinskog plaćanja i kao instrument osiguranja
plaćanja
- mjenica se podnosi na naplatu u banku u kojoj izdavatelj čeka ima otvoren glavni račun
NOVAC
NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

NOVAC obuhvaća novac u blagajni i depozite po viđenju

NOVČANI EKVIVALENTI su kratkotrajna, visoko likvidna ulaganja koja se mogu brzo
konvertirati u poznate iznose novca i koja su podložna beznačajnom riziku promjena
vrijednosti

skupina 10 NOVAC U BANCI I BLAGAJNI:

- konto 100 Transakcijski računi – žiroračuni
- konto 101 Izdvojena novčana sredstva i akreditivi
- konto 102 Novac u blagajni
- konto 103 Devizni račun
- konto 104 Devizni akreditivi
- konto 105 Strana valuta u blagajni
- konto 107 Ostala novčana sredstva
- konto 109 Pomoćni konto – promet trgovine, ugostiteljstva i slično

PLAĆANJA IZMEĐU SUDIONIKA U PLATNOM PROMETU

1.BEZGOTOVINSKO PLAĆANJE prijenos novčanih sredstava s računa platitelja na račun
primatelja na temelju podnošenja naloga za plaćanje
2.GOTOVINSKO PLAĆANJE izravna predaja novca između sudionika u platnom prometu
3.OBRAČUNSKO PLAĆANJE namirivanje međusobnih obveza i potraživanja između
sudionika bez korištenja novca (npr. kompenzacija)

NOVAC NA TRANSAKCIJSKOM RAČUNU – ŽIRORAČUNU

- platni promet obavlja se preko transakcijskih računa
- transakcijske račune poduzetnicima otvaraju i vode poslovne banke na zahtjev poduzetnika
- platna transakcija → polaganje, podizanje ili prijenos novčanih sredstava koje je inicirao
platitelj ili primatelj plaćanja
- platne transakcije obavljaju se na temelju naloga za plaćanje
- knjiženje na temelju izvatka sa žiroračuna

ŽIRORAČUN PRIJELAZNI KONTO

-konto 1009 Žiroračun prijelazni konto koristi se prilikom uplata gotovog novca na žiroračun
i kod isplata gotovog novca sa žiroračuna
- blagajna i žiroračun

IZDVOJENA NOVČANA SREDSTVA I AKREDITIVI

- konto 101 Izdvojena novčana sredstva i akreditivi
- izdvojena novčana sredstva za različite namjene
- za investicije, za otvaranje neopozivih dokumentarnih akreditiva, za isplatu čekova …

DOKUMENTARNI AKREDITIV- instrument osiguranja plaćanja kojim nalogodavac

akreditiva (u pravilu kupac) daje nalog banci da u korist korisnika akreditiva (u pravilu
prodavatelj) otvori akreditiv (tj. da izdvoji određena novčana sredstva) te da temeljem
otvorenog akreditiva isplati novčana sredstva korisniku akreditiva tek nakon što korisnik
banci podnese odgovarajuće dokaze da je izvršio usluge ili isporuku dobara kupcu koja
proizlazi iz temeljnog ugovora između kupca i dobavljača
BLAGAJNIČKO POSLOVANJE
- gotovinsko plaćanje
- BLAGAJNIČKO POSLOVANJE obuhvaća sve poslove i aktivnosti koje se odnose na
uplate i isplate gotovog novca
- konto 102 Novac u blagajni
- najznačajnije knjigovodstvene isprave u blagajničkom poslovanju su:
a)blagajničke uplatnice i
b)blagajničke isplatnice
- sve ispostavljene uplatnice i isplatnice upisuju se po redoslijedu nastanka poslovnog
događaja u blagajnički izvještaj
- uvezani listovi blagajničkog izvještaja označeni rednim brojem stranica čine KNJIGU
BLAGAJNE

BLAGAJNIČKI MAKSIMUM- najviši iznos gotovog novca koji se na kraju radnog dana
može zadržati u blagajni
- određuje ga poduzetnik internim aktom
- razlika novca iznad blagajničkog maksimuma mora se položiti na žiroračun poduzeća istog
dana ili najkasnije sljedećeg radnog dana

4.RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE TROŠKOVA

POSLOVANJA
-TROŠAK – novčani (vrijednosni) izraz utrošenih resursa u cilju stvaranja korisnih učinaka
(proizvoda ili usluga)
TROŠAK= utrošak x cijena utroška

