UNIVERZITET U TUZLI

MEDICINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA ANATOMIJU

NEUROANATOMIJA
ORGANUM VISUS
 >> ORGANUM VISUS <<

SADRŽAJ –

ORGANUM VISUS – .................................................................................................... 3

1. BULBUS OCULI – očna jabučica ....................................................................... 4
2. TUNICA FIBROSA BULBI ....................................................................................... 5
3. SCLERA ................................................................................................................. 6
4. CORNEA .............................................................................................................. 8
5. TUNICA VASCULOSA BULBI (UVEA) ................................................................... 9
6. CHORIOIDEA (ŽILNICA) .................................................................................... 10
7. CORPUS CILIARE ............................................................................................... 11
8. IRIS (ŠARENICA) ................................................................................................. 13
9. KRVNE ŽILE TUNICAE VASCULOSAE BULBI ...................................................... 15
10. TUNICA INTERNA BULBI (RETINA) ................................................................... 16
11. RETINA .............................................................................................................. 18
12. KRVNE ŽILE TUNICAE INTERNAE OCULI ......................................................... 20
13. DIOPTIČKI APARAT OKA ................................................................................. 21
14. LENS CRYSTALLINA – LEĆA ............................................................................. 21
15. ZONULA CILIARIS ZINNI ................................................................................... 22
16. CORPUS VITREUM – STAKLASTO TIJELO ........................................................ 23
17. HUMOR AQUOSUS – OČNA VODICA........................................................... 24
18. CAMERA BULBI ANTERIOR .............................................................................. 24
19. CAMERA BULBI POSTERIOR ............................................................................ 24
20. APARATUS MOTORIUS (MM.BULBI) ................................................................ 25
21. FASCIAE ORBITALES ........................................................................................ 27
22. SEPTUM ORBITALE ............................................................................................ 27
23. CAPSULA BULBI (FASCIA BULBI TENONI) ....................................................... 28
24. ZAŠTITNI APARAT OKA .................................................................................... 29
25. SUPERCILIUM ................................................................................................... 29
26. PALPEBRAE ...................................................................................................... 30
27. TUNICA CONJUCTIVA .................................................................................... 33
28. APARTUS LACRIMALIS – SUZNI APART OKA .................................................. 33
2
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

29. GLANDULA LACRIMALIS ................................................................................ 34

30. ODVODNI KANALI ZA SUZE ............................................................................ 35

ORGANUM VISUS –

OKO je čulo vida, sastoji se iz:

1. Oculusa – oko,
2. Organa oculi accesoria – pomoćni organi.

Oculus se sastoji iz dva dijela:

1. Bulbus oculi – očna jabučica,
2. Nervus opticus – očni živac.

U organa oculi accesoria spadaju:

1. Mm. oculi,
2. Fasciae orbitales,
3. Corpus adiposum orbitae,
4. Zaštitni aparat oka.

Mm.oculi su:
1. Mm.bulbi, pokretaći očne jabučice koji čine motorni aparat oka, ima ih
šest, četiri prava i dva kosa.
2. Mišići pokretaći očnih kapaka:
- M.levator palpebrae superioris, podizač gornjeg kapka,
- Lacerus fibrosus m.recti bulbi inferioris,
- M.orbicularis oculi.
3. Glatki mišići:
- M.tarsalis superior,
- M.tarsalis inferior,
- M.orbitalis Mȕlleri (protuzor bulbi).

Zaštitni aparat oka:

1. Supercilium – obrve,
2. Palpebrae – kapci ili vjeđe,
3. Tunica conjuctiva,
4. Aparatus lacrimalis – suzni aparat.

3
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

1. BULBUS OCULI – očna jabučica

Bulbus oculi ili očna jabučica je sferično tijelo oblika šuplje kugle smješteno u
prednjem dijelu orbitae, koja se dijeli na:
1. Spatium bulbare – za bulbus oculi,
2. Spatium retrobulbare – stražnji dio.

Bulbus oculi je građen iz tri sloja:

1. Tunica fibrosa bulbi ili tunika externa oculi – koju čini sclera i cornea,
2. Tunica vasculosa bulbi ili tunica media oculi ili uvea – koju čine choroide
(žilnica), corpus ciliare i iris (šarenica),
3. Tunica interna bulbi ili tunica nervosa oculi ili retina (mrežnica), sadrži još i
dioptrički aparat.

Bulbus oculi je sferično tijelo kojem je – stražnji dio (sclera) zavijen po većem
radijusu a – prednji dio (cornea) po manjem radijusu, pa je ispupčen. Linija koja
spaja centar corneae sa centrom sclere i koja ide od vanjske površine corneae
na vanjsku površinu sclerae zove se – axis bulbi externus. A tačke u kojima ova
osa pogađa skleru i corneu su – polus anterior et polus posterior. Linija koja
spaja unutrašnju stranu sclerae i corneae je – axis bulbi internus, kraća je od
vanjske za debljinu sclerae i corneae.
Krug oko sclerae na jednakoj udaljenosti od polova je – equator 1. Krugovi koji
idu oko bulbusa i prolaze kroz polove su – vanjski merdiani. Postoje također i
unutrašnji polovi i merdiani, kao i – unutrašnji equator.
Vanjska osovina oka iznosi 24 mm, a unutrašnja 21,3 mm, horizontalni promjer
oka iznosi 23,6 mm, vertikalni 23,3 mm.

Oko ima optičku osovinu – axis opticus koja prolazi kroz sredinu svih optičkih
medija i pogađa retinu lateralno od izlaska n.opticusa poklapajući se sa
unutrašnjom i vanjskom očnom osovinom. Vidna osovina – linea visus čini sa
optičkom osovinom ugao od 4-7 stepeni, sjeće optičku os u čvornoj tački u
stražnjem dijelu leće, prolazeći prije toga nešto medijalno od sredine i pogađa
retinu nešto lateralno kod mjesta gdje ju pogađa optička osa, na mjestu koje se
zove – fovea centralis a koje je najosjetljivija tačka retine ili mjesto najjasnijeg
vida.

4
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

2. TUNICA FIBROSA BULBI

Tunica fibrosa bulbi ili tunica externa oculi – je vanjska očna ovojnica oblika
kugle, podijeljena u dva dijela:
1. Stražnji neprozirni dio - sclera,
2. Prednji prozirni dio – cornea.

Različito je debela. Najdeblja je na mjestu gdje ovojnice očnog živca prelaze u

oko (1-2 mm), prema equatoru se stanjuje (0,4-0,6 mm) da prema naprijed opet
postane deblja (0,8 mm).
Ova ovojnica ima trostruku ulogu:
1. Daje otpor intraokularnom pritisku od 20 mm Hg stuba, i toliko je jaka,
2. Štiti oko,
3. Daje potporište na kojem se hvataju mišići koji pokreću oko
*(daje mjesto na kojem će se učvrstiti mišići, koji pokreću oko).

5
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

3. SCLERA

Sclera je stražnji neprozirni dio vanjske očne ovojnice. Građena je iz snopa

vezivnih fibrila.
Vanjska strana – joj je slobodna što je neophodno radi kretanja oka. Oko
sclerae se nalazi – membrana capsula bulbi (fascia bulbi Tenoni) koja oko
bulbusa omeđuje prostor i odjeljuje ga od orbitalnog sala. Između ove
membrane i bulbusa idu duge niti koje ne ometaju izvođenje očnih pokreta.
Na scleri se nalaze mnogi otvori a najvažniji je onaj kroz koji prolaze – niti
n.opticusa među čijim vlaknima se provlače i a. i v.centralis retinae. Ovaj otvor
je kanal konične forme koji kroz scleru prolazi u sagitalnom smjeru sa širim
otvorom prema vani a užim prema unutrašnjosti oka. Rub otvora nije ravan, već
sclera tu ne prestaje nego šalje svoje snopove među vlakna živca čineći jednu
mrežu – area cribriformis sclerae (lamina cribrosa sclerae). To mjesto na scleri je
najosjetljivije na povećan intraokularni pritisak pa predstavlja – locus minoris
resistentiae, jer se tu sclera najlakše izdubi.
Oko ovog otvora nalazi se niz drugih otvora – emissariae sclerae posteriores
kroz koje prolaze arteriae iridis (aa.ciliares posteriores longae), arteriae
chorioideae (aa.ciliares posterior breves) i nervi ciliares. Sprijeda se nalaze
otvori – emissaria sclerae anterior kroz koje prolaze – ramuli ciliares (aa.ciliares
anteriores), a u blizini equatora i nešto iza nalaze se četiri otvora – emissaria
sclerae equatorialia kroz koje prolaze – četiri venae chorioideae maiores
(vorticosae).

