,

PITANJA I ODGOVORI IZ SOCIOLOGIJE

PITANJA:

Šta je sociologija i ko je osnivač sociologije ?

Sa kojim naukama sociologija ima najviše sličnosti ?

Ko su najznačajniji predstavnici antičke socijalne i političke misli o društvu ?

Šta čini osnovu Platonove idealne države ?

Navedi dvije velike cjeline Kontove sociologije ?

Koje se teorije ubrajaju u grupu teorija konflikta ?

Kako definiramo društvo ?

Navedi neke tipove društva ?

Šta je društvena diferencijacija ?

Šta je društvena pokretljivost i vrste društvene pokretljivosti ?

Definiraj društvene organizacije i navedi elemente društvene organizacije ?

Šta je društveni položaj i kako se ostvaruje ?

Šta su kaste a šta staleži ?

Definiši klase ?

Kako definiramo narod i u koja tri značenja se danas koristi ?

Šta je nacija i navedi neka od obilježja nacije ?

Objasni šta je civilno društvo ?

Nabroj najznačajnije diferencirane oblike društvene svijesti ?

Šta je moral a šta pravo ?

Definiraj nauku i navedi neka od obilježja nauke ?

Kako bi definirao kulturu i navedi opća svojstva kulture ?

Definiraj rad i navedi neke podjele rada ?

Kako se može definisati tehnologija i navedi najznačajnije povijesne tipove tehnologije ?

Šta je vlast i tipovi vlasti prema Weberu ?

Navedi tipove političkih sistema ?

Koja su tri tipa državne vlasti ?

Definiraj političke stranke ?

Šta su izbori i vrste izbornih sistema ?

Šta je porodica i navedi oblike porodične strukture ?

Koje su funkcije porodice ?

Šta je socijalizacija i koji su faktori socijalizacije ?

Kako se definira devijantnost ?

Navedi neke teorije devijantnosti ?

ODGOVORI :

Sociologija je relativno mlada društvena nauka nastala je u prvoj polovini

devetnaestog vijeka. Njenim osnivačem se smatra francuski filozof Ogist Kont. U
izvornom značenju sociologija znači nauku o društvu. Sociologija je nauka koja se bavi
sustavnim izučavanjem društvenog života. Društvenih pojava i grupa i društva u
njegovoj cjelokupnosti, tj. Ustrojstvom društva i zakonitostima njegova razvoja u
najširem značenju.

Sociologija kao društvena nauka najviše sličnosti i povezanosti ima sa sljedećim

društvenim naukama: historijom, antropologijom, etnologijom, psihologijom, političkim
i ekonomskim znanostima, a od prirodnih nauka to su geografija i statistika.
Najznačajniji predstavnici antičke socijalne i političke misli o društvu su : sofisti
(Pitagora, Trazimah i Kalikle ), Platon, Aristotel, te predstavnici stoičke i epikurejske
škole.

Temelj svoje idealne države Platon je gradio na državnom vlasništvu i sastavljenom

od tri klase : filozofa , koji bi upravljali državom, vojnika, kao njenih čuvara, i
proizvođača.

Ogist Kont sociologiju dijeli u dvije velike cjeline. Prva je socijalma statika bavi se
izučavanjem strukture društva . Druga je socijalna dinamika, odnosno dio sociologije u
središtu čijeg je interesa razvoj čovječanstva, dakle zakoni društvenog progresa.

Među teorijama konflikta izdvajaju se dvije --- marksizam i savremene teorije

konflikta.

Zasttupnici teorije konflikta polaze od toga da su konflikt i napetost, natjecanje i

promjena glavni pokretači društvenog razvoja. To znači da bit života u društvu čine
međusobno suprostavljeni interesi i podjele koji iz njih proizlaze, ali i prinuda kao
sredstvo očuvanja sustava.Prema marksističkoj teoriji nositelji napetosti i sukoba
uvijek među sobom suprostavljene društvene klase. Prema tome i osnovni pokretač
svih društvenih promjena su društvene klase, tj. Društvene grupe, koje se
međusobno razlikuju po svome odnosu preme sredstvima za proizvodnju. Prema
savremenim teorijama konflikta izvor konflikta ne moraju biti samo sukobi između
klasa. On može nastajati na različitim osnovama npr. Sukob između etničkih ili rasnih
grupa između spolova ili dobnih skupina itd.