TROŠAK ≠ UTROŠAK ≠ IZDATAK ≠ RASHOD

UTROŠAK – fizička ulaganja materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranju učinaka

-izražava se u naturalnim jedinicama
RASHOD – smanjenje ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku smanjenja
imovine ili povećanja obveza što ima za posljedicu smanjenje glavnice (kapitala), osim onog
u svezi s raspodjelom sudionicima u glavnici (kapitalu)
- obračunska kategorija (sučeljavanje pihoda i rashoda)
-svi troškovi u trenutku nastanka ne postaju odmah rashodi
- načelo povijesnog troška (načelo nabavne vrijednosti)
-trošak je širi pojam od rashoda
-svaki trošak će postati rashod samo je pitanje u kojem obračunskom razdoblju
IZDATAK – smanjenje novčanih sredstava, tj. odljev novca iz poslovnog subjekta
- financijska kategorija
KRITERIJI KLASIFIKACIJE TROŠKOVA
1.troškovi prema vremenu nastanka
2.troškovi prema funkciji
3.troškovi prema položaju u financijskim izvještajima
4.troškovi prema mogućnosti obuhvata po nositeljima
5.troškovi prema ponašanju na promjenu razine aktivnosti (opsega proizvodnje)
6.troškovi prema značajnosti za donošenje poslovnih odluka
7.troškovi prema mogućnosti kontrole od strane menadžmenta
8.troškovi prema prirodnim vrstama

TROŠKOVI PREMA VREMENU NASTANKA

1.POVIJESNI ili PROŠLI TROŠKOVI
-nastali u prošlom obračunskom razdoblju kao rezultat prošlih odluka i aktivnosti
menadžmenta
-elementi financijskih izvještaja

2.BUDUĆI, BUDŽETIRANI ili PLANIRANI TROŠKOVI

-troškovi za koje se očekuju da će nastati u budućem obračunskom razdoblju
-predstavljaju aktivnosti i poslovne odluke koje menadžment želi poduzeti u budućem
obračunskom razdoblju
-prema planiranim troškovima ocjenjuju se stvarno nastali iznosi troškova

3.ZAMJENSKI ili SADAŠNJI TROŠKOVI

-iznos troškova za nabavu nove imovine sličnih obilježja

TROŠKOVI PREMA FUNKCIJI

1.TROŠKOVI PROIZVODNJE → vezani uz proizvodnu funkciju
-svi troškovi povezani s procesom proizvodnje
-nastali u cilju stvaranja korisnih učinaka odnosno gotovih proizvoda
-obuhvaćaju troškove direktnog materijala, troškove direktnog rada i opće troškove
proizvodnje
-kapitaliziraju se u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda, a rashodi postaju u
razdoblju prodaje gotovih proizvoda
-troškovi proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni

2.TROŠKOVI PRODAJE (MARKETINGA) I TROŠKOVI ADMINISTRACIJE

(UPRAVE) → vezani uz neproizvodne funkcije
-svi oni troškovi koji nisu povezani s procesom proizvodnje, te se od njih ne očekuju buduće
ekonomske koristi
-ne kapitaliziraju se u vrijednost imovine već se na rashode prenose u razdoblju njihova
nastanka, te se sučeljavaju s prihodima istog obračunskog razdoblja
-obuhvaćaju troškove prodaje (marketinga) i troškove administracije (uprave)
-troškovi prodaje obuhvaćaju troškove povezane s prodajom proizvoda, tj. marketingom
- Toškovi promocije i oglašavanja, troškovi distribucije, troškovi osoblja u prodajnom
odjelu
- Mogu biti fiksni i varijabilni
-troškovi administracije obuhvaćaju troškove koji nastaju u administrativnim službama
subjekta
- Računovodstvo i financije, nabava, pravna i kadrovska služba, uprava...
- Fiksni troškovi

TROŠKOVI PREMA POLOŽAJU U FINANCIJSKIM IZVJEŠTAJIMA

-dvije moguće sistematizacije:

1.NEDOSPJELI I DOSPJELI TROŠKOVI

-NEDOSPJELI TROŠKOVI – kapitalizirani troškovi, iskazani kao imovina u bilanci
-trošak nabave za imovinu koja se nabavlja i trošak proizvodnje za zalihe proizvodnje i
gotovih proizvoda
-postaju rashodi u razdoblju otuđenja imovine
-DOSPJELI TROŠKOVI – iskazani su kao rashodi u računu dobiti i gubitka
-troškovi administracije i troškovi prodaje, troškovi nabave prodane robe, troškovi
proizvodnje prodanih proizvoda
2.TROŠKOVI PROIZVODA I TROŠKOVI RAZDOBLJA
-TROŠKOVI PROIZVODA – predstavljaju troškove proizvodnje proizvoda koji se
kapitaliziraju, te se iskazuju kao zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda – imovina u bilanci
-uključuju trošak direktnog materijala, trošak direktnog rada i opće troškove proizvodnje
-postaju rashod u razdoblju prodaje gotovih proizvoda
-TROŠKOVI RAZDOBLJA – predstavljaju troškove koji se prenose na rashode u razdoblju
njihova nastanka, te se kao takvi sučeljavaju i nadoknađuju iz prihoda obračunskog razdoblja
u kojem su nastali
-uvijek su iskazani kao rashodi u računu dobiti i gubitka
-uključuju troškove uprave i troškove prodaje

TROŠKOVI PREMA MOGUĆNOSTI OBUHVATA PO NOSITELJIMA

1.DIREKTNI ili IZRAVNI TROŠKOVI
-troškovi koji se mogu pratiti po nositeljima troškova (proizvodima ili uslugama)
-troškovi direktnog materijala i troškovi direktnog rada
2.INDIREKTNI ili NEIZRAVNI TROŠKOVI
-troškovi koji se ne mogu pratiti direktno po nositeljima troškova
-raspoređuju se na nositelje troškova pomoću računovodstvenih metoda alokacije
-podjela indirektnih troškova:
- Indirektni (opći) troškovi proizvodnje
- Indirektni (opći) neproizvodni toškovi ( troškovi prodaje i troškovi administracije)

TROŠKOVI PREMA PONAŠANJU NA PROMJENU RAZINE AKTIVNOSTI

1.FIKSNI TROŠKOVI
-ne reagiraju na promjenu razine aktivnosti
-ukupni fiksni troškovi su konstantni, te nastaju neovisno o razini aktivnosti odnosno stupnju
iskorištenja kapaciteta
-fiksni troškovi po jedinici opadaju s povećanjem razine aktivnosti
-primjer: troškovi amortizacije, troškovi osiguranja, troškovi uprave
2.VARIJABILNI TROŠKOVI
-mijenjaju se prema promjeni razine aktivnosti
-ako nema aktivnosti, nema ni varijabilnih troškova
-jedinični varijabilni troškovi su jednaki pri različitim razinama aktivnosti
-primjer: trošak direktnog materijala, trošak direktnog rada
3.MJEŠOVITI TROŠKOVI
-imaju obilježja fiksnih i varijabilnih troškova

TROŠKOVI PREMA ZNAČAJNOSTI ZA DONOŠENJE POSLOVNIH ODLUKA

1.RELEVANTNI TROŠKOVI
-predstavljaju dio informacija koje služe kao podloga za donošenje poslovnih odluka
-budući troškovi koji su različiti kod različitih alternativa
-uključuju i oportunitetne troškove

2.IRELEVANTNI TROŠKOVI
-ne koriste se kao informacijska podloga za donošenje poslovnih odluka
-isključuju se iz analize troškova prilikom donošenja poslovnih odluka
TROŠKOVI PREMA MOGUĆNOSTI KONTROLE
1.KONTROLABILNI (KONTROLIRANI)
-troškovi koje menadžer može kontrolirati u promatranom vremenskom razdoblju
-menadžer ima kontrolu i odgovornost
2.NEKONTROLABILNI (NEKONTROLIRANI)
-troškovi koje menadžer ne može kontrolirati u promatranom vremenskom razdoblju
-menadžer nema kontrolu i odgovornost

KLASIFIKACIJA TROŠKOVA PREMA PRIRODNIM VRSTAMA

(razred 4)
KLASIFIKACIJA TROŠKOVA PREMA PRIRODNIM VRSTAMA
- za financijsko izvještavanje, za potrebe statistike, za porezne svrhe
1.MATERIJALNI TROŠKOVI
2.TROŠKOVI USLUGA
3.TROŠKOVI AMORTIZACIJE
4.TROŠKOVI OSOBLJA
5.NAKNADE TROŠKOVA RADNIKA I IZDACI ZA OSTALA MATERIJALNA PRAVA
6.REZERVIRANJA ZA TROŠKOVE I RIZIKE i
7.OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA

MATERIJALNI TROŠKOVI

-MATERIJALNI TROŠKOVI uključuju troškove koji se odnose na količinu sirovina i

materijala, energije, ambalaže, rezervnih dijelova te sitnog inventara utrošenog u realizaciju
poslovnih aktivnosti subjekta
- evidentiraju se u okviru kontne skupine 40 koja se raščlanjuje na više sintetičkih konta čiji
nazivi upućuju na vrstu troška:

TROŠKOVI SIROVINA I MATERIJALA

-novčani izraz količine sirovina i materijala utrošenih u realizaciji poslovnih aktivnosti
subjekta
- evidentiraju se u visini troškova nabave utrošene količine sirovina i materijala
TROŠKOVI ENERGIJE
-obuhvaćaju troškove električne energije, plina, pare, benzinskih i dizelskih goriva te ostale
energije koja je utrošena u poslovnim procesima i aktivnostima subjekta
-iznos troška energije utvrđuje se na temelju računa kojeg ispostavlja dobavljač – distributer
(isporučitelj) energije

TROŠKOVI USLUGA
-TROŠKOVI USLUGA odnose se na usluge koje poslovnom subjektu obavljaju drugi
poslovni subjekti, te ostale pravne i fizičke osobe, a povezane su s poslovanjem subjekta
-iznos troškova usluga utvrđuje se na temelju ulaznih računa koje poslovnom subjektu
ispostavljaju dobavljači za izvršene usluge
-evidentiraju se u okviru kontne skupine 41:

TROŠKOVI USLUGA
-evidentiraju se u okviru kontne skupine 42:

RAZLIČITO EVIDENTIRANJE TROŠKOVA USLUGA:

1.KAPITALIZACIJA TROŠKOVA PRIMLJENIH USLUGA
- usluge vezane uz nabavu dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine
- usluge vezane uz nabavu kratkotrajne imovine
- usluge vezane uz proces proizvodnje

2.TROŠKOVI USLUGA POSTAJU RASHODI U RAZDOBLJU NASTANKA

-usluge vezane uz neproizvodne aktivnosti
-usluge koje nisu vezane uz proces nabave
TROŠKOVI AMORTIZACIJE

POJAM AMORTIZACIJE
-dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina upotrebom u poslovnom procesu se troši i
pritom postupno prenosi dio svoje vrijednosti na učinke (proizvode i usluge) radi kojih se
troši
-postupno trošenje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine
-trošak koji nastaje kao posljedica postupnog trošenja ekonomskih koristi sadržanih u imovini
koja se amortizira
-sustavni raspored amortizirajućeg iznosa imovine tijekom njezinog vijeka upotrebe
-nadoknada troška amortizacije (utrošenog dijela vrijednosti imovine) kroz prodaju i naplatu
prodanih proizvoda i usluga

IMOVINA KOJA PODLIJEŽE OBRAČUNU AMORTIZACIJE

-imovina koja podliježe obračunu amortizacije ima sljedeća obilježja:
a)namijenjena je upotrebi u okviru proizvodnje ili prodaje proizvoda, robe ili usluga, za
iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe
b)očekuje se da će se upotrebljavati dulje od jednog obračunskog razdoblja i
c)ima ograničeni vijek upotrebe

-primjer: građevinski objekti, postrojenja i oprema, transportna sredstva, uredski inventar i sl.

IMOVINA KOJA NE PODLIJEŽE OBRAČUNU AMORTIZACIJE

-obračunu amortizacije ne podliježe imovina koja ima neograničeni vijek upotrebe i čije
ekonomske koristi se upotrebom ne troše:
- prirodna bogatstva (zemljišta i šume)
- spomenici kulture
- slike i druga umjetnička djela

-imovina koja je u procesu nabave (imovina u pripremi)

-predujmovi za nabavu dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine

POČETAK OBRAČUNA AMORTIZACIJE:

-obračun amortizacije dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine započinje od početka
njihove upotrebe
-amortizacija se počinje obračunavati od prvog dana idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu
je imovina stavljena u upotrebu
-ako je imovina stavljena u upotrebu 9. 4. 2018. godine → amortizacija se počinje
obračunavati od 1. 5. 2018. godine
- imovina se amortizira tijekom cjelokupnog vijeka upotrebe imovine

PRESTANAK OBRAČUNA AMORTIZACIJE:

-imovina se prestaje amortizirati kada se trajno stavlja izvan upotrebe odnosno kada je
izgubila perspektivu korištenja u poslovnom subjektu