Unutrašnja strana sclerae – je također slobodna jer chorioidea nije srasla sa

sclerom nego klizi po njoj naprijed i nazad. To pomicanje prema naprijed vrši
svojom kontrakcijom m.ciliaris, koji je pričvršćen na mjestu gdje sclera prelazi u
corneu, a pomicanje prema nazad vrše elastične lamele laminae
suprachorioideae pomoću kojih je chorioidea vezana za scleru, tako što one
povuku chorioideu na njezino mjesto čim prestane kontrakcija m.ciliarisa.
Iznutra sclera pokazuje otvore kao s vanjske strane. Njena unutrašnja strana je
tamne boje a to je pigment lamela sa – laminae suprachorioideae koje ostaju
djelimično prilikom skidanja na scleri i to se zove – lamina fascia sclerae.
Sclera se sprijeda nastavlja u corneu koja je zavinuta po manjem radijusu nego
sclera pa je zato ispupčena. Rub sclerae pokriva rub corneae sa obje strane ali
više sa prednje pa cornea izgleda umetnuta u scleru kao satno staklo. Otvor
sclerae se zove – rima cornealis, a ona ima prednju i stražnju usnu; labium
anterius et labium posterius. Prednja usna je duža od stražnje na gornjoj i donjoj

6
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

strani, tako da cornea gledana sprijeda ima ovalan oblik. Stražnja usna je
jednaka.

Pošto je cornea zavijena jače od sclerae, prednji dio sclerae koji prelazi na
corneu (labium anterius) također je zavijen kao i cornea, tako da sa ostalim
dijelom sclerae čini jedan ugao, odnosno omeđuje jedan žlijeb u obliku prstena
oko corneae a taj žlijeb se zove – sulcus sclerae. U masi sclerae na njenoj
unutrašnjoj površini blizu rimae cochlearis nalazi se – sinus venosus sclerae ili
Šlemov kanal u obliku prstena. Tanki sloj sclerae što se nalazi sa unutrašnje
strane Šlemovog kanala zove se – ligamentum pectinatum anguli iridocornealis
a vezuje kraj corneae sa irisom i ciliarnim mišićem. Tu je tkivo sclerae građeno iz
trabekula koje idu u raznim smjerovima a među njima ostaju mali prostori koji
direktno komuniciraju sa prednjom očnom komorom a preko njih prednja očna
komora komunicira sa Šlemovim kanalom. Prostori između tih niti se zovu –
spatia anguli iridocornealis. Šlemov kanal je u vezi sa venae ciliares.

7
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

4. CORNEA

Cornea je prednji prozirni dio vanjske očne ovojnice. Zavijena je jače od sclerae
pa izgleda ispupčeno, na njoj razlikujemo; prednju stranu, stražnju stranu i rub.

PREDNJA STRANA – je konvexna, glatka i pokrivena konjuktivom. Centralni dio

čini – vertex corneae. Ovalna je oblika sa horizontalnim dijametrom 12 mm, a
vertikalnim 11 mm.

STRAŽNJA STRANA – ili unutrašnja, je okrugla i konkavna ali jače nego što je
prednja konveksa tako da je zbog toga različito debela, na rubovima je deblja
(1,1 mm) a u srednini tanja (0,8 mm), prema tome predstavlja negativno
konveksnu konkavnu leću.

RUB CORNEAE – se uvlači između prednje i stražnje usne ruba sclerae a zove se
– limbus corneae.

Cornea je građena od pet slojeva:

1. Epithelium anterius corneae,
2. Lamina limitans anterior Bowmani,
3. Supstantia propria corneae,
4. Lamina limitans posterior,
5. Endothelium camerae anterioris.

Vaskularizirana – je preko krvnih žila koje se nalaze na periferiji, iz tzv. Plexus

periocornealis.
Nema krvnih žila, hrani se putem limfe iz limfnih prostora među lamelama.
Nervi dolaze od ciliarnih nerava i blizu Šlemovog kanala čine prstenasti plexus
od kojeg odlaze ogranci radijalno ka centru među lamelama laminae propriae
čineći – plexus cornealis profundum. Od njega idu niti prema vani do ispod
epitela i čine – plexus subepithelialis. A od ovoga idu još niti naprijed među
epitelne stanice i čine – plexus interepithelialis kao i plexus cornealis
superficialis.

8
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

5. TUNICA VASCULOSA BULBI (UVEA)

Tunica vasculosa bulbi ili tunica media oculi ili uvea – je srednja očna ovojnica,
čiji je glavni zadatak dovođenje hrane svim dijelovima oka a sporedni zadatak
akomodacija oka. Postavljena je odmah ispod tunicae fibrosae bulbi, a s njom je
čvrsto srasla jedino u području – ligamentum pectinatum iridocornealis, tako
da se može lahko odljuštiti. Kad se odljušti ova tunica vidi se sprijeda jedan dio
koji stoji u frontalnoj ravni sa otvorom u sredini a to je iris i pupilla. Iza tog se
vidi bijeli prsten – anulus ciliaris (zona musculi ciliaris) a na predjelu iza tog
vidimo svijetle pruge koje idu od naprijed prema natrag a to su – nervi ciliaris.
Uz njih se vide i dvije – aa.ciliares posterior longae a ispod tog se naziru –
vv.vorticosae ili vv.chorioideae maiores kao zavinute pruge.

Tunica vasculosa bulbi se dijeli na tri dijela:

1. Chorioidea – stražnji dio koji je iznutra pokriven vidnim dijelom retinae do
orae serratae,
2. Iris – dio koji stoji u frontalnoj ravni i ne priliježe uz tunicu externu oculi,
3. Corpus ciliare – dio koji se nalazi između predhodna dva.

9
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

6. CHORIOIDEA (ŽILNICA)

Postavljena je između tunicae externae oculi i tunicae internae bulbi. Ima oblik
kugle i posjeduje; unutrašnju i vanjsku stranu. Na vanjskoj strani postoji
izbočenje arterija i nerva a unutrašnja strana je glatka jer je prekriva vidni dio
retinae. Sprijeda se za granicu prema corpus ciliare uzima linija do koje je
pokrivena vidnim dijelom retinae a to je – ora serrata. Na mjestu ulaska –
n.optici u bulbus oculi posjeduje chorioidea kao i sclera otvor za ulazak ovog
živca.

Chorioidea ima četiri sloja:

1. Lamina suprachorioidea,
2. Lamina vasculosa,
3. Lamina choriocapillaris,
4. Lamina basalis.

LAMINA SUPRACHORIOIDEA – je građena od 6-8 slojeva lamela koje

međusobno omeđuju limfatičke prostore a ovi anastomoziraju međusobno i
čine skupa – spatium suprachorioideum (perichorioidale). Lamine su stražnjim
dijelom vezane za scleru tako da svojom elastičnošću vuku chorioideu na njeno
mjesto kad popusti kontrakcija m.ciliarisa. Kroz laminu suprachorioideu prolaze
– nervi ciliares longi et breves i venae vorticosae (vv.chorioideae oculi) kao i
a.iridis nasalis i a.iridis temporalis.

LAMINA VASCULOSA – je sastavljena od – ogranaka aa.ciliares posteriores

breves, aa.ciliares posteriores longae i vv.vorticosae.
Razlikujemo na presjeku ove lamine dva sloja:
1. Vanjski – sa velikim žilama,
2. Unutrašnji – sa manjim žilama.
Između ovih žila u vezivu se nalaze limfni prostori a glavnu masu žila ovdje čine
– venae vorticosae.

LAMINA CHORIOCAPILARIS – je jedan jedini sloj arterijskih i venskih kapilara koji

služe za ishranu pigmentnog sloja tunicae internae oculi i sloja štapića i čunjića
retinae.

LAMINA BASALIS – je tanka membrana, potpuno glatka sa unutrašnje stane jer

daje podlogu za retinu.

10
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

7. CORPUS CILIARE

Dio je srednje očne ovojnice a nalazi se između orae seratae i irisa, odnosno
između sclerae i retinae.
Kad se izoluje ima oblik prstena a na presjeku ima oblik trougla čiji vrh odgovara
ori serrati, baza odgovara irisu, vanjska strana mu je nenabrana i dolazi u odnos
sa sclerom, a unutrašnja strana je nabrana i dolazi u dodir sa; retinom, lens
cristalinom i corpus vitreum.