Pojam društva se upotrebljava u raznim značenjima. Koristi se , prije svega , kao

istoznačnica za grupni život više jedinica. Međutim u sociološkom značenju, društvo
se može definirati kao sustav međuljudskih veza, koji čine međusobno ovisni
dijelovi, koje obilježava materijalna i duhovna proizvodnja, određena svijest, unutarnja
organizacija i integracija, a zahvaljujući kojima je on sposoban za vlastitu reprodukciju.

U tipologizaciji društva postoji čitava lepeza pristupa. Često se susreće tipologizacija

zasnovana na razlikovanju između krvnosrodničkih i teritorijalnih društava. Ova
podjela je izgrađena na kriteriju jesu li unutarnje integrativne društvene veze
utemeljene na krvnom srodstvu ili je to teritorij. Sociolozi marksističke provenijencije
društva dijele na klasna i besklasna, a osnov podjele je klasna slojevitost.

Danas je dosta česta i tipologizacija koja se temelji na razlikovanju između

tradicionalnih i modernih društava.
Pod pojmom društvena diferencijacija podrazumijevaju se nejednakosti među
pojedincima. One mogu egzistirati kao posljedica osobnih odlika pojedinca ---
vještine, talenta, inteligencije itd.. Mogu proizlaziti i iz karaktera društvene podjele
rada, koja pojedincima dodjeljuje funkcije, dakle društvene uloge i položaje.

Društvenom pokretljivošću označava se svako mijenjanje socioekonomskog položaja

pojedinaca ili socijalnih grupa, kretanje iz jednog društvenog sloja u drugi.Može se
praviti razlika između više tipova društvene pokretljivosti, prije svega između vertikalne
i horizontalne pokretljivosti.Razlika se može praviti i između unutrgeneracijske i
međugeneracijske pokretljivosti.

Društvene organizacije se mogu definirati kao grupe ljudi, organiziranih radi

ostvarivanja ograničenih , jasno definiranih ciljeva, koji su međusobno povezani na
temelju formalno utvrđenih uloga i međusobnih odnosa, zasnovanih na načelu
hijerarhijske ustrojenosti i suradnje. Društvenu organizaciju bitno određuju tri
elementa : ljudi, struktura organizacije i upravljanje i odlučivanje.

Društveni položaj je mjesto koje pojedinac zauzima u društvenoj strukturi. Do

društvenog položaja se može doći na različita načine. Dva su temeljna: na temelju
pripisivanja i na temelju postignuća.Pripisani društveni položaj je položaj koji društvo
dodjeljuje pojedincu neovisno o njegovim individualnim sposobnostima, zalaganju i
postignutim rezultatima.Postignuti društveni položaj međutim, nastaje kao rezultat
čovjekovih osobnih sposobnosti, njegova znanja, zalaganja, postignuća, ali i vlastitog
izbora.

Kaste su izrazito zatvorene društvene grupe, nastale na odgovarajućoj društvenoj

podjeli rada, u kojima je društveni položaj pojedinca čvrsto određen, a društvene
funkcije, koje on obavlja, su doživotne i nasljedne.

Termin stalež se danas često koristi da bi se označile profesionalne grupe, čiji

pripadnici obavljaju ista ili srodna zanimanja.Sociološki, staleži su zatvorene društvene
grupe koje karakteriziraju stratifikacijske sustave srednjeg vijeka, dakle feudalnih
društava.Staleška pripadnost određena je rođenjem, a društvene su funkcije, koje iz
nje proizlaze, doživotne i nasljedne.