ELEMENTI RAČUNOVODSTVENE POLITIKE AMORTIZACIJE

1.osnovica za obračun amortizacije
2.vijek upotrebe
3.sustav i metoda obračuna amortizacije
-izabrana računovodstvena politika amortizacije utječe na iskaz troškova u određenom
razdoblju, a time i na iznos poslovnog rezultata te na iskazanu vrijednost dugotrajne
nematerijalne i materijalne imovine

OSNOVICA ZA OBRAČUN AMORTIZACIJE

osnovicu za obračun amortizacije (amortizirajući iznos) čini:

a)trošak nabave (nabavna vrijednost) imovine
b)trošak nabave umanjen za ostatak vrijednosti
c)revalorizirani iznos
d)revalorizirani iznos umanjen za ostatak vrijednosti

-ostatak vrijednosti je iznos koji poslovni subjekt očekuje ostvariti prodajom odnosno
otuđenjem imovine na kraju njezinog procijenjenog vijeka upotrebe

RAZDOBLJE AMORTIZACIJE

-VIJEK TRAJANJA ili VIJEK UPOTREBE → razdoblje korištenja dugotrajne nematerijalne

i materijalne imovine:
a)vremensko razdoblje u kojem se očekuje da će imovina biti dostupna subjektu za upotrebu
ili
b)broj proizvoda ili sličnih jedinica koje subjekt očekuje ostvariti od te imovine

-procjena vijeka upotrebe

-Zakonom o porezu na dobit utvrđene su najviše porezno dopustive stope za obračun

amortizacije pojedinih vrsta dugotrajne imovine

SUSTAVI OBRAČUNA AMORTIZACIJE I METODE

AMORTIZACIJE
VREMENSKI SUSTAV OBRAČUNA AMORTIZACIJE
-temelji se na procjeni vijeka upotrebe u broju razdoblja (vremenu) u okviru kojeg se imovina
očekuje koristiti u poslovnom subjektu
- 3 metode amortizacije:
1. linearna ili proporcionalna metoda
2. degresivna metoda i
3. progresivna metoda
FUNKCIONALNI SUSTAV OBRAČUNA AMORTIZACIJE
-temelji se na funkciji odnosno procjeni vijeka upotrebe u visini količine učinaka koja se
očekuje realizirati ovom imovinom u vijeku upotrebe

LINEARNA ili PROPORCIONALNA METODA

-iznos amortizacije je isti tijekom cjelokupnog vijeka upotrebe

godišnji iznos amortizacije = osnovica za obračun amortizacije x godišnja stopa amortizacije

DEGRESIVNA METODA
-polazi od pretpostavke da se imovina intenzivnije koristi u prvim godinama vijeka upotrebe,
te se intenzitet korištenja imovine postupno smanjuje protekom vijeka upotrebe
- imovina je većim dijelom amortizirana u prvim godinama vijeka upotrebe
-iznos amortizacije je u prvoj godini vijeka upotrebe najviši, tijekom vijeka upotrebe postupno
se smanjuje, te je iznos amortizacije najniži u zadnjoj godini vijeka upotrebe

-degresivna metoda javlja se u dva oblika:

1. DIGITALNA METODA AMORTIZACIJE i
2. METODA OPADAJUĆEG SALDA

1.DIGITALNA METODA
-iznos amortizacije se svake godine smanjuje za isti apsolutni iznos
-iznos amortizacije najviši je u prvoj godini, a najniži u posljednjoj godini vijeka upotrebe
imovine

-utvrđeni iznos degresije (tj. godišnjeg smanjenja iznosa amortizacije) množi se s godinom
vijeka upotrebe, ali obrnutim redoslijedom

Digitalna metoda – alternativni način →putem amortizacijskih stopa

-stopa amortizacije je u prvim godinama vijeka upotrebe imovine najviša, te se postupno
smanjuje
 2.METODA OPADAJUĆEG SALDA
-stopa amortizacije je ista za sve godine vijeka upotrebe
-kao osnovica za obračun amortizacije koristi se neamortizirani iznos imovine
-glavni nedostatak ove metode imovina nikad neće biti potpuno amortizirana odnosno na
kraju vijeka upotrebe uvijek ostane neotpisana vrijednost imovine

godišnja stopa amortizacije = stopa amortizacije kod linearne metode x 2

godišnji iznos amortizacije = osnovica za obračun amortizacije x stopa amortizacije

↑
neto knjigovodstvena vrijednost imovine