Na unutrašnjoj strani razlikujemo dvije zone:

1. bliža equadoru – orbiculus ciliaris sa manjim naborima –plicae orbiculares,
2. i druga prema naprijed – corona ciliaris sa večim naborima processus
ciliaris maiores (processus ciliares) koji se završavaju naglim zadebljanjem
nazvanim caput procesus ciliaris maior.
Između ovih ciliarnih nastavaka nalaze se udubine – sulci ciliares a u njima
nabori –plicae ciliares. U sulci ciliares vide se svijetle niti –zonula ciliaris zinni
koje drže leću.

Corpus ciliare – je građen iz tkiva bogatog krvnim žilama, to je –pars vascularis.

Od pars vascularis prema vani nalazi se –m.ciliaris, a prema unutra je –corpus
ciliare pokriven sa dva sloja stanica; jednim pigmentnim i drugim
nepigmentnim. Oni su dio tunicae internae oculi. Oba ova sloja su na ciliarnim
nastavcima a nepigmentne ćelije luče –humor aquosus.
Pars vascularis – se sastoji od vezivnog tkiva sa pigmentnim stanicama među
kojima su krvne žile a sa unutrašnje strane je –mrežasta lamina basalis.

M.ciliaris – je prema vani od pars vascularis. Kad se kontrahuje vuče chorioideu

prema naprijed usljed čega popušta zonula ciliari zinni pa se leća ispupći a stoga
se on još zove akomodacioni mišić. Kod ovog mišića razlikujemo tri dijela
zavisno od smjera njegovih niti:
1. Fibrae meridionales Brȕck (m.tensor chorioidale) – niti mu idu u pravcu
meridijana a nalazi se na periferiji mišića i čini tri vanjske četvrtine mišića.
Polazi jednim dijelom od –ligamentum pectinatum iridocornealis a drugim
dijelom sa scleralnog prstena a nastavlja se u lamina vasculosa chorioidea.
2. Fibrae radiales – idu od periferije u smjeru očnog radijusa i završavaju u
vezivnoj osnovi chorioideae.
3. Fibrae circulares Mȕlleri – idu circularno u formi prstena s unutrašnje
strane meridionalnih niti.

11
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

M.ciliaris je inerviran od n.oculomotoriusa na slijedeći naćin:

1. Nc.lateralis parvocelularis (westphal-edinger) ↓
2. Ganglion ciliare, ↓
3. Nn.ciliare (breves), ↓
4. Plexus gangliosum ciliaris (na vanjskoj strani mišića).

Corpus ciliare – je vaskulariziran od aa.ciliares posteriores longae i aa.ciliares

anteriores.

Nema limfnih žila, nego samo limfne prostore, nervi dolaze preko nn.ciliares i
gangliona ciliare, na vanjskoj strani musculusa čine plexus gangliosus ciliaris.

12
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

8. IRIS (ŠARENICA)

Iris– je dio tunica mediae oculi postavljen u frontalnoj ravni, na njoj razlikujemo:
1. Prednju stranu – facies anterior iridis,
2. Stražnju stranu – facies posterior iridis,
3. Otvor (zjenicu) – pupilla,
4. Vanjski rub – margo ciliaris,
5. Unutrašnji rub – margo pupillaris.
Debljina irisa kod srednje raširenosti je 0,3-0,4 mm, a najtanja je na –margo
ciliaris.

FACIES ANTERIOR IRIDIS – je slobodno i nešto konkavna jer je leća izboćuje

prema naprijed. Na granici između vanjske dvije trećine i unutrašnje trećine
nalazi se jedan greben. Iridealni greben – gdje je u embrionlno doba bila
učvršćena membrana pupillaris.
Ovaj greben dijeli iris na dva dijela:
1. Veći – anulus iridis maior (cilijarni),
2. Manji – anulus iridis minor (pupilarni).
Na anulus iridis maior imamo cirkularne nabore –plicae iridis koji se dižu kad se
pupilla širi.
Na anulus iridis minor nalaze se udubljenja koja idu radijarno a zovu se –kryptae
pupillares dok se na periferiji irisa nalaze i –krypte ciliares. Kripte služe za
istjecanje humor aquosus koji ide kroz njih u krvne žile.

FACIES POSTERIOR IRIDIS – je pokrivena odgovarajućim dijelom tunicae intrnae

bulbi. U pupilarnom dijelu ima radijarne nabore a perifernom cirkularne koji su
uski i mnogobrojni. Konkavna je i priljubljena uz prednju stranu leće. Kroz
pukotinu između leće i pupilarnog ruba struji –humor aquosus iz stražnje u
prednju očnu komoru. Ponekad može pupilarni rub srasti sa lećom pri čemu
nastaje seclusio pupillae uslijed čega je onemogućeno strujanje humor aquosus.

MARGO PUPILLARIS – sadrži jednu crnu prugu stratum pigmenti iridis a to je

pigmentni sloj koji se sa stražnje strane prebacuje nešto preko ruba.

MARGO CILIARIS – se ne vidi niti sa prednje niti sa stražnje strane jer ga s

prednje pokriva; rub sclerae i spongium anguli iridocornealis a sa stražnje;
prednji krajevi ciliarnih nastavaka.

13
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

Iris – je građena iz veziva i glatkih mišičnih vlakana. Stanice iridealnog dijela

tunicae internae oculi koje se prebace preko pupilarnog ruba na prednju stranu,
izduže se i postave circularno oko ruba pupillae i čine –m.sphincter pupillae.
Ovaj mišić je širok 1 mm a izaziva myosis ili suženje zjenice. Inerviran je
parasimpatičkim nitima –n.oculomotoriusa koje dolaze iz nc.lateralis
parvocelularis (westphal-edinger) i odlaze u ganglion ciliare odakle idu
nn.ciliares breves koji ga inerviraju.
M.dilator pupillae – je antagonist sfinkteru a nastao je tako da su neke stanice
stratum pigmenti iridis ostale bez pigmenta i postavile se dublje u iris, izdužile i
pretvorile u glatka mišićna vlakna. Ovaj mišić izaziva mydriasis ili širenje zjenice
koje nastaje u tami ili pod dejstvom medikamenta, na način da se podraži
sympaticus a paralizira parasympaticus. Inerviran je od sympaticusa (C8-Th1) a
niti dolaze iz centrum ciliospinale budge (C8-Th1) u plexus caroticus internus a
odatle ide nervus ophtalmicus koji daje n.nasociliaris od kojeg odlaze nn.ciliares
longi.
Iris je građena iz više slojeva:
1. Endothelium camerae anterioris,
2. Stroma iridis,
3. Stratum musculare,
4. Iridealni dio tunicae internae oculi – pars iridica retinae.

Endothelium camerae anterioris – pokriva stromu s prednje strane i čitav je

jedino kod djece.

Stroma iridis – čini osnovu irisa i kroz nju prolaze krvne žile. Građena je iz
rijetkog tkiva sa pigmentnim i nepigmentnim stanicama. Sprijeda je zadebljala u
prednju graničnu membranu o kojoj zavisi boja irisa koju određuje količina
pigmenta. Puno pigmenta iris je crn ili tamno smeđ, malo pigmenta zelen,
veoma malo svijetlo plav i bez pigmenta tamno plav.

Stratum musculare – dolazi iza strome i čine ga; m.sphincter i m.dilator pupillae.

Pars iridica retinae – se sastoji od dva sloja epitelijalnih stanica a oba sadrže
veliku količinu pigmenta.

Nervi koji dolaze do plexus gangliosus ciliaris idu prema pupilli i oko nje čine –
plexus pupillaris.

14
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

9. KRVNE ŽILE TUNICAE VASCULOSAE BULBI

Krvne žile dolaze od:

1. Aa.ciliares posterior breves,
2. Aa.ciliares posterior longae,
3. Aa.ciliares anteriores.
Grane arteriae ophtalmicae a ona je grana arteriae carotis internae.

ARTERIAE CILIARES POSTERIOR BREVES – prolaze scleru kroz –emissaria

posteriora i raspu se u gustu mrežu –lamina capilarum. Na mjestima gdje
prolaze kroz scleru međusobno anastomoziraju kao i sa –a.centralis retinae (oko
vidnog živca) i čine –circulus vasculosis nervi optici Halleri. Anastomoza sa
a.centralis retinae može biti podebljana a od nje može odlaziti –a.cilioretinalis
koja tada opskrbljuje predio maculae luteae.