Klase karakteriziraju, prije svega, industrijsko društvo. Aristotel klase određuje kao
društvene grupe koje su nastale kao rezultat prirodnih nejednakosti među ljudima.
Marksisti klase određuju kao grupe ljudi koji imaju isti pristup sredstvima za
proizvodnju.
 Narod je povijesni tip teritorijalne zajednice nastao stapanjem više plemena.Pojam
narodse savremenoj sociološkoj teoriji upotrebljava u tri značenja:

a) Kao demos, kojim se žele označiti građani jedne države,

b) Kao plebs ili puk, čime se žele markirati pripadnici nižih slojeva.
c) Narod kao etnos, dakle kao jedinstvena i neponovljiva cjelina, kao
zajednica koju određuju teritorij, jezik, običaji, vjera, dijalekti, karakter,
povijest, kultura itd.

Nacija je specifična, relativno samodovoljna, historijski formirana stabilna narodna

zajednica, nastala na osnovama društvene podjele rada epohe građanskih društava, na
temeljimaekonomske povezanosti, kompaktnog teritorija, zajedničkog jezika i iste ili
srodne kulture, te svijestio nacionalnoj pripadnosti i cjelovitosti. Naciju bitno određuje
pet elemenata: ekonomska povezanost, kompaktan teritorij, jezik, ista ili srodna kultura i
svijest o nacionalnoj pripadnosti.

Civilno društvo predstavlja skup društvenih komunikacija i socijalnih veza, socijalnih

institucija i društvenih vrijednosti, čija je polazna osnova i glavni akter čovjek kao
građanin. Elementi civilnog društva su :1) čovjek i građanin s ljudskim i građanskim
pravima; 2) vladavina prava; 3) demokratska ili participativna politička kultura; 4)
autonomija društva; 5) načelo legaliteta .

Najznačajniji diferencirani oblici društvene svijesti su : moral i pravo,umjetnost i

filozofija, nauka /znanost i ideologija, reeligija.

Pod moralom se podrazumijeva vrijednosno procjenjivanje ljudskih postupaka i htijenja

kao pozitivno ili negativno vrijednih ( ili nevrijednih ) pri čemu se prvi odobravaju, žele,
preporučuju,zapovijedaju, a drugi ne odobravaju, kude, osuđuju, zabranjuju. Drugim
riječima moral podrazumijeva razlikovanje dobra i zla, onog što je čovječno od onoga
što nije.

Nauka je sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom historijskom

razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo svjesnom primjenom određenih
objektivnih metoda. Najznačajnija obilježja nauke su :

a) Društveni karakter nauke,

b) Jedinstvenost nauke,
c) Jedinstvo naučne teorije i prakse,
d) Interdisciplinarnost nauke,
e) Internacionalni karakter nauke,
 f) Primjena naučne metode u naučnom istraživanju.

Pod kulturom se podrazumijeva sveukupnost onoga što mislimo, činimo i imamo kao
članovi društva, dakle ukupnost duhovnih i tjelesnih reakcija koje označuju kolektivno i
pojedinačno ponašanje osoba koje tvore društvenu sku na njihovu prirodnu okolinu, na
druge grupe, na članove vlastite skupine i prema samome sebi.Mogu se izdvojiti
najmanje tri opća svojstva kulture:

a) Kultura je rezultat učenja

b) Kultura je zajednička
c) Kulturna dinamika

Ljudski rad se može definirati kao svjesna univerzalna čovjekova stvaralačka djelatnost
obavljajući koju on stvara materijalne i duhovne vrijednosti koje služe zadovoljavanju
bitnih ljudskih potreba.

Podjela rada:

a) Prirodna podjela rada

b) Društvena podjela rada
c) Podjala na fizički i umni rad
d) Podjela na prosti i složeni rad
e) Tehnička podjela rada
f) Međunarodna podjela rada

Tehnologija je ukupnost oruđa, tehnika i radnji preko kojih se djeluje na određenu

sirovinu u procesu njezina pretvaranja u gotov proizvod ili se, pak, pomoću njih obavlja
određena usluga.Četiri najpoznatije tehnologije su :

a) Zanatska tehnologija
b) Mehanizirana ili tehnologija rada na traci
c) Automatizacija
d) Informatička rehnologija

Pojam vlasti je direktno povezan sa pojmom moći. Vlastje, zapravo, oblik ispoljavanja
moći. Weber pod vlašću podrazumijeva vjerovatnoću da će određene osobe poslušati
jednu zapovijed određenog društva.Tri idealna tipa vlasti su : racionalna ( zakonska )
tradicionalna i karizmatska.