ARTERIAE CILIARES POSTERIORES LONGAE – su dvije; jedna nazalna i jedna

temporalna. Na anulus ciliaris se granaju i anastomoziraju čineći na ciliarnom
rubu irisa –circulus arteriosus iridis maior.

ARTERIAE CILIARES ANTERIORES – prije prolaska kroz scleru daju –

aa.conjuctivales za konjuktivu i –aa.episclerales za vanjske dijelove sclerae.
Dalje kroz scleru prolaze –ramuli ciliares idući na –circulus arteriosus iridis maior
i pojačavaju ga. Od ovog circulusa prema naprijed idu ogranci u iris i blizu
pupilarnog ruba anastomoziraju i čine u iridealnom grebenu –circulus arteriosus
iridis minor. Osim ovog u circulus maior idu i ogranci za –m.ciliaris i processus
ciliares. Aa.episclerales i aa.conjuctivales formiraju –plexus pericornealis od
kojeg cornea dobija ishranu.

Venska krv iz tunicae vasculosae bulbi odlazi na dva načina:

1. Iz chorioideae i irisa ide u –venae chorioideae oculi (vorticosae) a odavde
u –v.ophtalmicu,
2. Iz corpus ciliare i canalis schlemi u –vv.ciliares anteriores.

Oticanje humor aquosus, vrši se na dva načina:

1. Iz sinus venosus sclerae (šlemovog kanala) u –vv.ciliares anteriores,
2. Kroz pupilarne i cilijarne kripte u irisu dospijeva u –fucksove pukotine, koje
su perivaskularni prostori oko vv.iridis, a tu difuzijom kroz njihov zid u
vensku krv tih vena.

15
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

10. TUNICA INTERNA BULBI (RETINA)

Tunica interna bulbi ili tunica nervosa oculi, retina ili mrežnjača – je unutrašnja
očna ovojnica. Svojom vanjskom stranom je prislonjena na unutrašnju stranu
tunicae vasculosae bulbi.
Dijeli se na tri dijela:
1. Pars optica retinae – vidni dio retine koji se prostire do orae seratae,
2. Pars ciliaris retinae – cilijarni dio tunicae internae bulbi,
3. Pars iridica retinae – iridealni dio tunicae internae bulbi.

Čitava tunica interna je građena iz dva sloja (lista):

1. Vanjski (pigmentni) sloj – stratum pigmenti tunicae internae bulbi,
2. Unutrašnji sloj – retina (u užem smislu).

I unutrašnji i vanjski sloj imaju po tri dijela i to:

1. Stratum pigmenti se dijeli na:
a) Stratum pigmenti retinae,
b) Stratum pigmenti corporis ciliaris,
c) Stratum pigmenti iridis.
2. Retina se dijeli na:
a) Pars optica retinae – vidni dio retine,
b) Pars ciliaris retinae,
c) Pars iridica retinae.
Pars ciliaris retinae i pars iridica retina čine pars caeca retina (slijepi dio
retina).

Na osnovu ovih podijela na dijelove i slojeve dolazi se do zaključka da se pars

optica retinae sastoji iz; stratum pigmenti retinae i iz pars optica retinae (sa
jednim slojem manje), pars ciliaris retinae se sastoji iz; stratum pigmenti
corporis ciliaris i pars ciliaris retinae (sastavljen iz jednog sloja stanica), i pars
iridica retina se sastoji iz; stratum pigmenti iridis i pars iridica retinae (sastavljen
od jednog sloja stanica koje imaju pigment).

Debljina tunicae interne oculi varira od 0,1-0,4 mm, i stanjuje se od stražnjeg

pola prema naprijed. Vanjska strana to jest –stratum pigmenti retine je
konveksna i gatka, prislonjena uz chorioideu, dok je unutrašnja konkavna i u
dodiru je sa –corpus vitreum. Unutrašnja strana je glatka u svim dijelovima osim

16
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

na dva mjesta, a to su; papilla nervi optici (macula caeca - slijepa mrlja) i
macula lutea (žuta mrlja).

ULOGA – uloga tunicae interna bulbi je primanje svijetlosnih utisaka. Za

primanje svijetlosnih utisaka služi samo pars optica retinae. Vanjski sloj ili
stratum pigmenti tunicae internae bulbi je u jačoj vezi sa chorioideom nego sa
retinom, pa se može dogoditi da se retina odljušti od stratum pigmenti što
dovodi do slijepoće, a pojava se zove –ablatio retinae.

17
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

11. RETINA

Retina je unutrašnji sloj tunicae internae bulbi. Nije svugdje jednako građena u
smislu debljine. Tako je u vidnom dijelu sastavljena iz mnogo slojeva stanica, u
pars ciliaris i pars iridica samo iz jednog sloja stanica. Retina se dijeli na:
1. Pars optica retinae – vidni dio retinae,
2. Pars ciliaris retinae,
3. Pars iridica retinae.
Pars ciliaris retinae i pars iridica retinae su – pars caeca retina (slijepi dio retine).

PARS OPTICA RETINAE - je vidni dio tunicae internae bulbi koji prima svjetlosne
utiske, liči na pehar sa otvorom prema naprijed, a rub mu je –ora serata.
To je nazubljena linija postavljena nešto ispred equatora a paralelna njemu.
Nastaje tako što na tom mjestu prestaju naglo mnogi slojevi retinae. Debljina
tunicae internae oculi a samim tim i retine u užem smislu varira od 0,1-0,4 mm,
na način da se stanjuje idući od stražnjeg pola prema naprijed. Na vanjskoj
strani retine je –stratum pigmenti, pa je retina (tačnije tunica interna oculi) sa te
strane konveksna, glatka i prislonjena uz chorioideu, a sa unutrašnje strane je
konkavna i u dodiru sa corpus vitreum. Unutrašnja strana je glatka u svim
dijelovima, osim na dva mjesta a to su:
1. Papilla nervi optici ili macula caeca – slijepa mrlja,
2. Macula lutea – žuta mrlja.

Papilla nervi optici je mala udubina – excavatio papilli nervi optici, koja
odgovara mjestu gdje nervus opticus odlazi od očnog bulbusa a u sredini
papillae nešto nazalno ulaze krvne žile retinae.
Macula lutea – je udubljenje postavljeno lateralno od papillae nervi optici i
predstavlja mjesto najjasnijeg vida. U sredini ove maculae nalazi se –fovea
centralis, a oko nje jedan zadebljali dio retina u formi prstena. Kako je već
spomenuto tunica interna oculi je građena iz dva lista; vanjskog epitelnog –
stratum pigmenti retinae i unutrašnjeg – koji predstavlja retinu u užem smislu
riječi, a koji je odebljao i sastavljen od ganglijski i potpornih glija stanica.

18
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

Tako, tunicu internu oculi u području pars opticae retinae izgrađuje deset
slojeva idući od vanjske strane ka unutrašnjoj:
1. Pigmentni sloj – stratum pigmenti retinae,
2. Sloj štapića i čunjića – stratum bacilorum et conorum,
3. Membrana limitans externa,
4. Stratum granulosum externum – vanjski zrnati sloj (najdeblji),
5. Stratum reticulare externum – vanjski mrežasti sloj,
6. Stratum granulosum internum – unutrašnji zrnati sloj,
7. Stratum reticulare internum – unutrašnji mrežasi sloj,
8. Stratum gangliosum – sloj ganglijskih stanica,
9. Stratum filorum n.optici – sloj nervnih niti,
10. Membrana limitans interna.
Slojevi od 2 do 10 čine PARS OPTICA RETINAE.

Debljina retine se smanjuje od stražnjeg polusa tj. od papillae nervi optici prema
naprijed, naročito od equatora do orae seratae na kojoj se svi ovi slojevi naglo
reduciraju i ostane samo jedan sloj koji se nastavlja i čini –pars ciliaris retinae.
Također, postoji redukcija ovih slojeva i u –maculi lutei, tačnije u fovei centralis
gdje imamo samo; membranu limitans internu, stratum reticulare externum,
stratum granulosum externum, membranu limitans externu, stratum
baciolorum et cinorum, kao i stratum pigmenti retinae, i zbog toga je ovo
mjesto najjasnijeg vida.
Redukcija slojeva postoji i na –papilli nervi optici (maculi caeci) gdje je retina
reducirana na dva sloja; stratum filorum nervi optici i membrana limitans
interna, zbog toga se ovo mjesto zove slijepa mrlja jer s njim ne možemo vidjeti.

PARS CILIARIS RETINAE – je dio tunicae internae oculi gdje retina reducirana na
samo jedan sloj, koji se sastoji iz dva jednostavna sloja stanica, pigmentni i
nepigmentni, a ovaj sloj retine zajedno sa stratum pigmenti corporis ciliaris čine
dva sloja koja izgrađuju ciliarni dio tunicae internae ocui. Pigmentni sloj sloj
stanica je prislonjen uz –corpus ciliare i potpuno ga oblaže a nepigmentni sloj je
građen iz epitelnih stanica koje luče –humor aquosus.

PARS IRIDICA RETINAE – je građen slično kao i cilijarni dio. Retina je građena od
jednog sloja koji se sastoji od dva sloja stanica, pigmentnog i nepigmentnog,
gdje ove stanice posjeduju veliku količinu pigmenta. Ovaj sloj retinae tj. pars
iridica retinae zajedno sa stratum pigmenti iridis izgrađuju – iridalni dio tunicae
internae oculi.

19
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

12. KRVNE ŽILE TUNICAE INTERNAE OCULI

Tunica interna oculi ima vlastite krvne žile jedino u svom vidnom dijelu (pars
optica tunicae internae oculi) i to u unutrašnjim slojevima dok su vanjski slojevi
hranjeni od –laminae choriocililaris u chorioidei.
Glavna arterija je – a.centralis retinae koja se dijeli na gornju (ramus superior) i
donju (ramus inferior), a ove opet na nazalnu i temporalnu granu dajući ukupno
četiri grane:
1. Arteriola temporalis retinae superior,
2. Arteriola temporalis retinae inferior,
3. Arteriola nasalis retinae superior,
4. Arteriola nasalis retinae inferior.

Ove četiri grane se dalje granaju i teku u sloju nervnih niti (tj. stratum filorum
nervi optici). Arteriolae temporales retinae superior et inferior – šalju za maculu
luteu –arteriolae maculares superior et inferior također, i direktno od
a.centralis idi makularne grane ali samo do periferije maculae, dok na medijalnu
stranu od a.centralis ide –a.medialis retinae. Postoje anastomoze između
stražnjih cilijarnih arterija i a.centralis od kojih može odlaziti –a.cilioretinalis.
Vene sakuplja – vena centralis retinae koja prati arteriju i ima iste ogranke kao i
arterija. Limfa – se skuplja u perivaskularne prostore i odlazi uz tok v.centralis.

20
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

13. DIOPTIČKI APARAT OKA

Dioptički aparat oka se sastoji iz:

1. Leće – lens crystalina,
2. Staklastog tijela – corpus vitreum,
3. Očne vodice u očnim komorama – humor aquosus,
4. Corneae.
Dioptički aparat oka skuplja zrake i stvara oštru sliku koja pada tačno na retinu.

14. LENS CRYSTALLINA – LEĆA

Lens crystalina ima oblik bikonveksne leće a predstavlja dio dioptičkog aparata
oka. Ova leća ima prednju stranu – facies anterior koja je ravnija i u doticaju je
sa irisom, stražnju stranu – facies posterior koja je konveksnija i uložena u
staklasto tijelo u udubljenju koje se zove – fossa hyaloidea, rub ili equator i
osovinu – axis lentis koja ide kroz centar prednje i stražnje strane leće tj. kroz
njene polove – polus anterior et posterior. Leća je učvršćena nitima zonulae
ciliaris koje se vežu za ekvator kao i nešto ispred i nešto iza njega.
Sastavljena je iz –substantiae lentis, koja se dijeli na; nucleus i cortex,
epithelium lentis koji se nalazi samo na prednjoj strani. Substantia lentis – je
građena od; fibrae lentis koje su ustavari jako izdužene epitelijalne stanice a idu
od prednje na stražnju stranu leća. Fibrae imaju oblik hexagonalnih prizmi sa
dvije duže i četiri kraće stranice. Postavljene su tako da idu od prednje strane na
stražnju tako da im široke plohe stoje paralelno kapsuli a između ovih fibrila
postavljena je spoljnja supstanca koja formira u leći tvorbu sličnu zvijezdi sa tri
kraka. Ta trokraka zvijezda na prednjoj strani leće liči na izvrnuto slovo Y, na
stražnjoj je u formi slova Y. Od tih krakova odlaze fibrilae i to od jednog kraka
na prednjoj strani na jedan krak na stražnjoj strani, tako da oni koji odlaze sa
prednje strane u blizini centra završe na periferiji stražnje strane i obrnuto. Radi
tih zvjezdolikih figura nam svaka svjetla tača izgleda kao zvijezda sa šest
krakova.

21
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

15. ZONULA CILIARIS ZINNI

Zonula ciliaris je sastavljena iz mnogo niti – fibrae zonulares, koje drže leću a
pričvršćene su jednim krajem na liniji koja ide 1,5 mm ispred – orae serratae na
stanice bez pigmenta, a drugim krajem na ekvator leće kao i nešto ispred i nešto
iza ekvatora. Između fibrae zonulares (suspensoriae) nalaze se prostori – spatia
zonularia u kojima se nalazi –humor vitreus. Taj prostor oko leće spatia
zonularia je u formi koncentričnog kanala koji nije potpuno zatvoren i zove se –
Hanoverov kanal. On komunicira sa okolnim prostorom –spatium retrozonulare
ili canalis petit između niti zonulae. Zadaća niti zonula je da drže leću na
njezinom mjestu i da je drže natagnutu. Naime, elastične lamele od laminae
suprachorioideae povlaće choroideu natrag a ova automatski povlaći orbiculus
ciliaris za koji su učvršćene niti zonulae svojim stražnjim krajem, tako da su niti
zonulae nategnute i spljoštavaju leću, čime oko jasno vidi na daljinu.

Akomodacija oka za blizinu vrši se na taj način da se kontrahira m.ciliaris i tako

povuće chorioideu prema naprijed usljed čega se i orbiculus ciliaris pomiće
prema naprijed a zonulae tada olabave i leća se ispupči pa oko jasno vidi na
blizinu.

22
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

16. CORPUS VITREUM – STAKLASTO TIJELO

Corpus vitreum spada u dioptrički aparat oka i čini prozirnu pihtijastu masu u –
bulbus oculi čiju šupljinu ispunjava u potpunosti iza lens cristalinae i zonulae
ciliaris zinni od koje je odvojen sa –spatium retrozonulare. Oblika je kugle sa
frontalnom ravninom koja čini granicu između coronae ciliaris i orbiculus ciliaris.

Corpus vitreum je podijeljen na dvije strane; prednju – spljoštenu i stražnju –

sferičnu. Središnji dio prednje strane je konkavan i to je –fossa hyaloidea u koju
je uložena leća stražnjom stranom, dok periferni dijelovi prednje strane
učestvuju u ograničavanju stražnjeg zida camerae bulbi posterior. Stražnja
strana corpus vitreuma je sferična i u odnosu je sa pars optica retinae. Corpus
vitreum dodiruje retinu i cilijarne nastavke ali ne ulazi u udubine između
cilijarnih nastavaka nego se pebacuje preko njih kao platno dodirujući im samo
vrhove. Sastoji se iz graničnih membrana – membrana vitrea, a postoji prednja i
stražnja, humor vitreusa koji čini 98% ove strukture i strome vitreum. Niti koje
čine stromu najvećim djelom odlaze sa zone neposredno ispred orae serratae
koja je široka 1,5 mm i zove se baza corpus vitreuma. Ove niti idu natrag uz
retinu i formiraju –stražnju graničnu membranu. Neposredno ispred baze
corpus vitreuma, u jednoj uskoj zoni, nema membrane i tu humor vitreus dolazi
u direktni dodir sa corpus ciliare, a nešto ispred toga počinje prednja granična
membrana koja se prostire uz niti zonule do capsule leće i iza nje. Veza koja
veže prednju graničnu membranu sa capsulom leće zove se –ligamentum
vitreocapsulare.

Corpus vitreum ima dvije funkcije:

1. Provodi i prelama svjetlosne zrake,
2. Vrši pritisak na retinu i sprečava njeno nabiranje.

23
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

17. HUMOR AQUOSUS – OČNA VODICA

Dio je dioptričkog aparata oka, ispunjava prednju i stražnju očnu komoru, a služi
za održavanje očnog pritiska. Proizvode je cilijarni nastavci koji je izlučuju u
stražnju očnu komoru, odakle kroz zjenicu dođe u prednju očnu komoru. Iz
prednje očne komore ističe na dva načina:
1. Kroz ligamentum pectinatum anguli iridocornealis – do tankog zida
schlemovog kanala (sinus venosus sclerae) a odatle difuzijom kroz taj zid u
venoznu krv tog kanala. To je glavni put isticanja.
2. Kroz pupilarne i cilijarne kripte u irisu – dospijeva u fuksovu pukotinu oko
vena irisa i tu difuzijom kroz njihov zid u venoznu krv tih vena.