Može se praviti razlika između dva tipa političkog sistema: monarhija i republika.
Monarhija je oblik političkog sistema u kojemu je nosilac suvereniteta – stvarno ili
simbolički – jedna osoba. Ona se može pojaviti u tri oblika :

a) Kao apsolutna monarhija

b) Kao ograničena ili ustavna
c) Kao parlamentarna

Rebublika ulogu nositelja najviše vlasti ili suvereniteta preuzima čitav narod - kada se
radi o demokratskoj rebublici, ili samo jedan njegov dio - kada je u pitanju aristokratska
republika. U savremenim društvima se pravi razlika između dva osnovna tipa političkih
sistema : demokracija i totalitarizam.

Savremene demokratske države obilježava trodioba državne vlasti na : zakonodavnu,

izvršnu i sudsku vlast.

Političke stranke se mogu definirati kao udruženja ili organizacije ljudi koje povezuju isti
pogledi na državno i društveno uređenje, a koji potpunim ili djelimičnim vršenjem vlasti,
do koje nastoje doći – u pravilu- demokratskim putem, osvajanjem većine na izborima,
ostvaruju svoje političke ciljeve.

Izbori predstavljaju temelj demokracije i jedini način vladavine naroda u uvjetima

moderne države, a njihova se funkcija svodi na to da demokraciju učine mogućom.Izbori
su proces odabiranja predstavnika jedne organizacije ili grupe od strane onih koji na to
odabiranje imaju pravo.Može se govoriti o tri vrste izbornih sistema : većinski izborni
sistem,proporcionalni izborni sistem i mješoviti izborni sistem.

Najznačajnije funkcije porodice su :

a) Seksualno – reproduktivna funkcija porodice

b) Ekonomska funkcija porodice
c) Odgojno – socijalizatorska funkcija porodice
d) Religijska funkcija porodice
e) Zaštitna funkcija porodice
f) Emotivno – psihološka funkcija porodice

Porodica je primarna društvena grupa, koja uključuje odrasle osobe oba spola, od kojih
najmanje dvoje održavaju odobrenu spolnu vezu, i jedno ili više njihove djece, vlastite
ili usvojene, a koju karakterizira zajedničko prebivanje, ekonomska suradnja i
razmnožavanje, srodstvo i psihosocijalna povezanost njezinih članova. U objašnjavanju
strukture porodice izdvajaju se dva pristupa : inokosna porodica i proširena porodica.
Socijalizacija je proces tokom lojeg pojedinac interakcijom sa svojom socijalnom sredinom
usvaja znanja, navike, vještine, stavove i vrijednosti koje su joj potrebne za uspješno
funkcionisanje u sredini u kojoj živi. Faktori socijalizacije su :porodica, škola, vršnjaci i
sredstva masovne komunikacije.

Devijantnost se definira kao svako skretanje s društveno usvojenog puta, dakle kao
narušavanje normi i očekivanja određene društvene grupe ili određenog društva. To su
ponašanja koja prelaze granicu dopuštenog, i to u mjeri da ih više nije spremna
tolerirati ni društvena zajednica.

Zavisno od uzroka koji dovode do pojave devijantnosti može se izdvojiti više teorijskih
pristupa odnosno teorija.

Najznačajnije teorije devijantnosti su: biološka teorija (naslijeđe i karakteristične crte lica),
psihološkasociološke teorije devijantnosti ( da je nešto pošlo naopako u procesu
socijalizacije, u djetinjstvu, obično odnos roditelj dijete ), funkcionalističko tumačenje
devijantnosti, strukturalne teorije devijantnosti, teorije subkulturne devijantnosti,
interakcionistička teorija devijantnosti, marksistička teorija devijantnosti i teorija imitacije.