18. CAMERA BULBI ANTERIOR

Prednja očna komora je prostor omeđen sprijeda sa stražnjom stranom corneae

a straga sa prednjom stranom irisa i dijelom leće koji odgovara pupili. Rub
camare bulbi anterior čini –lig.pectinatum anguli iridocornealis. Komora je
ispunjena očnom vodicom – humor aquosus.

19. CAMERA BULBI POSTERIOR

Stražnja očna komora predstavlja prostor oko leće u formi prstena. Omeđena je
sprijeda sa stražnjom stranom irisa a straga sa prednjom stranom leće do ruba
pupile i nitima zonulae gdje komunicira sa –spatiuma aparatus suppensorii dok
je prema vani omeđena cilijarnim nastavcima. Ova komora u presjeku ima oblik
trokuta sa; bazom prema vani, a oštrim vrhom na margo pupilaris iridis gdje
ostaje fissura preko koje komunicira sa prednjom očnom komorom. Humor
aquosus ide iz stražnje komore u prednju a iz ove kroz kripte iridis i kroz
schlemov kanal u krvne žile.

24
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

20. APARATUS MOTORIUS (MM.BULBI)

Musculi oculi se dijele u tri grupe, a pripadaju u organa oculi accesoria:

1. Mm.bulbi – pokretači očne jabučice, postoje četiri prava i dva kosa mišića.
2. Mišići pokretači očnih kapaka – m.levator palpebrae superior, obarač
donjeg kapka lacertus fibrosus, m.rectus bulbi inferior, m.orbicularis oculi.
3. Glatki mišići – m.tarsalis superior, m.tarsalis inferior, m.orbitalis Mȕleri
koji djeluje kao proturzor zato što potiskuje bulbus prema naprijed.

Mm.bulbi predstavljaju motorni aparat oka koji se sastoji od; šest mišića i to
četiri rectusa (prava) i dva obliquusa (kosa). Rektusi polaze sa prstenastog
odebljanja periosta orbitalne šupljine postavljenog oko orbitalnog otvora
canalis nervi optici koje se zove –anulus tendineus communis (zinni).
Rectusi idu sa ovog prstena na bulbus na slijedeći način:
1. M.rectus superior – ide sa prstena u blizini canalis n.optici i sa periorbite
kao i sa vaginae fasciculi optici.
2. M.rectus medialis – ide sa prstena u blizini canalis n.optici i sa periorbite
kao i sa vaginae fasciculi optici.
3. M.rectus lateralis – ide sa lateralnog dijela prstena i sa spinae m.recti
temporalis najgornjeg ruba fissurae orbitalis cerebralis.
4. M.rectus inferior – ide sa anulus tendineus communis.

Ovi mišići na bulbusu probijaju capsulu bulbi a na tom mjestu fascia mišića
prelazi u –capsulu bulbi. Mišići se pričvrste na bulbusu i to m.rectus medialis
najbliže sulcusu sclerae (5,5 mm), m.rectus superior najdalje (7,7 mm), a
m.rectus inferior (6,5 mm), dok m.rectus lateralis (6,8 mm). Njihove tetivne niti
prelaze u niti tunica fibrosae bulbi pa je zato i sclera na tom mjestu odebljana.
Svi rectusi su inervirani od; oculomotoriusa osim lateralnog koga inervira
n.abducens.

M.obliquus superior – polazi sa anulus tendineus poviše polazišta m.rectus

medialis idući poviše njega a medijalno od m.rectus superiora prema
medijalnom očnom uglu a tu mu tetiva prolazi kroz jedan hrskavični i fibrozni
prsten uz spinu trochlearis nazvan trochlea. Tu mu tetiva zavija natrag i prema
lateralno te ide na bulbus hvatajući se na gornjoj strani bulbusa ispod m.rectus
superior u latralnom stražnjem kvadrantu. Inerviran sa; n.trochlearis.

25
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

M.obliquus inferior – polazi sa periorbite u blizini margo infraorbitalis maxillae,

odmah ispred donjeg kraja cristae lacrimalis posterior. Ide lateralno i natraga
ispod m.rectus inferiora i hvata se na bulbus u donjem lateralnom kvadrantu,
inerviran sa n.oculomotorius.

Za pomicanje oka važe dva pravila:

1. Bulbus posjeduje samo pokrete rotacije na mjestu,
2. Da bi sam jedan mišić mogao vršiti svoju akciju moraju i drugi da se
simultano kontrahuju.
Rectusi vuku očni bulbus natrag a obliquusi vuku bulbus naprijed ali pošto su
iste jačine i pošto je bulbus lacerusima vezan za orbitu on ostaje na mjestu.

Osam glavnih pokreta oka koji postoje su:

1. Pupilla ide medijalno (addukcija) – vrše je m.rectus medialis, također i
m.rectus superior i m.rectus inferior kada se skupa kontrahuju,
2. Pupilla ide lateralno (abdukcija) – vrši je m.rectus lateralis, i također i
m.rectus superior i m.rectus inferior kada se skupa kontrahuju,
3. Pupilla ide gore (dizanje) – ovu radnju vrši m.rectus superior a pomaže mu
i m.obliquus inferior,
4. Pupilla ide dolje (spuštanje) – vrši m.rectus inferior a pomaže mu
m.obliquus superior.
5. Pupilla ide gore i medijalno,
6. Pupilla ide gore i laterano,
7. Pupilla ide dolje i medijalno,
8. Pupilla ide dolje i lateralno,
Od 5-8, kretnje nastaju kombinacijom simultanih kontrakcija svih mišića.

26
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

21. FASCIAE ORBITALES

Fasciae orbitales pripadaju pomoćnim organima oka ili organa oculli accesoria.
Naime, orbitalna šupljina je obložena periostom kostiju koje čine dotičnu
šupljinu. Ovaj periost zove se –periorbita, a hvata se uz kosti jedino na suturama
i rubovima šupljine. Prema naprijed periorbita prelazi periorbitale rubove i
nastavlja se u periost lica i čela. Na mjestu –fisurae orbitales superior je
periorbita razapeta između rubova i tako čini jednu membranu koja je sa druge
strane još pojačana durom mater, a na mjestu gdje prelazi preko fisurae
orbitalis inferior čini također jednu membranu koja sadrži glatka mišićna vlakna.
(u fasciae orbitale spadaju još septum orbitale i capsula bulbi – fascia bulbi
Tenoni).

22. SEPTUM ORBITALE

Pripada pomočnim organima oka a predstavlja fibroznu ploču koja sprijeda

zatvara orbitalnu šupljinu. Razapeta je na orbitalnom rubu na kojem se hvata za
periost a proteže se na palpebrae i završava fibroznim zadebljanjem nazvanim –
tarsus superior i tarsus inferior. Na lateralnoj i medijalnoj strani je septum
pojačan sa – ligamentum palpebrale laterale i ligamentum palpebrale mediale.

27
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

23. CAPSULA BULBI (FASCIA BULBI TENONI)

To je jaka fibrozna kapsula koja obavija bulbus oculi sa svih strana osim
prednjeg dijela koji je pokriven konjuktivom, a kapsula bulbi se hvata za –rub
konjuktivalne vreće tzv. fornix conjuctivae.
Ova kapsula dijeli orbitalnu šupljinu na dva dijela:
1. Spatium bulbare,
2. Spatium retrobulbare.
SPATIUM BULBARE – je ispunjen gotovo sasvim sa –bulbus oculi, tako da
između kapsule i bulbusa ostane samo uski kapilarni prostor – spatium
circumbulbare. Ispunjen potpuno sa tečnošću sličnoj sinoviji kroz koju prolaze
tanka vlakna od bulbusa prema kapsuli.
SPATIUM RETROBULBARE – je prostor iza capsulae bulbi u obliku piramide koja
odgovara orbitalnoj šupljini. Ovaj prostor je ispunjen mišićima, nervima,
arterijama i venama. Sve je to uloženo u masno tkivo, corpus adiposum orbitae,
koje potpuno ispunjva retrobulbarni prostor. Spatium retrobulbare je podijeljen
u dva dijela fascijama mišića koje se spajaju međusobno, tako da postoji jedan –
spatium perimusculare između mišića i zida orbitalne šupljine i jedan – spatium
intramusculare među unutrašnjim plohama rectusa.

Capsulu bulbi probijaju mnoge strukture koje ulaze ili izlaze iz bulbusa, a to su:
nervus opticus, cilijarni nervi, krvne žile oka i tetive mišića. I capsula bulbi spada
u organa oculi accesoria.

28
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

24. ZAŠTITNI APARAT OKA

Zaštitni aparat oka spada u organa oculi accesoria ili pomoćne aparate oka, a
sastoji se iz:
1. Superciliuma,
2. Palpebri,
3. Cunjuctivae,
4. Glandulae lacrimalis,
5. Odvodnih kanala za suze.

25. SUPERCILIUM

To je kožni nabor u obliku luka sa konkavitetom prema dole pokriven čvrstim

dlakama. Dijeli čelo od gornje palpebre, na njemu razlikujemo deblji kraj
medijalno – caput, tanki kraj lateralno – cauda, a u sredini –corpus. Supercilium
je građen od; kože, potkožnog tkiva sa mišičnim slojem i od frontalnog periosta.
U koži se u dijelu corpusa i caputa nalaze umetnute niti –m.corrugatoris
supercilii.

29
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

26. PALPEBRAE

Palpebrae predstavljaju dva kutaneomuskulomukozna nabora postavljena

ispred očnog bulbusa, a spadaju u organa oculi accesoria. Postoje dvije
palpebrae; pelpebra superior et palpebra inferior, kao nabori omeđuju između
sebe otvor –rima palpebrarum koji se može zatvoriti. Uloga palpebri je da
zaštite oko i da svojim micanjem razmažu suze po kornei održavajući je tako
vlažnom i čistom.
Gornja palpebra je veća i gore graniči sa supercilium a granicu čini –sulcus
frontopalpebralis dok donja palpebra dolje ima granicu –sulcus
palpebromalearis (infrapalpebralis).
Na palpebrama razlikujemo; prednju i stražnju stranu, slobodni i neslobodni rub
i commissurae palpebrarum.
Prednja strana – FACIES ANTERIOR PALPEBRARUM – je jednom brazdom
podijeljena na dva dijela i to gornja sa –sulcus palpebralis superior (sulcus
orbitopalpebralis frontalis) a donja sa –sulcus palpebralis inferior (sulcus
orbitipalpebralis Malaris). Ove brazde dijele svaku palpebru na; unutrašnji ili
centralni (pars tarsalis) i vanjski ili periferni dio (pars supratarsalis). Unutrašnji
dio sadrži u sebi fibrozni skelet –tarsus, i zbog toga se ne savija.

Stražnja strana – FACIES POSTERIOR PALPEBRARUM – pokrivena je sa conjuctiva

palpebrarum i u dodiru je sa tunica conjuctiva bulbi.

Neslobodni rubovi – odgovaraju granicama palpebri: sulcus frontopalpebralis i

sulcus frontomalaris.

Slobodni rubovi – marginales palpebrales okružuju rimu palpebrarum. Na njima

u medijalnom dijelu nalazimo jednu malu izbočinu koja se zove –papila
lacrimalis i koja dijeli slobodni rub palpebrae na dva dijela:
1. Manji nazalni – pars lacrimalis,
2. Veći temporalni – pars bulbaris.

Nazalni dijelovi slobodnog ruba gornje i donje palpebre tj. partes lacrimales
okružuju jedan prostor nazvan –lacus lacrimalis u kome nalazimo nabor –
tunicae conjuctivae tzv. carancula lacrimalis. Temporalni dijelovi palpebralnih
rubova tj. partes bulbares izgledaju kao da su odrezani na kraju, tako da
pokazuju svaki po dva brida, jedan prednji – limbus pelpebralis anterior u kojeg

30
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

su utkane cilije i drugi stražnji – limbus palpebralis posterior ispred kojeg se

nalazi niz od 25-30 malih otvora za glandulae tarsales (Meibomi).

Postoje još dvije komirure gdje se spajaju gornja i donja palpebra a to su

commisura palpebrarum lateralis i commisura palpebrarum medialis.

RIMA PALPEBRARUM – je eliptični otvor između slobodnih rubova, širi

medijalno a uži lateralno, čiji krajevi odgovaraju uglovima oka; angulus oculi
medialis i angulus oculi lateralis.

Palpebre su građene od:

1. Kože – sa potkožnim tkivom,
2. Mišićnog sloja – kojeg čini m.orbicularis oculi,
3. Fibroznog skeleta – kojeg čini septum orbitale i tarzus,
4. Tetiva m.levatorius palpebrae superioris,
5. Glatkih mišićnih niti,
6. Tunicae conjuctivae palpebrae.

KOŽA – sadrži žlijezde znojnice i lojnice, posjeduje papile po čitavoj palpebri

osim uz limbus palpebralis anterior gdje je koža odebljana i sadrži cilije koje su
zavijene, gornje prema gore, donje prema dole, tako da se dodiruju svojim
konveksitetom kad se zatvore palpebrae.

M.ORBICULARIS OCULI – se dijeli na pars palpebralis i pars orbitalis. Kod

normalnog zatvaranja palpebri djeluje; pars palpebralis a kod forsiranog
zatvaranja; sudjeluje i pars orbitalis. Na rubu palpebri je dio ovog mišića
pomaknut više unutra uz tarzus kao i na unutrašnju stranu tarzusa i formira pars
ciliaris nazvan –m.ciliaris Riolani, zbog korijenova cilije koje se ovdje nalaze. Niti
ovoga mišića naročito u medijalnom očnom uglu, sastavljaju jedan snop koji se
hvata na; crus posterior ligamentum palpebralis medialis, na crista lacrimalis
posterior i dijelom na tunicu fibrozu sacci lacrimalis, a predstavlja –pars
lacrimalis m.orbicularis ili Hornerov mišić, koji pritišće palpebre na jabučicu i
vuče tunicu fibrosu sacci lacrimalis prema vani šireći suznu vreću.

FIBROZNI SKELET – čini septum orbitale i tarzus. Septum orbitale je fibrozna

ploča koja sprijeda zatvara orbitalnu šupljinu. Razapeta je na orbitalnom rubu
na kojem se hvata za periost a proteže se na palpebre i završava fibroznim
zadebljanjem nazvanim – tarsus superior i tarsus inferior, dok lateralno i
31
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

medijalno pojačan sa – lig.palpebrale laterale et mediale. Tarzusi imaju oblik

polumjeseca a pričvršćeni su svojim krajevima lateralno i medijalno u očnim
uglovima. Unutrašnja i vanjska strana su im glatke a prema vani su nešto
konveksni. Za periferne rubove se hvata septum orbitale i povezuje ih sa
periostom orbitalne šupljine. Na gornjem rubu gornjeg tarzusa se hvata; tetiva
m.levatoris palpebrae suprioris i m.tarsalis superior, a na donjem rubu donjeg
tractusa hvata se m.tarsalis inferior. Unutrašnji rubovi tarzusa su slobodni.
Tarzusi u sebi sadrže –glandulae tarsales Maibomi koje se otvaraju uz stražnji
brid palpebrae i luče palpebralni loj koji sprječava prelijevanje suza preko ruba
palpebri.

TETIVA M.LEVATORIS PALPEBRAE SUPERIORIS – čini jedan od slojeva, a postoji

samo u gornjoj palpebri. Nalazi se iza septum orbitale a poviše tarzusa. Ovaj
mišić ide sa periosta poviše canalis opticusa i spoljošten je. Leži na –m.rectus
bulbi superior i ide prema naprijed i 1 cm ispred margo supraorbitalis prelazi u
tetivu koja se dijeli u dvije ploče, jednu gornju horizontalnu i jednu donju
vertikalnu. Gornja – se probija kroz septum orbitale i završi u koži palpebre a
donja – ide na gornji rub tarzusa za koji se hvata. Sa još nepodijeljene tetive idu
dva fibrozna izdanka na lateralnu i medijalnu stranu i spajaju se sa periorbitom.

GLATKE MIŠIĆNE NITI – čine mali tarzalni mišić. M.tarsalis superior – postavljen
je iza vertikalne ploče m.levatoris palpebrae superior i hvata se jednim krajem
na donju mišičnu fasciju m.levatoris palpebrae superioris a drugim krajem na
gornji rub tarzusa. M.tarsalis inferior – se nalazi odmah ispred conjuctivae u
donjoj palpebri, a hvata se jednim krajem na donji rub donjeg tarzusa a drugim
na septum orbitale u ravnini fornicis conjuctivae inferior.

Zadnji sloj je – TUNICA CONJUCTIVA PALPEBRARUM – koju opisujemo posebno.

(naredno pitanje).

INERVACIJA PALPEBRI:
1. Gornja palpebra:
- Medijalni dio: rami palpebrales superior (n.infratrochlearis od
n.nasociliarisa),
- Lateralni dio: rami palpebrales (od n.lacrimalis),
2. Donja palpebra: rami palpebrales inferiores od pes anserinus minor.

Inervacija - m.orbicularis oculi: od n.facialisa.

32
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

27. TUNICA CONJUCTIVA

Tunica conjuctiva je sluznica koja obavija palpebre sa unutrašnje strane, kao i

prednji dio bulbusa oculi, tako da čini jednu vreću koja se otvara na –rima
palpebrarum, na toj vreći razlikujemo prednji i stražnji zid, te gornji i donji rub –
svod – fornix conjuctivae superior et inferior.

Prednji zid te vreće je dio sluznice koja obavija palpebre sa stražnje strane, u
predjelu tarzusa je gladak a prema fornixu je nešto nabran.
Stražnji zid je dio sluznice koji prekriva prednji dio bulbusa, glatak je u svim
dijelovima osim u medijalnom očnom uglu gdje čini jedan nabor –plica
semilunaris conjuctivae i jednu izbočinu –carancula lacrimalis. Ovaj zid se dijeli u
dva dijela; pars cornealis i pars sclearalis. Pars cornealis je proziran i veoma
priljubljen uz corneu i čini –epithelium corneae. Na rubu corneae i sclerae
tunica je dobro srasla sa sclerom i čini –anulus conjuctivae. Pars scleralis je
labavo prislonjen uz scleru i može se pomicati na prelazu tunicae conjuctivae
palpebrarum. U tunica conjuctiva bulbi imamo posebno izražene nabore tunicae
conjuctivae koji čine –fornix conjuctivae superior et inferior.

Ovi nabori omogučavaju kretanje bulbusa . Fornix superior et inferior se

medijalno susreću kod caranculae, a lateralno prelaze jedan u drugi. U
lateralnom dijelu gornjeg fornixa nalazimo otvore izvodnih kanala glandulae
lacrimales.

28. APARTUS LACRIMALIS – SUZNI APART OKA

Suzni aparat oka je dio zaštitnog aparata oka a pripada organa oculi accesoria.
Sastoji se iz suzne žlijezde glandulae lacrimalis i odvodnih kanala za suze.
Žlijezda luči tekućinu koja vlaži corneu i spriječava trenje palpebri i bulbusa.
Odvodni kanali za suze odvode suze u nosnu šupljinu.

33
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

29. GLANDULA LACRIMALIS

Glandula lacrimalis je serozna žlijezda koja se dijeli na dva dijela:

1. Gornji dio – pars orbitalis (glandula lacrimalis superior),
2. Donji dio – pars palpebralis (glandula lacrimalis inferior).

PARS ORBITALIS – je veći i postavljen je u –fossa glandulae lacrimalis ossis

frontalis, između periorbite i vanjske površine bulbusa. Šupljina u koju je uložen
ovaj dio žlijezde omeđena je s jedne strane periorbitom a s druge strane
izdancima fasciae m.recti lateralis i m.levatoris palpebrae superioris. Sprijeda je
zatvorena sa septum orbitale a straga sa izdankom fasciae m.levatoris
palpebrae superioris, koji je ujedno dijeli od donjeg dijela glandulae lacrimalis.
Glandula je povezana uz zidove ove šupljine sa –ligamenta glandulae lacrimalis.

PARS PALPEBRALIS – se nalazi ispod gornjeg dijela a proteže se daleko u

lateralnu stranu. Sastavlja ga 15-40 režnjića a po veličini predstavlja 1/3 suzne
žlijezde.

Žlijezda je lobularne građe, tubulozna. Tubulusi su na poprečnom presjeku

mnogougaoni sa malim lumenom u sredini, nastavljaju se u prelazni dio a koji se
dalje ujedini u –ductuli secretores, a ovi ujedinjavanjem dalje formiraju –ductuli
excretorii. Ekskretorni kanali se dijele na glavne i akcesorne. Glavni pripadaju
donjem dijelu žlijezde a ima ih 5-10, svi utiču u fornix conjuctivae superior u
ravnoj liniji koja ide od lateralnog ugla oka do najviše tačke fornixa.

Žlijezda je inervirana; parasimpatičkim nitima koje idu iz nucleus salivatorius

superior a zatim se priključe nitima nervus facialisa da bi se na mjestu
geniculum n.facialis externum odvojile neke od ovih niti skupa sa n.petrosus
maior te s njim dođu u –ganglion pterygopalatinum nakon što prođu kroz
foramen lacerum i canalis pterygoideus. Iz ganglion pterygopalatinum idu kao
dio nervi zygomatici, zatim kao dio nervi zygomatico–temporalis . Od nervi
zygomaticotemporalis preko anastomoze sa nervus lacrimalis dođu te niti u –
nervus lacrimalis i kao njegovi ogranci inerviraju glandulu lacrimalis.

34
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

30. ODVODNI KANALI ZA SUZE

Odvodni kanali za suze se sastoje iz:

1. Canaliculi lacrimales – koji odlaze od puncta lacrimalis,
2. Ductus nasolacrimalis – koji se otvara u nosnu šupljinu.

Na papillae lacrimales nalaze se otvori puncta lacrimalia sa kojima počinju

odvodni kanalići – canaliculi lacrimales. Ide jedan prema drugome dolje
vertikalno, te čine vertikalni dio kanalića. Iza toga se previju naglo za nešto više
od 90 stepeni prema medijalnom očnom uglu, formirajući na tom mjestu –
ampula canaliculi lacrimalis i nastavlja se u horizontalni dio –canaliculi
lacrimalis, koji ide jedan prema drugome uz rubove lacus lacrimalisa omeđujući
ga sa gornje i donje strane. Canaliculi lacrimale se ujedine u medijalnom očnom
uglu u jedan kanal koji ulazi u saccus lacrimalis na stražnjem dijelu stražnjeg zida
sakusa. Dalje se sacus lacrimalis nastavlja u –ductus nasolacrimalis i s njim čini
jedan jedinstveni kanal, a jedino se po položaju razlikuje kao dva dijela.
Saccus je onaj dio cijevi koji leži u –fossa sacci lacrimalis, koja predstavlja
udubljenje u medijalnom zidu očne duplje omeđenu sprijeda sa crista lacrimalis,
između ligamentum palpebrale mediale i njegovog stražnjeg izdanka.
Ductus nasolacrimalis je onaj dio koji se nalazi u canalis nasolacrimalis. Saccus
se na gornjem kraju slijepo završava u formi kupole a zove se –fornix sacci
lacrimalis. Vanjska površina saccusa je ravna dok unutrašnja pokazuje male
nabore između kojih nastaju udubine. Posebno je izražen jedan nabor na
prednjem zidu kojeg stvara –lig.palpebrale mediale koji prolazi ispred sacusa i
dijeli šupljinu saccusa na dva sinusa.
1. Sinus lacrimalis superior,
2. Sinus lacrimalis inferior.

Saccus se nastavlja u ductus nasolacrimalis koji ide u smjeru od gore prema

dolje, od medijalne prema lateralnoj strani i od naprijed prema natrag. Ako
povučemo sonde kroz oba ductusa one se ukrštaju u sredini čela ispred
glabellae a pravac koji pokazuje kojim putem uvući sonde je prednja strana
drugog premolarnog zuba – medijalni očni ugao. Ductus nasolacrimalis ima na
unutrašnjoj površini –male nabore ali sa tri najizrazitija:
1. Jedan je na granici između njega i saccusa,
2. Drugi u sredini,
3. A treći na kraju gdje ulazi u nosnu šupljinu ispod donje nosne školjke.

35
B.H.
 >> ORGANUM VISUS <<

Prva dva nabora su – transverzalna a treći je –sagitalni i služi kao valvula koja
sprječava da zrak iz nosne šupljine ide u ductus. Taj nabor se zove –plica
lacrimalis ili valvula lacrimalis Hasneri.

36
B.H.